Београдске новине

Strana 2. Neđjelja BEOGRADSKE NOVINE 2. septembra 1917. Broj 241.

stvaii i koji ec mom upofiijebili. Nazori, kojili so drže Sje linjene Države u ovom ratu, poznati šu cijolome svlje'u i sva* kom narodu, komo je isfinu pristupačna. Njih ne treba ponavljati. Mi ne trazimo nikakvc materijalnc dobifi. Mi m'slimo, ! 'đa nesnosna nepraVda, izveđena u o\ o.n ratu bijesnom brulalnom silom nj.mn?ke vlade, mora 'ilobili zndovdljenja, a‘i ne na račnn suvereni'eta iednog naroda vcć šta više baš ulvrdjivanjom suvereniictt kako slabili, tako i jakih na’ dda. Mi nalazimo, da šlećenje kno ka>n a podiela država i usposbiva sebičuog naeel.i privrcdnog isključivanja ne lii o'dgovarali cilju i da bi takve mjere bite gote i hes- | korisne pa i nezgodna osnova rna kakvog mira, a nnjmanjo t’a'nog mira. ()vaj se mora ostanjati na pravdu, spro* vedljivost i na opšta prava čovjci an* stva. Mi ne nrožemo smafrati rijen sadašnjili vlasnika Njcmačke kao jemstvo za išta trajno, ako nije potkrjepljena dokazom izraza volje i namjere nje'i a kog naroda, .tako, kako bi je 'drugi ua o li svijeta s opravdanjem mogli usvojiii. Bez tih jamčevina ne može ni jedan narod da so stavi u odvisan poiožaj od tajuih izravnanja, od dogovoia o lazoružeiiju, od ugovora za poslavljanje ol'ia ičkih suđova na n\jesto sile, od reguilisarija podru'čja i uspostavljanja ma iii necija, kad sc li ugovori sklapaju s njcinučkom vladom. Mi morarno 'da saceka’no n-kolike nove dokazc o namjerama velikiii naroda središnjih vlasti. Dao In 'Bog, < a nam se om što prije i u takvoin obiiku pruže, da ulvrde povjerenje svih naroda u dobru volju izme'djn nacija i u mogućnost ngovorno sklopljenog miia. Potpisan: Boberf Lansing, državni lajnik. Američka štampa o Wi!sonovoj noti. (Naroči'i brzojnv .,J3eogradskih Novina”) Haag, 1. septembra 1 . Iz Ne\v-Yorških vijesti „Nieuucsbureau“-a vidi se, da američka štanipa odobrava WiIsonov odgovor na papinu notu. a naročito Wi!sonove riječi, ’da se s njemačkom vladom ne može pregovarati, jer ona ne prestavlja narodnu volju. Skoro svi lisiovi, koji su ovamo stigli, bave se s tim stavom Wilsonovog odgovora, zbog čega su svi izgledi da 6e skoro otpočeti pregovcri, propali. Mnogi listovi naziru u tomc, da se time hočc da potstakne njemački narod, da raspravljanje svoje stvari uzme u vlastfie ruke. Pa i sam Njenračkoj naklonjeni Iist ,,N e w-Y o r k e r S t a a t s z e i t u n g“ veli, da je potsticaj njemačkom narodu toliko važan, da zaslužuje da sc uzme pažljivo u ocjenu. Ainefička ščanipa o WiIsonovoin ođgovoru. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Bcrlin, 1. septembra. Iz Haaga javljaju: Iz Amerike su stigli več komeutari o Wi!soiiovom odgovoru na papinu notu, i ako se, što je čudnovato, u Berlinu o njcmu ništj ne zna. ,,N e \v Y o r k W o r 1 d“ piše: Odgovor Wilsonov se može sa.šest riječi obilježiti: Nema rnira s nruskom ,,amokracijom“. •„N e \v York S u n" pišc: Odgovor Wilsonov tačno gadja gd.ic treba. Ne može sc zaključiti mir, koji bi njeinačkoj vladi pružio mogiieaost, da ikad ponovo povuče mač. Ono što je Wilson u prvoj svojoj izjavi o ulasku Amerike u rat rekao, da se Amerika ne bori protiv njemačkog naroda, nego protiv njemačkc vlade, on sad još tačnije potpisuje. Može li se tačnije iskazati nego li riječima: Mi nažalost ne moželuo vrijeduost današnje njemačke vlade potpuno uvažiti, aso nju nc pojača njctnački narod.

