Београдске новине

Straua 2 .

Petalr

beogradske novine

12. oktobra 1917.

Broj 280.

pro&ram vladin, medjn osMlim pravil- I iia podjela životnih naminiiea ijzvo- j đjeiije iudustrljske proizvodnje. Sto se tiče agrarnog pitanja. <u je vhda mišijenja, da će odnose izmedju zemijoposjedmika i seljaka u pogledu posjeda zcmljišta moći da regulišu poljoprivredni odbori, a da ne povrijede sadašnje posjedničke prilike. Oni če nioĆi da se bave isk.orišeavanjem zernljištra time, što će ga) učiniti plodnijan. ■Vlada je svjesna, da do sastanka ustavotvome skupštine ue će moei da ri'ješi te probleme, ali ona može pristupiti izvršivanju njihovom samo pod uslovom, ako budc mogla raeunati na saradnju cijelog naroda. U ta.m cilju, a naročBto da bi se osigurala tijesna veza izmedju revolucijonarne vlasti i organizovanih snaga naroda, vjad t će izradUii pravila prcdbodnog savjeta ruslce republikc i ova u brzo objaviti. Taj će savje't funkcionisati do sastanka ustavotvorne skupšrine i u njeiuu će biti zastupljeni svi slojcvi stanovliištva. Savietovanje novih liiiuistara... (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Petrograd, 11. okiobia. Pelrogradski brzojaviu urcd javlja: Alinistar predsjednik Korjenski;, m nislar vojni general Veršovski i ministar mornarice admiral Verdercvski olpulovali su u glavui stan, gdjc će biti nekolilco savjetovanja, nic'dju njuna i sa siranim vojnim punojnoćnicima. ,,Boljši“ protiv koalicije s gradjaninia. (Naročiti brzojav „Beogratlskih Novlna") Petrograd, 11. oktobra. Pcl togradski bizojavni med'jav ja: Poslije izbora novog predsjednišlva donio je petrogradski radničiu i vojnički savjct odiuku, da se pribvati riješenjc ,,boijših“. kojim se protesi.uje prot : v koaiicijc s gradjanskim elemeutima i iskazuje se pouzdanje, da će opšti kongres Kidničkih i vojničkib savjcia si\o:i(i pravu rcvoJucijonarnu vlast. Sudbina carske paro lice. (N.iročiti brzojav „Beogradskib Noviiia") 13evn, 11. oktobra. Jlavas javija iz Petrograd i: (.'arska porođica je iz Tobolska sprovedena u manasli'' Ablak u gubcrniji Tobol k. Tereščenko odlazi u Paris. Kb. Petrogiad, 11. oklobia. Petrogradski brzojavni urod jav ja: Tereščcuko se, pošto je zadižao ii-nicu ministra spoljnih poslova, odrekao j,oložaja potprc'dsjednika ministarslcog savjeta, 'da bi, kako so govori, ua čeiu najočitog izaslanstva otputovao u Paris ra«i savjetovauja sa saveznicima. ,11 i rževija Vjedomosfi“ saznaju, da 6? Ccretcli praliti izaslanstvo. kao zastnpliilc ruslce demokracije, Kornjilov priieti s otkrićima. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Stockholm, 11. oktobra', Dopisnik lista „R a n o .1 u t r o“ posjerio jc Bolliovice, gdje sc Kornjilov i ltjegovi privrženiei nalazc u zatvoru. Kornjilov je, koji je jako omršavio, pt'ičao, da sn ga izdala lica, kojai su znala njegove namjere. Ta su ga lica u posljednjem tremitku primorala da sc preda. Samo su ga njegovi vjerni T ekinei spasli od linčovauja. ,,U samoj stvari,“ rekao jc Kornjilov, „menl ne može suditti revohtcijonarni su'd. Moji neprijatelji znaju, da ću ja pred sudom otkriti njihova užasua nedjela. Rusiju sad nc mogu spasti ni srestva, za koja sam ja jamčio.“ Ministar vojni Verbovski je po-

