Београдске новине

Srijeda

beogradske novine

17. oktobra 1917.

Straat 3.

Broj 285. • . sko poro'dicc, rodjen je 13. juna 1808. gOdine n Sully-n blizu Autuna. St'upivsi u vojsku učestvovao jc u dugofrajnim ratovuna u sjevernoj Africi oko osvajanja Alžcrije. Naročito se o'dlikovao priiikom juriSa na Constantine (13. oktobra 1837. godine), o konro smo dogadjaju onomad opSirno pisali. 1848. godine postao je brigadni gcneral (generalniajor), 1852. godino poslao je đivizijski general (gencrallajtnant), 1858. godiue glavui komandant vojske u Alžeiiji. U ratu u sjevemoj Italiji 1859. godine komandovao je 2. korpusom, kojim je 4. juua 1859. godinc odlučio fcfitku na Magenti; ova mu jc pobjeda dobila titulu vojvode magcntskog i maršalski čin. I česivovao je i na Solferinu. U ratu sa Njemačkom 1870. godinc komandovao jc prvo 1. kor.pusom, s kojim so hrabro ali uesretno borio kod W6rth a. Poslijc je prinrio komandu nad 1„ 5., 7. i 12. korpusom, s kojom jc vojskom primio sedansku bitku; odmali u počctku bi.ke ranjen jc, bto ga je poštcdilo od gorke đužnosU tbi potpi.'c sedansku kapitutaciju. Poslije rata ugušio jc pobunu komunaraca, pa je po padu Thiersovom od monarbističke večine postavljcn za predsjednika rcpublikc. Na tome položaju za malo nije povralio monarhiju. Dao je ostavku 30. januara 1879. godiue kađa se povukao u privatan život. Podignut mu jc jedan tspomenik u Parisu, a drugi jva mag c n t s k o m b o j i š t u. Pohvalno priznanje. Za izvrsno i požrlvovno službovaujo izrazila jc vojna glavna guberuija u Srbiji „pohvalno priznanje“: Višoj bolničarki Milki Simič, bolničarkama Nataliji Lazarcvić, Dragi Savić, Milki Ivanović, Mici Kokić, Milevi K i c a n o v i ć, K a t a r i n i M a c h n i k, Alcksandri Babić, te manipulanticama Zori Veličković i Marijani Krmpo tić. Svc su odlikovane srpske podajnice a namjcštene su kod c. i k. gradjanske bolnice u Beogradu. Siinfonijski koncerat. Ovaj koncerat. o kome smo jučc donijcli krad'ki referat, preimišio je u jnaterijalnom poglcdu sva očckivanja, za ratno-dobrotvorne s\'rlie palo je okruglo K 3000. Uvjereni smo, da bi ovakvi češći koncerti bili oduševljeno primljeni, pošto bi osim muzičkog zadovoljstva, pored ne baš prevelikih troškova. donijeli lijepc pribode za đobrotvorne ciljeve. Dar beogradskoj slrotinji. (lospodin Badisav Ružieić, svcžtcnik l profesor priložio je siiotinjskom odjcleuju opštine grada Beogiada svotu od 100 kruna prilikom godišujicc svoga strica pok. vladikc Nikanorn, a za pomaganjc beogradske si:otin;o. Priznanice za pomoć. Priznanico za pomoć za rnjcsec okt o b a r izradjene su do bioja 5600 i mogu se danas odmali dobiti u uredimaokružnog zapovje'dnišlva B ogiud g ad u Kralj Alcksandrovoj ulici Jiroj 5, u sobi broj 57 od 8 do 10 sa!i prije podne. Istoga 'dana, odmah po prijemu piiznaniee prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovjednišlva Beograd-grad isplaćuje i pomoć. Kako prilikoiii piijeuia pnzuamce, hiko i same pomoći, potrebno je iinali uza bc rcdarstvenu legitimaciju, radi ustaaovljcnja indentičnosti. Luk. Svc pro'davnice živolnih naminiica opštme gra'da Beograda vršo i dalje prodaju luka jg : radjanstvu za svoju ličnu upotrcbu. Luk je dolnc kakvoce, staje po kilogranm 1.25 krana i možc se dobili u dovoljnoj količini, prcma potrebi svake porodice.

