Београдске новине

Strana 2.

Stibofa

BEOORADSKE NOVlNb

6. oktobra 1917.

Broj 274.

Sudbina carskih supružttika. (NaroCiti brzojav „Beognds'-dli Novina") Basel, 5. oktobra. Vijest, koja je prošla kroz štampu, da će bivši ruski car i carica biti nskoro pušteni u slobodu, pobija ruski dopisni ured u Rimu. Zaštitne uijere protiv vazdušnih napada na Petrograd. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Haag, 5. oktobra. .lcdna Iiolandska agencija saznaje iz Petrograda, da su tamo preduzete obilne zaštitne mjere protiv tnogućih vazdušnili napađa na Petrograd. Predstojeći štrajk moskovskih pošianskih činovnika. (NaroCiti brzojav „Beogradskih Novina“) Lugano, 5. oktobrat. „Corrieredella S e r a“ javIja iz Petrograda, da predstoji štrajk poštauskih i brzojavnih činovnika u Moskvi. Leninova garda, koja je prije izvjesnog vremena raspušteua, sad sc ponovo obrazovala. Prcmetačina u stanu „Novoje Vremja“. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna") Ženeva, 5. oktobra. „Balkanska agcncija“ javlja, da sr, po zapovijesti sovjeta pretresane sve prostorije lista „Novoje Vremja 1 ' i privatan stan izdavača istog lista, S u v or i n a. Pretres je vršen od strane suda.

Pooštreni podmornički rat. Oskudica u moruarima kod Engieza i njihovih saveznika. Kb. Bcrlin, 5. oktob’ra. Iz 'dneviiika jednc ujemaeke poiLmornice, koja so tu skoro vratila sa svog vrlo uspješnog puta, izlazi, za'daje mornarsko pilanje sve većc lcškoee neprijatcljskom brodarslvm Naroeito pugleska ligovačka mornarica mora sve više Ua se služi crncima, 'da bi popunila brojj Đsoblja. Tako je pTije nekoliko sc'dmica potopljeni oružam cngleski paini bro'd ,,Vo 1 od ie“ (5681 tona) osim nekolicine bijclih fasnika imao samo 18 Kineza za posa'du. Brod je bio natovaren množinom poljoprivrednih raašina, pšcnicom preko 30.000 metaia, uljem oko J 6.000 iiektoiitra i knkuruzom oko 10.000 metara. On je pripa'đao t'unardovoj Ji 1 niji, najvećem i najugle'dnijcm cnglcskom putniekom pai'obrodskom društvu. Ka'd se ima u vidu, da se do prije rata sastojaJa bro'darska posada loga društva jz samili bijelaca Engleza, on'da je ofito, ida su engleska brodarska društva n nepriiici zbog nedovoljno posađc, kakvu su prije imaia. Više puta su potopljeni i amerikanski jedrenjaci, koji su osim kapetana imali samc ernce kao posa'du. Calc i krmorn su upravljali crnci. Torpedovana oklopnica. Kb. London, 5. oktobra. (Zvanično). Britanski aumiralitct obznanjuj’e, da je oklopna krstarica ,,Drake“ (14.100 tona) u u:orak rano na sjevernoj obali Irlandskc torpedovana. Stigla je.u pristanište i tu je potonula. Eksplozijom su ubijcni jedan časnik i 18 momaka; ostatak posade spašen je.

Nova potapljanja, Kb. Berlin, 5. oktobra. VVoiffov urcd javlja: Kođ portugalske obale i pred morskim pu:cm kod Oibraltara uništile su naše podmornice ponovo 13 ncprijateljskih transportnili i trgovinskih brodova svega 29.000 tona. Medju potopijenim brodovima su sc nalazili: naoružani parobrod ,,P o 1 a r P r i n c c" (3601 :ona) s 5500 tona uglja za Oibraltar, pa-

robrod ,‘,Embletom“ (5377 tona) sa ugljetn za Italiju, „Aremdal" sa 1387 tona ljekarije za Francusku, naoružani talijamski parobrod ,,Q o f f r e d o M atn e 1 i n“ (4121 tona) sa 6000 tona rtida za Englesku, koji je bio naoružan sa dva 10 cm. topa, američki naoružani tank-parobrođ ,,1 J I a t u r i a“ s 3445 :ona, dalje jedan parobrod, koji 'je bio odrcdjen za Mezopotamiju, sa željeznim strojcvima i hladnjačatna. Načelnik admiralskog složera niornariće.

