Београдске новине

Broj 241.

Ne’đjelja

BEOGRADSKE NOVINE

2. septembra 1917.

Sfrana 3.

Riinokatolička služba Božja. Danas u nedjelju 2. septembra, služiće se: 1. U konaku: U 8 sati madjarska propovijed i sv. misa za vojništvo; slobođan pristup ima i grafljanstvo, Ii. U župskoj crkvi: U 8 sati iiha sv. misa. U 10 sali srpsko-hrvatska propovijed -i pjevana sv. misa. U 4 sa« la poslijc podne veternja. Evangeličko bogoslužjc. Danas u nedjelj'.t u 10 sati prije podne služićc u ovdašnjoj njemačkoj cvangeličkoj crkvi službu Božju na njemačkom jeziku evangelički eiapni paroh H o 1 z h a u s e n iz Smedereva. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 2. s e p t e m b r a 1701. pobijedio je princ Evgenije u toku rata za špansko prijestolonasljedje kod Chiari-a u Italiji udružcnu francusko-špansku vojsku pod komaiidom maršala V i 11 e r o y-a. — 2 septembra 1852. god. rodjen je u Amicjisu poznati francuski književnik P a u 1 Bourgot. Skolu je učio u ClermonlFcrrand-u i u Parisu. Najčuveniji su mu romani ,.L‘ Irreparahle" (1884 g.), ,.Cruelle Enigme'* (1885. god), ,.un‘ crime d‘amour“ (1886. god.), ,.La Ducliesse Bieue“ (1898. god.), ,,Le Ean 6me“ (1901. god.) i t. d. Djela Paula Bourget kod nas se mnogo i rado čitaju. — Istoga dana, a pet godina ’docnijc, 2. septembra 1857. god. rodio se tt parfskom pređgr idju NenilIy-sur-Seine drugi jedan znamenfli književnik P a tt I H e r v i e u. Po svršcnoj Školi postao jc 1877. god. advokat, docnije jc stupio u državmi službu, n!i je već 1881. god.. dobivši premjcštaj za sekretara poslatis va u Meksilat, dao ostavku na istu. Od njegovih mnogohrojnih djela kod nas je vn'o poznat društveni roinan “L‘ Armature" (1895. gođ.\ zatim drame ..Les paroles rćs;cnt“, ,.L‘ Enigme“ i t. d. 1900. guđ. izabran je Herkieu za „bezsmrlnika“, j. za člana francuske akađeinije. — 2. septembra 1870. god. Izvršena je scdanska kapitulacija, o kojoj smo jučc na ovom mjestu govorill. — 2. septembra 1898. god. poUtkao jc general lord Kitchener — prvi vrhovni komandant ettgleske vojske u svjetskom ratu, koji se u proljeće 1915. god. udavio sa brođom ,,Hampshire“ — tada glavnokomandujitći englesko-egipćatiske vojske sudanskog uzurpa;ora ,,mahdija“ A b d u I a It i-e I T e j š i j a kod O m d u r m a n a, Ovaj ,,mahdi“ jcste jedna od najinteresantnijii: pojava u istoriji posljednjiii dvaju decenija. Izrazom ,.mahdi“ (t. j. „pravoupućeni*') imtslimanci — pod utlcajem hrišćanskog