Београдске новине

UfOj 261. c. i k. giadjanskoj bolnid: u ntorak, čeivrtak i nedjeiju od 1—3 poslije podne. Rljeino kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati lzjutra do 7 sati uveče. Vojno parno 1 topl o ku patllo tiCarDuianovojuIlcL— 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 satl prije r tdne do 5 sati poslijc podne, a ncdjeljom praznicima od 7 satl prije podne do 12'/ 2 sali u podnc. — b) Za gradjanstvo radnlm đftnlma od 9 satl prijc podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i prazniclma od 9 sati prije podne do 12'/o sati u podne. — 2. Parno kupatilo” za časnlko i njima ravne člnovnike otvoreno Jc utorkom, srljedom, petkom i subotom od 7 sat! prljc podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljoin i prazuicima od 7 sati prljc podne do 12'/., sati u podnc. — Za gradjane muškogpola otvorenojcparno kupatilo ponedjel)kom i čclvrtkom (ako u tc danc ne pada kakav praznik) od 9 sati prijc podne đo 5 satl poslije podne. — Časnicima i njima ravnim činovnlcitna stoje na volju da sc slnžc parnim kupatilom i u danc odredjene za gradjanstvo (ponedjcljkom i četvrtkom). iiiagajna se zatvara radnlm danima u 12'/^ sati, a nedjeljom i praznlcima u 12 sati n "podne. Riuokatollčka služba Božja. Danas u nedjelju služiće se: i. U k o li ak u: U 8 sati u jutro magjarslca proi)ovijed i tiha sv. misa za vojuištvo. Pristup irna i gradjanstvo. U 10 sati prije podue talijanska propovijed za talijanske zarobljcnikc. II. U župskoj crkvi: U S sati u jutro tiha sv. misd za školsku djecu; U 10 sa-ti srpsko-lirvatska propovijed i pjevana sv. misa; U 4 sata poslijc podne večernja. U raduc dane prva sv. misa počima u pol 7, a druga u pol 8 u jutro. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 23. s e p t c m ’j r a 63. g o d. p r i j c H r i s t a rodio se u mjestu Velitrae prvi rimski imperator (ear) Avgust (u styari tjaius Julius Caesar O c t a v i a n u s — imc Augustus („blistajući“) dodijelio mu je docnije senat kao počasau pridjevak). Po pogibiji J u 1 ija Caesara, Avgusitovog ujaka i poočima, ovaj se posJjednji udruži u t r i u m v i r a t sa^A nt o n i j e m i L e p i d o m, te nnisti u bitci kod Filipa (Filipi) Cacsarcve ubice. Docnijc se zavadi i sa Antouijem, pobijedi ga i prigrabi svu vlast. 