Narodna privreda. Povišenje dioničkog kapitala ngarskog opšteg štedioničkog d. d. I ugarske realitetne banke. Ugarsko opšte štedioničJco d. d. poveeaKra svoj dionički kapital od 46 milijuna kruna na 60 milijuna. Ugarska realitetna banka d. d. povečava svoj kapital od 10 na 15 milijuna kruna. Povišenje dioničkog kapitala Slavonskog drvarskog dion. dr. U danas održajioj glavnoj skupštini Slavonskog drvarskog d. d. je riješeno, da se dionički kapital povisi od 2 na 3’/a milijuna kruna. Prenos dionica. Peštanska ugarska trgovačka bauka prima na sebe dionice Ugarskog ugljarskog d. d„ čiji je dionički kapitai 4 mUjuna kruna.

Dnevne vijesti. Hrabar čin osječkog realca. — Siiasio tri čovjeka. Prije nckoliko dana kupalo se neko društvo iz Velike Kopanice kod Jaruga u Savi. Nesretan je slučaj litio, pa poštara Sneića i opštinskog pisara Vukovca zanese struja i oni se počnu daviti. Bivši osječki realac Stjeipan F i1 i p o v i ć, ne mareči za opasnost, zapliva prema Vukovcu, da ga spase, a Josip Zormair učenik 4. realke, prema Sneiću. Zormanu je uspjelo izvući Sneića na obalu, gdje se povratio k scbi, ali Vukovac je povukao Filipovića sa sobom pod vodu. Zorman, premda je bio vee umoran, zapliva na ono mjesto, gdje su se ona dvojica nalazila. UspjeJo mu je naći obojicu vee onesviještene i izvuči ih uz .silan napor do obale. Istom onda je prispjelo i ostalo društvo, tc su treiijem prizvali k svijesti oba onesviještena. („Hrv. Obr.“) Dvije guske — za 220 krutia. Ovili 'dana Idcsilo se n Osijeku, da je je'đna seijanka đqnijela na necjjleljni vašar clvije guskc n težini od 7, odnosno 5»/a kg. tražeći za prvu K 120, a za drngu K 100. Prema tome bi 1 kg. žive vage stajao Iv 17 i K 18. Zaklana živina ilošla iy naravno još skuplje: K 20 i K 21.40 po kg. Prisutiu na'dzomik trga g. Peroslav Ebner morao je 'da se .unuješa ji tu trgovinu, tc je oba'dvije guske zaplijenio, a jresavjesnu trgovkinju predao policiji. „Radije tri dana u bubnjarskoj vatri...“ Iz Hochsta n/M. javljaju; Pri najvećem radu dovcde raduike jedne ovdašnje fabrike u iskušenje sada tako rijefdak zavodnički miris kolača sa š!jivama. Miris je dolazio lcroz otvoren prozor jedne bliske kubinje. gdje se u pecivu kolača vježbala usrdjelica, koia — kako je izgledalo — nije osjcćala bogzna koliko oskudicu rata. Naravna stvar, da se odmath našia zavist, šaptanje i najposlije — ratni plan, kako da se dojc do kolača, onako na ltajpristojniji načitt. Dokonaše, da jedan bivši ratnik sa Sommo itavuče policijsku uniformu i pod bilo kojitn izgovorom upadne iztteinada u kiihmju i zaplijeni kolačc. Ne potraja dugo, kad se zaeti kucanje na kuhinjskim vratima, i borac sa Soniine zaitraži — dakako tt iine zakona — da ntožc ući i uzeti kolač, koji se ovdjc peče „protiv prava i zakona“. Ali ko je ntislio, da će jcdnoj usidjeiiei utjerati strah u kosti, taj se Ijuto prevario. Oni, što stt dolje čekali, čuše odjedared lupii preko stepcnica, i imadošs tainau toliko prisebnosti, da svoga druga ti policijskoj uniformi u ujc-

govotn lije*tu — uhvate. Tamo negdje gore zalupiše vrata i kuhinjski prozor. Kad su sc opet našli u fabrici. ispriča jaditik, koji se u svom nedovoljiioin 11jetu sav razlupao, kako se provco, te da se kolača sa šijivama ipak moraju odreći. On se čak nije mogao n.' sabrati, tako je brzo rezolutna damai postupala: desno i lijevo padali su šaittari, a najposlije udarac uogom zapečati ovaj cijeJi posjet. Završio je ovint riječima: „Radije još tri dana u bubnjarskoj vatri na Sommi, nego u boju sa tom usiđjelicom!“

