Београдске новине

Siraaa c.

Neajeija

BtmiKADSKE' IMUVIINE

zo. septemDra ivti/.

Broj 261.

ođbor zbacio komesare, koje jc vlada za Kavkaz postavila. Svi znaci kazuju, da nije đaleko čas odsudnog sukol;a. U Finskoj drže siranke tajne sastanko pod izgovorom da sc dogovaraju o proiklamovanju republike u PjuBiji, a u slvari vpamjcravaju đa ponove zakljev za nezavisnost Finske. Mc'djutim sprema vlada nijere, da stavi đemokralsku konfereuciju preil svršeu čin. fNaročiti brzojav „Beograđskih Noviua") Ženeva, 22. septeinbra. U Rusiji je politički položaj jako zatnršen. Pojavljuju se svo novi elementi sa neostvarIjivim # zahtjevinm. Naročitu ulogu igraju pojedini odbori, Jcoji u ime proletara stavljaju vladi veHko zalitjevc. Medjutim se sa dobro obaviještenog mjesta Izjavljuje, da Kerenski ne če da zna za ekstremni položaj, po koine bi vlada imala da daje računa proletarskim organizacijama, i ’da namjerava da obrazuje koalicioni kabinet. ' Držanjc kadjeta. iNi'.roćiti brzojav „Bcogndskih Novitu") Stockliolm, 22. septembia. fz Petiograda se javlja: Glavm odbor kadjelske stvanko je donio odluku, đa tse uzdrži od svakog 'učešea u đemokratekoj konfereuciji, koju je sazvao ra'dnički i vojnički savjet u Petrograilu, jer koufcrencija zastupa samo jedon jedinu političku stmju, što feški p dožaj zemlje ne inože podnijeti. ' Aleksejev odstupio sa svoga rnjesta. Kb. Pctrograd, 22. septembra. Petrogradska brzojavna tigencija javlja: Prema vijestima lislova Aleksejev je sa svoga in.iesta kao načelhib glavnog Stožera o d s t u p i o, ^ jer Kercnskij uporno traži, da se svi časnici, koji su simmjivi da su stidjelovali u zavjeri, uklonc iz glavnog stož'era. ne osvrčuči sc na to, đa li imade sposobnih časnika, koji bi ih mogii da zamijcne. Kao nasljednik Alekseieva spominje sc general S r e m i s o v, bivši zapovjedtiik jitgo-zapadiiog fronta. Povirčena naredba o apšetiiii KaSedjiua. (NaročUi brzoiav ..Beosrađskih Novlna") Anrslei'dam, 22. sep Oinbra. ,,i e n t v a 1 N e w s“ javlja iz Pelrcgiada: Piivremena vlada je povukla Bvoju nareribu da se Tiapsi kozač.ki hetoan Kaledjin. Člau dunK* Pm'škijevič puhton je u slobo'dn. General Gurko se sam prijavio. (Naročiti brzojav „Bcozradsldli Novina“) Stockliohn, 22. septembra. Ktiko ,,Rječ“ javlja, general Gurko 8c sam prijavio zapovjedniku Petropavlovsko tvrdjave. Odtnab je uapšen. Zbog opašnog pofoŽaja Petrogra’da ministorstvo financije jo riješilo 'da- se preseli u Tambov. Veći dio tvorniea je evakuisan. 0 generalu Kaleijinu su vljcsb proUvrijcčnc. Kako ,,Times“ javija, o:i se pndnižio vladi. 01au prvo dume Aladin, koji je irebao da bude člau IComilovljevog. kabincta, juče je uapšen. Posijedlce neograničenog podmorničkog rata. Snd američkog stručnjfeka. Jvh. Beč, 22. septembra. Javljaju iz glavuog stana za. ratnu Slampu: Američki mortuu’ski stničnjak J o n s o h n izvještava u ,,N e w R e j> u blic“ o neslašici brodarsko zaprcmine kod sporaznmnih sila i dolazi tlo ovog žakljucka: Opasna tačka z i sporazumno sile, ako se podmornički rat i dab’o nastavi, biće dosegnuta n.i kraju ove go-