29. fgod. prije Hrista senat ga proglasi za doživotnog d r ž a v n o g p o g 1 av a r a sa tituloin i m p c r a t or a. iJo 12. god. prije Hrista prikupi sve najviše državne počasti u svoje ruke i timc posta samodržac. Učinio je nmogo za uinirenje i privrcdno podizanje ogrornne riinske države, koja je nelvoliko decenija bila mnogo stradala od gradjanskili ratova. unperator Avgust uniro je 14. g o d. p o s 1 i j e 11 r is i a. Naslijedio ga je poshiak T i b e r ije (Tiberius). — 23. septembra 1526. god. lirvatski sabor u Koprivmci progkisio je kneza K r s i u I' r a n k o p ana regentom i protektorom Slavcnije. — 23. septcmbra 1791. goo. rodio se u Drczdi pjcsnjk T li c o d o r K 6 r n e r, o čijoj smo pogibiji u napoleonovskim ratovima u svoje vrijeme • jia ovom nrjestu pisali. — 2.3. septembra 1812. god. rodjcn je cngicski pisacmoralista S a m. S m i 1 e s (izg.; Sinajls). Njcgovo djelo ,,K a r a k t e r‘ prcvedeno je na naš jezik i nmogo je čitano. Sinilcs jc dao ined,;u os lalirn i opširan životopis Ocorga Stcpliensona, pronalazača lokomotive. — 23. septembra 1870. god. istoga dana, kada jc opsadjena pariska posada na V: 1 lejuif-u bila ogorčemi bivku sa lijemačkim opsadjivačima, umro je u diviiom mjcstu C a n n c s u na sredozemnoj obali, dalako od ratne luikc, slavni iraiiiciiskj knjižcvnik Prosper JVl erime c, pisac ,,C o 1 o m b c“ i ,,C a rm c n a“, koja je posljednja pripovjetka dala sujct librctiu čuvene istoiniene Bizet-ovc opcrc. — 23. septembra 1888. god. umro je u Madridu nckada slavni francuski vojskovodja maršal Francois Achilic 13 a z a i n e, branilac Metza u ratu 1870. god. Rodien 1811. god.. stupio je u vojsku 18.31. god., borio se u Alžcriji ina Krimu, gdje postane divizijski gcneral. li mcksikanskoj vojnj vodio ie jednu vojskn, sa kojom jc 1S62. godinc prv^_ušacMi_priNaprež.em se, da u sobi sastavini l nadjem zvuk; Bećani joJnc pesnr n , nog<le sam je čtvo... Malena je tvoja tnjua, Kroz 'dubokc se'e mojo, Maleno je srco rnoje, Ali tuga njim beskrajmt! /.ar jc lo poslcdnja nroja pe-nra — o? Uspomene fc nižu jc'dna za _dru;>oin, žiue da sve prodju. najzad juve, lele; ja ih gledanr, glctlanr... U dubokom zelenom 'dr-orištu rnale, mirnc palanke pre'd kućiconr, koja kao da viii iz ze lenog granja, se'di stara majka i veze, vezc čokajpći eiua... Ali, zar jc to sve, eeo život? Ne, nc, on će doći, tek doći... Ono se već pcnje u glavn, sađ ćo zanos, i onda sau, san vcčiti... 8ad ćo mo zadalmuti oganj groznice, koja pali, koja gori u telu. Izgoreće srco i onua... Eto, opct viđim sivo uebo, blatnjava polja, zelenc bare i črijem, čujonr'... Ovo nekoliko ispisauili iistića n»'đ 4 c* ni su jrod uzglavkoni od tifusa mnrlog nare'duika, po svoj nrilici iz djačkc čete« Ime mu se nije nikako moglo pronaći, 'da mu se bar u krstaču ureže. i’igdaUi ja boluičkoj arhivi ua čuv im je. •—*•