Književni prijegled Brauko Mašić: Lutanje. Izišla je zbirka pripovjedaka i putopisa iz desetgodišnjeg lcnjiževnog rada g. M a š i č a, koja je svojotn iikusnom opremom (naslovni list od Lj. Babiča), biranim jezikom, i tako interesantnim i raznolikitn sadržajem u stanju da zadovoiji svakog čitaoca. Tu ima pripovjedaka o životu iz Parisa, Carigrada, Sohma, Srbijc, Albanijc i dr„ zatlm popularno pisana legenda „Peruntka" iz Misira, koja daje čaroban utisak poput sccncrije kakve istočiijačke opere. I najzad uspjeo i tako zanimiv putopis „Prcko Halkidike", koji od Soluiia vodi kroz divlji i hajdučki kraj u Svetu Ooru (Monte Athos). — Cijcna knjizi, koja jc izašla u komisionalnoj nakladi knjižare Mirka Breyera u Zagrebu (llice 29), jest K 3.— (poštom novae unaprijed K 3.40, pouzećem K 3 90).

Razne vijesti. Originaina odbrana. Francuski mhiistar narodne privrede, Ruan bio je predsjednik ckonomskog društva svog užeg zavičaja. Deisilo se, da se ođgajivačima stoke iz toga kraja prigovorilo, kako svoju stoku dovode ponajviše sa strane, iii je dobivaju ukrštanjem rasa. Kad je predsjcdnik republikc pohodio izložbu. htjede tu priliku Rttan upotrijebiti, da svoj zavičaj odbrani od onog prigovora. ,,0vu telad, gospodine predsjedniče“, reče on, „nijesmo uveli, nego snto i!t santi napravi!i“. Predsjedttik se zadovoljno nasmiješi, i čestitajući govorniku stisnu mu riiku. Misteriozna otmica. Novmar Emtp^rich R. iz Bu'dimpošto javio jc lu nbk? I *dan policiji, da je njegovu žcnu, glutfi$eA CharlotLu K. ubio profesor umjćtničko ob'rtne ško'.e, Richard Z„ pod čijiin je hipnotičkini tiplivom ona bila već od dužeg vremena. Isti profesor bio je oženjeu i otac 'đvojc djece, a svoj ufdiv na novinarovn ženu upotrebljavao je na lo, da jc dobije sasvitn u ruke. Toga dana oko 6 sati izjutra čuo je novinar sunmjivo šušLanjo, zbog čoga jo 'dočepao sjekiru i pohi* tao na ulicn, da izvidi šta je. Njcgove ženc nije bilo .nikitjz, samo je mogaa vidjeti dva auto^^jj^, koji su toga trenutka silnoni Brzinom odjurili. Od susjeda jc poslije Čug^' >la sti vidjeli, kako je n jedan od ta dva automobila metnuto tijelo, umotano u bijel čaršav. On niisli po raznim znacima, da je njcgova žena ubijena, a njena lješina, da je odvezena n aulomobilu. Me'djutim je R. veoma nervozan i pokušao je nekoliko pula 'da se ubije, zbog čega mu policija nije mnogo vjerovala, te je preduzela istragu na fsvoju rnku. Doznalo se, 'da so gospodja R.sdvezla od kuće u automobilu, a ločevi'dci tvrde, da jc s njom bio l neki čovjek. Da li je to bio nrofesor Z„ nije sigunio. Misli se, 'da su se Upntili u Bcč.

Trogodišnle dijete putovalo samo Iz Engleske u Njemačku. „Han'delsblad" javlja: Na erigTeskim la'djama, kojo su ovili dana stigle u Rotteidam, bilo jo 43 Nijemca. Izme'dju ostalih bila su dvojica polndjeifh, jcdan, što je palio na sušici u jeziku i jeidno dijete od tri godine. Ovo jo sasvim samo pošlo iz Engleske u Hannover. Mala j© imala uza se adresu za Hannover—Linden.