,,N e w-Y o r k T i in c s“ oiše Na papin prijcdlog, da sporazumne sile stupe s Njemačkom s orijateljstvom i uzajaninim povjerenjcm u pregovore, odgovara predsjednik WiIson, da liema nikog, s kimc bi se moglo pregovarati, jer se na jednoj straui nalaze ljudi, u čiju se riječ ne niože vjerovati, a na drugoj straui Ijudi (sporazumni), o kojima to ne važi. Ishod pregovora bi bio komadić papira. Nema tu nikoga kome bi se moglo vjerovat*. Samo njemački narod mogao bi ostvariti, da mi pristupimo mirovnoj konferenciji, i to kadgod on hoće, ali dokle on šalje pregovarače, čije riječi nisu tako tacne kao iiaše, ne možemo sjesti za sty konferencije. I lonđonski listovi — razumije se — raduju sc Wilsouovom odgovoru. ,,D a i 1 y M a i 1“ vidi u njenju ponovnu izjavu saglasuosti s ciljevima sporazuma. — ,,Times“ naziva odgovor najpravilnijim odgovorom 11 a papin inirovni san. Pesimističko shvaćanie Milsonovog odgovora. (Naročifi brzojav „Bcogradskih Novisia") Haag, 1. septembra. Ovdašuji list „V a d e r 1 a n d“ piše: Odgovor Wilsonov na papinu notu, kojom odbija, da pregovara s ujemačkom vlađom, dok ona ne bude izraz vol.ie naroda njemačkog, ništi sve izglede u skori niir, jcr i ako je odgovor Njemačke zaseban, ipak je vati sumnje, da je on isliod savjetovanja sa sporazumnim silama, taiko đa će on biti glavna podloga tnišljenia i ostaiih sporazunmih sila. Engleska štanina likuje. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Haag, 1. septembra. Londonska štampa likuje zbog poraza pacifista. koji su od papine nole mnogo očekivali, i zbog odlučnog stupanja Wilsouovog na stranu sporazumnih. Samo ,,Daily Clironicl“ ističc iz sadržine odgovora, koji je ovdje još nepoznat, drugi važni dio odgovora, u kome Wilson tobož izjavljuje, da ne želi nikakvi privredni rat poslije zaključenja mira. !sti se list raduje povodom ovog uezavisnog Wiisonovog držanja, kojitn on ne vodi računa o odlukama pariske privredne konferencije, koju je list uvijek osudjivao. Fraucuska štampa o WiIsotiovoiii odgovoru. (Naročifi brzojav „Beogradskih Novina'') , Lugano, 1. septembra. Francuska štampa jc hladno prlhvatila odgovor Wilsonov na papinu notu, jer ni jednom riječi ne spominje EIsas-Lotaringije. Talijanska š'ampa : odobrava odgovor. Njemačkj socijaiiste o VVilsonovom odgovoru. (Naročili brzojav „Beo .rađskih Novlna") Budimpešta, 1. septembra. ,,Az Est“ javlja iz Berlina: Govoreći o odgovoru WiIsona na papinu notu „V o r \v 'A r t s“ se odvaja svojim držanjem od ostalih listova. On dosta simpatično prihvaća nagovještavanje Wilsonovo o demokratisanjn Njemačke i veli, da je odgovornost njemačkih poslanika sada u toliko nmogo veća. Središnje vlasti i papiuska nota. (Naročiti brzojav„Beogradskili jNovina") Budimpešta, 1 septemhra. ,,Az Est“ javlj i Beča: Posje. ta njcinačkog državnog tajnika za 1 spoljnc poslove pl. Kuhlmanna ti-

če se u glavnome radi sporazuma o odgovoru ua papinu notu i poljskog pitauja. Savczne države odgovoriče zasebno. Nota papina nećeseodbiti; ali, pošto WiIson i sporazumne države ne prihvaćaju notu, to se ni središnje sile ne će u svom odgovoru upuštati u pojedinosii. Sto se poljskog pitanja tičc, njega će objasniti skupština poljskih poslanika carevinskog vijeća, koja će se sttfra i prekosutra održati u Krakovu. Predstojeći odgovor italije. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina'') Milano, 1. septembra. ,,C o r r i er e d eII a Se r a“ javIja: Ne izgleda da će Italija tako skoro odgovoriti na papinu notu. U opšte sc misli, da Italija medju silama, koje će odgovoriti, neće biti ni prva ni druga.

