Београдске новине

Fefalc

Broj 280 . izradio uinjetničkf nacrt i koja je sad izradjena u bronzi, te došla n prodajn. Ciicna je plakoic 1.50 kruna, a priiiod od prodaje odredjen je dobrotvoruiin svrliama. Plaketa je u rnaloni brcju primjcraka izradjena i biće od /rijednosti ne samo za skupijače, vcć će ja» mačno biti i draga uspomena svih naših eitalaca na vrijerne, kada su posredstvom nažeg lista izvještavani o ratnim i dnevnim dogadjajima. Naša se plakeia može dobiti u kujižarnici JugoIstok 11 a Terazijama, koja sc prodajom iste odrekla svake lične koristi, ! u odjelenju našcg lista za primanje oglasa, Knez Milialjova iti. 38 ua uglu. Simiomjski koncerat. Preporuca se, 'da se prarovremeuo ogiguraju sje'dala za s i ni f o n i j s k i koncerat, koji će se održali u ponedjeljak 15. o. m. u V»9 sati uveće ji pozorlšnoj dvorani, Terazijc 25 (vojua nijesna menaža). Lože i sjc'daia u ložama vcć su raspro'dana. Stajaća se nijesta uc ee iz'davati. Program je vi!o Logat. Cijeli Cisti priho'd namijenjen je fondu'. za u'dovice i siročad. Prilog. Vojno-opskrbni oficijai VV. priložio jc beogradskom skloništu gliivo-uijcme djccc 6 kruna, na čemu mu uprava sklonišia izjavljuje ovim putcm svoju blagodarnosP. Veliki prilog za beogradsku siroiiniu. U nedjelju 7. ovog mjeseca održaIa se u Košutnjaku vclika loptačka utakmica izmedju beogradskog i lcragujevačkog loirtačkog kluba, sa koje jc eist prihod bio namijenjen beograđskcj sirotinji. Sa isie utakmicc poslato je kao čist priiiod sirotiiijskom odjclcnju opšthic grada Beograda svota od 300 kruna za pomaganje sirotinjo opštine grada Beograda. Traži se porodica internirauog gradjaaina. Poro'diea inlcrniianog gradjanina Ivriste Markovića, potrclmo jo 'da se o'dmah javi sudskom odjelcnju opštine grada Beograda, radi izvjcsnog liituog i važnog saopštenja. Tra/e se službenici brodarskog društva. Svi službcnici srpskog brodarskog društva, koji sc nalaze bilo u Beogradii. bilo u umitrašnjosti, potrebuo c da se javc dopisnom kartom bivšcm šcfu saobraćaja gospodinu Aleksaudru N cmanjiću, u Jugovića nlici broj 1. Tom prilikom llreba na^vaeui t'ačno svoju adrcsu: imc i prezlme 1 , ulicu i broj kuće; kao i tačan broj člaiiov.i u svojoj porodici. Piikupljanje tiduziuc Cšaše). C. i k. vojna glavna gubern.ija u BoO gra'du raspisom V. odje-jka Br. 27.151 od 25. slepicmbi'a 1917. godinc naie,li!a je: 'da sc zliog rdjavog stanja sloinc lirane ima ostavili gra'djaiiskoin slauovnišIvu samo 'dovoljna najpolrebnija ko’ičina surogata — siiove sločnc liranc za ishia liu vlastile stokc. Porcl ostalc luanc, l.o važi u prvom rodu i za tuluzinu (šašu). Prema lome sav viSak tuhizim', naravno prcko najpolrcbnijc koiivinc za isbranii vlaslite stokc, inora so posjcći, skupili u svožnje i u šlo krućeiu io!<u pretlali vojnom opskihnom magavin'i (Verplkgsmagaziu). Gradjanskom slam.vništvu | t u'aće so za jc'dnu met. eentu tu'uzine do 3.—• krunc. S toga so prcporućujn graJjauslvu, kojo bi imaio tuluzinc, 'da ncizosiavu > postupi po ovoj liare'dbi. Jučerašnja nezgoda na Terazijama. Juče oko ]>odnc poplašio sc kod „Cara" u kuez Mihajlovoj ulici jcdaa k'onj, upregmit u taljige ,i stao jc juriti divljim trkom ka Terazijama, na kojima jc baš u to doba dana najživlji saobraćaj. Svi pokušaji prolazuika, da zaustavc lconja bili su bezuspjcšui, pa bi sc sigurno đogodila kakva vcća nesreća, da nije u dobri eas dotrčao iz svojo lcafanc „Junak jz Likc“ Marijan M a t i j c v i ć i jednim gcdinini zamaiiom svojili čcličnih mišica pritisnuo konja o zemlju, da ga maio poslije opct skoro sam podigne. Za čas se bio okupio silan svijct, a ncki stari gospodin, koji sc tu našao nasmiješi sc i primjcti: .,U dobrc jc rukc zapao!“ Važno za one, koji traže svoje. A rlo često dogadja se, da pojedine ličuosti šalju svojim rodjacima i zrtaiicima karte i pisma u iuostraastvo i Vojscf, a da ncziiajii tačnu adrcsn, pa se obraćaju toga radi preko Gemeinsames Zentral-Nachweisbureau, \Vien. Takovo postupanje nije praviino, ier ne samo da se zadržavaju pošiijke od dalnjeg otpremanja, već sc zbog ncdostatka tačnc adresc čcsto unišiavaju. Karte treba adresirati ua slijcdcći