Poslijednje brzojavue vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 16. oktobrat. Zapadno bojište’ Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Jučerašnja borbena djclatnost topništva sličila je predjašnjent danu. Do većih pješadijskih borbi nije došlo. O db i j e n i su engleski izvidjaćkl napadaji, do kojih je došlo na više nijesta, pa i u Artoisu. Front njemačkog prijestolonasljednika: Preko d'ana je i opet topnička borba sjevero-istočno od Soissonsa bila živahna. Isto se tako ona povisila i kod dva nova, uzaludna francus'ca napadaja protiv rovova, koje smo mi neđavno zauzeli sjeverno od v a c 1 e r s k o g mlina. Više je izvidjačkih borbi proteklo uspješno za nas; zapadno od Suippesa priveli su saski grenadiri, a zapadito od M a a s e b a v a rs k e jurištte čete iz francuskih položaja veći broj zarobljenika i više mašinskih pušaika. Vatrena đjelatnost na sjevernom verduttskom fronftt bila je živalmija uego Ii u posljednje vriicme. Istočno bojište: Cete, koje se bore pod zapovjedni&tvom gcucrala pješadijc pl. K a t h elt a tta O e s e 1 u, j u č e s u p o t p u n o zaposjele glavni dio ostrva. Na politostrvu S w o r b e, koje sc proteže prema jugu, daie su ondje o d s j ečene ruske čete žilavog otpora; te.ške su obalna baterije vatrom naših brodova ućutkane. Neprijatelj je prenta istočnoj obali tako žestokopotisnut, dasttseprek o n a s i p a, k o j i v o d i z a M o r n, m o g 1 i s p a s i t i s a m o n c k i n j egovi dijelovi. Kocl borbi za orrisku mosnu branu na istočnom okrajku Oesela uspješno su počevši o'd jutra sudjelovale svojorn vatrom našo pomorsko snage. Dosad je nabrojeno više od 2400 z a r o bIjenika. Raspršene četc ovaj će broj još povisili.Urukejenašihiskrcanih čefa, — koje sti uz vTsntt sara'dnju pod zapovje'dništvom podadmirala Schmidta, stojeće flote bitni dio svoje zadaće riješilo u četiri 'dana, — palo 30 topova, 21 mašinska puška, nekoliko leti1 i c a i m n o g o b r o 'd o v a . U liškoin zalivu zaposjeji s m o o s t r v a R u n o e i A b r o, Na suvozemuorn frontu nikakvili značajnijili dogadjaja. Maćedonsko bojište: U nizini rijeke Strume prepuslili su Bugari Englezima nekoliko se'a. Prvi zapovjeđnik glavnog stana pl. LudendorfL

iJt > Ruska baltička flota traži da odmah započne sa mirovnim pregovorima. (Naročitl brzojav „Bconradskth Novina 11 ) Zuricb, 16. oktoiira. Jcdna ovdašnja korespondcncija jav lja iz Helsingforsa: Sukob sre'dišnjcg od« bora ruske baltičke flote sa priv.emcno n vladom ponovo sc pogoršao, pošto src'dišnji odbor baltičke fiote ne ćo da. odustanc od svoga zahtjeva, da sc od-' mah započne sa mirovmra pregovorima’, Središnji jc odbor zaključio, da sa pri« vremenoin vladom u opšte više ne prc« govara, nego da ođTuku prepusli isklju.« čivo ra'dničkom i vojničkom savjetu. Kerenskova akcija za mir? (Naročiti brzojav „Beogndskih Novina") Rotterdain. 16. oktobra. U jeduoj vijesti londonskog ,,Timesa“ iz Petrograda veli se, kako so u ruskim diplomatskim krugovlma predpostavlja, da će Kerenskij ii toku ove zime pokrenutl akciju za mir. Ako sporazuinne sile ne bi pristaie ua takav ruskj prijedlog, Rusija bi vjerovatno napustila zajedničku borbu. Proslava Koscziuszkove stogodišnjice. Kb. Petrograd, 16. oktobra, Petrogradska brzojavna agencija javlja: Danas su se ovdje povodoni 100-godišnjice rodjenja glasovitog poljskog revolucijonarca Koscziuszka održa!e velike svečanosti. Rumunjski kralj obolio od tifusa. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockliolnt. 16. oktobra. ,,D z e i n lt i k K i e w s k i j“ javljav da je runmnjski kralj obolio od t i f u sa; zaražen je prilikom jedtte posjetet ti Iazaretima. (Sadanji je rumunjski kralj već kao nasljednik prijestolja bid bolestan od tifusa.)

