Београдске новине

Sfrana Z

Su'fiola

beogradske novine

20. otcfobra 1917.

Broj 288.

(Nsročiti brzojav „Beocrađsklli Novina“) Zdrich, 19. okfobra. ,,P e t i i J o u r n a 1“ javlja, niinisfar predsjeđnik Patalevć će u komori ifeti senzacijome tajave o skandaloznim Ifetama, na-ročito o slučaju I3oIo-paše. Kriza francuske vlade. 1 * Potrebne su brze proinjene. (Naročitl b’rzojav „Bcograd'kih No.y.ifl2‘‘) Beru, 19. oktobra. i) hodiiicinia francuskc komore vlada mišJjenje, da bi djelimične, ali orze promjene u kabinetu Painleve mogle otkloniti krizii. Govori se. da če ući U kabtaet Pichon i Jonnart. Socilalista S e m b a t piše u jednom čianku: Painleve je kao mtaistar predsjednik S v r š i o, jelr je njegova nesposobnost ga taj položaj očevidna. Položaj mini#tra vojnog može zadržati. Tu je on na svome mjestu. Promjene u kabinetu se moraju iz osnova izvršiti. — ,,E c h' o ’de Paris“ naziva cijelo ministarstvo Habiuet neodlučnosfi.

Zauzeće ostrva Oesel. Pomorska bitka u riškom zaJivn još ■■i traje. (Naročiti brzojav „Bcogradsfdh Novina“) Rotterdam, 19. oktobra. Eitgleski listovi javljaju iz Rusijc, još traje poinorska bitka u riškom zalivu. Ruski ubojni brod ,,S I a v a“ je potopljcn. Inuio je 13.720 tona i posatiu od 825 ijudi. Zabriuutost za siidbinu istočuc iiote. (NaroČiti brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 19 oktobra'. ,,11 u m a n i I e“ piše: Xalazimo sc tretl zastrašavajućom mogućnota, na ćc njemačke pomorsko Lorbeae snage broidrti u fiuski zaliv i n n i 51 i I i rn s !■: u f jotn’, Petrograd — ratno područje. (Naročiti brzojav „Beogradskili Noviua") Stockholm, 19. oktobra. ,,B i r ž e v i j a V j e d o m o s t i' 1 piSti, da je Petrograd postaosadrata o p o d r u č j e i d a j e s j e v e rh a v o j s k a u v r 1 o t e š k o m p o 1 ož a j u, j e r j e n j e m a č k i m č e t a m a s V u d a m o g u ć e d a s e i s k rc a j u. Istočna flota sc nalazi pred odlučnom borbom. Reval, Baltiscliport i Kroiistadt ratna zona. (Naročitl brzojav „Bcogradskih Novina") ” i, Ziiricli, 19. oktobra. ,,S e c c o I o“ javlja iz PcLrogi ada: Na zahljev pomorskog odbora proglasi'a je pn'vremena vlada amuestiju svih dosadanjih osuda u momarici. lTevai, Ba! lischp o.r L i ivrons t,a d l og 1 aše n i su kao. ratna zona'. Njemačko iskrcavanje na Oeselu. Uticaj njemačkih operacija. (Naročiti brzojav „Bcogradskib Noviua") ■ Berlin, 19. oktobra. O osvajanju Oesela javlja se ovo: Ruske pomorskc boračke snage. meilju ujinia ubojni brodovi, oklopnjače, topovnjače, torpeđnjače i podmornice, nalazc se u nagiom b j c g s t v tt i. istočnom pravcu i, gonjene njemačkom fiotom, p o v 1 a č e s e i z a p o j a s a s v o j Lh m i n a. Ruskc čete, <oje se još nalazc na poluostrvu Svvorbe, 1 iš e n e s u s v a k e m o g u ć n o s t L d a pobjegnu. Osvajanje ostrva Oesela osigurava njemačkoj mornarici ne samo posjed riškog morskog iijesnaca, kojim su do sad gospodarili rusko-cngieski topovi kocl Zercla na ju/noj oba-