i jcvrejskog učeuja o Mesiji nazivaju spasioca i preporodioca, od kojega očekttju da ćc nastaviti rad Muhamedov. To je vjerovanic u mus'imanskom svijetu u više maha politički eksploatisano od pretendena'a na prijesto i t. d. No najznarncmtiii slučaj političkog cksploatisanja ,,mahdizma“ jestc sndanski ,.tnahđi“ Mohamed A h tn e d, egipćanski derviš, koji je uspio čak i stvoriii državu koja se održaia dugo godina. M o h a m*e d Altmed pročtt se godine 1881. po Sttdanu kao ,,čndoivorac“. Narod ga je slavio, a’novčano su ga pofpomagali — trgovci robljcrn. Mohamed sc usp.iešno odupre pokušajima egipćanskili vlasti, da ga uhvate i zatvore. Broj n.iegovih pristalica sve je više rastao. Ne pontože ni što je cgipćanski kcdiv (vicekralj) I s rn a j i 1 u jeđnoj proklamaciji žigosao mahdija kao „lažnog proroka“. Nemiri tt samom Egiptu 1882. god. (egipćanski nacijotialistički pokret) samo su olakšali širenje „tnahdijeve“ vlasti. Po.š:o 18S3. god. u Egiptu nadvladaše Englezi, prcbjcgošc mnogi nezadovoljnici iz Egipta „mahdiju“. 1883. god. ,,mahdi“ potuče F.gip’ćanc kod K a š g i 1 a i zauze E1 Obeijdu. Novi engleski generalguverncr Sudana G o r d o n uzalud ;e pokušavao da savlada „mahdija". 26. februara 1885. mahdi zauze Kartum, gdjc tmire 22. juna istc godine. Za njegovog nasljednika kao ..tnahdi“ dodie pomcnuti A b d u 1 a h i-e I T e j š i, koji 1889. god. pobijedi Ablscnce, ali 1893. god. budc potučen od Talijana, koji nadirahu iz svoje nove kolonije Eritreje. No uskoro dohije glavnu koman’du nad englesko-egipatskom vojskotn energični Kitchener (tek docnije dobio jc titulu lorda), tada getteralmajor. Ovaj na današnji dan, 2. septembra 1898. god. kod O m d u r tn a n e užasno potučc „mahdija", fako da mu se vojska sva razbježe. ,,Malidi“ pokupi još nešto malo vojskc, ali zatim btrde potučcn 24. nov. 1899. od odjelenja pukovnika W i n g a t e-a, u kojoj borbi i satn Abđulahi-el Tejši poglnc. Tako se svrši burna Istorija ,,mahdijcvog carstva“. Zabladnjeli dani. Poslijc velike žegc, koja jc dttgo vremena vlađala Beogradom, odjedanput poslije jedne plahe kišc, uastali su hladuiji dani sa nižom tempcrat’.irom preko cijelog dana, a nešio više itladnijitn jutrom i večerom. U veče se već niože \idjeti po neki zimski Icaput. Broj posjetilaca u kupatilu je vee naglo opao, a i u lopeidcrtt se već viJja manji broj setača. Jučc smo itnali opet nešto malo topliji dan, te se nadaff, da ćc bid još «oji lijepl dan.