Amerika u ratu. Diplomatski poraz Ainerike prcnta Japanu. (Naročitt brzojav „Beogradsidh Noviua") Berlin, 5. oktobra. S raske se granicc javija: ,,R'jee < ‘ javlja iz Wasliingtona, ’da su američkojapanski pregovori u AVasbingtonu okoneani. Pojitič.ka, finanšijska, privredna i pomorska pitanja su riješena na za’dovo Jjavajući naein. AJi se iz izvještnja lista daje nazrijcti, da u Washingtonu sa ishodom tih pregovora nisu osobito za'dovoljni. jer se-sasvim jasno vi’di, da Wiisonu i Lansingn nije pošlo za rukom, 'da privoiu Japau na vojničku akciju u Ev'ropi, da tu ona podje korak u korak sa Sjc'dinjenim Državama. U s’enatu je senator Levvis govorio o 'dipJornatskom porazu Sje'dinjcnih Država prema Japanu. Anterički dnevni ratni troškovi izuosc pedeset milijuna doiara. (Naročiti brzojav „Bcograđsldh Noviua") Frankfurt, 5. oktobra. „Frankfurter Zeitung“ sa?naje: Priiikom skupštine „American Bankiers Association u Atlautic City“ utvrdjeno je, da dnevni ratni troškovi Sjedinjenih Država iznose 5 0 milijuna dolara. Izvještaji američke tlote. (Naročiti brzojav „Beogradsldh Novina") Rotterđam, 5. oktobra. Američki ministar mornarice ;!c naredio, da se svakc nedjelje objavljuje zvanični izvještaj o radu američke flote u evropskim vodama.

Italija u ratu. Opsadno stanje ti Veneciji. (Naročifi brzojav „Beogradsidh Novina") Zuricli, 5. oktobra. Prema vijestima sa tatijanske granice objavljcno je 1. oklobra u Venec i j i opsadno stanje. Vojnička konferencija sporazumnih sila. (Naročitl brzojav „Beogradskih Noviua") Zurich, 5. okfcoljra. „Temps“ javlja, da ć'o se uskoro sastati \ r c 1 i k a v o j n i č k a k o n f e r c n cija sporazumuib sila.

Najnovije brzojavne vijesti. Pogreb Thoinas Ashe. P o v o d s i n n f e i n s k i m d c ni o ns t r a c i j a m a u D u b 1 i ii u. Kb. Rotterdam, 5. oktobra. „Nicuvve Courant" javlja: Prošlog ponedjeijka je u D u b 1 i n u saranjen Sinnfeinerovac Thomas Asiie. Pogreb je upotrebljen radi manifestacije. Sprovod je bio tako veiiki, da ga Dublin nije odavna vidio. Po ulicama je- stajala ogromna masa svijeta. Irski dobrovoljci su prisustvovali u svojim uniformama. Učcstvovalo je nekoliko katoličkili sveštenika. Gtazbe su izvodile sinnfeinerovske pjesme. U sprovodu je nošena zastava s napisom: ,,M i ne smijenio zaboraviti i nc s m i j cni o o p r os t i t i!“

Statistika hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. Preina akademskim službenim po-* daciina bilo je na hrvatskom sveučilištu u ijctnom poijeeii školske godine 1916.—1917. u sveniu 504 slušaća, 445 redovitili, a 59 izvanredniii. Na bogoslovnoin fakultetu bilo je 72 slušaea, 51 redoviti, 21 izvanredni, na pravoslovnom (pravničkom) 300 slušača, 299 rcdovitih i jcdan izvanredni, a na m u d r o s 1 o vn o m (filozofski) fakultem uključivo š u m a r s k e akademije, g e odc.tičkog i f a rm aceu t sk og tečaja 132 slušača, 95 redovitih i 37 izvanrednili. Na bogoslovnom fakultetu bilo je najviše slušača iz županijc z a g r e b a č k c i v a r aždinske i to 15 iz svake županije, a najmanje iz županije s r i j e m s k e, samo jedan iz gradova Z a g r c b, bila su trojica, Varaždina 2, a iz Osijeka 1 Z'emuna ni jedan. Ukupno iz HrvatskeiSlavonijc bilo 63 slušača, iz U g a r s k c 8, iz B o s n c i Hercegovine jedan. Na p r a v osiovnom fakultetu, bilo je najviše slušača iz s r i j e m s k c županijc 31, a najmanje iz v i r o v 111 č k e 9. Iz gradova Z a g r e b bilo je 35. V a r a ž d iii a 4, O s i j e k a 3, a Iz Z e m u n a je'dan. Potonji je u opšte jedini slušaS-na hrvatskoi univerzi iz Zemima^