način: Onaj ko zna za tačiiu adresu nc treba uikakvog posrednika, ma gdje god se dotični i nalazio, nego neka kartu jednostavno adresira sa oznakom mjesta opredjelenja. Onaj pak koji saino zna, da se adresat nalazi negdje sa vojskom ili u inostranstvu, neka plše posredstvom samo i Sedino na adresu: JOVAN PREMOVIĆ, Geneve, Suisse. Ovako adrcsirane karte najbrže će stići ua mjesto opredjelenja, Zabramjcno je obraćati se za posrcdovanje drugim privatnim iičnostima. Taksa za kartu u Švajcarsku je marka od 10 hedera, a za pismo 25 lieIera. Ovakove se karte inogu na svakom poštanskom uredu predati. Preijerivanja cijeua s bundevama. Singjolija L u k i ć i Stanka N o v ak o v i ć, objc iz Beograda, prijavljene su, da su prodavale bundeve skupljo no što im je cijena odredjena. Kriumčarenje s kukuruzom. Ivan Odobašić i Jola Stanoš e v i ć prijavljcni su c. i k. okružnom zapovjednlštvu Bcograd-grad zbog krijumčarenja s kukuruzom. Nadjeni kijučevi. 10. o. mj. nadjena su dva svežnja ključeva, i to jcdan s tri. a drugi s pet kijučeva. Oba svežnja su prodata c. i k. okružnom zapovjedništvu Beograidgrad, gdjc iii onaj koji ili jc Izgubio može dobiti, Uapšen. Sotir G j o r g j e v i ć, iz Beograda', uapšen jc 10. o. mj. zbog krađjc novčanika i raznog rublja i sprovedcu. je c. i k. okružnom zapovjedništva Bcograđ-grad. Pošto sc završi istraga Gjorgjević 6c biti sprov.eden stidu. Dnevna temperatura u Beogradn. 11. oktobra: maksimum u sjcni 26.8 (preraa jučerašnjem —1.9). na suncu 28.6 (—25.3). Temperaltura zcmljiuo površine 23.4 (—10.3) stepcna Ccisiusovih. Vrijeme na Balkanu. 11. oktobra u 7 sati iz jutra: U zapadnoj Srbiji i u Jadranima oblačno, n južnoj Ugarskoj vedro, na cruomorskoj obali djelimićuo jutreuja magla, ostali krajevi bcz oblaka.