Nedjelja jestonicu M e k s i k o. 1863. god. posta glavnokomandujući francuske vojske u Meksiku, gdje osiade i za vlade nesretnog cara Maksimilijana. U Meksiku se Bazaine i oženi nekom bogatom Kreolkom. Poslije iragedije cara Maksimilijana vrati se Bazafne u Francusku. 1870. god. vodio je tzv. ..rajnsku vojsku" sa kojom je zatvoren u Metzu i 27. oktobra 1870. god. poslije hrabre odbrane kapitulirao. 1872. goa. stavljen je na viastitu molbu pod sud /a predaju Mc za. Pod pritiskom javnog mnijenja. koje jc u Bazaiiie-u gledaio uvjerenog moiiarhistu, sud ga je drakonski osudio — na degradaciju i smrt. Predsjednik republike i rauijl drug Bazaincov moršal Mac-Mahon pomilovao ga je 1873. god. tia 20 god'na rolije. Zatočen je na ostrvu S t ?. M a r g u er i 11 e u Sredozemnoin moru.odakie je već 1874.gođ. pomoću svoje supruge um&kao u Španiju i skbnio sc u Madrid, gdje je, živeći pod teškim materljalnim okoluostima, ostao do smrti, koja ga je zadesila na današnji dan 1888. god. Izdao jc nmoga cijela u odbranu svoga vojevanja 1S?0. god. t Kosta J. Rastović. Poslije kratkog bolovanja prcurinuo je daleko od svoje kuće jedan od mladjih inteligentirijih sudija Kosta .T. Rastović, su'dija sreskog suda u Bogatiću. Bog 'da ga prosti! Pažnja poreskim obvcznieima. Skreće se pažnja poreskini obveznicima u Beogradu, da u slučaju udaijenja o‘d Jruće oviaste nekog člana svojo porodicc, koji će u mje.ito njih primiti poreske knjiž'ae, ka'da im se ove budu doslavile. Oni, koji su od vremena popisa ‘do razreza poreze, to jcst, do sada promijenili stan, dužui su dopisnonr kartom dostaviti predsjedništvu opštiue p,o ni jenu stana, da bi im se porcska knjižica rnogia na novn adresu dostaviti. Ovim načhv' -i izbjeći će so svaka odgovornost. Ponovo otvaranje parobrodii skog saobraćaja za vojna iica. Pošto su svršene popravke na osoblioni parnom brodu ,,Margit“, današnjim će 'danom opet započeti parobrodarski saobraćaj na pruzi Zomun Oršova za vojna lica. Prva vožnja iz Zemuna za Oršovu biće 24. o. in. Prijava činovnika, peuzloncia i penzionerki, 8 r e 'd i š n i o d b o r z a p o m o ć pr irnaće o'd s u t r a p o n e d j o 1 j k a p r i j o po'dne, pasvakoga dana od 11 do 12 satiu svojoj kaucelariji u zgra'di „Sflle Mira“ pismene inollie svib onih bivših Cinovnika, penzionera, ponzionerki i ostaiih službenika, kao i ratnili invalida, kojKdo sada iuje.su primaii nlkakvu pmnoć na osnoui svojih primanja Ođ Bipskog Crveiu^' Tvrsta. u ženevi. te im so na ovo skreće pažnja. I ’ L rnolbi, koja mora bili pisincna, potrebiio je navcsti pore'd svojo tačne a'dresi' broj ćianovasvojeporodico, ranijo go'dišnje piiiiode i tačno ranije zviuije, Otvorenie liekarske praitse. Cielokupnog Ijekarstva ljekar, dr. Gjoka J ovanović otvorio jc ijekarsku praksu za unutrašnje i dječije bolesti, praksu za unutrašnje i dječije bodo 12 i po sati prije podne u Skopljanskoj ulici br. 12, parter. Dr. Jovanović uživao jc kao ljekar još prijc rata đobar glas, š:o je Beogradjanima ostalo signnio dobro u pame'fi. I’rodaja soli. Sutra u poncdeljak prije podno prodnvnica živoinih narnirnica opštino grada Bcograda u Bitoljskoj ulici pioda vaće so gra'djanstvu za ovaj mjetec. Ko se 'do sad nije snabdjeo sa solju, može istu' 'dobiti u gornjoj prodavnici. Zatajivaujc mctainiii zalih.i. I J rotiv Magdalcnc Bogdanović podncscna je prijava, jer jc zaitajila vcću količinu metalnih zaiiiia, koju je rosjedovala, a nije po propisu prijaviia. Kraj toga sva joj je bt zajiiia zapliienjcna. Samonbijstvo. 20. septembra u 6 sa:i poslije podne skočio je u samoubilačkoj uanijcri u bunar Friedricii Scliolz, nasianjen ii Nebojšinoj uiici br. 7, fe se utopio. Uzrok jc tom nesrećnom čiim nc'zlijej čiva gušobolja. i Nadjen novac. U Kolarčevoj ulici uadjeti je novčanik sa većom svotom uovca. Ko ga je izgubio, može ga uz đovoljan dolraz podići kod c. i k. okružnog zapovjedništva Bcograd-grad. Izgiibljcii novčanik. Izgubijen je jcdaii luveaiiik sa 50 kruna gotovine i dvije uo 15. oktobra važeće putnice. Prva putnica glasi na ime Mile Sokolović, Kraljice Natr.lijc ulica 5, a druga na ime Magdalcnc Stanišić. Kotorska ul'ca 31. Pošteni nalazač umoljava se, da to preda na jednu od spomeoutih adrcsa.