Ukupno 'dakie iz, llrvatske 203 slušača, zatim iz gra'da Rijekejcdan, iz Ugarsko 8, iz Datmacijo. 40, iz austrijskog p r i m o r j a 4, iz B o sne j Hercegovine 40, iz Donje Austrije 2, iz šieske je'đa^j, a iz Bavarske jc'dnn. Na mu dr osIo vnom fakuJtctu )>iio jo najviše slušača iz zagrebačko županije 14, a najmanjc iz virovitičkc je'dan. Iz gradova Z agreb, bio je 30, Varaž'dina 2, iz O sijeka 7. Ekupno iz Hrvatsko i Siavonijo 92, iz Dalmacije 18, iz austrijskog primorja jc'dan, iz Bosne i Ilercegovine 1. Prcma tomu biJo jo na univeizi slušača iz županije 1 ičko-krbavskC 31, iz mo'đruš k o-r i j e č k e 22, iz z a g r c b a č k e 58, iz varaž'dinske 30, iz bjelov.krb ževačko 34, požeške 39, virovitičko 12, izsrijcmske 49. Iz gra'doya Zagreb 68, Varaž'đin 8, Osijck 10, Zemun 1. Ukupno iz Hrvatsko 308 slušača, a sRjjeke je bio jednn, iz Ugarske 18, izDalmacij.o 58, iz austrijskog primorja 5, jz ostalih austr jjski.b zemalja 3, izBosne i Horcegovino 50, n iz Bavar* ske jcdan. Napađan nam je kod ove statistike maleni hroj slušača, iz lako bogato županije kao što je Virovitica, kao što i maleni broj slušača iz gra'dova Osijek i Zemiina, ’dok je đosta ve liki broj slušača, iz tako siromašne županije, kao šlo je 1 i č k o kv b a v s V a,