zvao kazačkog starješinu Kaledjina da dodje u glavni stan Moliilev radi saslttSt'jnja, uvjeravajući ga, da neće biti uapšeu. General Aleksejev o beznadežuom položaju. (Naročiti brzojav „Beogradskili Noviua") Rotierđam, 11. oktobra. „Ruskoje Slovo“ douosi razgo vor s geueralom Aleksejevom u kome je on rckao o sadanjent poiožaju ovo: Autokratska vladavina sile prfpada povijesnici, ali je 'd e m o k r a t s k o v r i j eme uvelo vladavinu sile, kbja nije nišla prema autokraciji. PosJije savladjivanja. Kornjilova izgubljena je i poslje'clnja nada, da će se Rusija moći spastj. Kraj štrajka želiezničara. Kb. Petrograd, 11. oktobra. U dauašnjoj sjednici ministar.-kog savjeta je izjavio miuistar saobraćaja Liverovski, 'da sc štrajk željezničara, lcoji se uvijek kretao samo uskim granicama, biiži feivome kraju, i vjerovatuo ć.e sutra i prestati. Japanskl predujatu Rusiji. Kb. New-Yorlc, 11. oktobra. Reutor jav'ja: U oVdašnjim je zvanićnim japanskim krugovima obj.ivljeno, 'da je Japan ruskoj vladi stavio na raspoloženjc 06,807.000 jena sa 0®/o kamate. Pred opštu akciju sporazuma. Velike vojničke konferencije na francuskom zemiiištu. (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina") Ženeva, 11. okiobra ,,Temps“ javlja u nedjolju, da su posliednjc sedmice održanc vclike vojničke konferencije sporazumnilt siia na francuskom zeinljištu i d'a će se posije-. dice tili konfcreiicija uskoro pokazati na svima frontovima.

Borbe na zapadu. Ponoviio odlaganje ratnog savjetn sporazunmih sila. (Naročiti brzojav „Beogradskiii Noviua") Ženeva, 11. oktobra. Kako francuski listovi javljaju, ponovo će se po želji francuske vlade odložiti veliki ratni savjet sporazum'niii sila, koji je u svoje vrijeme bio odložen zbog krize u kabmetui Ribota. Uzrok je ovom odiaganju, što je initiistar predsjednik Padnleve suviše zauzct unutarnjim kritičkim položajcin, koji jc stvoren optužbom Daudctsa i novim skandaloznim dogadjajima. Francusko priznanje iijemačkoj vojsci. Kb. Bcrn, 11. okiobra. U ,,J o u r n a 1 d c D c b a t s‘‘ od •1. o. mj. odaje se puiio priznanjo liiemačkoj vojsci. Jedna je od francuskih glavnih pogrjcšaka bila poicijenjivanje protfvnika. Prvi zvanični vojni izvještaji javili su, da Nijemci ne daju nikakav otpor, kad se radi o borbi na nož. Ta je- fraza donijela velike štete. Sad frani^iska vojska dobro zna, s kakvim protivnikom ima posla i ništa joj nije mrskije nego pričanje o zamorenosti Nijemaca, List završuje riječima: Trcba imaltii smjclosti, ili bolje rcčeno poštenja, pa otvorcno reći: Nijemac j c h r a b a r v o j n i k. Njemačko glavno zapovjedništvo razumije svoj posao, n j e m a č k a j e v o j s k a s t r a šn a, i o s t a j c s 1r a š n a v o j s k a.

Poostreni podmornički rat. | NOVA POTAPLJANJA. Ivb. Berlin, 11. oktobTa. W o 1 f £ o v u r e d javlja: U svitn dijelovima Sre’dozernnog mora naueseni su neprijateljskom lirotdarskom saobraćaju od naših podmornica opet tcški gubitci. U prkos već jako smanjenog pomorskog saobraćaja polopljcno je 12 parnih brodovla i jedrenjaka sa ukupno 40.000 tona. Načelnik admiralskog stožera niornarice. Djelovanje njemačke pomoćne krstarice ,,SeeadIer“. Kb. London, 11. oktobra. ,,D a i 1 y M a i 1“ javlja, da je njemačka pomoćna krsi.arica .,S e e a dI e r“ za vrijeme svoga višemjesečnog djelovanja u Atlantskom okeanu i u južnom moru potopila brodova u vrijeduosti od 8 milijuna funti. Pošto je pomoćna krstarica provela 8 mjcseci na moru, to je trup broda bio ioliko zagadjen, da je kapetam bio primoran da s brođom uplovi u zaliv ostrva Mopeliis. Opravka broda je dobro napreclovala, aii je ne'nadno nastupila talasta pliina i bacita brod na korale.