'dine. Ako sporazumno si’e žele nastavi i rat i preko* toga roka, orida mo aju demontirati svoje ratne brodove i upotiebJjavali ih za trausportnu službu, jer trgovačka flota sama ne će više biti kadra, 'da sama izvrši sav onaj posao, koji se od nje zahtjeva i koji je potroban za najnužniji uvoz za gradjanstvo. Ako bro'darskoj industriji nc podje za rukom, da do kraja ove godine jzjeluači one gubilke, koje su sporazumi e si!e protrpjelc polapljanjima, nesrećama na m"ru i prirodnim izrabljenjem, onda su one ovaj ratizgubile, (Upozorujcmo lini povodom na nedavnu konstataciju uvaženog engleskog lista „Economist", da sporazumnim siiama do sada nije uspjelo 'da nadoknadi ni jcdnu trcćinu pretrpljenib gubitaka, a 'da im to no ćo ni u bu'duće poći za rukom. Oo. L T r.) Nova potapl.iauja. Kb. Berlin, 22. seplembra. Wolf£ov ured javlja: Novi uspje.-i podmoniica u Kanalu, biskajskom zalivu i §jev«mom moru: 4 parna bro'da i 1 je'drenjak sa 18.000 registroivanih lona, rnedju njima naoružani englcski. parni bro'd ,,Sandwork“ (3328 tona) sa sitnom robom, jedan engle ki dupkom krcati tovarni brćd, pogodjen usied sigumosne pratnje, knjo i jedan ve i oklopljeui pami brod i engleski parni brotl „Elisabeth, sa tovarom uglja na putu iz Newj'Oita za Cherboiug. Zarobljeni su kapetajn i Uva topdžijo s engleskog pamog broda ,,Sandwork“. N'ačelnik admiraiskog siožera mornarlce. Pokret za mir. Brošure za mir u Fraucuskoj. (Narofiiti brzojav „Bcogradskih Novina") Bern, 22. scptembra. Jemps' javlja, da u Parisu i u umitrašnjosti sumnjivi stranci rasturuju brošurc, čija sadržina govori u korist inira. Policija ne preduzima nikakve korake. Ovaj posao su ti sumnjivi strauci najvišc preduzimali u MenilMouiiaiuu i u Montmartreu. Zaziranje Engleza od mi.ovtdh pregovora. Kb. Amsterdam, 22. septcmbra. iiolandski ,,N i e it w s b tt r o” javIja iz Londona: Povodom raspravljanja njemaeke šlampe o belgijskotn pitanju pišc ,,D a i 1 y N e w s“: I.loyd Gcorge je rekao, neka Njemačka naj* prija govori o uspostavi, pa tck onda ntože s nasma govoriti. A sa<d, gdje prvi put za to ima izgleda, izlazi zvanična opomena, da sc savcznici ne dadti zavarati. Papinski prijediog za mir. Holandiia potpomaže papu. (Naročiti brzoiav „Beograđsklh Novina”) Ziiridi, 22; septcmbra. Amstcrdamski naročiii dopisnik ,,N c u e Z u r i c h c r Z e! t u n g“-a saznajo iz prvog Izvora, đa će holandska vlada silno potpomagaii papine tnirovne težnjc, i to svitda gdje joj ie ro ntoguće. Vlada se time odaziva odredjenoj volji kraljice.