Pokret za mir. Većina socijalista sporazumniii sila traži od ovih, da označe svoje ratne ciijeve. Kb. Rotterdain, 1. Septembra. ,,N i e u w e Couran t" javlja iz Loudona, da večina socijalisričke Uonferencije želi đa učes.vuje u stockholmskoj konferenciji pod uslovom, da se u istoj raspravlja o uzrocima rata i sredstvima, kojima sc on vodi. Ta većina drži za potrebno, da se ratni ciljevi sporazumnlh sila saopšte socijalistima neprijateljskih zemalja, te će učiniti korake kod vlađa sporazumnih sila po toj stvari. Neobnvještenost o sudbini stockhoimske konferenciie. Kb. Stockliolm, 1. septembra. Zbog nejasnosti londonskiii izvještaja vlada neobavještenost o sudbini stockholinske konferencije. „Stockholm Tidningcn“ raspravlja karakter i značaj pojedinih britanskih radničkih i socijalističkih udruženja, pa inisli, da će od pobjede jedna od njih nad ostalim zavisiii učešće u stockholmskoj konferenciji. Stockholmska konfereneiia biće I opet odgodjena. (Naročiti brzojuv „D ’ocradskih Novina") Stockholm, t. septembra. Nakon Šito se poznalo za rezultat londonske socijdlistiltie kouferencije, drži se u socijalističkim krugovima kao sigumo, dasće.«o stockholmska konferencija odgoditi na nczvjesno vrijeme. Talijanski državni činovnici i radnici za mir. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Lugano, 1. septembra. ,,C o r r i c r c d e 11 a S e r a“ javTja iz Rima: Ovih dana je primio ministar predsjednik pismenu prestavku udruženja državnih črffovnika i radničkog saveza, u kojđ) 'š'ć vlada moli, da kod saiveznrka poradi na što skorij e m i t r a j n o m nt i r u. Na prestavki je 500.000 potpisa.

Nova potapljanja. Kb. Bcrlin, 1. septembra. W o 1 f f o v u r e d iavlja, da je jedna njemačka pođmornica pouovo potopila u engleskom primorju scdam parnili brodova sa 48.000 brutto registrovanih tona i to: oružane parne brodove engleske ,,Atlieuic“, s 12.234 tone, natovaren hranom i po svoj prilici stokom, ,,Boniface“, 3709 tona, „Kammora“, 3919 tona, „Durango” 3008 tona, transportni parni brod „Giuscppe

Kako se živo sećam ve clo prove* denili trenutaka po onim malun uličicama za vremo jevrejskili maskaiada. Iz svake kueo bije veselje, smeh, šala, pe-n a i muzika. A sada neina toga ništa. Po koji suncokret viri skoro iz svake opustele porušene kuće. Kroz ncku rupu od granala pomoli glavu po kakvo pselo, kevne dva i tri puta, pa se izguhi u niševinama. Intcresantno jc: da je jcvrejska osnovna škola ostala nepovrcdjena. Sve okolne zgrađc su više ili manje o5lećene, ali nijedna granata nije lilcia ovu zgradu prosvi tne ustanovc, ‘da upfopasti. Istina iz nje se sada nc čuje vcseo kikot djaka; đanas su u njoj simšteni neki talijanski zarobljcmci, koji u divnim noćima na Dorćolu zamlšljaju, da su lepe Venecijanske noći, kada su sa gto'dolom prosecali kanale \ oiiecijc, pevajući divne serenado svojoj „madoni”. Idući <k 1 škole ka Dušanovoj ulići nailazi sc 'na svc manji broj oštećcnih zgrada. Većinom su opr.avljcno, ret.ko koja da prazna još zjapi. Staraievrejska sinagoga a kodje nije ošloćena. Baš kada sam nai : ao u njoj se služila večernja, Svaki n:iš sugradjanin žilojsijeve veio za'dubl.en čita svoj talmud, kao 'da nije. evropski rat, i kao da nisu granate tako reći onon’ai zujale prr!:o ovog njihovog svelog mesta, Proko ppta staro sinagoge, nalazi so jeđan mali starinski luićerak, koji jo ncgđa još da\no služio, kao prva jevrojska siimgoga u Boograduj i z a kojr niko ne zna kada jo sagrađjcnl. I ako so jedva drži na svojim istrulelim gredama l <la,skamo, i’pak je prkosio mnogobrojnim teškim granatama svih kalibia. Oko njega }e svc porušeno, i ovaj mali kućerak ,,naeren“ skoro na jednu stranu, ostao ifi nenovredien.

