Београдске новине

Broj 250.

Srijeda

BEOGRADSKE NOVINE

12. septembra 1917.

Strana S,

Razne vijesti. Za šta Jc dobra inoda. Običiio se kaže „čuvaj bijele pare za cme dane“, a sad bi se moglo reći „tjeraj modu za nevolju"; jer po gdjekoja osoba da nije tjerala modu, ne bi sad pri ovoj oskudici materijala imala šta da obuče. Sad se pokazalo, da su mnogi mijenjali odijelo, ne što je ovo bilo podcrano ili pohabano, već što nije bilo više u modi. Nije se štedilo na materijalu, jer ga je bilo dosta, pa se bacao u stranu, čim je došla druga moda. A kako je sad clobro došao mnogima taj bačenl materijal, naročito onima, koji znaju sami da prekrajaju i šiju. Za čas postane od staroga novo. Eto, tako smo doživjeli, da jc i moda za ncšto dobra. Nevoljno inokrenje. Od nevoljnog mokrenja pato obieno po' neka djcca, a po k;ildj i ka,t i odiasle osobe, Jcoje imaju ležak san. Dokaz za ;ovo posljednje jc taj, šl,o ovake osobe pri nevoljnom ili besvjesnom: mokrenjit sicoro redovno sanjajn, kao da su budni i da svjesno mokre. Lijek je protiv toga koliko nevin, toliko i pouzdan, a sasloji se u ovome: Osotbe, koje pate ođ nevoljnog mokrenja, neka pred vece j obnoć ne piju' ni vođu niti drngo kakvo piće i ueka ne večeraju nikakvo žitko ili tečno jelo. Najbolje je da nišfa ne večerajn, jer će se onđa volja za pićein slabije pojavljivati, a one će n toliko sladje spavati. Obnoć ih tieba bu'diti i tjerati da mokre o‘d prilike n razmacima od 2—3 sata. Budjenjc (reba svagda u jedno i isto 'doba noći da se vrši, pa će se poslije kratkog vi;emena takvi bolesnici i sami redovno u to 'doba b'uditi. Ta meto’da pomaže nc samo kod odraslijib, nego Caik i ko'd djece ispod jeđne godine starosti. Pažljivim i pitomim postupkom: mogu se čak i takvi mališani naviknuh', da se probu'de čim osjete potreiiu mokrenja j da to oglase budi ikojim načinom. U koliko se više bude oliraćala pažnja i briga tak'vim osobama, u toliko će se one brže i pouzdanije izliječili o'd uevoljnog mokrenja. Praotac svekolikog životinjskog svijeta. Prii'odnjaci su usvojili pravilo, đa su se razne vrste životinja postepeno razvilo pod uticajera raznili okolnosti a u toku od nmogo hilja'da godina iz jedne praživotinje; a gdasoviti prirodnjak Licbig pronašao je u moru životinjicu, koju je prozvao praocem svckolikog životinjskog svijcta, jz koje kao da su proizišle sve ostale životinje. Ta životinjica nije ništa đrugo 'do malen stoinak ]jcz iltakvih đaljih vidnih organa. Biudi po moru, 'olvara se i zatvara, te se tako lirani, Lielbig naginje mišljenju, da je to: najslarija vrsta 'životinja, čiji šu se pojedini egzcmplari lokoin vremena izvrgavali u druge o'Llike, te obrazovali jiove vrsle. .lcdan 'dio tih novih vrsta, ostao je na novoin stepenu razvića, dok su se drngi i 'dalje izvrgavali i oibrazovali svo novije vrsle. Prema njegovom mišljenju prvi zamjet za suvozcmnu živo* tinju izbačen je iz mora na obalu, gdje so ovaj u vidu neke vrste nnifijiije razvijao, lc naizmjence k'retao .i u vodi i na suvn. Ova životinja kao da je bila u isto vrijein'e i ribal i puzajvao i ptica, iz koje su se opct razvile te odvojene vrste. Analogno tomc postale su tokom vremeua i dmge vrste životinja pa i čovjek, to lii se prema tome moglo vjerovati, đa ,i mi Jju'di vodimo naše porijeklo od je'dne ili više takvih vrsta, na primjcr od riba, puževa i t. d.

Poslijednje brzojavrie vijesti.