Borbe na zapadu. ,,Mjifin“ o ii.ieniačkim operacijaina. Kb. Beru, 22. septembra. U posmaitranju vojuog položaja izjavljuje ,,Matin“, da se u njeinačkim opcracijaana sa svim jaf>> ogleđa ti z a j a m n o d j e 1 o v a n j e p o 1 i t ik e i y o d j e n j e r a t a. Njemačka vojska jc uvijelc tamo, gdje središnje vlasti kao da su postavilc granicc sređnjoj Evropi. Osobito iasno vidi se to u slučaju kod Rige, gdje su se Nijemci

odjednotn učvrstili na rijeci Aa, a đa nikome nije palo na paniet, da čc izostati njcmačke rezerve, koje su trebale da produže operacije protiv rastrojene ruske vojske. Najnovije brzojavne vijesti. Ukupni ratni troškovl Francuske. iročltt brzojav „Beogr.idskih Novlna“) Zeneva, 22. septcmbra. Fraucttsgi ulcupni jatni troškovi od 1. avgus'ta 1914. sa juče zahtijcvanim kredi'tima iznosc, pretna izvještaju ,,Temps“-a, do 31. deccntbra 1917. 102 i pol mrlijarde franaka. Prosječno sit se troškovi u god. 1917. povećavali od jedne mihiardc .308 milijuna na dvije tnilijardc 306 mliijuna. Ministar finansija je ovome dodao: Mogućelc', da će on morati prije 3. deccmbra oo.ružiti od parkunenta nove kredite za pokriće n e p red vtdje'n ih troškova. Paplnska naročita ntisiia za Fnglesku. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Basel, 22. septembra. ,,Base 1 cr Nachrichten“ dozttaju, da će krajetn seplembra jedna naro6S Ub papinska misija nekim špahsikirn brodom otputovati za Knglosku. Prekid diplomatskih odnosa izmedju Turske i Sjedinjenih DižaVa, (Naroeltl brzoj'av „Beogradsldh Novina") Frankftirt, 22. septembra, ,,F r a ti k f u r t e r Z e i t u n g" javIja iz Carigrada: Ovdašnje švcduko poslanstvo, kome je od prekida dipiontatskili odnosa izmedju Turske i Sjedinjenili Država povjereno zastupanje iuteresa Uttijie u Turskoj, dobilo je iz Stockholnm naredbu. da više uc šalje u Atnerrku šifrovane brzojave.

Srbija na bečkoj ratnoj izložbi. (od našcg naročitog izvjestioca). IV. (I z 1 o ž e n i tu a t e r i j u i v o j n o g o d j e 1 e n j a. — GubernijsRa š t a nt p a r i j a i ,.B e o g r a d s k c N ov i n e“. — O d j e 1 e n i & n j e m a čk i li r a t n i h g r o b o v a). U pozadini dvoratie, u jednom sa svint odvojenom odjelenju smješteuo je ukusuo i ntudro uredjeno vojno odjeienjc vojne gubcrnije. Ovdje, tačno kao i u prostorijama vojuog redarstva, o koitte smn pisaii \;tć u našeiu prvom članku, dobijarno:.iiisak, kao da posntatramo stvari kakvog istorijskog muzeja. Počev od togai uazvanog „C'rnl Gjorgje", vidimo nebrojeue povjcsnički dragocjene pnedmete, naročito oružje, koji bi i u kakvom muzeju za ratnu povjesnicu izazvali na sebe paživju posjetilaca. Izvrsno uredjenje izloženog nta- j terifala naglašava sa svim odlično mazejski karakter tog odjelettja. Na zadnjenv duvant paviljona nalazi se ogronma, četiri metra dugaćka slika u masuoj U.Ojji■ tyorevi 11 a slikarke U 11 r e i c ii. Ta $jka,. koju sino već jednom pomaiuli, f^p^'avija mjesto prelaza ausiiro-ugarskili četa, gdje su u jesett 1915. radi zauzcća Beograđa prcšie prcko dmvava. Portret giavnog guvernera baruua ]>!. Rhemena, koji je ovdjc smješten, bez sumnjc jc jedtia od najboije izvcđcnili tvorevina odhčtte umjetnice. U tom dijclu izložbe 1 ualazimo osim naprijcd sponvcnutili dviju slika tnnogobrojire diruge umjeiničke 'izrađjevkve. U okviru kolekcije upoznajemo sc sa dvijc umjctničkc snage. Jcdna jc gospodja Ullricli, a druga je naifporučnik Straviss, glavni arahžer izložbe, koji je još u svom gradjanskonv jvozivu untio J sebi da sitefcne dobro ime. Od njegovilv ovdje izloženih slika zasluzuju največu