Još nekoliko čardaka iz starog turskog doba stoje kao zaostali sve'do i nekadanjo slave turskc u Bcogra'dia i d; ugog <loba. Ulice V i s o k o g S to v aiyt i P r inc a E v g o n i j a su rnabom vcć manje oštećene. Po koja kuća još stoji porušona, ali 'Lakvih u celoj ulici nema 2—3; inačo veliki broj kuća u opšte nije bio oštećen, a ostale su opravljeno i n njiI ma odavna čujc se galarna jcvrej« I sko deco. E ^ mo pred starim jevrejskiin amamoml Amam no radi već višo od 10. gođina. Ostario je l porušen je, ali mu granate, i šrapncii nisu učinili ništiU, l 'oni su čuvali da no povre'đc ovu slariiisku uspomenu za našc Jevreje. Kuća, koja pripada amamu nešto je malo samo porušcna. USao sanr i unutia, htco sam da vidim, gdo su so nekađa lepo 1 Cmooke Jevrojke, sa rasplctenom, dugom, guslom crnom kosom kupale i mazale svoja tela mirisima. Amam Ima 5. odelenja. Jedan veliki i ’dva mala za kupanje, pravi amam, jednu vcliku sobu za garuerobu i jedno većc predsoblje, Sve još sloji. Sve je već đavno neupotrebljivo, ali stoji još. Još 'so vidi po koje sedište, na komo su so pirkale lepo Jevrejke. Tu i klupe, na kojima su ležalc razgolićenc lepotico Jevrejskc, valjajući so u pari, zagrcvajući svoja bujna pleća i igrajući so svojom kosom. A tamo u sobi, gdc su sc skidaic lepo Jevrcjko? Na jastucima zlatom izvezeni „Solomonovi grobovi", na minderlucirna sa dugačkim resama odmarate su so posle kupanja, ove umorene žonc. A sad po koji slepi miš zamlatara po mrokui i brzo se izgubi... T) ihar* ’radi < aa'da. Vifla ie niT.

lično porušena, ali jo opravljona i polpuno rcnovirana. Tu so nalazi opet jedno malo g r o b 1 j e neznanih junak'a. Evo nam ga preko puta Jt' ,,S a, r a n". Ko ne poznaje „Sarana"?.,. Ko je hleo da pojcdo najlepšu alasku čorbu imao jo kod „Šarana"! Ko je btco da pojedo svež riblji djuveč, išao je kod „šarana" 1 Ali i „Šaran" je zbrisan iz 'današujice. Jedna neumitna granata sruši'a ga je do temelja. Oslale su 'dvo tri zidine, da nas samo potsećaju na veselc dane provedene u njemu. Odmah do njega tu je i ,,J a s enica". Ona jo bila nešlo porušena, ali je opravljena i radi; ali iz njo sc nc čnjo muzika, kao nekad; ncma ga'ame alasa. Miruo jc sve. Više se no prircdjuju ribljc gunnanske vcčeie, ncma buko ni liuke. Š o n d ina fabrika jo vrlo malo oštećcna. Ona jedno \Temo radi, pa prcslano; pa opct radi, pa prostane« S o 1 u n s k a ulica oštećena je malo. Kućo su mahom opravljene i nastmjenc, Mala ulica i Dračka ulica ncoštećene su sasvim. Fabrika sapuna radi u vojnoj rcžiji. Bila je nešto oštećcna, ali je sasvim opravljena i renovirana. Saboma ulica jo manjini delom oštcćcna, ali jc većinom svo opravljeno. F.vo još jedno retkosli dorčolske: kafana „Dva papagaja". I ona je Lila nešto oštećena, ali je opravljcna i radi. Ali gazda višo no izbacujo iz njo pijano goste, Kađa sam prošao jcla’i starl čiča drema za je'duim stoloan| x to jc sve... Stolarsko-akcionarska fabrika no radi. Nisam niogao yideti, kako su mašinerije prošle, Električna fabrika radj u vojnof rožiii