UPISNICIMA NA SESfi MADIARSKI RATNI ZAJAM stojimo sa obligacijama na raspoloženjc. ISPOSTAVA BEOGRAĐSKE OPŠTE MHE KREBH BAHKL

BtUGKADSKE NOVINE

Narodna privreda.

23 . septembra iyi/.

Strana 3«

[ilbbdniiliiliilliilliilMlinfMIUUIIUIIilHilflliHllillHlllliinilliUUIIIIiUliUllliiflllUiilllHililUIUUU'Us

Efutfdjr imflualant)!

Die

neue

Kriegsanleihe wird gezeichnet vom 19. September bis 18. Oktober 1917

lfc š1ii!llllllll!lillilillli|pilll!!IHIilllllllllllllll!ill!!l!l!l!lll|llllllllllllllllllll!ilfIIIIIIII!!illllllllllllllllllllllillllllllillllllllllllllilli||||||illlllii j

Priredba sjemenja za sjetvu. (Svršetak). R e š e t a i s i t a. Svaki trijer ima obično dva rešeta, koji se upotrebljavaju za samu vjctrenjaču u trijeru, zatim tri sita za cilindar, sa prorezima trojake krupnoće. Obični (normalni) prorczi (rupe, ćelije) su slljcdeći; a) za rešeta (dva komada): kod titjcra za pšentcu 1 raž 3 25 I 8-75 rain . , , jcčain 1 zob 3-35 1 425 , . . , jcčara 4-50 ili 4'25 I 4'50 b) za sita (tri komađa): kod trijera za pScnlcu 1 raž 1-75, 2 i 2'25 . , , ječam 1 zob 2 2-121/ E I 2'50 , „ , jcčam 2-12, 225 i 2 37»/ 2 Propadanje zrna. Ako i dobia zrna propadaju u žlijeb zajedno sa sjcmenjem korova, znači, da stroj okrećemo vrlo b r z o, preko propisa, ili ilijeb (korito) stoji odvćć nisko. Z a o s t a j a u j c z r n a. Ako u očišćeuom žitu zaostaje korovsko sjemeujc, znači da stroj okrećemo vrlo s p o r o, il: da žlijeb stoji odveć v 1s o k o. Nu može biti i to slučaj, da valjci propi'štaju mnogo žita, što trcba odmah ispiaviti. Kao što isvaki drugi picćmet ili sprava traje duže, što ga sc boljc čuva, fako jc i sa trijerom. Poslije upotrcbe treba trijer dobro očistiti, istrcsti zapala zrna, namazati Iežaje sa uljem, pa ga pohraniti na sasvim suliom nrjestu. Dobro je i pokriti ga kakvom starom vrećom (d ž akom). Nu timc smo ujedno prikazali jcdim stranu (mehaničku) lrripremanja sjemenja za sjetvu — strojem (tnašiuom); ali time nije iscrpljen sav rađ u tom pravcu, jer hna još drugih radnja, koje su u tu svrliu od velike važnosti. Poljopičv rednici su običavali natopiti sjeme prije sjetve u razne rastopine, koje su — po njihovom mišljcnju — imale dati sjemenu više hrane. Zdravo i dobro razvijeno sjeme ima dovoijno kiijavosti u sebi, pa je suvišiiO’ dodavati mu na vještački način lirnne — lcoja ga je obično trovala mjesto da ga hrani: jer su te rastopine često sadržavale tvari, koje sti ubijale klijavost sjemeniai Važno je zabilježiti, c!a su ua ovafožfviatačin htjeli povećati valjauost sjemc-nf.v' baš poijoprivrednici ovih krajevaš gdjc se uajmanje inače vođiia briga za pripremanje i odabiranje sjcmenia za sjetvu, kalco smo to gorc istakli. Isiina je, sjeme se liatapa, kvasi sa razinm rastopunhna — ali se ne želi timc dati sjernenju h r a n e, nego uništšti ouoga. koji lioće da sjemenu ocluzmc u njemu već pos'ojc-u hranu (lcJijavost) — štetnc gljivlce, siiiiet. Te gljivice ne samo .đ'a slabe i kvare sjeme, uego se pfttlioću njili prenosi boic-st i na sam'fejtM Ranije se prčpornčivalo da se za sjetvu uzima višegedišnje sjenie, na lcojern da su gjjivice izumrle. Nu ne samo da je scljak u tome prctjerivao, pa jc itzimao za sjetvu i suviše staro sjeme (da boije uspije!), kojc je imalo malu i nakakvu klijavost nego je timc đata mogućnost prodavcima sjcntcnja, đa neukom poijoprivrcdniku prodaju loše sjeme. Mcdju osfalim srcdstvinia ističc se rastopina modre galicc (plavog kamena) za pšenicu, a sumporne kiselinc za ječam i zob. Nu ova rastopina uuištava gljivice, ali ujedno i satnu kiijavost sjemenja. Da se klijavošti ne škodi, bilo je nu ž no ustanoviti: 1. jačinu rastopine, 2. trajanje potapaaija (močenje). 