Grčka vojska. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novlna") Zfirich, 11. oktobra. ,,J o u r n a 1 d e G e n e v c" javlja iz New-Yorka, da je novi grčki poslanik u Americi izjavio, da će Grčka do kraja ove godine raspolaga-ti vo3s k o rn o d 350.000 1 j u d i. Spanija i Portugal. Sas’tanak predsjedni k a p o rt u g a 1 s k e r e p u b I i k e s k r a 1 j e m A1 f o n s o m. Kb. San Sebastian, II. oktobra. Rcuter javlja: Pređsjednik i ministar spoijnili poslova por.mgalske republlke doputovali su danas ovamo, gdje ih jc primio kralj Alfons i ininLstar spcljnilt poslova. Kralj se dugo razgovarao s predsjcdnikom.

Amerika u ratu. Njemačko-meksički od losi. (Naročili brzoj'av „BćoihUskih Novina") New-^i)I\v T1. oktobra. (Reuter). ,,New-York World“ jav’Ija iz Meksika: Govori se, da ćc Pallaivicini biti imenovan za ministra spoljnili poslova. Ako on taj položaj priml, nastupiće promjena u držanju Meksike prema evro-pskom rarm, jcr jc T3 ailavicini za prekid odnosa s Njemačkom. Gonjenje stranaca u New-York». (Naročiti brzojav „OieflRrg.flskili Noviua") KopCLihagmj 11. oklobra:. Kako sc iz ncv\dy0^ških listova vi'di, laino so vrše policijsKc 'poljcre za toliožnjitn Nijcmcima u Netv-Vorkti, a u istiui' protiv Austrijanaca, Magjara, Iraca i Bugara. Ako se može vjerovati ratobornoj šlampi, u Ncw-Yorku jc uapšeno i internirano samo 16.000 Austrijanaca, Magjara, Irac/il i Bugara. Cijelo new-yorško pristanište je oglašeno kao „.zabranjcna zona“. U prostomosti grada ima diugih 20 takvih „zabranjenik zona“. U tc zone ne smijo niko ući liez naročite dozvole, koju vtast izdaje. U gradu su kod poznatih iičnosli vršene prometafine. Ono sloje u vezi sa „škan'datoznim aferama“ kojo jc Lansing olkrio. Naročito pa'da u oči veliki broj unpšenih Iraca.

Njemačka \ Peru. Peruanski poslanik u Beiliiui tfaži pntni list. k k Kb. Berlin, 11. oktobra. Peruanski poslanik jc pićdao miuistarstvu spoljndi poslova nctu, kojoj saopštava prekid diplomatskili odno a rcpubliko Peru s Njemačkom. Jednovre ; eno je moiio za putni list.

Najnovije brzojavne vijesti. Umro egipatski kcdiv. Kb. London, 11. oktobra. Reuter javlja: Kako listovi javljaju, juče je umro egipatski kediv. Njegov brat Ahmed Fuad naslijediće ga.