Pronalazak Amerike. Povodom 425-godišnjice. Danas se napunilo čeliri i četvit slojjeća o'd kako jo 12. oktobra 1492. | go'tline piije [lodne pionii 'azač Ame ik'e,. 1 Kristofor Koluinbo Spauci su ga zva'i j Kolon) p r v i p vi t- s t u p i o n a a m e r i čk'o llo. 0 toine smo u našem lislii vcć. progovoiih piilikom god'šnjke nje,ovog polaska iz Palosa 3. avgusla 1492. ! godint), pa ćonio'svojc ladauje navodo 'iiopmiiti sa još nekoiiko pojedlnosti. Kao što je poznato, Ko!mnbo je ro'djen (1440., po nekim islorićarima 1450. go'dinc) u (i enovi kao sin nekog skroinnog zauatiijc. Došavši n Porlugaiijn, ožcni se ćerkom nekog uglc'đnog Poriugalca. Slušajući pričanja s.voga lasia, koji je tiio mno- | go (ta'da poznaiog) s vijela proputovao, ilošao je Kohimho prvi put na pomisao, 'da se .plovcći iz Lvrope na zapad, a ' pošto je zemija oknigla poput iopfo, jc'dI noin mora slići u Japail, Kitaj i In'diju; | naime pronalaženje pomoiskog pvita za Iudiju Iii!o je u ono doha jedno od naj| važnijiii pitanja, kojim su se bavi i naučnici i moreplovei. Na osnovu svojili razmišljanja, Kolumbo i sam otliuči, da pokuša sreću. J’ošto jc 1483. goJiuc užr.iud poluišavao, da pridohije za. svoju zamisao portugaiskog kia’ja, odc 1484. god. | prvi put u Spaniju, a!i i taino ha'tlc od| hijen. Pbslij" dužeg vremena, 1491. go 'dine Kohinibo opet pokuša sicća I o i špansk. kraijicc J sahclle. Ktalji a gi je pažljivo S'asluša.Ia i pokazala j ■ vclikog intercsovanja za njcgove navode, a:i sii je i\jeni savj.-luici o'dvra<'a'i, da sc upustl u Kohunhovc avaniutističk ■ planove. Bazočaran krenu Ko'uml o za l’rancusku, 'da izuese svoj projckal fiancuskom kraijn. Nu sa'da ga poslnži puki slučaj, koji je toliko pn!a igrao sudhonosnu ulogu u svjetskoj isfonji. Na pulu ka granici Kolumho se s;i svojim s nom odmarao n rnauasliru (sainostauu) La Rabi'da, gdje j" pričanjcin o svo.'im gorostasnim planoviina očarao kalu'djoie, a naročito slavješinu manaslira, k'oji j • b : o ispovjednik kra jicc Isab d'e. Ovaj nagovori Kolumba 'da ostaoe u manastini, a sam ode kraljici i pridobijc jc za Kohimbov projekal. No i sada jo biio još dugub pregovora, jer jc Kolumbo za slučaj uspjcha posdavljao grdiie zabljeve. Tražio je na primjer, 'da u pionadjenim zemljania bu'de postavljen za vicekralj.i, daije čin špauskog odinira’a, nasljećlno p’em'slvo. kao i gr'due materija!ne koiisti od pronadjeniJi zcmaija. Najzad mti kral.ba pismeno: zagatantova svc lo i npuli ga u pristanišle Palos, c’dje nui s'avc na