Verdi“, 7126 tona kao i dva četvorokrilna jedrenjaka, koji su izbačeni iz jakc pratnje.

Iz današnje Rusije. Protivrevolucijonarni pokret u Rusiji. (Naroćiii brzojav ,,B ogradskih Novina") Stockhobn, l scptcmbra. U Rusiji je proti/revolucijonarni rad sve življi. U Kijcvu su reakcijonarci održali konferenciju, n kojoj su iičesivovali 33 ugledna gardijska časnika. Vlasti se nljesu miješale. Kak’o sc govori, svrha je pokretu, da se vcliki knez Mihajlo dovcde na prijesio. Na čelu pokreta stoji jeđna visoka petrogradska ličnoSt, koja stoji u biiskim odnosima sa Rođziankom. FranciiSki listovi o nioskov k(-j konferenciii. Kb. Bcrn, 1. septembra. „Journal" veli: „U mjesto da postigue jednodušnost, konfercncija je u stvari iznijela na svjetlost razna mišljenja. Boino se osjeća držanje Ćeidžeovo. Protivnost izmedju ekstrcmista posiaje sve vcća“. — ,,E v e n ement“ veli: .,U Rusiji može srmo savezna republika đa očnva slobodn”. „Eclio (I e Paris" nalazi, da je poIožaj u Finskoj vrlo ozbiljati. Nesreća }e finskog naroda, što se nalazi na putu Rusije k moru. Rnsija nc može da se odrekne toga nuta. bez obzira na to, da li u njoj vlada car i!i radnički i vojnički savjet. Protivrevoiucija n Nižnjeni Novgorodu. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Beč, 1. septembra.. Prema saopštenju ruske novinske korespondencije izbila ie ti N i ž n j e m N o v g o r o d u s t r a h o v i t a p r ot i v r e v o I u c i j a, koja je mcdjutiin navodno već ugušena topovima i mašinskim puškama. Vrhovni zapovjednik Kornilov. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Basel, 1. septembra. „D a i 1 y N e w s“ javlja iz Pctrograda: General Kornilov imenovan jc za vrbovnog zapovjednika ruske suvozemne vojske. Proklaniacija moskovskog kongresa. Nadauskoru pobjedu. (Naročiti brzojav „Bcograđskih Noviua") Rotterdam, 1. septcmbra. Državni kotigres u Moskvi uputio je proklamaciju vojsci, u kojoj se govorl o skorašnjoj pouzdanoj konačnoj pobjedi Rusije i poziva vojsku, cla pribere i upotrijebi svoju posljednju veliku snaigu, koja će donijeti pobjedu i kraj ra'la. Još o požaru u Solunu. (Naročiti brzojav „Beograđskih Nuvina") Haag. 1. septeinbra. Prcma ,,M o r n i n g p o s t i“ izbio jc požar u Solunu istodobno na višc mjesta. Drži se, da je požar p o dmetnut. Najkritičniji je položaj nastao odaile, šfo jc za bijeg pučanstva bila slobodna samo jedna jedina ulica, koja vodi k moru. Uništeno je 4200 trgovačkib kao i kuća za stauovanjc.