Cijonistički jubilej.") Na 29. avgusta je bilo d v a d e s e t godiua, što je u Baselu u Svajcarskoj održan prvi interteritorij a 1 n i cijonistički k o n g r e s. Na poziv ideainoga Tlicodora Herzl-a dorliše delegati Jevrejstva cijeloga svijeta, da na teritoriju najstarije cvropskc republike raspravljaju o nevolji najstarijega živučega naroda i da nadju riješenje jevrejskoga pitanja. Jedna grupa švajcarskih izletnika jio. zdravila je zanosno sa zastavaina mnogobrojne jevrejskc deiegate, baš kad su pošli na prvo vijećanje. Cijonista se ovaj pozdrav duboko dojmio, smatrali su ga dobrim znakom za početak, pa su za taj pozdrav i za mnoge druge dokaze prijaznosti Švajcarskoj republici iskrcno zaiivalni. U toku ovili dvađeset godina političkoga cijonizma, stvorili su Jevreji u Palestini djelo, koje se inože ubrojiti medju najbolja u povijesnicl moderne kolonizacije. Ako je Palcstina prije nego li ostali isiok, — mogla uživati blagodati moderne kulture; ako jc Sveta Zemlja — dosad poznata kao ročište bednika i kao ognjište epidemija — postala u zadnjim godinama prije rata, zdraviin i gospodarski naprednim područjem, ima se to zahvaliti u jirvom redu liastojanju cijonista. Svje f ski rat zaustavio je cionistički rad ti Palcstini, a neki dogadjaji posvcma su uništili znatan dio cijonističkih naselja. No uza svc to, vrijeme ostvarenja cijonističke ideje bliže je, nego ikada. Prijašnji poiitički i drugi protivnici cijonizma pristaju uza nj. Nastojanja Ilerzlova i njegovih Iprijateija, da •prcdobijn svijet z-a jevrejsku državu. nijesu bila uzaludua: Engleska i Amerika; socijalističke grupe raznih zemalja, glavar katoiičke crkve, papa i odiučujući krugovi sređišnjili vlasti, otvoreno priznaju potrcbu, jevrejskoga centra u Pajcstinj. Silne žrtve u krvi i imetku, što su Jevreji cijcloga svijeta doprinijeli u ovoin ratu, imale bi sc nagradfti pravedniin priznavanjem njihove narodnosti. Veliki sau, plemenitoga borca za cijonistički idea], ispuniće se možda prije no što se on usudio nadati. Prvi cijomstički kongres bio jo najznatniji od svili dosad održanih’, jer je imao najteže za'đaće. Bio jc u jevrejskom svijetn sasvim osamljen; kroz stoljeća nije )>i!o prcre'dcnsa. Njjjfpl prije toga nije niti jednomo jevrcjsk</in. vodji na unl palo, 'da sakupi zastupnike rašlrkanog (naro'da i da jm dadc pi'iJike, da pred cijelim svijetom raspravljaju o jevrcjskom pitanju. Ilerzl nije imao primjera u Jevrejstvu. Pore'd loga morao jc satn tražiti pristaše. Pokazate su se i vlrage poleškoće. Me'djii JcvTcjima bi!d je uvijek oštrih protivština: istok' i zapad, ortodoksija i naprednjaštvo, buržoazija i prololarijat, Opreka izmedju jstočnoga i zapadnoga Jevrejina bila je prije cijonizma Lako velika, da istočiji Jevi'ejin nije zapa’dnoga priznavao 1 'ftvrtjjom, a znpadni istočnoga nijo smatrao ! ČOvjekom. Jaz izmedju ortođoksa (pravovjernib) i slokodoumnih bio jo tako dubok, da nije bilo mogućnosti za sporazum rzme'dju obiju skupina. Borba izme'dju buržoazije i proletarijaia Jjila je neprckidna. Herzln je uspjelo voliko ćljelo, da ukloni oprjcke. Do'djoše istočni Jevreji u svojim nošnjama, a 'dodjoše i modenio o'đjevcni zapadni .Tcvrcji. Bogati zaputiše so u Basel, a siromašni učiniše isto jer se našJo poprište, viša sinteza, koje je ! ju'clo ujedinila, a da nijesu morali napustiti svojili načela. Cijonizam ni u kojem slučaju n« znači pritisak na savjest. On ne otima pobožnome reJigijoznost, a slobodonmnome ne uzinia nazore. Jddnima i dmglma pruža lijepo poljo ’djelovanja pa mogu radili'

*) „f'ijonizam leži za poslignućem javnopravno osiguranjo ota'džjjino za Jevreje u Paleslini". Baselski program o't go'd. 1897.

prijjuleljski, ramo o. ;ame za uzvišenu i'deju. Kongres imao je vanređan uspjeli. Dao je program, stvorio je organizaciju, i utcmeljio je znatnc instituđje.

U podmornici protiv Engleske. Juče je pornorski kapetan pl. Bc }> ber držao u c. i k. vojničkom kinernatographu prvo o'd svoja dva predavanja „U po'dmo rnici pro ti v Engleske l . On je svoja razlaganja po'dijolio u dva dijela, Od kojili je prvim objasnio tehničku stranu podmomice. 'Polpomognut znat,nim brojern jasnih I vrio lijepih svjetlih slika, razvio je on opširan nacrt o razvitku gra'dnje podrnornica, on je pokazao Ogromnu savrsenost tog oružja, koja je u toku samog rata posliguuta. Danas irnuju najnovije njomačke po'dmornice tonažu, koja o’dgovara veličini sro’dnjih atlantskih parobrcda. U početku se ticalo obib osnovnih principa ,,po'đmornice“ i!i ^gnjuračkog bro'da“, to jest dva brodslca tipa, od kojih so prvi zamislio da piovi ispod vođc, a dnigi u g Javnomc po vodi, a da se samo u izvjcsnim trenutcinm zagnjuii. Njemačko pomorništvo se riješilo za gnjurački bro'd i dobro je uradilo, jer su skoro sve pomorške 'države prihvatile taj tip. Daljim razvitkom sc sve više pojačavalo i brodsko topni.štvo, tako da njemačke najnovijo gnjuračice uosc na sebi najmanje čc t i r i to p a sređnjcg kalibra. Ono dakle mogu po potrebi primi.i topničku borbu protiv jedne torpednjače ili malog krstaša. Dalje znatno povećan bioj cijevi za izbacivanje torpeda, a ogrorano jo uvećan djelokrag rada, što su njcmački gnjurački brodovi svojom dugom plovidljom dovoljno zasvjedočili. Dragim dijeJom svoga predavanja je pomorski kapetan pl. Bcbbcr pokazao, kako po'dmornice postupaju pri poiapanju ncprijateljskih trgovinskih brodova, on je razložio, kolike su inr fovare zapovjednici pocbnornica od početka pooštrenog podmorničkog rata oduzeli. Poslije ovoga je opisao i sve opasnosti u koje podmomice zapadajn zbog neprijateijskih odbranbenili mjera, a naročito od podmorničkiii kiopki, na kraju, služeći se zvaničnim eirgJeskim i njemačkim brojnim izvorima, sa svim je uvjerljivo zasvjedočio, da ćo neograničeni podmorski rat prinu'diti Englesku, da pacine na koIjena. — Prisutni, koji su 'do posljednjeg mjesta bili napuniJi dvoranu, nagradili su predavača za njegovo vrlo zaniinljivo razlaganje, koje je bilo začinjcno j pravom mornarskom šaiom, burnim odobravanjern i 'dopadanjem.