Na istočnoj obali M a a s e napaclale sfl juče rano u jutro jake francuske suag* od Cosbesa do chaumeske §ume ( 3 V 4 kilom.). Neprijatelj, kojl jc južno-zapadno od warvllleske šume prodro u našu borbeiiu zonu, bio je izbačen protivnapadajem. Na ostalom frontu slomili su se francuski napadaji uz velike gubitkc u našoj odbranbenoj vatri. Tečajcm dana uvijeK su se ponovo izjalovili protivnički opctovani pokušaji navale. U potiskivanjtt neprijatelja pomakli smo naprijed temelje uaših linija. Poručnik V 0 s s oborio je juče fr: neprijateljska letača. Time je broj svojili vazdušnih pobjeda povisio 11a 45 . Istočno bojište: Front maršala princa IJ e 0 d 0 1 da bavarskog: Izmedju ruskih i naših po’.ožaja od m’ora 'do Dvine mnogobrojni sukobi. pre'dnjih čcta, Neprijatelj jo izgubio izvjestan broj zarobljenika. Odbijeni su napadaji ruskili krstarećili odjelenja u šumskom području sjeverno od H u s i atyna i 11 a ’donjem Zbruczu. Tojna fronta maršala nadvojvode J 0 si p a: Na jugoistočnom okrajku Bukovine prešli su Rusi na napadaj. Izvojevali su' samo mjesnc uspjelie ko'd Solke. Izmedju t r o t u s k e i 0 i t o z s k e uo! line nije neprijatelj dosada pono'vio s\o1 je uzalu'dne napadaje« Maćedoiisko bojište: U br'dovitom području jugozapadno o'd ohriđskog jezera zapriječile su njemačke i auslro-ugarske čele Fraiv uzirna jučc daljc prodiranje. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Beznadni položaj na ruskom sjevernom frontu. (Naročiii brzoj'av „Bcograđskih Noviua") Stockholm, II. septembra. „RusJcaja Volja" 'đonofi jzjave vodećih ruskih Jičnosti 0 položaju, koji je stvoren njemačkom pobjedom. •— Ke rcnski je rekao: Položaj je na sjevernom frontu bezna'dan. NeprijafeJj 11 a 3 u n i š t a v a s v 0 j 0 in t e š k o m a rtiljcrijom, — Veliki knez Nikolajević je rekao, 'đa Nijemci nastoje po'stići veliko, o'dlučne uspjebe, i da imaju velikog izglc'da da postignu s v 0 j c i 1 j, a k 0 r u s k 0 0 d s t u p a n j e i 'dalje potraje istom brzinom', t, j. 50 kilometara dnevno. Isto tako, može i 'držanje Finske da u n i š f i r u s k e n a 'd e,

Kerenski umoren? Kb. Stockliolm, II. septembra. ,,A f 1 0 n b I a d e t“ donosi sa svom rezervom vijest, koja se proširila u T 0 r 11 i i koja još nije sa nijedne strane potvrdjena, d a j e K e r e n s k i u s u b 0 1 u i 1 i u n e d j e 1 j 11 u m 0 r e 11. Privremcna vlada ovu vijest, koja se niunjevnom brzinom raširila, još taji. U Petrogradu vlada ogromna zbunjenost i panika. K 0 r n i 1 0 v 11 e ć e d a 0 s t a v i s v 0 j e mjesto vrh 0 v n 0 g z a p 0 v j e d n i k a i 11 astoji za sebe pr e d0bi ti s v e g r a d j a n s k e i p a t r i 0 1 s k e k r 11g 0 v e.