Grčka. Gunaris optužen. (Naročiti brzojav „Reogratlsk’ih Novina") Bcrlin, 1. septembra. ,,T ii g I i c h e R u n d s c h a u“ javIja iz Ženeve: ,,P e t i t P a r I s i e n“

Evhj jo i kafana kod ,,G j e r 'd a p a". I ona radi, ali „običnc" svako'dnevno kafanske poslove. Dušanova ulica je vrlo malo oštećena, svega nckoliko kuća još stoje no opravljenc, MaJi Jevrejčići jure l igrajtt Sc tako vesclo, nc liajući ni malo za e\Topsku gužvu, tramvaji lcfc, a. stari Jcvrcji se žuro tamo-amo, da koju paru što više zaradc u ovoj ratnoj vrevi. TakO je danas na Dorćolu«...

NALI PODLlSTflK« Najstarije drvo ua svijelu. Meksiko so može pohvaliti, da ima najstarije drvo na svijetu. To jc jedan kiparis, kojim se ponosi trgovište Santa Marta de Tula, što lcži izmedju Mcksika i Oacretara. Prvi je u širckoj javnosti spomenuo to drvo Alcksandar pl. Humbold, koji ga je godinc r803, daklc prije 114 godina izmjerio i našao, da jc još tada imalo 36 metara u prosjeku. Teško je utvrditi starost toga drveta, ali svi se znalci slažu u tome, da je staro 4000—6000 godina. Pa ipak mu ta starost. nije ni malo nahu-diia, jer se na njernu ne 0 )«iža ni jcdan znak opadanja. Humbold jc u visini od 3 i po nietra prikovao jcdnu tablu na drvo, a poslije 100 godina, t. j. 1903. godine nadjena jc ta tabla zarasla*u novoj kori toga drvcta. Možda je to ono isto drvo, koje pominjc Ferdinaud Cortez u svojim memoarima, pričajući kako je pod njint jednog dana sa svojom evropskoin vojskom boravlo, pri čemu naravno valja imatl na umu, da je ta vojska bila šaka ljudi.

javlja, da je Gunarisa grčka komora stavila pod opiužbu, što je njemačkobugarskoj vojsci predao tvrdjiivu Rupel i što je s Njeinačkom zaključlo zajam od 80 milijima. Gunarlsj će suditi državni sud. Ovu s:\ar je pokrenuo Venizelos svim sred.stvlma.

Kriza u FrancuskoJ. (Naročili brzoj’av „Bcogradskih No i a") K6!n, 1. scptcmbra. Prema „K 6 I n. Z e i t u n g“-u brzojavlja pariski dopisnik „Secola": I ako se sad vojnički dogadjaji nalaze na prvom mjestu i svakog interesuju, ipak u pariskim politićkim krugovima vlada ncobična užurbanost. F r a n c us k a s e n a 1 a z i u b č i k r i z e, koju izazivaju u n u t a r n j i o o i i t i č k i uzroci. Iduće sedmice čc kaz.iti, da li će biti sanio nckoiiko promjena u kabinetu ili će doći novo niinistar 5 :vo.

Najnovije brzojavne vijesti. Nov manevar sporazuma. (NaroČili brzoj'av „Btograđskih Novuia ') Stockhohn, 1. septembra. Reuterova vijest, da su srcdišnje vlasti ponudile Rusiji mir s tim, da Moldavija pripadnc Rusiji, smatra se u ovdašnjim rumunjskim krugoviina kao manevar sporazumnih sila. Rumunji velc, njiliova je želja, da se Besarab'ja spoji s kraljevinom Rumtinjskom, svim silama će se oduprijeti iistup.iniu Moldavije Rusiji. Strahovit požar n Sibiriji. (Naročili brzoj'av „Beograđskib Novina") Stockholm, 1. septembra. U istočnoj i srednjoj Sibiriji izbio je strahovit požar; uništena su neizmjerna sklađišta drva, ogromne šume još stoje u plamenu. Put talijanskog kraija u Francusku. (Naročili brzojav ,.Bcograd?kih Novina”) Lugano, 1. scptcmbra. Rimski dopisnik ,,S t a m p e“ javIja, da se ministarski savjet 28. avgusita bavio predstojećim kraljevim putem u Francusku i odgovorom na papinu notu. Iz Izvještaja o kraljevu putu nmogo je izbačeno, vidi se samo da će kralj posjefiti front n Flandriji, da če put traja'ti nedjelju dana, da će kraIja pratiti nckoliko ininistara, i da će možda posjetiti i Verdun.