pažnju: K a p i j a K a r 1 a V I. u beogradskoj tvrdjavi, crkva Ružica, takodje u tvrdjavi i pevsaža od Mitrovicc. Svc su dobre, piuve svježiue i života. Slike gospodje Ullrich izvanredno prijanjaju uz okolinu, u koju su smještene. Razumije se, da se njezini motivl ne odnose isključivo na Beograd, ali oui stoje ipak u tijesnoj vezi s ratom. Iz kolekcijc gosnodje Ullricii ističu se ove slikc: ,.Pr\'i pozdrav 1914.“ Ta slika priknzuje kuću br. 44 u Kralja Miiana ulici, 'gdje je priiikom bombardovanja Beograda prva granata od 15 cm. udarila. Borba t'rećeg bataljuna c. i k. jvješa^ di'jskog puka br. 74 u praskozorju 7. oktobra 1915. vodjcue pod feškitn okolnostima tta podnožju Kaletncgdana oko kitle Nebojšc sa Srbinta, koji su se očajno branili, predstavJjen© sti tt slici velikog formata. Druga jedaui sli'ka prikazuje jcdnu cnglcskit obalivu bateriju. Veliko iii'teresovanje izaziva siika, koja prikazttjc ponovuo ttspostavljauje ratnog mosta iztnedju Bcograda i Zcmuna za vrijeme ofcnzive. I vadjenje monitora ,,Temesa“ pods;reknuo je urnjetnicu na crtež, u kotne je ispoljila nnročitc momente svoga urnjenja. Na jcdnoiit postan.viim vidimo dva toj>a — snianjeni prikazi đanašnjih lakih brdskili topova — jedau je top Kara Gjorgja. kakvog ga ie imao u upotrcbi u prvom ratu za oslobodjenje Srbijo i koji inta svoj naročhi istorijski značaj, jer je iz prednjili prstenova ttjegove cijevi salivena srpska kruna. U blizini tih topova nalazi se i tnodel stan'e bcogradskc tvrdjave i varoši. Muzejski karakter zbirke oružja ogleda se u tome, što su zaStupljene sve vrste pušaka na Balkatm. 1 zbirka pištoija je zanimljiva već zbog svoje nntogobrojnosvi. Ovaj dio iziožbe doptmjuje zbirka nadžaka i slienog cružja. I zarobljenički logori lizimaju udjeIa ti izložbi svojim radovirna. Naročito radovj talijanskih ratnih zarobljemka privlače na sebe pažnju izradjetnim gitorama i u srpskom narodnom pjesništvu čnveiiik gusala. Čitn posjetilac izidje iz izložbe vojnog odjelenja, njenni padaju u oči „Beogradske Novine” i njiitovo njemačko i tnagjarsko izdanje. Ovaj jedini dnevni list Srbijc ostaće za svagđa istorički kul'turui dokumepat. U jjočeiku je iziazio iist sanra hta srpsko-lirvatskom 1 njentačkotn jeziku u malorn formatu tri put nedjeljno. 1 prvi broj lista može publika vidjcti i uvjcriti sc o velikom napretku, koii je isri postigao u toku od godi'iie i po. Od proljeća 1916. su „Beogradske Novine“, „Belgrader Nachrichten“ dncvni list, a od 1. juna prošie gođfee izlazi list i u magjarskom izdanju pod imerram „Belgradi Hirek“. Sva tri izdanja zastijpljcua su osobeuint primjeirciina. Ovdje moranto poinenuti i guberltojskti štampariju, koja svojotn štarnpom i svojim kddJtjima učestvujc u izložbi. Gubentijska štamparija se razviia iz svojih početaka u ogroimto preduzeće, koje tnože da odgovara svim očekivaaijima, koja se tt nju pok/u. Njezino ntašiate za slaganje, rotacija i strojevi za brzo štampanje spadaju u red na'jmodernijih tekovina i osposobijavaju štampariju, da sttabdjeva sve vlasti u obsegu vojne gubemijc svhn štaanpanim obrascima. izložene brošure i kalettidari iz godino 1916. i 1917. ne saano da svjedočc o savršenoj teiinici štamparije već pokazuje i onaj prefinjeiii ukus, ko.ii sc iitače vidi samo u najboljitn šiamparskini radoviina <e vyšPe. Naročuto odjelcnje paviljona pruža nam pregled svcga cnciga, šta je sve