Povećano sljedovanje brašna za gradjanstvo. Odlukom Nj. Preuzvišenostf Gospodina glavnog vojnog guvernera odlučeno je, da se počev od 1. septembra ove godine izdaje giadjanstvu u mjesto dosađašnjih 200 grama brašna sljedovanje-od 230 g r a m a brašna od Iica dnevno. Prodavnice brašna opštine grada Beograda prema gornjoj odluci otpočele su od juče izdavati gradjans'vu brašno po novoj uređbi tt 230 grama kao dnevno sljedovanje, i ako karte za brašno vrijede samo za 200 grama brašna dnevno. Javtta prodaja. Prema odluci starateijskog suda, • izložiće se s u t r a na dan 3. s e p t e mbrau9satiprije podne javnoj prodaji zaostavština pok. Rttže T o d or o v i ć, ii njenom stanu ti R u ž i n o j u I i c i b r o j 3, na koju se pozivaju kupci. Pozivaju se vlasnici vinograda. Pozivaiu se ovim svi vlasnici vinograda u afnru opštine grada Beograda, da se najdalje do 5. ovog trt j e s ec a neizostavno prijave ureda tajništva opštine grada Beograda, radi davanja polrebnog obavještenia odnosno nastupajuće berbe groždja. Skreće se pažnja, đa će se svaki nedolazak sma'trati za ncposlušnost i povlači najstrožiju kazuu. Plovidba izntedju Zeinuna i Ot'šave. Za putnike vojničkog i gradjanskog reda, koji pntuju iz Zetnuna za Oršavu, važi od 1. avgusta ovaj propis: putničke karte moraj’u se uzeti u beogradškoj parobrodskoj staniei (Donja uiica). Podvoznina se mora platiti u krunskoj vrijednosti. Vojna lica van službe, brodarsld slnžbenici, državni činovnici četvornog savc i članovi njihovih porodira pla? eaju polovinu podvoznine ako se dovoljno legitimiSu, tako islo djeca isj o l 10 godina. Svaki putnik može ponijeii sobom besplatno 25 kgr. prtija.a. podvozne karte se mogu đobiti svakog radnog datia od 1—6 sati poslije podne, prazn': i u od 11 12 sali prije podne. Brodarski saobraćaj Šabae Smeđerevo. „Prvo c. k. dunavsko pa ubrodsko društvo" uredilo je plovidbn za prevt03 pulnika i robe izmedju Sapca—Umkc Obrenovca—Dcogia ia—Gioclce— S . eL reva ovako: Polazak iz Smcd iov . u <rkom t pctkom u 8 sati iz jutra, dolazak u Beograd u 12 sati u podne. Polazak iz Sapca za Beograd četvrtkom i ncđ.’eIjom u 7 i po sati iz jutra. Dolazali u Beograd u 12 i po sati poslije podue. Polazak za Smcđerevo u 3 sata poslije podne. Ponedjeljkom o'dmor b oda u Smedcrevu. Poziv. Q. Ljub. A1 a v a n t i e i!i gdja Stana M a k s i in o v i č, diplontirana babica, neka dodjtt u urcdništvo „Beogradskih Novina“ radi izvjesnog saopštenja. Vijesti iz unutrašnjosti. t Maksimović Erdeljac. Pišu nam iz Užlca: 'IJ ovđašnjoj j bolnici 21. avgusta umro bolnički i sre ski ljekar dr. Malcsimović Er'del ja od zapaijenja mozga. Pokojnik je ro Ijei u Samos Ujvaru (Erdelj) 186G. g., gim naziju je polazio u Kološvaru, a doktc rat je položio u Beču. 1885. poslan je o: slrane austro-ugarsko monarhije u pc tnoć srpskom „Crvenom Krstir', gdje j pridijeljen u Knjaževac. Ovdjc s' oženii i onda odlučio, da ostane stalno u Si biji. 1887. stupio je u srpsko državljan stvo i postao nadljekarom. Za vrijem balkanskog rata imenovan je zbog s\ oj marljivosti stožernim (šlabnim) ljeka om Od 1895. ovamo službovao je kao fizil u Loznici, Kladovu, Donjem Milanovcu Negotinu, a najzad u Sme'derevu, ol kuda jo 1912. pošao u Užice kao okrtiž nt Ijekar. 1914./15. Jiječio jo sa najvećou požrtvovanošću austro-ngarske zarobljc jiike i tješio ili u njihovom jeziku. 1914 liječio je austro-ugarske ratne zarobijem ke, koji su oboljeli od pjegavog (ifusa tom prilikom je i sam obolio o l te stra hovite zarazne bolesti. 1915. gdd. za vu jeme pobjcdonosne austro-ugarško-iije mačlce ofcnzivc đotekao je junačke sa vczne čete kao gradjanski ljckar i o'dmal se stavio u njihovu službu. Bio je do bar i od narbda omiljen ljekar, koji j< sirotinju gotoVo uvijek liespiat.no lijočio U posljcđnje je vrijeme bio vrlo potlšten a uzrok ćo lomo biti glas, da mu 'je zo srpsVI potpukovirik Čr.'đa P, povD zlio: c lunske zavjere osudjen na pet godini teške tanuiice. Saranjon je uz silno učoš ćo cijeloga naroda kao i sa sviin poča slijna o<l strano vlasti. Zaldnjn mu je po čast odala je’dna salnija vojske, a za mr tvačkim sandukont išli su i nmogobroj ni časnici. Pop Jevrem Tucović, koji ji blagoslovio mrtvo tijelo pokojnikovo, održao je nađgrobno slovo, istaknuvš svo vrline pokojnikove, pa je sve j>ri sutne ganuo do suza. Narod se lužna src: rastao od tog plcmcniiog čovjeka, koji j< svakom kome je samo mogao, od srci pomagao, nikada ne tražeći napl tfe. I’o koj mu vjcčni i slavna uspomena! Hratuova slava. 19. avgttsla i»roslaviIa je crkva t Gradcu svoju hramovnu slavu, knjoj j< pribivalo Oko 500 duša. Poslijo obavije no crkveno svečanosti narod jc uz svir ku tamburice zaigrao kolo.