3. koje se gljivice (snijet) ima nništiti. Ako se radi o letećoj snijeti (ustilago Hordei), onda jc rastopina slabija, a jača je za snijet, koja zadire u samo sjeme (tilletia caries). Za ovu zadnju, opasniju snijet upoircbljava sc 7* postotna rastopina, u kojoj stoji sjetnc potopijeno 12 do 16 sati. U jcdnoj posudi od 200 litara vodc rastopi sc 1 kg galice, pa se u toj rastopini nainoči (potopi) 5% Iiektoliiara j)Šcnič!iog sjemenja. Sjeme treba vKe puta mjeŠati i odstraniti sve ono što izbije 11 a površiiiu. Poslije 12 sati izvadi se namočena i nabubraia pšenica, rasprostrc (razastre) i osuši tako, da sc već poslije nekoliko saii može sijati iz rukc ili i>oslije 24 sata sa sijaiicom. Za jcčain i zob nc ltpotrcbijava sc ova rastopina, jcr oua škodi klijavosti, pošto je ovo sjemenjc osjetljivije. Za ovo sjemenje uzitnaju 100 litara vodc i U kg sutnporne kiselinc, koja se sipa u vodu i proniješa. U ovoj rastopini ostane sjctne 10—12 sab’, a poslije toga postupa se isto kao i sa pšenienim sjemenjcni. Preporučuju obično, da se ovako sjcnic što prije sije, a nijrošto dugo drži ncposijano, Jer uiožc izgubiti na klijavosti uplivom rasiopine, koja i poslije. kako Je sjeinc izvadjenn, djeluje. Cini je sjeme došlo u zemlju, nema više opasnosti, jer ostatkc rastopiue sa sjemenja povuče hitro zemija, naročito jače vlažna.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin. 22. ecpienrl)ra. Zapadno bojište: Front prijestoionasljcdiiika R u pprechta bavarskog: Poslije žestokih vatrenih prepada, iza kojih su samo kod St, .Tuliena slijedilr bezuspješni djelimični uopii.ateljski napa'daji, popustila je jučo prije po'dne vatrena borba na flandrijskom frontu. Od podneva pojačala so vatrena boiba na obali i o'd Y s e r o do D e u 1 e opct do volikc žcsiino. U 6 sali uveče započela je od Langenmarka do Holebecke najjača bubnjarska vatra, Uoja jo trajala jođan sat. Odmali zatim preSia je englcska pješadija na mnogo mjesta fronta ponovo na napn'daj. Gdje se gođ izmcdju željozničk i h pruga B o e s i u gli e—S t a d e u i Ypern—Roulers nepri jat elj ski nalet u razarajuecm odhranbeuom djelovanju našega topništva nrogao 'da razvije, Lio jc u boi'binanož suzbijen. Đalje južno 'do kahala kod Itolobecko slornila je silina naše uništavajuće vatro neprij ateljsku volju za na'padanjem; engleske su jurišno četo samo pojedinačno mogle da izadju iz svojih o'd grauatnih Ijevaka sastavljonih jx»ložaja: i te su čete suzhijeno. Jutros su se poslije novog pojačavanja vatro razvile mjesne pješadijske horbe, koje su bez razlike protekle povoljno za nas. Kod ostalili vojski zapaduoga fionta vladala je gotovo posvnđa neznatna borbcna djelatnost. U borbama u Flan'driji imali su letaei vanrednog učešća. Oh : ju posljednjiii dana oboreno je 39 ’ neprijateljskiii Uotilica i 2 tosmatračka. balona. Od naših su letača oborena trojica. Natporučnik Schleicli izvojevao je sroju 21. x 22. vaz'dnšnu pobjedu, poručnik pl. Biiloiv. oirorio je svoga 21. protivnika, a poručnici \Viisthof i A'dani svnki po 2 neprijateljska ieLača. istočiio bojište: Front nmršaia princa L e o p o 1d a bavars k og: D i v i z i j a m a , k o j o s o p o d z ap ovjedništvom generala grofa pl. Schmettovva (Egona) bore na zapadnoj obali Dvine, uspjelo je u dobro priprem 1 jenom i s n a ž n o izvod.en.om napadaju probiti ruske položajc sjeverozapadno od Jakobstađta. Vrsno topništvo i djc1ovanjo sprava za bacanjo mina prokrčilo je put pjc.Sadiji, lcoja jo bila vrlo U o b r o p o d u p i r a n a o d 1 o t a č a p o d v o d s t v o m k o n j i č k o g k a p e t a n a princa Frie'dricha Sigismunda p r u s k o g u p r k o s n e p o v o 1 j n o g v r cme n a. U n o o'do 1 j i vo m n a 1 c lu b a č e n j o p r o t i v n i k p r o m a r i j e c i; p o 'd p r i t i s k o m n a š i h č e t a o n j c napustio nrostobran na zapa'dnoj obali Dvfue, širok 40 ktn, a d ti b o k 10 k m i p r e š a o j e n ag 1 o b j e ž c ć i n a i s t o č n u o b a 1 u. J a k o b st a d t j e n u a š 0 j r u c i. D osatla j e javl jcno z a pr ck o 40oO zarobljenih Rusn i za 50 zaplijenjenih topova. Maćedonsko bojišt« • U planinskoj oblasd izmedju oinidskog jezera i đojlnc S k u m b e napaic su jake irancnske