Grad i okolica. Onevni kaiendar. D a n a s je subota 6. oktobra, po staroin 23. scptembra. — Rimokatolici: Bruno pr.; pravoslavni: Začcće Jovana Krstitelja. Casnička i činovntčka kasina otvorena je do 12 satl u noći. • C. 1 k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanjc i igranje, kantinn. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 9 sati uveče. Siobodan pristup svakom vojniku. Bcogradski orfeum (u bašti Hote' Takova); Počctak predstave u 8 - 30 sati uvečcKinematografi: Vojni kino uKralja Milana ulicl 56 (Koloseum): U 6 sati uveče predstava za vojnike, a u 8-30 sati uveče predstava za časnike. — C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati ttveće prcdstava za gradjanstvo. Noćna sl užb a tt 1 j e kar n a m a : U scdntici od 7. oktobra do uključivo 13. oktobra držaćc »oćnuslužbu uBeogradu oveljekarne: K u š a k o v i e, Knežev spomenik 2; N i k o 1 i ć, Bitoljska ulica 2; L j e k a r n a crvcnoga križa, Beogradslta ttlica 2; Stojić, Sarajevska ulica 70. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zcmttn: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podnc. Iz Zemuna za Bcograd : 6 - 30, 7-30, 8'30, 9-30, 10-30 i 11-30 pr. podne; 1-30, 2 30, 3'30, 4-30, 5-30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — Iz Zemuna za Pancsovtt: u 1 sat poslijc podnc i u 8 sati tt vcče. — Iz P a ncsove za Zemttn: U 6 sati izjutra i u 4 sata poslije podne.— Ladja, koja vozi izmedju Zcmuiia i Pancsove i obratno ne pristaje u Bcogradu. — Brodarski saobračaj O b r e n o v a c—S mederevo. Polazak iz Beograda za Obrcnovac: srijedom i su-