Dragan R. Milanović: Pokopana nada. (j malenoj kući, napolak ruscvuoj Oprašta ae majka sa jedinim siukoin, Plaćući ga grli, blagoslov inu dajo 1 o vrat mu vješa amajiiju sa s'ikom Bogoroilieinoin, uz molilvu srajemu: Da joj ona sinka u tom rafu prati, Ba prebrodit možo buie strašnog rata I 'da joj se opet ž.iv u kueu vrati. OLifiao sinak jia poljane Itojne, Ba sa dušmaiiima težak ltojuk biie; U kući sad sama ostarjela majk.i Za svog sina moli •— uz to suzc lije Te nc može mira ui pokoja naći Sirotic-a stara... O'd onoga čas.a, Otka'd sin joj ođe, n’šta o njein nczna I nc 'dohi od njeg nikakvoga glasa. Ban za 'darmm idc u nepovrat iamuu, A siatica črka. na vijcsli od siua... Bok on juuak lamo, na poijanam bojnim, Gdje ga dužnost zovc, zovo domovina; B nrdovima prvilu s ljutijn duštnanimaMislcći na majku — krvav bojak bije; U ’dužnosti teškoj, nc jnožo kad stignut, Ba nnpige majci je'dnu r'ječ il’ dvijc. 1 opel prolaze mjcscci i daui U nejKivrat jjuslu i zaborav tamvm; Kad li nenadano majci pismo gtigne, Od vesclja njojzi staro oko plamnu; Al’ se onda za čas suzama zalilo, Kail iz crnog lista. starica saznađe: Ba joj sinak njczin l>oreći so hrablO Kno junak pravi — na bojištu pa’dc... U tišinu posvo povučena majka Svog jedmog sinka oplakujo sadu; Neutješna majka nigdjo mira nema, Uništcna sad ie sra njezina nada...

I A lamo daleko, pokraj bojnog polja, Nepoznati stoji jcdan humak mali J Fokopan tu leži. stare majke :-i ! Sva njozina nada, njeni ideaii..

li izdisanju 16. noventbra 1911. Ecžim već treći dau, zbng čega? Neznant. Doktor je istina ncšto kazao, tva što sam sc ja stresao, — to je bilo jučts pre podne — ali sc intcna te boj iesti višc ne sećam, isto, kao što je ona to, kraj mene. u meini, ali je ja ne vidim. Zmm sanio, da s<un prije nckoliko dana zaJttovao vodc, da ugasim žcdj. sa jednog potoka nabnjaiog od kiša i otopjjenog snega, dok su još nad našitn giavatna freštale granatc. I’cnići zatjtn mamjerku u potoku, opazio sam u zamućetiom plićaku nejasue oblikc teia i st'aklastc. širom otvorenc oči j'dnog vojnika. koji jc na dihu iežao. Na površiiti potoka se ogledaio suncc, kojc je blistoio liiadno i zubato nad planinama. Toga snto daua otstupa’i. Prolazili smo kroz neku beskrajnu, ali rctku šumu. Udarila je susnežica sa studevtim i vctooin. Ja satn jabao na konju kraj svoje četo, Dok su moji vojniei žuiili, iiresli opancima, nabijaii kapuljače, dnvali ii šake, dia sc koliko-tobko zagrtju, ja sam ih gledao, osećajući u scbi ncko čudno, prijatno raspoloženje, kao kraj ognja, kada preko smrznuta Rca klizi jara, ueverujući dla im je hiaduo. Grane su se, sulte i bele, savijale i opružale, vctar je urlifeao, menl jc blio sv© višc toplo. Osećao sam, kako ini ruke i noge drhte, glava tešlta klonula na gnid’l. sitomak tta jedan mah neobično