Grad i okolica. Onevni kalendar. D a n a s jc pe!ak 12. oktobra, po slarom 29. scptcmbra. — Rimokatolici: Maksimilijan b. m.; pravoslavni: Miholj-dan. Casnička i činovnlčka Uasina otvorcna je do 12 sati u noćl. C. i k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvečc. Slobodan pristup svakome \ojniku. Beogradsld orfeum (u bašti Holel Takova); Početak prcdstave u 8'30 sati uveče. Kinematogratt: Vojni kino uKraija Milana ulici 56 (Koloseum): U 4 i 6 s. posk p. prcdstave za gradjanstvo. — C. t kr. g'radjanski kino na Tcrazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uveče predstava za gradjanstvo. Noćna služba u Ij ekarnama : U scdniici od 7. oktobra do uključivo 13. oktobra držaće noćnu službu u Beogradu ovc Ijekarne: Kušaković, Kncžev spomenik 2; N i k o 1 i ć, Bitoljska uiica 2; L j e k a r n a crvcnoga križa, Beogradska ulica 2; S t o j i ć, Sarajevska uiica 70. Rcd vožnjc parobrodom iz Beograda u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podnc. Iz Zemu n a za Beograd : (>-30, 7'30, 8*30, 9-30, 10'30 i 1130 pr. podne; 130, 2'30, 3'30, 4'30, 5'30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — iz Zcmuna u Pancsovit: u 1 sat poslije podne i u 8 satl u veče. — Iz P a ncsovc u Zemun: U 6 sati izjutra i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Obreno vac—Sm cd erevo. Polazak iz Beograda za Obrenovac: stijedom i s.ibotom u 7'30 satl u jutro; iz Obrenovca za Beograd: čelvitkom i nedjeljom u 7 sati ti jutro; iz Beograda za Smcderevo: nedjcljom i četvrtkom u 3 sata poslijc podne; iz Smedcreva za Beograd: utorkom t pctkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izmeđju Beograda Budlmpcštc: Brod iz Beograda za Bui dimpeštu kreće svakoga dana ti 5 sati izjutra; brod stižc u Budimpeštu drugoga dana u 5'30 sata posllje podnc. — iz Budimpešte za Beogract krećc brod svakoga dana ii 8 sati prije podne; u Beograd stiže taj brod drugoga dana ti 7'20 sati poslijc podne. Botanička bašta. Otvorcna utorkom, čctvrlkom, nedjeljom i praznicima. Posjet bolesnlka u bolnicama: U bolnici .Brčko“: od 2—4 sata poslije podne. U bolnici „Brtiim“: od 9'30—12 sali prije podnc 1 od 2—4 sala posiije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i ncdjelju od 1—3 posiije podne. Riječno kupatilo naSavi, otvorcno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Vojno parno toplokupatilo u Car Dušanovoj uiici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojnc osobe otvoreuo radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podnedo 12'/ 2 sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 setl prije podne do 5 sati poslije podnc, a ncdjcijom i praznicima od 9 sati prije podnc do 12'/ 2 satl u podne. — 2. Parnokupatilo za časnlko i n j i m a r a v n c č i n o v n i k e otvoreno je utorkom, srijcdom, petkom i subotom od 7 sati prije pocine do 5 sati poslije podne, a nedjcljom i praznidma od 7 sati prijc podne do 12i/ 2 sati u podnc. — Za gradjanc muškogpola otvoreno je paruo kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u tc danc nc pada kakav praznik) od 9 sati prijc podnc do 5 sati poslije podne. — Časnicima i njima ravnim činovnicima stojc na volju da se shtže parnim kupatilom i tt dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom i četvrtkom). Blagajna sc zatvara radnim danima tt 12>/ 2 sati, a nedjeljom i praznicima u 12 sati u"podne.