Zimsko pozorište

(Prije Boulevard) Uinz sa strone Zmojeve uiice.

Od 16. do 31. Oktobro dnevno U 8 1 | z s. u veče Fenomenaini početni raspored Ziiie sezone.

Svekoiiki čisti prihod odredjen je ratnim dcbrotvornim svrhama.

mi 'dokaza, jakih dokaza pa da vam poveriijern, ‘da je bclo erno, a crno bcIo!“ .lest, jakili, vrlo jakih 'dokaza potrebno je, gospodine N-u! Malo je ono 'dokazai i slabi su da nadju rdjave slrane Skerlićeva ra'da. Ja mislirn da bi.-tc ih nmogo više našlt '/' vr'.o jakih 'đa ste hteli ’da govoritc o ljepoti i nredanosti Skcrlićevih 'đjeln. Na krajul Neiskren bih bio kađ ne bih priznao 'da sa najvećim inleresovanjem pratim lijcpe umjelaičkc kiilike g. đra Nikolajevića o ostalim granama limjetnosli ko’d nas. B. Tadija Koscziuszko. Povodom stogodišnjice njegove smrti. 14. oktobra ovc godine naptmilo se ravtto stogodinaod kako je 15. oktobra 1817. god, u Solotiiurnu u Svajcarskoj za navijek zaklopio oči najslavniji Poljak novijega doba, borac za slobodu i nezavistiost svoga naroda Tadija Ko š c i u s z k o. Tadija (Tadeusz) Košciuszko rodjeu je 4. februarai 1746. godlne u selu Mereczowszczyzua u si o« jt i nt s k o tn kraju (grodnjeuska gu« bcriiija). Otac mu jc bio posjednik i pripadao je srednjeni plemstvu, koje je u ono doba u Poljskoj bilo glavni nosioc naprednijih poiitičkih i nacijonal-

ltih ideja. Mladi Košciuszko školovao se prvo na jezuitskoj škoii u B rz e š ć u. U školi jc pokazivao najvećeig intercsa za staru grčku Jstoriju. • Od sviju starogrčkih jtinaka iiajmiliji mu je bio Korijicanin T i lit o 1 c o n, jer jc on, kaiko govorašc Košciuszko, „svonic ltarodu vratio slobodtt, a da od tc slobode sam nije nišfa uzeo za sebc osim svoga udjcla u toj slobodi." 1765. god. stupio je Košcinszko u varšavsku vojltu školu, gdje je kako u vojničkom pogledu, tatko u pogledu opšte obrazovanosti stekao odlučmi spretnu. 1769. god. svršio je Košciuszko vojiut školu i dobio kapetanski čin. U školi je pokazao tako dobrog uspjclia, da je od komandanta škole predložeii kralju za pitomca u iiiostraiistvii radi usavršavanja u vojnoj struci. Tako jc Koš« ciuszko proveo vrijemc od 1769. do 1774. god. u Francuskoj, gdje ;c učio u vojniitt školama u P a r i s u, V e rsaillesu i Brestu. Naročito je obratio pažnju na nauku o fortifilcaciji i vojnoj arhitekturi. Vrativši se u otadžbinu, obogaćcn vcdikiin znanjem i bogathn iskustvom, Košciuszko je blo čvrsto riješen, da sve svoje sposobnosti u što većoj mjcri iskoristi za dobro svoje otadžbine. No u prvi mah, kao da mtt sudbitia nijc litjela dopustiti, da svoj život posveti svojoj do-