čupa, oči se šklapaju, svest polako tone u neŠto prijatno, toplo, i goni ispred sei>e lcpe, ali zamagljeue slike, kao da sam pijan, — a svutki okolo sc grattjc povija, fijuče vctar iilatleći zažaretio liee i okorele liaiisnice.., Najeđ'anput nešto podje iz nieuo u glavu, u ntozak, gadno, imitno, tcško, nejasno, gorčina u ustima zauese me, i ja, našavši se u gits'.om mraku, zulud sam pritžao ruke k ncčemu, i vikao nckoga... Kad saitt se probudio — možda isiiog dana, možda dan docnijc — iežao sam na ovoj postelji. O, kako mc ovaj uzglavak žulji... Svnd oko mene ieže vojuici, sa zavijeniin glavama, u licu zažareui kao peć, govore viječi bez vczo i stalno ponavljaju ista iniena... Kažu mi, tki sant i ja ponavhao Ttećije ime. Ali sc <ako ne zovo ntoja majka; nc znam čije jc, možda još nekog voiiin... Opet mi drhti ruka. Glava sc ntuli. Osećain, da, osećam da ću opot patoi u zanos. Evo, već mi pred očimi treperi, sveiiuca, odbljeskttje, kao da je bajonet onog bradatog Nemca, kog sam ubio, ili simce kojc probija kroz oblakc... Doklore, kao Boga... niolim ... doktore. dajte mi vode, —' vode! 17. noventbar 1914. Danas sam tek pritnetio cla se nalazhno smešteni u odajama neicc predjašnjc kafaue. Mesto stolova su sada postelje, tncslto kelncraja — apoteka. Kako sain uinoran! San me je prošlo noći nmogo namučio. Spavao bih ponovo, ali ne smem, nečega se bojim. Valjda šnova? Oh, ako uniretti, neću tmiretl od bolova, nego od umora 1 do-

s'adc. Do tnaločas bolovi u stomaku i glaivi presfali su, ali se bojim da ine docnije nc olntzmu sa još većotu snagom. Glcdmn kroz prozor, koji je kraj tnoje postelje. Napoiju suntonn predeo, na još sumornijem đanu. Sunca nema, nebo je belo, a zemiju — kad je niraz popustio i sneg se oiopio — razkaijala se. Pod prozorom su staje i štaia kafanska, daljc bcskrajuo polje s baranr,a i vebkim votlama, koje se zelenkasto sjaje: drugo je svc blato. Gdegde gomiia kola sa arujcvima; fo je komora. izmedju njiit bukte vatrc. Ispregnuti volovi stojc kraj njili, opustili glavo i gledb.ju ucgđe u blato i vlagti. Nekoliko konjskih iešina ieže rasturcne, nad njima gavrani kruže. grakću. Dva vojuiku glibaju po biatu, šireći nepvcstano ruke, kao đa sc objašnjavaju ili svadjaju medju sobout. Oscćam gla'd, ali uo smom nišia iesti... .Iddna mrva hljcba, rećo ijckar, <ioncla bl smrt... Ali i mioko re brzo oga'di. Već saU, a šta )i ću jraslc iie leljn duna, mjosec? No, 'dotlo... Ali. zašlo mi isjrade pisaljka iz ruko? Hoću 'da jc dohvatim, ali no mogu. Oči su mi upravijcno u jeduu tnčku, na šarenoj tavanici. Krngovi široki, pa nži, svc uži; na. njima voliki cvetovi, pa manji.. Ncko se n:iginje na'damuom.. iA.lv ko je to? Ja, ja ne mogu 'da so sotim... Ona jo, onal — Odfruđa ovde? 0! Ona ćnti i smoši so. . — Znr me niste zaboravb. ■ Ona se naginjo još vi*e, da joj o-u ćam i 'dah, i Ijubi ’mo u Celo. — Hvaln... A misiio sam, Ua vas noću ttikad. vifse.. nikad više videti. ,1a sam vas voleo.