li Oesela, nego je i cio strategijski pomorski položaj u istočpom moru potpuno obrnut u k o r i s t N j c m a č k c. Obje krajnje (ačke njemačkili sndanjih istočno-morskih položaja sli na zapa'du Kii ski zali\', na istoku riški rnorski tjcsnac sa zaštitnim ostrvom Oeselom. Kako Kiel jednovremeno gospodari lcanalom cara Willielma nad ulazom u istočno more, tako je s druge strane ostrvo Oesc] južna brana za ulaz u fiflskj morski zaliv, a tim dvost/ukiin značajem prema zapadu i sjeveru postajc zenitprevlastf u istočn o m m o r u. Posjed tog položaja osigurava dalje našu vojsku koja se nalazi iistočno od Dvtae, štiti Kurlandiju i zagrožava Ruse otvaranjem outa za Estlandiju. — Engleskim, sad već propalim nadaina, da se utvrde na istoku istočnog rnora, o d u z e t je osvajanjem Oesela i p o s 1 j e d n j i o s 1 o n a c. Ruski prikaz borbi. Ivb. Petrograd, 19. okfobTa. Jeduo zvanično saopštenje glasi: Moinenlano nastavljajti ruski torpe'dni čanici svoj zadatak, tj. da sprječavaju na'diraiije neprijateljskih hrodova u Moosun'd u cilju prekidanja ruske pomorske veze sa riškim zaljevom. Ov'dje je težište položaja, poš to od usp jeh a ov i h b o j e v a z a v i s i b' e z h i j e d u o s t ruskih položajp izmedju riškog z a 1 j e v a i F i n s k e. Glavnina njemačkih pomorskih sila leži sada u okolict Oesela i Dagoe, preko puta ođ morskog tjesnaca Ihben. Ruska flolna o'djelenja stavljaju svojc operacije u riškom zaljevu, gdje bra.ne prilaze i Irb'enski morski tjesnac, .Napuštaiije Revala. Kb. Petrograd, 19. oktobra. ,,Novojc Vremja“ javlja: S pogledom na opasnost, koja iskrcavanjem Nijeraaca na Oeselu prijeli Revalu, otpočelo je 10. t. m. napuštanje grada. Stanovuistvo se povlači u uuutrašnjost zemlje. Utisak ii Loiidomi. (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina") Lugano, 19. oktobra. Londonski brzojav ,,SecoIa“ javIja o neprijatnom utisku koji jc tamo izazvalo iskrcavanje Nijomaca na Oeselu. Držanje ruskili vojnili i flotnili odjelenja zaslužuje kaznu, naročito s tog'a, što je cio svijet znao da će Nijetnci napastj. Da je riiska fiota vršila svoju dužnost, njemački napad ne bi nikad uspio. Francusko priznanje njemačkoj mornarici. (Naročiii brzojav „Ucogradskili Noviua") Ženeva, 19. oktobra. Pariski listovi priznaju, đa su uprava njemačke mornarice i zapovjednici iskrcanih četa izvršili operacije sa u z o r o m i vauredno. m v j e š t i n o m i b r z i n o m. Isti niorliarski kritičari govore o ruskim odbranbenim mjerama sa onuilovažava,njem. Mornarski saradnik „Petit J o u r n a l“-a izjavljuje, da je nepojamno, zašto nije u obilnijoj rnjeri upotrebljcna halHjska flota u t-ako važnom položaju. Nagovještavaiije ruskog proliv napada. (Naročiti brzojav „Beosradsliib Novina") Retrograd, 19. oktobra. Petrogradski brzojavni uied javlja: Ovdašn'ji mornaisla kiugovi gleđaju na sa'đanji položaj u istočnom moru ovako: Dokle se naša floLa na bojištu nalazi piitješnjena o'd čeliri puta jačih njvmačkih snaga, 'dotle se naša vojska nal.azi -u povoljnijem položaju. Zaliv Tagelaclit, je'dino mjesto, na korne se pojačanja mogu