Istorijski kalendar. 12. oktobra 1504. gcđ. umro je u L ep o g 1 a v i — gdjc se danas nalazi kazneni zavod — brvatski ban Ivan Korvin, siu Janka Hunyadi-a (Sibinjanin Janka), saveznika srpskog despota G j u rgja Brankovića. — 12. oktobra (naravno da tačnost dat'uma u staro đoba poČiva samo na pribiižnim prelpo*ta\ kama naučnika) 322. god. prije Hristovog rodjenja otrovao sc čuveni grčki govornik Demosten tia ostrvu Kalauriji u Posejdonovom liramu, kuda jc bio pobjegao isprcd goniiaca, koji su gei jitriii, <Ia ga. po smrtnoj pre»udi izrečenoj protiv njcga, prcdadu džclatn (krvniku). Podpukovnik Cre'ato. Ovih dana napnŠta poipukovnik ,Tosip Crevato svoja do-adaŠnje mjcjlo kao zapovjt'tlnik poiicije i okružja Beogra'd-grad, da nastupi novo svojc m'psto službovanja puno odgovorno-li. S rijimc ostavija glavui grad Srbijo j> dan čas.nik, čije je imc najuže vezano uz dvogodišnjc upravno 'djelovanje c. i k. vlasli. Skoio iza zauzeća Bcograda po saveznim (etama, povjercna jo polpukovniku Crcvatii funkcija predsjednika policijc. U ovom svojstvu 'dopata mu je teška zadaća, 'da organizira sigurnosnu službu gindskog po'drnčja i da teško iskušano stanovništvo upozna sa po!rebnim nijcra iia novoga režitna. Potpukovnik C r c v a I o U'đovoljio je ovoj dužnosti isto lako sa svom encrgijom i jobzirnošću, što je ]j:J > prefpostavkom njcgova potožaja, kao i s onim ozbiijnfm, duboko čovječjim razunijevanjem, Ijcz kojega bi novi socijaiui uredjaji ostali površui. Zbog toga bio je već u proljeću 1910. god. ođlikovan vojnim krs-tom za za-luge III. razreda s ralnom dekoracijom i njcmačkini željcznim krstom li. razreda. Ista svojstva pomogla su polpukovniku Crcvatu za vrijeme svoga sada već d\ogo'dišnjeg rada da pastigne Iraj ic, I jepe uspjehc, koji sn pouovo nasti priznanja na najvišem mjeslu limc, što je zašlužni časnik o'diikovan od Njegovog Vcličanstva časničkim krstom Franje Josipovog i'eda s ratuim dekoracijama. I 1ako potpukovnik Crevato, čiji ja 'dje'okuig prije izvjesnog vremena piošiicn prijemom oknržnog zapovjodnišlva grada Beograda, ostavlja za sobonr najboiju uspomemi. On možc svoj uređ, koji svuda nosi tra, ( govo njcgovog pravilnog rada, mirno da preda u rukc svome nas’jedniku, pukovniku Rudolfu p). Knežiću i bili siguran blago'darnosti svili ortib, koji znaju 'da cijene pravog čovjcka na pravom mjestu, Ćasništvo opštine grada Beograda kot okružnog zapovjednika. Juče prije podne u 11 sati časnistvo opštine grada Beograda: svi šeiovi odielenja na čelu sa predsjeduiko i opšthve gospodinom VasUijem Anto liićem i gradjanskim poviereniko;v pri opštimi grada Bcograda gospodinon J u li n o m prestavili su se novo imenovamom zapovjeduiku okružnog zapovjedništva Beograd-grad gospodim) pukovniku pl. K n c ž i e u. Gospodin pukovnik pl. Kncžić vil« predusretljivo je pozdaavio časnike opštinc grada Beograda i požcljeo, da imaju kao prvu brigu s?aranje o sirotinji beogradskoj. U isto vrijeme časništvo se oprostilo sa dosadaaijim okružnim zapovjednikom gospodinom potpukovnikoni Crevato m. Plaketa „Beogradskih NoV)H t“. Uredništvo našega lista daio je radi spomena svoje djelatnosti u srpskcm okup.acionom području i dvogodišnjeg opstanka svoga preduzeća izradiG plaketu, za koju je poznati vajar .'Vj. pl. Glasener-Matscheko nekoristoljubivu

Došavši do svojih vrata, nag'o ili otvori i udjc tt kujnu. U kujai jc bio mrak, a iz sobc sc nijc ništa čulo. Ona pipajući podje sobnim vratima, otvon ih i stupi umitra. I ovdc je bio potpun mrak. Zovnu muža po inicnu, no niko joj se nc odazva. Njc se čudno kosnn ova tišina, ali pomisli valjJa c on n suscdstvu gde jc obično odlazio. da prekrati vreinc do njena dolaska i da zaštedi sveRJo i d'rva. Opet polako pipajući izadje iz svoga stana i ode u susedaa. Kad je updala za njega, rckoše joj da je bio pre od prilike dva sata, ali da je olišao kuei, jer je mala bila sanjiva. Mora biti da jc zaspao, pa u prvome >nu r.ijc ni osetio njcn dolazak, ni čuo ,1a ga zove, pcmisli ona i zamoli da joi pozajine šibicc da zapali lampu. Kad se ponova vratiJa u kućvi, zapali lampu i ugleda na maloiii betinom iiupdcrlirku njega kako Ieži okrenut !e» djima prema njoj. Do njcga .ie lcžala mala i on je beše zagrlio obeina n-kama. Spavaju, pomisli oiu, i oslavivši svoju torbu u kojoj je viosiia !e!o na rad, pridje postelji i zovnu ope: mtiža. Nema odgovora. Ona prctruu I poče 'drbtati od neke sIiitnM koja je namah obuze. Zo\mu ga još jednom. Ništa. Ona ga počc đrmati za rame, ali on iiijc davao znake života od sebc. Medjutim se maJa probudi i pogledavši svojim pameiJiim očicama, izglcda da je razum/ela šituaćiju i gurajući očevu rulcu sa sebe i gledajući n njega reče mu: : ,Pa Što se paviš da pavaS, gade SiftU?i‘- i potfedav u majkii višc sebc feč« f 7*4f „Mama tata ?edn on uq Dftya’T