do sađ s njcmučkc stranc ućhtjeno zft uredjenje ratničkih grobalja u vojnc glavtie gubcrnijc. Ncpodešne saobraćajiie priJike u Srbiji pričinile su. đa su fet pojcdinačuih grobova premjcštajcm tnorala da obrazuju ratnička groblja. Razni modeli i planovi pokazuju, kuko je gdje taj posao izveđcu. Ali nteu svi ti radovi zastupljcui modelinia i planovima. Ima mnoštvo iotografskih slika, koje prikazuju či.ava groblja iii pojedine dijelove njiliove ilii jtojedinačne grobove, na čijim se uredjcnjima još radi ili će se tek raditi. Oiiq nas odvode i u radionice, u kojima se izradjuju nadgrobni krstovi i grobne ogradic od drveta, gvoždja ili kamenaJ Gne Jiatn pokazuju pored radnlka u; kantenim majdaniina i likorezacu piii radu još i ona zapovjedništva, hojai upravljaju preuosom Iješeva. Prostii grobovi, izvcdeni u dvije vrste, kao il ukusni oblici krstova i drugih spome-i nika s\’jedočc, da fini i umjetnički osje^ čaj stvara dostojnc grobove njemaćkirrt vojnicima, koji su za svoju otadžbutui I>ah u Srbiji. Prije godinu dana preu-‘ zela je taj rad njemačka centrala zn> slrkaitje grobova u Srbiji (upravnik ar^ hitekt Hans E. Steidle, iraručnik u prW čuvi). Dosadašnji uspjeh te centrale zaslužuje u toliko veće priznanje, što cjtlokupan posao vrše dva za rafinu služba nesposobita oasnika s ntalim brojent momčadi, koja takodjc nije više spr.-j sobna za ralttmt službu.