movini. Uvrijedjen, što ntu neki krupni državni veliikodostojnik nijc htio dati ćerku za ženn, Košciuszko dade ostavku na čin i ode 1777. goditte tt Sjedinjene Države, koje stt bile 1774. god. proglasiTe svoju nezavlsnost. Ovdjc je stupio n mladtt američku vojsktt i postade adjutamt glavnokoniatiđimićcg i prvog predsjedntka republike Oeorgea \Vasliingtoita. U daljem toku rata avansovao je do čitta brigadttog gencrala (generaDmajora). 1786. godinc vrati se u Poljsktt. 1791. godine odlueno je pristao ttz novi poljski ustav i borio se kao generallajtant pod komandom PoniatoNvskovoin protivu Rusa. 18. juna je Košciuszko odnio pobjcdu kod Zieleitice, a 17. jula 1791. god. odbranio je protiv nadmoćnije snage utvrdjcni logor kod D u b i e n k e. Po prcstauku neprijateljstva. Košciuszko je otišao u Leipzig, odakle je održavao vezu sa vodećim prvacima fraitcttskc revolucije. Kada je 1794. god. Poljska ponovo ustala na oružje, došao jc Košciuszko 23. inarta u Krakovo, gdjo ga jc tamo sakupljena narodna skupština 27. marta proglasila za diktatora. 4. aprila 1794. god. Košciuszko izvojeva svoju najslavniju pobjcdu R a c I aw i c u. Posljedica ove pobjede biia je prošircnje ustamka (18. aprila) i na V a r Š a v u, gdje je Košciuszko sastar-

vio privrenieuu vladti. Zatim je kretnio protiv udruženih Prusa i Rttsa, koji ga pobijediše kod Szezekoczyna, tako đa se Košciuszko moraide povttći na Vairšavu, koju uskoro opsedoše Rttsi i Prusi. No Košciuszko je tako Itrabro branio prijeistoiiieu, da su saveznici biii prinudjeni, da 6. septembra piekinu opsaidu i odstupe od Varšave. Poslije toga uspjeha Košciuszko je izdao proglas, kojim ukida kmefstvo i obrazovao je vrhovni narodni savjet, na koji je dobrovoljno prenio nešto od svoje ncograničene diktatorske inoći. No uškoro Rusi krcnuš© u nov pohod na VarŠavu. Košciuszko im podje na susret i sukobi se s njima 10. oktobra 1794. g. kod M a c i j o vv i c a, 12 sati od Varšave. Bitka j'O biia ogorčena i krvava. Poljaci odbiše tri ruska naleta, ali pri četvrtom popustiše njihovl redovi. Sam Košciuszko bude ranjen i zarobljen od Rusa. Mnogi su pisci tvrdili, da je u inomentu, kađa su ga zarobili izgovorio poznate latinske riječi „Finis Poloniae!“ („Svršeno je sa Poljskom!“), koje su tako reći postale poslovicćtn, aji dokazano je, da Košciuszko nikada te riječi nije izrekao. Rtiska carioa Katarina II dala jc Košciuszka baciti kao buntovnika u tamnicu, iiz koje ga je tek u liovenibru 1796. god. pustio Katarinin liasljedtiik,

imperator P a v I e. ttzevši mu časnu riječ, da se nikada ncće više boriti protiv Rusije. 1797. god. Košcitiszko ode u Ameriku, gdje je živio povtiecno u krugu svojiii ratuili drugova. 1798. goditte povjeri inu anterički kongres političku niisiju u Francuskoj. 180GL god. pozvao je Napoleon Košcluszka.' da aiktivmo učestvuje u vaspostavljanju poljske države. No Košciuszko, vjeran rijcči datoj ruskom imperatoru, odbijc tu ponudu. Po prvom pada Napoieoitovont uputio je nckadauji diktator, eak pismeni apcl ruskoni imperatorn Aleksandru I, moleći ovoga, da se proglasi poljskim kraijcm i da zemlji da' slobodouman ustav. Po raspiištanjn bečkog kongresa 1814. god. došlo je i do ličnog sastanka (u Brumovn (Braunau-u) u Ceškoj) izntedju Košciuszka i imperatora, 1S15. god. putovao je Košciuszko po Italiji, a 1816. gi nastani se tt S o 1 o t h u r n u u Svaj« carskoj, gdje je počeo da se bavi poijoprivredom. Tu ga zateikue i smrt 15. o k t o b r a 1817. g o d. Košciuszko ;'e 1818. godinc prett'ešen u krakovskti sabornti crkvtt. 1823. god. podignut mn ja spotnenik na takozvanom Košciuszkovom brijegu. 1895. god. predaio je njegovo srce poljskom narodnom muzeju, koji postoji u R a p p e r t s« vveilu u Svajcarskoj.

OSRAM

2