snage; njernačke i austro-ugarske čef'e odbaciše protivnika poslije žestokc borbe. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Liidendorrf. Njemački odgovor na papinsku notu, Giasovi njemačke štauipe o odgovoi'rf. '.Naročiti brzo.iav ..Beogradskih Novina") Berlin, 22. septembra. Njcnnačka šiampa isuce luiroijubivi karakter njemačkog odgovora na papinu liotu. .,Đ e r 1 i n e r T a g e b 1 a 11“ veii, da će poslije ovog odgovora biti poteže, da se od đrugih naroda prikrije: fakt, da je Njemačka, potpuuc °vjesna svoje inoći i snage, a voijua ua ućini kraj krvoprolićn, nudi riiku radi izmirenja i radi stvaranja bolje budućnosti. „Vossischc Zeitung“ veli da njemački odgovor vrlo iigođno odskače ođ žučniii optužbi \Vilsouovih. Nota ne govori o teritorijalnim problemima, a!i baš u tomc i leži njena vrijednost. Sada je glavuo skupiti državnikc u kongresnu dvorami i utvrdiii uslovc, pod kojima su mogući pregovori. Njcmačka, veli dalje list, dala jc već izjavu, kako nc žcli izvršiti nasilje ni nad jeclnim narodom, dok sporazum još niie sa svojc straue dao rakviti izjava. ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ naziva notu pomirijivim đokumentom, koji omogućava papi, da nastavi rad na ostvarenju svojih miroljubivjh težnji. ,,Vo r w a r t s“ veli, da u njomačkom odgovoru nema ničega što bi paphm akciju moglo obeshrabrili. Njemačkt narovi u opšte a socijalna demokratija napose, veli list, prate ovu akciju oči glednor.i simpatijom.

EKSPOZITURA PEfTAHSHE-USARSKE KOMEflCIALNE BANKE U BEOGRADU KNEZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. 1 K. MONOPOLA PETROLEJA I ŽPIRITA Bavi sc svhna bankarskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. S^scijalno ocšjelenje za šiljanja novaca ratnim zarobljenicčma i gnterniranima. Prima ulogc i obavljn mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zusebno odjclenjs Zfl robu zo sve vrstc trsov. posIovd. n Osnovnn giovnlca I nričuve n | 232,000.000 Hrann. | |_ Podpomsže (GiESSHUBLER) \Č!SrrA PRIRODNA alkauCna/ Heinritn Hationi d. d. Beč i Korisiiad Glavno skladlšte za Srbiju: U vojnon prometu stojeća Ljekarna Protić, Beo gratl, Kralja Atliaaa ullca 87.