bolom u 7-30 sati u jutro; iz Obrenovcj; za Beograd: četvrtkom I nedjeljom u 7 sati u Jutro; iz Bcograda za Smederevo: nedjeljom i četvrtkom u 3 sata poslije podne; iz Smcdereva za Beograd: utorkom i petkom u 8 sati u jntro. — Brodarski saobraćaj izmcdju Bcograda Budimpeštc! Brod iz Beograda za Bui dlmpežtu krcće svakoga dana u 5 satl izjutra; brod stlže u budimpcžtu drugoga dana u 5‘30 S3ta posllje podne. — Iz Budimpcžte za Beograđ kreće brod svakoga darrn n 8 satl prije podne; uBcogradstižetajbrod drugoga dana u 7 - 20 sati poslije podnc. Botanička bašta.Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjeta bolesnika u boinicama: U bolnici „Brčko”: od2—4 sata poslijc podne. U boinicl „Briinn 1 *: od 9*30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije pođne. — U c. i k. gradjanskoj bolnid: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne. Riječno kupalilo na Savi, otvoreno od 6 satl izjutra do 7 sati uveče. Vojno parno 1op 1 okupat i I o u Car Dušanovoj ulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 satl posiije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podnedo 12*/ 2 sati u podne. — b) Za gradjanstvo radntm danima od 9 sati prijc podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 9 sati prije podne do 12>/ 3 sati u podne. — 2. Parnokupatllo za časnike i njima ravne činovnlke otvorcno jc utorkom, srijcdom, pelkom i subotom od 7 sati prljc podne do 5 sati poslijc podnc, a nedjeljom i praznicima od 7 satl prije podne do 12 J 2 sati u podnc. — Za gradjane mušitogpola otvoreno je paruo kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u tc danc ne pada kakav praznikj od 9 sati prijc podne do 5 sati poslije podne. — Casniclma i njima ravniin člnovnicima stoje na volju da se služe parnim kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom I četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danlma u 12'/., sati, a nedjeijom i praznicima u 12 sati u'podne. Rimokatolička siužba Bož.ia. Sulra, u nedjciju, 7. oktobra vršiće se kafcolićka služlra Božja kako slijetlj: 1. U ‘đvoru: L 8 sati u jutro njemačka i srpskohrvatska propov'ijed i jsv, mi.-a za c. l k. V'ojsku. l’ristup ima i gradjanstvo. 2. U župnoj crkvi: U 8 sati ;u jutro tiiia sv. rnisa za škoJsku 'djecn. U 10 saii svečana služba Božja i njemačka propovijed. U 6 satj poslije podne oktobarska j obožnost, koja se i ra'driiin danima u isfco doba drži.. Radniin danom započmje prva sv. misa u 6.Vi, a tdraga u \}/i sati u jutro. Vaznesenska crkva za beogradsku «irotinju. . V azncsonska crkva pos^ala je sirotmjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 43,30 kruna, koju je svotu novaca skupiia priiikom bogosluženja na tas, kao svoj priiog za pomagauje sirotinje g ra'da Beograda. Važno za one, koji traže svoje. ... Vr jo često dogadja se, da pojedine licnosti šalju svojirn rodjacitna i znancinia karie i pisma u inostranstvo i vojsci, a da ncznaju tačnu adresn, pa sc obraćaju toga radi preko Gcraeinsames ZentraJ-Nachvveisbureau, \Vien. lakovo postupanje nije pravilnc, jer nc samo da se zadržavaju i»ošiJjke od dalnjeg otpremanja, već se zbog nedostatka tačne adrese česio uniš'avaju. Karte treba adresirati na siijedeći uačin: Onaj ko zna za tačnu adresu ne treba nikakvog posrednika, ma gdje god se dotični i nalazio, nego neka karhi jednostavmo adresira sa oznakc;n mjesta opredjelenja. Onaj pak koji samo zna, da se adresat natazi negdje sa vojskom ili u inostranstvu, neka piše posredstv r O!T! „Internationale Komifee des Rotes Kreuzes, Genf, Schweiz“ ili „Ztircherbureau fiir Aufsuchung Vermisster, Ziirich, Schweiz“. Ovako adresiranc karte najbrže ćc stići na mjesto opredjelenja. Zabranjeno je obraćati se za posrcdovanje privatnim ličnostima. laksa za kartu u Švajcarskti ic marka od 10 helera, a za pismo 25 Iielera. Ovakove se karte niogu na svakom poštanskom uredu predafi. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 6. okfobra 1628. god. umro je u Parisu francaski liričar r r a n c o i s d c M a 1 li e r b c. — 6. oktobra 1648. god. bila se kod D acha u-a u gornjoj Bavarskoj jedna od posljednjih bitaka tridesetogodišnjcg! rata. Carske su čete tu nanijele poraz Svedjanima. — 6. oktobra 1805. god. sukobio se kod Donau wo rth a n \Vurtteniberškoj austrijski generaf Mack sa francuskom vojskoilJ Napolconovog generala Soulta. Posiije krvave borbe Mack bude prinudjen da se povuče. — 6. oktobra 1827. god. rodio seuNovoj Ora< dišci slaAmi glumac, reditelj i pisac J o s i p F r e u d e n r e I c h, pored D iniitrija Demeira treporodflachrvatskegiume. Još prijc ustanovljavanja stalnog lirvatskog ka* zaiišta u Zagrebu Freudenreicli ie sa Demetrom sastavijao pozorišnc družine, kojirna je u narodu budio Ijubav za pozorišnu umjetnost na maternjein jeziku i pripremao zemljište za budtići rad: stvaranje „Hrvatskog z e ni a 1 j s k o g k a z a 1 i š t a“, do ko. ga jc došio šezdesetih godina, a za koje jc prvenstveno vezano Freudenreichovo ime. Freudenreicli je svima silama gledao, da pridobije najšire slojeve za pozorište i radi toga se trudho, da se što bolje priiagodi ukusu tadanje publike. U tu je svrhu po ugledu na čuvenog bečkog glumca Raimutida, preradjtvao njeniačke ko-