Ali je tata zaista spavao, i to snom iz koga se nikada ue budi. I kao da jc u poslednjem času, boroći se sa iznenadnim gostom, i'ražio zaštive od tcga detcta, tako je sc sav pogledom i celfm svejim bićem okrenuo njoj. Ili jc možda htco da na onaj svet potiesc slikit onoga, koga jc najviše voieo, ali i komc je na ovome svetu najviše zla učiriio. Sliku toga svoga deter.a, kome je cn dao život, aii život, čijc ćc ono štrahcte i ncsrećc osctiji još na samom pragu toga živola. Život dcieta, baćenog na ulicu, i blato, iz koga Bog zna da ii će se moči ikad izvući...

Život i rad Ive Vojnovića. (Uz šezdesetu godišnjicu rodjenja). Književnik Ivo Vojnović rodio sc dme 9. oktobra 1857. u Dubrovjiiku od oca dr. Koste Vojnoviča, nekad odvjetnika i profesora na lirvatskom sveucilištu u Zagrebu, te majke Kate rodjene Scrragli, potomka starc pleiničke obitelji fiorcntinske. Puekc škole, kao i šest razreda gimnazije svršio je u Spiitu, gdjć mu je o-tac bio odvjetnikom. Preselivši se otac u Zagreb podje i Ivo Vojnovič 11 a zagrebačkl gimnazij, na kojem jc gođiue 1875. položio ispit zrclosti. Svt*šivši tako srcdnjoškolske nauke, zaputi se na najviši hrvatski nauoni zavod, na hrvatsko sveučilišie. Tu uči pravo. Svršivši nauke godine 1879., stupio je kao pri'slušnik u sudačku državhn službu kod kr. sudbenog stola u Zagrebu. Godine 1882, premjestiše ga kao sudbenog pristava u Križevce tamošnjem kotarskom sudu, a poslije kr. sudbenom stolu n Bjelovaru. Od godine 1887. do

godine 1889. služio je, u Bjielovaru, pa je ove godinc napustio sivoje mjesto i prešao tt državnu službu u Daluiiciji. Tu bude imcnovan vladinim pcrovodjoin kod namjesništva u Zadru. Iz Zadra ga premjestiše u Dubrovnik, a poslije od gcdine 1897) i 1899. postade upraviteljem kotarskoga poglavarstva ti Supctru na o'.oku Braču. Pod kraj iste godine vratn'o se k namjesništvu u Zadar u svoistvu vladinog tajnika. Tu je službovao svc do godine 1907. koje sc godine vratio u Zagreb. Oodine 1908. bude imenovan dramaturgom brvatskog zemaljskog kazališta u Zagrebu, kojc je mjesto ostavio, Ostavivši to mjesto živio jc godinu i više u Italji, poimence u Veneciji. Vratio se baš u predvečerjc rata u Zagreb, gdje je obo-lio, a očiuji vid ga počeo ostavljati. lutervencijom intendanta hrvatskoga kazališta Vfadimira Treščeca smjestiše ga u bolnicu milosrduih sestara, gdje je evo dočekao svoju šezdcsetgodišnjicu. Ivo Vojnovie več za rana bavio sc lijepom knjigom. Još kao djak na gimnaziji, a još Yišc na s-veiičilištu okušavao se u Iiteraturi. Godinc 1887. napisa dramu „Pad republike dubrovačke'*. Možda se tu imade fražiti razvitak njegovom „Allons enfants!’ 1 Ta drama iz djačkog cloba nijc nikad objelodanjena. Još kao pristav u Zagrebu bio jc kazaliŠnim kritičarom i knjiž.evnim reccnzcntom u „0 b z or ti“, gdje su štampoin izašle njcgove prve radnje. Prcmjcšten u Križcvce mogao se ondje posvema baviti literaturom. Tu jc pisao novelc, koje sti iziIazile u ,,V i j e n c u“ po<l pseudonimom Scrgij P. Prva njegova novela objelodanje'na je u „Vijencu" godi-