Njemačka. Progias vojvode Meklcnburškog 1 velikog admirala Tirpitza. Kb. Berlin, 11 . scptembra. Pod naslovom „Poziv na prikutaljanjc duliova'* objavljuje ,,T ii g 1 i c h e Rundschau“ zajednički proglas vojvode Ivana Albrechta Meklenburškog i velikog admirala pl. Tirpitza, u kome se kaže: Kao piije sto godina u vremenu ratova za oslobodjcnje, dolazi i sad iz istočne Pruske poziv na prikupljanje svili otadžbeničkih sila iz cijele Njemačkc. Otadžbina je u opasnosti. Odazivajući se pozivu da predvodimo otadžbeiiičku stranku, mi smo potpuno svjesni ozbiljnosti sadašnjeg vrcmena. Neprijatelji, na čelu s predsjednikom Wilsonom, računaju na njemačku kratkovidnost i nadaju se da pomoeu ove pobjede. Neka se obmanjuju, ratni položaj je dobar. Teškoče oko islirane možemo i hoćcmo da savladamo. Vjerovati, da bi se niogli približiti od nas svij« željenom miru putem, kojim je sad udarila većina Reichstaga, bila bi sudbonosna pogrješka. Na kraju proglasa pozivaju se Nijemci, da se pridružc njcmačkoj otadžbeničkoj stranci, kako bi se cijelom svijetu dokazalo, da se od nikoga i ničim ne damo odvratiti od čvrste volje za pobjedom. Pobjeda mora biti potpuna, 11c mir zbog gladi, već niir, koji nam osigurava nov razvitak i 110vo cvjetanje.

Najnovije brzojavne vijesti. Car Viliin 11 Potsdamu. Kb. Berlin, II. sepleinbra. Car V i 1 i m se sa svogai puta na istočni pront povratio u Potsdam. Bolest bugarske kraijicc. Kb. Sofija, 11 . septembra. Bugarska je kraljica oboljela. Njeno se stanje iznenada tako pogoršalo, da je kralj, koji se nalazio 11a frontu, smjesta doputovao ovamo, otkuda je juče uveče u pratnji prinčeva rastavio put u Euxinograd. Generaltajtnant pl. Weanlnger pogiiiuo. Kb. Bei'lin, 11. februara. Generallajtnalit Wennjnger, vilez Max-Josipovog re'da i posjednik reda „Pour le merite", vojni punomoćnik u Berlinu, pogiuuo je 8. sepfembra na. i c točnom bojištu« Francuski Kanadjaui protiv ra<a. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Rotter'dam, 11. septembr«a. Glanak „Timesa“ rasvjetljava veliku prolivnosl francuskilt Kam'djara protiv zakona 0 vojnoj obvezi. Fraircuski Kanadjani sačinjavaju trećinu stanovmštva Kana'dc; oni su po kiilturi i temp» ramentu istina Francuzi, ali vrlo malo simpatišu prema sa'dnnjoj Francuskoj. Njiltova nacijonalna slranka je još od početka rata protestvova'a uvijek proliv stvamog učešća Kana'djana u ratu, pa. ead produžuju svoj odlnčni otpor profiv zakoua o vojuoj obvezi. Naročito će se u provineiji (juebecu taj zakon teško nto ći izvesti, prijc se rnože očekivati pobuna i krvoproliće. Clanak se ovint zaVTšuje: U mnogom pogle'du je ovo pit.anje mnogo leže nego li irsko. Nestašica šećera 11 Fraucuskoj. fNaročitl brzojav „Beogradskih Novina 1 ') Žencva, 11, septembra. Kako pariski „Journal" javlja. Francuskoj prijeti neslašiea šećera. Minigtar Violette je u štampi objasnio, đa je eio vla'diu raspored 0 podjeJi šećcra poremećen.

ponovo izuese u kujnu, hadžika se odniali diže. Odmah poče da se skida i raskopčava, naredivši Spaseni.ii, — Hajde nameštaj, Spaso! — I produži jednako da se skida, razvczuje šamije, da joj lice i pun vrat sa modriiiama, gde jc jače biio stegnuto, bivaju sasvim slobodni, da skida anterije, jelekc i pojasc, te da joj se snaga, prsa i suviše pune joj ruke i mišice, oslobodjcni tesnoće — nia da je eto vcć bila u godinatua — ipak nekako još sveže i opojno pojavljuju. Spasenija bi za to vreme iznosila iz onili dolapa, gde su bile savijene ^pavaćc lialjine, pokrivcne belim čar■šćtvom, dušeke i jorgane. Istina dušeci su bili skupoceni, teški, od same vune, ali stari, i pored aajnovijeg, najopranijeg čaršava, kojim su opšiveni, nije moglo a da se ne oseća onaj vonj starih, toliko puta krpljeniii, prešivaliih a nikada ne rastrešivanili spavačili haljina. 1 valjda usled svakidašnje upo<rebe i stajanja 11a jedtiom istom mestu, bili su gotovo nplesniveli. Takvi isti su bili i jastuci, čupavci, dugačk’, ali sa grudvama. Takodje i jorgani sa prvobitnom svilenom postavom, teški.