Utopio se. 25. avgustd htio je — kako nam javljaju iz Užica — poštanski kočijaš pučki ustaša Georg Leiszt da okupa konje u rijeci Djetina. Zašao je nešto dublje u vodu i utopio se. Njegov su lješ našli drugi 'dan oružnici, Saranjen je uz vojničke počasti. Kradje. Javljaju natn iz Osečihe: Na štetu scljanke Leke Pavlovlć iz Siidije ukrale su seljanke Bandjija Matić i Slana Milovanović platna u dosta velikoj količini-. Kradljivke su uapšene i predane sudu. — Ra'dosav i Milorad Jetić nijesu nikako mogli pregorjeti, da seljak Nikola StanOjević iz Miličinice imade dobre slanine u većoj količini nego li oni. Kako su kraj toga veliki prijalelji slanine,- odlučiše da sebi Stanojevićevom slaninom omaste bradu na ne'dopusliv način. Ušu« njali se u njegovu kuću i budući da nikoga nijesu u kući našli, ponijeli svtt slaninu sa sobom. Kod toga su opazili, da Stanojević imade i dosla pšenicc u kiići, pa, lakomi ’ponije i koliko su poiujcti mogli i pšenice. Stanojević jo medjutim nanjušio ko bi mogli da budu ti „poštenjakovići“, pa ih prijavio sudu,’i tako su krađljivci nakon šlo su omaslili bradu, strpani onkraj brave, da odgovara;u za svoje nepošleno djelo. Prilikom uapše« nja nadjena je kod ovih kradljivaca i jedna vojuička puška, pa će sad da odgovaraju i zbog toga. Saktili bombti. Nikola i Pelar Stanojević iz Mdičinice imali su u kući jednu bonibu. U« mjesto da to u svoje vrijeme na poziv vlasti prijave i bombu pređadip zatajili su je i bombh sakrih. Sad je kod njih ta bomba nadjeua, pa su oni zbog toga uhapšeni i predani sudu, da itn svidi. — iz ovoga slučaja treba da svak uvidi, kako nije parnetno, da se čovjek s takvim stvarima šali. Prije svega oia le može da nastane strahovita nosie'a, jer bombe mogu vrlo lako da eksplodiraju. S druge slrane, rat je rat, vlast se mora poŠtivati, reda mora, đa bude. Kad je izdana naredba, da se svako oružje ili drugi eksplozivni materijal irnađe da preda, onda ima da se to učini, jer vlast u tom ne pozna šale. S \uemenom se ipak i onako sve otkrije i nadje.