BEOORADSKE NOVINE raspoloženje dv'a mala' ratna biorla, „Santa Maria“ (koji je Kolumbo izafirao kao a'dmiralski brod) i ,,Pinta“; zatim je uzet pod najam jedan još manji privatni brod, kojemu je Kolumbo ziiog njegovog malog obuna na'dcn.'uo ime ,,N ina“ (izg. Ninja, t.j. ,,Mala“). Medju posa'dom, šlo ju je Kolumbo najmio medju najboljim mOrnarinia loga kraja, bila sti najuglednija tri brata Pinzona, čuveni kao smjeii i vješti mornari: Martin Alfonzo Pinzon, Vincente Yancz Pinzon i Franceseo Martiu Pinzon. 3. avgusta 1492. go’dine uz uruebcsne usklike naroda sakupljenog na pristaništu i uz poeasuu paljbu topova, isploviše „Santa Maria“, „Piuta” i ,,Nina“ iz paloskog pristaništa. Kod kanarskih ostiva pokvari se krmilo na jednom brodu, tc je Kolumbo lu morao 'duže probaviti radi opravke, 'dok je niogao da produži put u pravcu na zapa'd.. sve da'je na zapad. 16. septcnibra Kolumbo po nckim pojavama (učestalo plivajuće morsko bilje itd.) utvrdi, da sražmijemo više nije daleko kopno. Ali prolazili su 'dani, pa i nedjclje a iz dana se nijo vidjelo ništa 'drugo do beskrajno morc i liebo. Posada malo ilotc posta'do nestrjiljiva. Većina islorika tvr'di, da nije istina, da su se Kolumliovi Iju'di već liili pobunili pa da su čak i hili okovali Kolumba, ali se znn, 'da jo u službcni brodarski dncvnilc iiotimice biiježio manji broj pioputovanih mi'ja, 'da ljudi, ne bi vidjeli, koliko je već uzalu'd prcbrodjeno, — dok je u svoj tajui 'dnevnik sa užasom bilježio prava rastojanja. 11. oktobra, n 10 sati uvečo učini sc Kolumbn, kao 'da je dalcko na kraju vi'dokraga nošto za trenutak zasvijetlilo. O’d loga časa niko od posa'de više nijc oka zaklopio. C'ijele n'oći svi su uporno gle'dali u nirak u pravcu zapada..,. Najednom, (ačiio u dva sata posiije ponoći. zagrnic topovski pucanj sa broda ,,Pinta“ — ugovoreni znak, da .je opaženo kopno! Gromoglasno ,,ura“ raziiježe sc sa sva tii iiro'da, zatiin svi kickošc i pomoiiše sc Bogu. Kopno je prvi opazio, — prema toine je u bukvalnom smislu „pronahtzač Amerikc“, službujući niornar, koji je osinalrao sa katarke „Pinlc", nclci R o d r i g o d e Triana. U julro i!i pre'đ podne znamcniloga 12. oktobra 1492. go'd'ne iskrca so Kolumbo. Bilo jc to rnalcno ostrvo, koje su urodjcnici zvaii ,,G u an a 1\ a n i“, koje jc lvolumbo prozvao San Salva'd o r (Sv. Spasitelj), a kojc danas nosi englesko ime AVatliiigs-Islan'd (\Vallihgsovo oslrvo). Unadjeuici su se mimo i hez stralia kupali g^ 3 ^ljinaca i za čas je počela živa trgovma trampom. Kolumbo ili je prozvao '„Tffdios" ima (indijcima) pošto sve 'do svojcTsiiirU nije imao ni pojma, 'da jo pronašao sasvim nov dio svijcta već jc mislio ’da jc ilospio na istočnu ohalu Iu'đije, otuda jc amcričkim mo Ijcnidma ostaio iino ,,f-hdijanci“, a srodnje-amcričkon) ostrovlju imc „zapadnalndija“. U produžonjc svog putovanja pionašao jo Kolumho ostrva Cnhti (Kubu) i Haiti iJlispanio'a). Kohunho je prcduzimao još ne+KJlilio - putovanja. U više malia je pa'dapnuiotemilost kod kraljice te jo jedtiom Jsi^.Mio okovan. Umio je 21. V. 1506. godi u Vai 1 ado 1 idu. 1537. go'd. saliranjen jc po želji na oslrvU llniti, 19. januara 1796. go'd. prencšcn je n sabornu crkvu u Havani na Cubi (Kulii), a 19. januara 1899. go'd. pošto je Spanija izguhiia Kuhu, pivuešeu je natrag u Spaniju te 'danas lcži u saliornoj crkvi u Sevilli. Njcgov zanimijiv 'dnevnik izdao jc N a v a r c t e pođ naslovom „Viajes 'de los )vspa.no’cs“ („Pulovanjc Spanjotaca”).