iskrcati, pristupačan je sjevemiin vjeti'Ovima, koji tamo već d\ a dana đ'uVaju, Prenašanje naših pojačanja na ostrvo Oesel ne zavisi od vazdušnih uslova. To objašnjava neprekidne pokušajc njoinačkih Iransportnih brodova, da prodru 'đo Moonsunda, da bi zagrozili našiinr vezamal, i jogorčei.e napa'ds nepiijateljeve na naše čete, koje to veze štile. Pitaujo se uskoro mora riješiti, jer nii hitamo sa izašiljanjeiu pojačanja. Proliv- napa'd predstoji. Savczuici kao spasioci u iiuždi. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Basel, 19. oktohra. „Daily Mail“ piše } 'da če saveznici, poslije gubitaka oslrva Oese’a i Dagba, u opštem iuleie.su sporazumnih sila, primiti odbranu finskog zaliva i piijestonice Petrogra'da u svojc ruko. Premještanje ruskog glavnog stana. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Karlsruhe, 19. okfobra. Primorje Pernau jc zatvoreno. Ruski gia\ ni stan je premještcn iz Mobileva u Dorp'a'L

Rusija poslije revolucije. Anarhija raste. (Naročiti brzojav „Beogradskib Noviua") Amslerdam, 19. oktobra. ,,T i m e s“ jajrlja iz Pelrograda: Ono što najviše uznemiruje to jo, što anarliija neprestano raste. Iz raznih krajeva zemlje sližu svc gore vijesti. SeIjaci samovlasno zauzimaju ne samo zemlje, nego i donipve i stoku imučnih posjednika. Dokle u Petrogradu ž'vot bar po spoljnjem izgledu redovno tcče, dolle nedaleko od njega pod površinom vlada sa svim ‘drugo stanje. Milicija traga da pronadje 18.000 zločinaca, koji su pobjegh iz apsana. Broj sumnjivili 'domova i noćnih klubova se znatno umnožio, Svuda se pretjerano kocka. Nesiguniost JmdućnOšti i labavost milidje, koja treiia da održava red, potpuno uništava moral. Nepriznavanje nadležnosti privrcinenog parlamenta. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockliolm, 19. oktobra. Predsjednik dume R o d zi a n k o i drugili 14 članova duine odbili su izbor sa izjavom, da državna duma još postoji, te se prema tome nadiežnost privremenog parfamenta pravno ne može priznati. 1 r,XJ ' >0«J 0 Nemiri u Besarabili. (Naročiti brzojav „Beogradsliih Noviua") Rottcrdam, 19. oktobra. ,,T i m e s“ javlja iz Odese, da su u besarabijskim gradovima izbiii zbog nestašice životnih namirnica ozbiljni nemiri. Iz tajne sjednice privremene viade. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Stc^ckholm, 19. oktobra. Privrenicng^vrgua održala je tajnu sjednicu, u kojoj su Tereščenko i Veirderevski saopštili važne stvari. Te«reščenkova saopštenja ticala su se konferencije u gla\Tiom stanu odnosno med'junarodne politMce. Veirderevski izvijestio je pdtanko o dogadjajima u Istočnom moru i o položaju povodom njemačkog iskrcavanja na Oeselu i Dagoii. Popunjenje ruske vlade. KIj, Petrogra'd, 19. oklobra. Jćdau ukaz privremenc vlade pđslavlja revolucionamog socijajislu Mas'ova, potpre'dsjednika \elikog privrednog odbora, za ministra naroclne privrede. Ovo je bilo je'dino nepopunj no mjesto u uspostavljenoj vladi.