Grad i okolica. Dncvni kaSendar. Uanas jc nedjelja 2. septembra, po slafom 22. avgusta. — Rimokatolici: Jođol' b. ; pravoslavni; Prorok Samuilo. Casnićka i činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noćl. C. ik. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakom vojniku. Bcogradski orieum (u bašli Hotel Takova); Dvije predstave, prva u 4 sata poslije podne, a druga kao obično u 8 - 30 uveče. Kincmatografi: V o j n i k 1 n o Kralja Milana ulica br. 56 (Koloseum): U 4 i 6 saU poslijc podne predstave za vojnike. — C. i kr. gradjanski kino na Tcrazijama br. 27 (Paris): U 2‘30, 4 i 6 sati poslije podne predstave za gradjanstvo. „Slavija": U 330 i 6 sati poslije podne pfedstave za gradjanstvo. Noćna služba uapoiekama: Ođ 2. do 8. septembra vrSiće noćnu službu u Beogradu ovc apoteke: D e 1 i n i, Kneza Mlhajla ulica 1; Sekulić, Takovska ulica 37; Protić, Kneza Mihajla nlica 87. Paroplovna vcza. iz Beograda za Zcmun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podnc; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 satl poslije podne. Iz Zcinuna za Bcograđ: 5-30, 6-30, 7-30, 8'30, 9 30, 10-30 i 11 30 prije podne; l - 30, 2-30, 3'30, 4 - 30, 5'30, 6'30 7'30, 8 30 i 9'30 poslije podne. — Iz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat poslijc podne i u 8 satl u veče. — Iz P a ncsovc za Zeinun: U 6 sati izjutra 1 u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozl izmcdju Zcmuna i Pancsove i obratno nc pristaje u Beogradu. — Brodarskl saobraćaj 5 a b a c—S m c d e r e v o. Polazak iz Sapca za Beograd čelvrtkom i nedjeljom u 8 I po sali izjutra. Dolazak u Bcograd u 12 -i po satl poslije podne. Ponedjeljkorn odmoi broda u Smedercva. Botanička bašta. Otvorena utorkoni, čctvrtkom, ncdjeljora i praznicima. Posjcta bolcsnika u bolnlcama: U bolnici ,Brčko*: od2—4 sata poslijcpodnc. U bolnici „Briiun a : od 9'30—12 sati prijc podnc i od 2—1 sata poslijc podne. — U c. 1 k. gradjanskoj bolnid: u utorak, čctvrtak i ncdjelju od 1—3 poslijc pođne. Rijcčno kupatilo na Savi, otvorcno od 6 satl izjutra do 7 sali uvcče. Vojno parnoitoplokupatilo tt Car Dušanovoj ulicl. — 1. Kupatilo ti kadama: a)za vojne osobe otvoreno radniin dar.lma ođ 7 sati prije podne do 5 sati posllje podnc, a nedjeljom I prazniclma od 7 sati prije podne do 12‘/a satl ti podne. — b) za gradjanstvo rađnlm danlma od 9 sati prlje podne do 5 satl poslije podne, a ncdjeljora 1 praznicima ou 9 satl prlje podnc do 12 1 /, satl u podne. — 2. Parnokupatilo' za časnlko I njima ravne člnovulke otvorcna Jc utorlcom, srijcdom, petkom i subotoin od 7 satl prijc podne do 5 satl posllje podne, a ncdjcljom 1 praznicima od 7sati prijo podnc do 12'Ja sail u podne. — Za gradjane muškogpola otvorcno je pamo kupatiio ponedjeljkom i četvrtkom (ako u' te dane nc pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 satl poslije podne. — Časniciina i njlma ravuim člnovnicima siojc na voljti da sc slnžc pamhn kupatilom I u’ danc odredjenc za gradjanstvo (ponedjeijkom I četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danlma u 12>/ 3 sati, a nedjeljom i pr»z* tiTrfma u V>. ull u nnrlno