Razne vijesti. Kiueska enciklopedija. Ncdavno jc londonska hihlio'.cka I.Ondon Library) dohiia na poklon jcdlin knjigti o’d vanredne vrijcdnosli, jer je vrlo rijetka. To jc svezak lakozvane veliko kineske encikiope’dije , Jtmg T.o Ta Tien“, najopsežnijcg djela na svijelu. Postanak ove knjigc imaju Kine'zi zahvaliti caru Jung Lou, najodličuijemu zaslupniku 'dinastije Minga. Taj jc kineski \iadalac naložio jcdnoin povjcienslvu, 'da sve skujii, štogod sc ikada pisaio o povijesti, filozofiji i litcraturi. ]’ovjercnslvo sc sastojalo o'd glavno' stožera 28 osoha) i 2140 poihoćmka, a hi!o je zaposleno pct go'dina, i lo od 1403. 'do 1408. Rezultal je hio t ij, da su sastavili zhirku o'd 22.877 poglavlja; a sloga, šlo jo svako poglavlje piosjcčno imalo (clr'dcsct sh'.aiiica, mora da je djelo, sk'upa sa indcksom, obulivaćalo skoro je'dan milijun stranica. Djc'o je bilo liamijenjeno tisku, no ra'di vciikog trošk'a nije sc n’ika'da do toga đošlo. Nakou go'dinc 1408., izašla su dva prcpisa ovog 'djcia. Jedan od tili jc čuvan u Pckingu; oiigina! i 'dva prepisa dodjošc u Nauking, ali (&'u izgttbljeni u se'damnacstoni stoljeću pri svrguuću dinaslije Minga, U Pekingrf sačuvaui pbepis osta'do nelakmit u carskoj akademiji svc do hokserskog ustanka go'dine 1900. Prilikoni na-

12. oktobra 1917. Strana 3. SIHFOtilJSKI KOtlCLRT izvođi c. i k. garnizonska glazba uz sudjelovanje glasovitih umjetnika. Kazališna dvorana, Terazije 25. Ponedjeljak, 15. o. mj. BUFETT. Pretprodaja karata na dnevnoj blagajni u c. i kr. vojnoj stacionskoj menaži. Mvi M u loi finda u tidsve i timl

pa'daja Hang ji-Canga na zgradu engleskog posianstva, upali so i susjc'dna carska aka'demija. PoŽar je ta'da ugušiio osouijc poslanstva, ali tom su prilikom ,s ačuvani samo 'dvijesta svezaka velilce encikloped jc, a bilo ih je 11.000. Svaki jc svcz.ak 20 cm 'dug, 12 cm širok i V* cm debco. CJdje se naiaze ono 200 svczaka, spašcnili od požara, nijei mogućc 'da sc sazna. God. 1914. knpio je dva komada za malo novaca, jedan londonski knjižar, a i ne znajući o'd koliko su znamenitosli. Na objc lmjigo u originalnom omoiu o’d tanke svile, poznaju se još ozlije'de od vatre i vođe. Kako ,,Times“ javlja, poklonjma je je'dna ova knjiga lon'donskoj bfldioleci, koja ima još pet 'drugih knjiga te velikc kineslco encikiope'dijc.

Poslijeđnje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Bcrlin, 11. oktobra. Zapaduo bojište: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: U i I a n d r i j s k o m obalnom odsjcku i izmedju blankartskog jezera i Poelkapelic pojačala se posiije podne topnieka borba do najveće jakosti. Kod Draaibanka ponovo su napatfaii Francuzi, no nijesu postigli nikakvog uspjelia. Na bojuoni poIju istoeno od Y p e r n a bila je vatra izmjenićno jaka. Englezi nijesu napad'ali. Kod v a z d u š n e b i t k c, koja se uveee razvila uad Z o n n e b c k eZ c n d v o o r t o n a kod koje je sudjclovalo okruglo 80 letilica, oborene su tri neprijateljske letiiice. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na istočnoj obali M a a s e oteli su donjorajnski' i \vestphalski batalijuni poslijc djelotvorne pripremne vatro snažnhn nasrtajem Francuzima v a žn o p o d r u č j e u c li a u m e s k o j š u ni i. Neprijatelj jc izveo četiri snažna protivnapadaja, koji su s v i uz vclike gubitkc za ncprijatelja o s u J e ć eni. Preko 100 zarobljcnika i nekoliko mašins'kih pušaka ostalo je u našini rultama. Isio je tako i jugo-zapaduo od B e a u m o n t a i kod B e z o n v a u x a nekoliko vlastiiih napadaja u franeusko iinije urodilo potpunim uspjchom. Istočno bojište: Na višc mjesta froiila živaima uzbunjujuća valra pojačaia se o'd vrcmeua na vrijemc u r u inun j sko j nizini i k'o'dj Braiie, koju su Rusi bombar'dovali. Za osvettt uzcle su našo baterije po'd vatru Galac, g'dje su izhili požari. Maćedonsko bojište: Živalma topuiuka 'djeiatuost u uzanom prosloru izme'dju ohriđskog i prespanskog jczcra, u zavijutku Crne Rckc le izmcJju Vardara i dojransk'og jezcra. Protivnička izvidnicka o'djciclija, koja su višc puta pokušala iiznapredovali, bila sti raspršena. U septombru iznosi gubitak neprijaleijskiii vaz'dušnih sliaga na njeniačkim froutovima 33 osmatračka baloira i 374 letilice, od kojili jc 167 oboreno. iza našili liuija, a oslalc su sc zapaženo: stropošlale s onu stranu ncpiijaleljskib položaja. Mi smo u borbi izgubiii 82 letilico i 5 osmatračkih bulona'. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludemlorff.