Odgodjen put talijanskog kralja na francuski front. Kb. Paris, 11 . septembra. Kako „Temps“ javlja, odgodjen je put talijanskog kralja na francuski front, do koga je imalo doći ove nedjelj©. Grad i okolica. Dnevni kalendar. Danas je srijeda 12. scptembra, poslarom 30. avgusta. — Rimokatolici: imc Marijc; pravoslavni: Sabor srp. prosv. i učitelja. Casnlčka i činovnička kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. i k. vojnlčki dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakom vojnlku. Beogradski orfcum (u bašti Hotel Takova); Počctak predstnve u 8 satl uveče. Kinematografi: Vojni kino uKralJa Milana ulicl br. 56 (Koloseum): U 6 sati poslije podnc predstava za vojnlkc, a u 8"30 uvcčc prcdslava za časnike. — C. 1 kr. gradjanski klno na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati poslije podnc predstava za gradjanstvo. Noćua služba uapolekama: Od 9. do uključivo 15. seplembra vršiće noćnu službu u Beogradu ove apotckc: K u š aković, Knezcv Spomenik 2; Viktor o v i ć, Terazije 28; P r e n d i ć, Kralja Alcksandra ulica 64; Stojić, Sarajevska ulica 70. Paroplovna vcza. Iz Beograda za Zemtin: 6, 7, 8, 9, 10, 11 1 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sali poslije podnc. Iz Zemuna za Bcograd: 5- 30, 6-30, 7-30, 8‘30, 9'30, 10'30 i 11'30 prijc podiie; 1'30, 2 30, 3'30, 4‘30, 5'30, 6 - 30 7'30, 8'30 i 9 - 30 poslije podnc. — Iz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat poslije podne i u 8 sati u večc. — Iz P a ncsovc zaZemun: U 6 sati izjutra i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmcdju Zemmia i Pancsove i obratno ne pristaje u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S m c d c r e v o. Polazak iz Sapca za Beograd četvrlkom i nedjeljom u 8 i po sati izjutra. Doiazak u Beograd u 12 i po sati poslije podnc. Poneđje! Uom odmor broda u Smedcrcvu. B o t a n i č k a b a š t a. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjeta bolesnUra u bolnicama: U bolnici »Brčko*: od2—4 sala poslije podne. U bolnici „Briiim“: od 9 - 30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podue. — U c. i k. gradjanskoj bohiici: u utorak, čctvrtak i ncdjelju od 1—3 poslije podne. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sali uvcče. Vojno parno i topl o kupatilo uGarDušanovojtilfci. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno rađnim danima od 7 sati prije podne do 5 saii poslijc podne, a ncdjeljom i praznicima od 7 sati prije podnedo 12'/2 sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslijc podne, a neđjeljom i praznicima od 9 sati prijc podne do 12*/_, satl u podne. — 2. Parnokupatllo za časnike i njima ravne činovnike otvoreno jc utorkom, srijcdom, petkom i subotom od 7 satl prije podnc do 5 sati poslije pođne, a nedjdjom i prazniclma od 7 sali prije podne do 12*/, sati u pođne. — Za gradjane mušltogpola otvorcno jc parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te danc ne pada kaltav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne. — Časnicima i njima ravniin činovnicima stojc na volju da se služe parnim kupatllom i u danc odredjcnc za gradjanstvo (ponedjeljkom i čctvrtkom). Blagajna se zatvara radn!m danima u 12 1 / 2 sati, a nedjcljom i praznicima u 12 sati u’podne. Isforijski kaieiular. Na 'današnji dan, 12, scpletnb a 1874. gotl. umro jc n V e n e c i j i dr. Božidar Petranović. — 12. seplembra 1876. god. tunro je u štajerskoin Gracu njcmački pjesnik Anastasije Griin (pravo imo: Anton Aleks. grof 'Auersperški). Našim čitao;ima. Da bi sc stručno i brzo moglo oJgovoriti željaiua i porudžbinama, koje spadaju u djelokrug aduiinistracije iista (kao što su na pr. pretplate, oglasi, novčane pošiljke, reklamacije, promjene adresa i t. d.), nužno je, da se na to odnoseća se pisma i dopisnice upuću-