ne 1880. i nosi naslov „Geranium’*. Sedam godina služio sc Vojnović gorc spomcnutim pseudonimom. Njegove novele, koje su izilazile u „V i j e n c u“ izdala je kasnije ,,M a t i c a H r v a ts k a“ godine 1884. u knjizi „Zabavne knjižnice“ pocl imenom „Perom i 0 I o v k o m“. Godine 1887. izdade „Matica Hrvatska“ drugu njegO'Vit novelu, pripovijcst iz dubrovačkog živo-ta pod naslovom ,,K s a n t a“. Ttt je sarvom izišao pred javnost svojim pravim i potlpunim imenom. S ovom jc noveloin odao Vorjnovie svoj veliki crtački, pripovijedački i pjesnički talenat i odlnah stupio u redove hrv. ponajboljih novclista. Od sada Vojnović ne radi više na pripovijcsti već se bavi dramom. U to doba pada i njegova prva dTajna ,,P s y c Ii e“, koju je dovršio god. 1888. Ona je takodje izdana u „Matici Hrvatskoj" g. 1889., a prvi put prikazivana na lirvatskom kazalištu dne 15. februara 1890. godine. Naslovnu ulogu igrala jc pokojna Ljerka pl. Sramova, a glavnog junaka Vladimira Braniewskog pokojni hrvaf. velikan Andrija Fijan. Kad se dvije godine kasnije otkrivao spomenik pjcsniku 1 knezu clubrovačkom Ivanu G u n d ufiću u Dttbrovniku, napisao jc Vojnović svoju svečanu scenu ,,G u n d u 1 ićev san“, koja sc ondjc glumila prigodom otvorenja, dok jc na zagrebačku pozornicu dospjela tek 9. januara 1897. pod pokojnim Stjepatiom pl. AJilctićem. Godinc 1894. raspSsala je „Matica Hrvatska” natjcčaj za najbolju dramu iz brvatslcog narodnog života. U natječaju održao je Ivo Vojnović pobjedu svojom dramom ,,E k v i n o k c i j“, „Matica Hrvatsk‘a“ tu je đramu izdala

god. 1895., a pi'ikazivana je u novoj kazališnoj zgradi dne 30. oktobra 1895. i pohtčila sjajan tispjeh. Od onda se Vojnović dugo nije javljao u književnoj javmoisti, napjsavši djeikada koju simicu u „VijenciT'. Medjutim pristavši kao i GjaJski i svi prvaci našc književnosti uz mladi pokret umjetnika i knjižcvnika, javi sc u ,.Z iv o t u", njihovom orgami, u aprilskcm broju od godinc 1900, sa prekrasnom aktovkom ,,S u t o n“. To je drugi đio trilogije, koji je on liada bio svršavao. Prvi dio trilogije ,,A 11 o n s e n f a n t s" izišao je takodjc u „ŽivoUT'. Treći dio ,,Na tcrasi" izišao je u „Matici Hrvatskoj“ zajedno sa prvira dijelovima trilogije godinc 1903. ,,Su:on“ je pivi put davan na zagrcbačkoj pozornici dne 8. raaja 1900., a trilogija dnc 27. maja godine 1906. Godine 1906. napisao jc ,,S m r t m a j k e J u g o v i ć a“, Icoja se prikazala u zagrcbačkom kazališUi prvi put due 16. februara godine 1007., a izdana je štainpoin u Dioničkoj tiskari u žagrebu. Iza toga napisao je ,,U s k r s n u ć e L a z a r o v o“, Icojc je izišlo štampoin u dubrovačkom đruštvu „Matica Srpska”, a prikazivaua na srpskotn kraljevskont pozorištu u Bcogradu godinc 1910. Godinc 1910. napisao je draitni ,,G o s p o d j a s a suncokreto m“, koja" je prikazivana prvi put u Zagrebu godine 1912. a izdana u „Matici Hrvatskoj“ godine 1913. S veli’kim je uspjcliom davana lt Budimpešti, a đoslcora će se davati i u Resklenzteatru tt Drcsdcmi. U ntkopisu nalazi se njcgova dranta u četirl čina „1 m p c r a t r rx“. Ona još jtijc ni šLunpama, a Hije ni prikaztvana. ,,Ob.“