Zoanltne phlave. —Hii Urecijenje poštauskog saobračaja interniranih i koufiniranih. Na pošlanski saobraćaj intemiranih i u naročitim stanicama smjcštenih konfiniranih imaju u relaciji monarhija, Njemačka, C. i k. okupaciono područje i obratno, ka(> i u okviru okupacionih područja u budućo ’da se primjenjuju ovo odre’dbe: 1. U relaciji Austrija, Njemačka, okupaciono područjj^i obratno kao i u okviru okupaci^po^ć podmčja pripuštaju se: - 5 a) obična pisraa i poštanskc doptsnice, L) poštanske nputnice do najvišc 500 kruna, cj paketi bez oznake viijednosii samo za internirane i konfinirane, ali satno u težini, dozvoljenoj u dotičnoj relaciji za privatnc pakete. Poštanske pošiljke u saobraeaju interniranih kao i u naroč.itim stanican a smještenih konfiniraniii slobodne su od poštarine. Zato moraju te pošiljke kao i one za ratne zarobljenike nosilt piimjedbu: „Kriegsgefangenensendung, gebtihrenfrei" (Pošilika za ratne zarobljenike, slobodna o‘d dažbina). Pošiljke za intemirane, odnosno koafinirano moraju po mogućstvu biti snab* djevene tačnom adresom. Iza imena primaoca troba da stoji primje’dba „inierniert“, odnosno „konfiniert'*. Sve pošiljke, koje hoće da otprave intomirani i navedeni konfmirani, treba zapovjedništvo dotičnog logora iii stonico (ili bolnička uprava) da prcdaje poštanskim u<e* ditnai i ida ih snalidje svojim zvaničnim pečatom l primjedbom ([jomoću naiočitog stambilja), o državljanstvU interniranoga. I! osfalome važe za poštanski saohraćaj objavljene norme za tamošnje stanovništvo sa ratnim zarobljenicima. 2. Za saobraćaj intemiranih i k nfi« nirahih u relacijt' Ugarška—o'kupačiojio područjc mjerodavna je oktužnica kr. ug. ministra unntrašnjih poslova br. 59G6 res. 1914. Po toj nareclbi 'dozvoljeno je u području ugarske svelc ktune osob.una iz rfeprijateljskih zemalja, koje stoje pod redarstvenom stražom odno.no nadzorom, da izmjenjuju pošlanske pošiljke samo sa svojim najbližim srodnicima, koji slaiiuju u posljednjem stalnom mjestu stanovanja svoga zavičaja i od t imo stranih samo s onima, koji upravljaju svojim imanjem, i’’lb pošiljke iglih vrsta, kojo se u relacijt s dotičnim posjednutim podmčjem u privatnom poštanskom saobraćaju mogu izmjenjivati. Pošiljke, adresovane osobama pod vedarstvenom stražom ili o'đ ovih pošii predafe, slobodne t u od pošlarine (dok pošiljke osoba pod redarstveuim nadzorom podleže poštarini kao i u Austriji), Za intemirano i konfinirane u okupacionim podračjima odredjena je mjert* dozvuljena korcspon'deucijc kao i za ratne zarobljenike ođ mjcscčuo dvije do najvišo četiri oktavne strane (60 redaka) dngih pisama ili o'd dvijo poštansko đopisi.c karte.