topli, jer su bili od eistog pamuka. ali i tanki, proredjeni. Pošto Spasenija razastre, namesti, donese i inetnu više glave testiju sveže vodc, čiji je grlie bio zapušen zelcnim lišćem, iznese sobom sveću u kujnu, da bi se snalia u pomreini sasvim svukla i legla. A ona tamo u kujni, kao obično, pre no što leze, poće da zatrpava, gasi i poliva vo loiu vatru u ognjištu, te da nc bi noču ko zua kakva iskra prsnula, i Bog zna šta se učinilo, možda čitava kuća zapalila. Hadžika i snaha svlačile su se ćuteći. Hadžika bi prc snahe bila gotova. I pošto na brzu ruku, ovlaš prekrslivši se, odmrmlja molitvu, od koje kao i obično ču se samo svršetak: „Gospode Bože i sveta Bogorodice, molirn ti se“... brzo bi legla i pokrila se Jorganom, čak i preko glave. I tek, kao odahnuvši i oslobođivši se od svega ovoga bi i zaspala. Onda bi se počelo da čuje ono njeuo umereno, n dubokom siui pučkanje na ustima. Snaha, pošto uvi drugom šamijom svoju tešku kosu, da joj se ne bi u spavanju iiinrsila i sutra je morala ponovo da češlja legia bi pored svekrve.

ju Isključivo admlnistraciji, a lie uredništvu lista. Isto tako se treba u svima pitanjima, k'oja se ne tiču uredništva već uprave „Beogradskih Novina" („Belgrader Nachrichteu“ i „Belgradi Hirćk“) obraćati isključivo na teiefonskl broj 25 . Misa zadušnica. Gospo'dja J o h a n n a S t o c k, uđova graditelja, davaće misn zadušnicu 13« Ovog mjcseca u katoličkoj crkvi, Poslanička ulica, svome urnrlom sinu Augustu (Gusti), Časuičko veče u c. i k. vojnoni kinu. Večeras će U Vz9 sati biti U c. i K. vojuom kinu časničko veče. Prcgram ćc biti U svakom poglc'du zadovoljatvajući, Osim zanimljive prirodne studije „Lov u Norveškoj", prikazaće se i ogromni film „Beč u ratu“, koji je u svoje viije.me izazvao u Beču veliko inleresovanje. Muzikalui đio zastupaće beogradsla garnizona glazba. Propratnu muziku fibra većinom bečke pjesme, sastavio je pu« kovski tambour A. M e s s n e r. Patriotski pokloni. Nikola Ckorov, trgovac iz Skopija, predao je 22. avgustji mtendanturi vojne glavno gnbernije 4000 kruna ka!o svoj poklon c. i k. pješačkom puku br. 32 (bu'dimpeštanski puk), koji se odlikovao u borbama ko'cl Černovica, Drugili 4000 kruna predao je isti trgovac kao poklon za momča'd one podmomice, koja je 22. avgusta potonila najveći broj neprijaleljskih bro'dova. Nova turueja „Juiiaka iz Like“« Ovili ćo 'dana poći na svoju’ novu turneju po' unutrašnjosti Srbije poznati atleta g. Marijaii Matijević, „junak iz Likc“. Prire'diće niz predstava u valjcvskom 'i šabačkofn okrUgu. Čist prlhod namijenjen jc većim dijelom dobrotvornim institucijama, G. Matijevie, koji je tek nedavno ocllikovan od vojne glavne gubernije zahvaluom priznaiiicom za svoj patriotski ra'd, poklouio je samo prigodom zađnje svoje lurncje po unutrašnjosli Srbije K 1.950.—, a svote, koje je poklonio ranije, iznose više liiljaJda« Zato ga i ovom prigodom najtoplije preporučajemo, Gostovanje bečkili glmnaea i: Zeiniiiia. U ncdjelju 16. ov. 'mj. uveče gostovaće u ZevnUnu u bašti „Hotel Central“-a bečki glumci (kabarel). Prikazaće sr opereta. „Prislojna žena“. Ulaznice će se prodavati samo \j\je$j’ 1 u istom liotelu. Gostovanje magjarskog bojnog pozorišta ii Beogradu. Prvo magjarsko bojno pozorište, čije su pre'dstave još u najboljoj uspomeni beogradske publike, započinje u ne Ijclju 15. septembra svoje novo gostovanj« u Beogradu. Izabran je sasvim nov, s'a’ifi program. Pribirajte žir za isliraim svjuja. S obzirom na oclgajivanjc svinja i nestašicu u masfi gbjvna vojna gubernija izdala je nnd'edjkmjc, da se otpočne sa prikupljanjem rantovog žira po šu| mama za ishranu i tovljenje svinja. Naročilo se preporučuje prikupljauje žii’a od slrane gradjanskog stanovništva, osobito od štrane djece. Prikup'ljeni žir isplaći'vaće se o’dinali o'd strane vojnih nadležnih vlasti, po cijeni o'd 6 krnna po 100 kilograma. Vcoma je pođesno prikupljanje žira i od strane školske omladine nz nadzor | svojili nastavnika i učitelja, Izgnbljena propusnica. Gospodja Sofija M i j a t o v i ć, _ sa stanom u Pop Lukinoj ulici br. 10, izgubila jc 10. ov. mj. svoju propusuicu za. prelaz u Zemun i naza'd. Propusnica važi za mjesec seplembar i nosi broj 1517. Lica, koja lji so ovom propusnicom iitjela korisfiti, treba uapsili.