HALl PODLISTAK. Uspjesi Mare Taborske u Osijek'i. Kako smo već javili, članica bivšeg srpskog pozorišla u Beogradli, gdja Mara Taborska prihvatila je ponu'du brvatskog naro'clnog kazaJišfa iu Osijeku, da tarao gostujc ovo zirnc u nekoliko po izI>or drama domaćeg i svjetskog rcpei-toaia. 15. septembra započeia jc sczona popularnom Ogrizovićevom „Hasanaginicom", u kojoj je gošća po pm put. igraJa glavnu ulogu. Valja naročito 'da se islakno, kako umjetnica nije Hasanaginieu nig'dje prijo gJumila niti ju jo gledala, jiego jc njezina krcacija samostalna i in'diviđuelna, a izradjona je u Beogra'du pod nadzorom redateija g. Cekića i uz tumačenje samog pisca. Tako je g'dja Taborska donijeJa golovu kreaciju Ilasanaginico udahnuvši joj svo ju umjetničku 'duSu. Osječke novino dovoljno sn ocjenile njeno nastojanje. Najo'diičniji tamošnji lisfc „Hrvatsk'a'Ob r a n a“ pišc: „Sre'dište našega interesa bila jo gdja Marija Taborska, inteiprelka naslovne nfoge. Ova geuijalna glumica, k<> joj so jald i temperamentni umjetnički iinpulz snage i života razvio u je'dnu z'dravu umjetnost, v.nenadila nas je još više neg u prijašnjim svojim kreacijania. Njen glumački lalenat upotrijebio jo svu snagu i tempe.ramenat, Jda uaiu ua pozornici, lako reći, odubovi umietnost i vir-

tuoznost, što iz iijo struji i svimo oko sebo prevla'dava. 1 ako ncina u nje onc eruptivno punoće, kao u njcna parluera (Gavrilovića), ona nas jo nvela u švoj fini, tankoćul ni milieu i stil, razotkiila jo svoju dušu i srce. To je umjetniea, koja je uronila svim svojim mislima č osjećajima u dušu to jake ali nesretno žcne, što Jjubi Iniuža i 'djceu slrastvcno i srdaćno, ali se ipak žrlvujo svojerau ponosu. Ona nam jc iznijela tragiku najvcćo tajne — „tajno ijubavi". Ova tragika izišla nam je shvatljiva, polrcsla nas je, a pa kongeuijalnoj igri gdjo Taborske i g. Gavrilovića iznova smo losjctiJi i vidliku' i tluboku psihoiošku vrijedjiosL saraoga djela". (Njemački iist „Die Drau“ u svojoj rubrici „Kroatischo Bubne“ jiaglašuje osobitu umjetnost Taborsko i ističo „tijenu strastvcnu igru i _ milozvučui izgovor". Kriličar 'dragog njemačkog Jista „Siavonischo rrcssc", iako 'tb'ži, da ta idoga ne prislajo u drage njene kreacije, ipak ističc njenu I „vanre'dnu umjeću", kad je mogla u tcI žoj gra'dji ovako duboke ulogo postići „jake učinkc". Pubiika je liila oiduševljena i već jsu 'dosad đavane tri predstavo ,,Hasanaginico“ u 'dupk'om punom jiozorišhi. G-dja Taborska naštupila je još :u Ilauptmannovoj ,,Elgi“. j' Bissonovoj „Neznanki", na kako su to uloge poznate još fz preujašnjeg njenog repertoara, nspjelo su jofi više. C.estitamo g-dji Taborskoj ove lijepe uspjehe.