Izjava bavarskog vojnog ministra. Središnje vlasti niogu da eek.iju. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Miinchen, 11. oktobra'. U jnčerašnjoj sjćdni' i finansij-kog o'dbora liavarsko komoie pakazao je minislar vojni general Hcltiugralh položaj na svim bojištima. Naša vojska u poiju — rekao jc ministar •— 'đajc narn' j e m s t v o, 'đ a djelovanje p o d m o rliičkog ratamožcmo sačekati. I gazdinstvo sa surovinama može da izdrži. Stuovine za proizvodnju municijc dostaju još za dugo vremena. Ubijanje golorukih austro-ugarskih zarobljenika. (NaročiU brzojav „Beogradsldh Noviaa“) Stockhoim, 11. oktobra. ,,R j e e“ douaša ovaj brzojav: Početkoin septembra izgorio je veiiki dio grada Laiševa, udaljcnog 60 vrsti od Kazana. Požar je izbio u jednoj kući, gdjc sc nalazilo oko 100 .lus'rougarskih rahiili zarobljenika. Zbog burc zapalile su se i ostale kuće i tako je natstaia katastrofa. Besavjesnim liuškaaijem rasprostranio se glas, đa su grad zapalili austro-ugarski zarobljenici. Na to je od stt’raha zaslijepijena masa navalila na golorukc zarobljenikc i na životinjski uaein nbiia svakoga, koga je mogla da uhvati. Ycliki je dio zarobljenika, medja njima i Nijemaca', u pravom smislu riječi ras t r g a n n a k o m a d e. Vojništvo i milicija kod toga je prostoga mnorsfva brabro sudjelovala. Žeue su raskomadane Iješeve još o s r a m o ć i v aI e. U noći je požar prcstao, ali je suiudo proganjanje raltnih zarobijenika i daije potrajalo, pa su tibijeni i oni zarobljenici, koji su još bili ostaii na životu. * i ,

Zvonitne objave. OBJAVA o uvlačenju iz prometa bankuota po 50 kruna sa datimiom od 2. siječnja (januara) 1902. Banknotc po 50 kruna sa dafnmom od 2. sijcčnja (jauuara) 1902., kojc sc sada nalaze u prometu, opozivlju se i povlaee iz promcta. Car. i kralj. austrijska i kr. ;ig. vlada ustanovile su sporazumno sa glavnim vijećeni Austro-ugarske banke siijedeće: Bauknotc po 50 kruna sa datumom od 2. sijcčnja (jamiara) 1902., kojc se nalaze sada u prometu, primaće glavni zavodi i podružnice Austro-ugarskc banke do 31. srpnja (jula) 1919. u ime plateža i!i 11 a izmjenu tako, da ]c 31. srpanj (juli) 1919. zadnji rok za uvlačenje tili kanknota. Počevši od toga vremcna bankini će zavodi Austro-ugarske banke primati opozvane banknote samo aa izmjenu. , Poslije 31. srpnja (jula) 1925, Austro-ugarska banka nije više obvezana (članak 89. pravila) ni otkupljivatf ni iznijenjivati banknote po 50 kruna sa đafumom od 2. siječnja (januara) 1902. Budimpešta, 2S. lipnja O'tma) 1917. Austro-Ugarska Banka. Popovics s. r. guverner. Heinrich s. r. Schuiid 5. r. glavni vijeenik. glavni tajnik',