Zabranjen je i na đalje svaki poštanski saobraćaj intemii'anih i konhni. ranih s njihovim srođnicima na bojnom polju. C- i k. Vojno vrhovno zapovjedništvo.

napadaija zapadno od Vardara, isto sti tako osujećeni francuski napadaji pre'tJ bugarskim položajima. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludenđorft

O B J A V Aj U smislu § 1 naredbe vojnog vrIiovnog zapovjedništva od 10. avgusta 1916. list naredaba br. 10, stavljena je pod prinudnu upravu firma 11 i ć i P r e k i ć sa sjedištem tt Beogradti, Knez Mihajlova ul. br. 9. Za prinudnog upra.vnika imenovan je g. Ludvvig E i c h e n w a 1 d, sa stanom u Beogradu, Bogojavljenska ul. broj 9. Prinud- ■ na uprava otpočinje 28. avgusta 1917. Naredbom odjelenja 8 a. br, 9203 od 6. noveinbra naredjeno stavljanje pod nadzor ukida se. C. i k. okružno zapovjedništvo grada Beograda. Gradjanski sud c. i k. okružuog zapovjedništva ii Valjcvu. O G L A S z a p o z i v n e p o z n a t i h n a s 1 i e dn i k a. Ovim se obzuarijt'je od strane staralačkog sudije c. i k. okružnoga zapovjeđništva, odjelenje za gradjauske stvari u Valjevu, da jc Petar Gligorić iz Ostružanja umro 23. februara mjeseca i godine 1909. bez zavještanja. Pa kako zakoniti nasljednici Pe ra Gligorića primaju zaostavše imanje njcgovo, to rsti sudija poziva ovim svakoga, kojl bi po kakvotn god osnovu polagao pravo nasljed'stva na imanja utnrloga, da se za godimt dana, od dana ovog oglasa, javi staralačkom sudiji suda c. i k. okružnoga zapovjedništva odjclenje za gradjanske stvari | u Valjevu, i dokaze o svome pravu podnese; jer ako se do toga vremena ne javi, masa će se umrloga, kojoj su sađa odredjeni za staraoce Andrija Ivanovič i Mihajlo Jevtić rasporediti prema onima, koji »sie za nasljednike jave, i pravo svoje na nasljedstvo dokažu, pa će im se po tom i izdati sve što bi im od imanja masenog kao nasljedniciina pripadalo. U slučaju da se niko nc javi, imanje će se predati đržavi. Valjevo, 3. avgusta 1917. Sudiija.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 1. scptembra. Zapudno bojište: Front priiestolonasljednika R u Dprechta bavarskog: U FI a n d r i j i su trajale I dalje jake vatrene borbe u pjeskovitom podrttčju na tnorskoj ohali i s obje strane Yperna. Osim predpoložajiiih borbi nikakve pješađijske djelatnosti. U A r t o i s u oživjela je poslije mirnoga diana vatra od kanala La Bassee do južne obalc Scar p e. Front njemačkog prijestolonasfjednika: Kod Iiurtebiskog majura na Cliemin des Dame s-tt napali su Francuzi poslije snažnog topničkog djelovanja sa jakim snagama. Poeetni neprijaJtcljski dobitak na zcmljištu povraeen je našim protivnapadajeni. Za nekc dijelove rova vodila se kroz cijelu noe ogorčena borba. U našitn jc rukania ostao izvjestan broj zarobljenika. Osujećeni su neprijateljski napadaji na Winterbergui južno od C o r b e n y-a uz velike protivnieke gubitke. Kod V e r d u n a borba je kroz dan mirovala. Pred veče se u nekiin odsjecitna opet znatno pojačala djelatnost obos-tranog topništva. Front vojvođe Albrechta wtirl:emberškog: Jedno preduzeće bavarskili napađnih četa na rajnsko-marnskom : prokopu intalo je p o t p u n i ;t s p j c h. i Osim . krvavih gubitaka izgubili su Francuzi i zarobljenika. Istočuo bojište: Front maršala princa L e o p o Id a bavarskog: Na D v i n i, prije svega kod 111 u x t a, kod Smorgona i Bara■ noviča bila je juče tt prkos nepo, voljuog vremena borbena djelatnost živahnija nego inače. Sjeverno od žeIjezničke pruge K o w e I—L u c k ustanovili su naši izvidjači dobro djelovanje naših bacala mina i topništva tt neprijateljskim rovovima, otkuda je privcdeno nekoliko zarobljenika. Kod Tarnopolfa i Husiatyna rastjcrana stt u borbi na nož ruska krstareea odjelenja. F r o nt m a r š a I a p I. M a c k e ns e n a: U brđima sjevero-zapa’đno ol F o Kšana bacilo su njemačke četo Rurminje iz jednog žilavo branjenog visiuskog položaja. Kod Maxineni-a na donjem Seretu prodrla su njemačka i bugarska jurišna odjelc-nja u ruske položaje, gdjo su svladala posadu, a onda so povratila sa većim brojem zarobljenika Maćedonsko bojišt^: U zavijutku C rne Re ke napadao jo kod Paralovo jedan talijanskf balaljun. Njemačke četc bacilo su neprijatolja natrag i ođuzele mu zarobljeui! a Na Dftbropolju osujećeno je viŠe srpskih