1 oiui bi se pokrila isto takvim skupoceniin jorganom ali isto tako tankiin, proredjanim i koji bi joj se zbog toga uvck pripiijeno obavijao ok njena tela te joj se ovako ležeći na strani sa prebačcnom rukom duž sebe, jasno ocrtavala ona obla diižina njeiia tela, kukova joj i nogu. Snaha, dugo ne bi mogla da zaspi. Cekala bi da joj „dodje san“ i sa vrelim prstima ruke osjećala bi kako noć sve jača, tamriija i usamljenija biva. Iz ovili dolapa iz kojili su iznete spavaće haljine a oni ostali slučajno nc zatvoreni bije ncka studcn, iz kujno vlaga od polivene vode i razvejan prcgreo usled zatrpavanja i gašenja ognjišta. Jcdino, odozgo, sa gornjega sprata, kroz napukle taraaiice, šfo dolazi suvota od starih dasaka, šindra i ukrasai drvenih po rafovima i sobama. I onda sve bi to tonući zajcdno sa lijima svc dublje i dublje u noć i lamu padalo i bivalo po kadkada prckiđano otuda iz kujne iznenadnim šumom, zvonom tepsija ili sahana od miševa koji bi pored njih tamo protrčavali i onda njihovo grickanje ispod kovčega i naćava i hleba i brašna.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin. 11 . septembra. Zapaduo bojište: Front priiestolonasljeđnika R u ppreclita bavarskog: Topnička je borba u Flanđriji doscgla na o b a 1 i i kod zavijutka Y p e r n a od vrcmena na vrijeme veliku jakost. O d b i j e n i su engleski napadaji jugo-istočuo od L a n g e nniarcke i sjeverno od Frezenb e r g a. Kođ V i 11 e r e t a sjeverno od S t. Q u e n t i n a razvilc sti se jutrns rano nove borbe, koje su se za nas p o v o I j n o svršile. Front njemačkog prijestolonasljednika: Sjeverno odRelmsaiu'Ch'a mp a g n i osnjcćena su preduzeća francuskih izvidničkih Četa, koja su većinom bila pripremana žestokom vatroni.

Demisija Kerenskovog kabineta. Kb. Amster'đam, 1:1. septemb'ra. Reutorov ured javlja iz Petiograda: Zbog zalitjcva generalisima KorKilova domisionirao jc cijeli kabinet, 'da t;iko Kerenskom dadu potpunu slobodu akcije. Sri ministii vode svojo poslove prn’Temeno 'dalje. Grail je bio. u julro miran.

Francuska ministarska kriza, Kb. Lugano, 11 . septembra. Frema pariskiin vijestinia talijanskili listova niisli P a i n 1 e v e da uz djelotvomu sarađsnju T h o m a s e v u sastavi kabinet iz socijalističkih i radikalnih elemeiiiata. V i v i a n i no bi iniao ostati ministrom. — ,,C o r r i e r e d e Ila Sera“ javlja, da je odgođjena pariska konferencija sporazumnih sila, koja se imala baviti poglavito vojnhn stvarima.