Grad i okolica. Dnevni kaiendar. D a n a s je ncdjelja 23. septembra, po surom 10. septembra. ~ Rlmokatolici: Lino p., Tckla rfj. (kvatre); pravoslavnl: Minodoitfj Mitrodora. Ćasnićka i činovnlčka kasina o'.voj rena jc do 12 sati u noći. C. i k. vojnićki dom: Citaoiiica,' soba za pisanjc i Igranje, kantina. Otvorcna od 7 salt iz jutra do 3 sati uvećc. Slobodao’ pristup svakom vojniku. ; Beograđski orfeum (u baštl HoieH Takova); Dvije predstave, prva u 4 s.u« poslijo podnc uz sniženc cijene, a dniga Uao obićno u 8'30 uveće. Kinematografl: Vojnt kino uKralJa/ Mtlana ulic! br. 56 (Koloseum): U 4 i 6 safi posl. podne predstava za vojnike. — C. i k ri gradjanski kino na Terazijama br. 27, (Paris): U 2'30, 4 i 6 sati poslije podue prcdstave za gradjanstvo. — .Slavija*: U 3.30 i u 6 sati poslije pođne prcdrtavt za gradjanstvo. i Noćna služba uapotckama: OJ 23. donkllućivo 29. scptembra vršicenoćnu službu u Bcogradu ove apoteke: Dr. Panić,' Ssborna tdica br. 77 ; P r o t i ć, Kralja Mtj lana ulica br. 87; S e k u I i ć, TaKovska ulica br. 37 ; Stojić, Sarajevska ulica br. 70j Paroplovna veza. iz Beograda za Zernun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sail prijc podnc; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslijc poJne. Iz Zemuna za Beograd. 5'30, 6'30, 7'30. 8’30, 9'30, 10 30 i tl'3C? prijc pođne; 1'30, 2-30, 3 30, 4'30, 5-30; 0.30 7-.30, 8-30 i 9'30 posllje podne. — tj Zemuna za Pancs''vn: u 1 sat posiiir podne i u 8 sati n večc. — Iz P a ncsovc za Zemun: U 6 sati Jzjntra i rt -1 sala poslijc podne. — Ladja, koja vozS izmedju Zcimina i Pancsovc i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj 0 b r c u o v a c—S mcderevo. Polazal? iz Bcograda za Obrenovac: sii.edom i subotom u 7 "30 sati u jutro; iz Obrenovcaj za Bcograd: četvrtkom i nedjeljom ;t 7 39 satl u jutro; ir. Beograda za Smedercvo r nedjcijom 1 čctvrtkom u 3 sata pcslijd podne; iz Smcdercva za Bcograd: utorkonj 1 j>etkoin u S sati u jutro. — Broaarski saobraćaj izmedju Bcograda i Budimpešte: Brod iz Bcograda za Btidimpeštu krcće svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stiže u fcudimpeštn drugoga dana u 3 sata posiije podnc. — Iz Budim pcštc za Beognd krcćc brod' svakoga dans u 10 sati noću; 'u Beograd sližc taj brod drugoga dana tt 12 sati u noći. ' B o t a n i ćka b a š t a. Otvorena iitorkom, čcivrtkom, ncđjeijom i praznidma. Posjeta botcsntka u bolnicama: U bolnici „Brčko": od 2—t sata poslije poJne? U boiuici „Britnn“: o<l O'OO—12 sa1i prije podnc i od 2—4 sata posiijc podue. — U

Piužom ruku 'da jo dotaknem, nli ona pa'da klonuia, puna ojialo koso. S mukom se krećem. Nikoga neina. Dokfov sedi nedaleko od meno, i gicda me snirn njivo i brižljivo, Opct, san, sanos... 01 ab’, g'de l’ mt je pisaljka? 18. novombar 191!. Preglo’da ine doktor. Oslufikujuči bilo srca, čtidno vrti glavoin. No znain zašto; noćas sam dobro spavao. 8an je bio tako Jep... Siegao mi jc ruku višei zglavaka i broji. 1 ja osluškujom. Ali no čujem u'darc ni'iga živofa, vcč njcgovog. — Glc'dam netremice u njogove iH'k', puno prsle i kao Ua čujern tok njogovo zclravo, bujne krvi. Moja ruka, suva i poemefa tako jako odudaia ocl njogove Sa'đ tclc vidim, da sam strahovito osfabio tMožda m’ul i zavidim u dnši na zdmvlju. na sret’i nicgovoj. I’ita mc nešto, miče usuarua. Ja ne ! čiijom! Nasiuvšiv.ši se na mene bđ'.azi diu fe omc. Pratim ga pogleđom dokle mogu, zalim glodam u iavanicu. Ali jc ona sau bela. Potpuno čista. Zašto sara ja juče mislio ‘da jo sarcna? Meni jo dobro. Z. v što mo ’doktor zalninuLo gleda? Ta ja so dobro osoeam! Ako je i kosa op-ila, a možda višo i ne £ujc:n — j-i hoću da živim, hoću da živim! Ho.-u da podignem ruku da pomaKnem nogu. Ali umor, vunor, uinor... Sve jo preslalo da radi. Samo mozak, sn o i desna mka, koja lagano povlačr pis djku jto hartiji... Ništa višc ne čujc.n. Možthi gad oki> meuc govore, inožda napolju f juć© ve lar, možda u daljini jjrme fopovi - svml j« mir..