Austrijski večernji izvještaj. KI>. Beč, 1. sepiembra. Iz glavnog stana za ralnu štampu javljaju: Sa Soče do 2 sata porlijo podne nijesu javljene nikakvo većo borbenc djelatnosti. Državni tajnik pl. Kuhlmann kod Njegovog Veličanstva. Kb. Beč, 1. scpfembra. Njemački državni tujnik za izvanj« sko poslove pl. Kiihlinann uputio sc prije podne u Reichenau, gdjc je ođ Njegovog Veličanstva primljen u audijenciju. Talijani odustaju od Trsta. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna") Zurich, 1. septembra. Veliki talijanski listovi već su počeli d a s u m n j a j u, da li će se krajnji cilj talijanske ofenzive, osvajan j e T r s t a, m o ć i p o s t i ć f. C o rr i e r e d e 11 a Se r a“ iskazuje to rijceima, da jedanaesta borba na Soči neće ni u kom slučaju donijeti sobom onako popularno osvojeuje, kakvo je bilo s Goricom avgusta 1916. Priznanje hrabrim željezničarima. Kb. Beč, 1. septembra. Vrltovna vojna uprava uputila ie brzojav izvjesnim željezničkim direkcijama, u kojem izriče svoje priznanjc onoin željezničkom osoblju, koje je u vjernotn ispunjavanju dužnosti u prkos najžešće neprijateljske va;re na raznim fronfovima neprektdno dovažalo potrebni ratni materijal vojnicima n rovovimai te tako i sa svoie strane pridonijclo uspjcsima našiit četa Djela njemačkih podmornica. Kb. Berlin, 1. septembra. Wolffov ured javlja: Najnoviji je uspjeh (o kome javljamo na drugom mjestu. Op. Ur.), i>ostigIa podmornica br. 53 pod zapovjedniš'.vom onoga istoga časnika, (kapitanlajtnanta Rose-a), koji je u oktobru prošle godine sa svojom podmornicom preplovio Okean i tom prigodoni zadivio cijeli svijet.

LJETNA POZORNICA

Hotel Takovo TERAZIJs BR. 29.

DANAS u nedjelju 2. septem« bra 1917. gođ. DVIJE lii VEČERAS iatooiiSsati gostovanje bcčkih pozorišnih umjetnika. u posi: MISO !! Burc smijetic !! i daijih 6 vetikih va* riete-atrakcija. Pouišene cijene!!

Ulaznlca vrijedi kao propusnica za gradj.mska lica. EKSPDZiTURA PEŠTAHSRE-UGARSREKOMERCIALNE BANKE U BEOGRADU KNEZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. 1 K. MONOPOLA PETROLEJA 6 ŠPiRITA Bavi sc sviina bankarskim poslovinia, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničkc i neutralne države. Specijaflno odjelenje za Si ljanje novaca raftnžm zarobljenicima i Interniranima. Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zosebno odjelenje zo robu za sve vrste trgov. poslovo. n Osnovna glavnlco i pričuve n | 232,000.000 Rruno. 1 [

PbdpomaZe probaru. lući sluz, . ubltiuje kisefmu.^^ MA rTONTE^ [GiESSHUBLER ^CiSTA PRIROONA ALKAUČNA. »&SEUCA,

Heinrich Hattoni d. d. Beć I Karlsbol Glavno skladište za Srblju: U vojnoni prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Milana ulica 87.