HUI PODLISTAR. O čistoći jezika. Povodom narcdbe lnvalskc v a;!e o čistoći nastavnog jezika u srednjim 5koliUiia u llrvalskoj i Slavoniji, napisao je dr. N. Anđrie u ,,Var. Novinarna“ razmalranje iz kojeg vadimo nka mjesta: Dne <8. rujna i/.dala je lirv.-slav. zeinaljs' \ vlada jed .u naivdbu, ko'o' s ■ poradi dubljeg njcnog srnisla mora pripisali osobilo kuJturno patriotsko ziiučcnje. Radi se o eistoei i pravilnosli narodnoga jezika u srednjiin školama. U nekoiiko re'daka zbijeno je u toj narćdbi toiiko krasnih misli, da b; svaka od njiii zaslužila posebno poglavlje u svirn našim političkini i književnim časopisima. Sre'dnja je škola osnov svega našega javnoga života, pa ako učcniti tih škoia u mladim svojirn danima dobiju temcljitu podlogu u svim naukama, izaći će u svijet spremljeni ouako, kako se spremaju sinovi velikili naro'da, da hudu doslojni nosioci narodne kulture u svim granama narodnoga života, A kod svih uaroda igra giavnu ulogu poznavanje malerinskoga jezika. Cega god se iališ na pođručju misaonog, tcdiničkog, e konomskog i poiiličkog života, •“oraš imati gotovu misao, da je izr iziš riječima, nc samo za 'druge nego i to u prvom redu — za sebb. Misao ladja drugu niisao, a golovo zaob'jenost U glavi radja golovim đjolima, A svi mislioci i svi javui ra'duici U svim narodiina inLlo j’zikom, koji su bpili u seiie malcrinskiiu mbjekom. Ne yjcrujem, da Tcsla još i danas — g.lje

je već toiiko 'decenija okružcn slranom okolinom — ne misli lirvatskita jezi*. kom. To je naime ona ljožauskaiskra, jkoja čitav svijet obasjava svojom svjetlošću. Da nema materinske riječi, iskra hi bi ta ,,u kanr’ očajala“. Zato se već djcčak u srednjoj škoii mora priučili ne samo đa ,,mis!i“, nego da svoju misao i pri'rodno i jasno izražava. A to je ono, što vla'dina narcdba U prvom redu Iraži od učitdja lirvatskoga jezika, da ošlrij'e pripaze, kako hi ueenici nc samo pisali čistim i praviJuim jezikom, ncgo 'da im i ua? in izražavauja bu'de doiičan, Doličan! Još ima jedna točka vla'dine nai'edbc, na koju vaija obratili naročitu pažnju. Učeniko valja u svakoj prigo'di učiti, kako upotrebljavanje nepotrehnih tudjih riječi nije znak većega obrazovanja i kako se jezik lime znatno nagidjuje, a ositn toga jo i rodoijubna ‘dužnost naša upotrebijavati čisto narodne riječi mjesto tu'djih, ako nisu prijeko potrebne, Jagić je (u pristupu momc „Brauiču“) izrekao misao, 'da tjeramo mak na ka'd izgouimo iz jezika opća uvriježene rijcči, kao.: autonomija, ideja, kullura, manifest, pariam'enat ild. Oudje jc ori izrekao ouaj čuveni svoj aksiom, 'da čisloća i origihaJnost jezika ne biva od pojedinih rijeei, vcć od valjanog skladauja riječi u rečenice i fraze. A doisla bilo bi i teško nemognćno islrijcbiti sve medjunaiodne rijcči, koje se dunas vij.o trebljavaju u našem knjižcvnoni jeziku, jer bi s tim riječima — ne nalazeći iin pnmjercnc nakntalc — izagnalf i mjip ge kultnrne pojnrove, l>ez kojih ne možern.o bili, •*

Prijatelji. Neki lia'džija, kad bi govorio, uprskao bi pljuvakom sugovornika, v.ko bi na blizu bili, Od đvojice njegovili užih prijalelja jćdan uru se je samo za ledja smijao toj njegovoj mahani, a 'dnigi mlt je'dnom zgodom na samu rečc: — lla'džija dragi, kad govoriš s kime liccm u lice, taetni čevru pie'd ustal — A šlo'? upha hadžija. — Ma, ka'd govoriš, pršćeš iz usta; Ha'džij'a za uvijl’k okrcnu ledja svom 'drug l prijateiju, a svc svoje o-ećaje prijatejjstva usrddotoči u onom prvom, koji mu se je i na 'dalje smijao iza ledja. II. Muftić, „Sar. Lisl“, Književni prijegled N. V. Gogolj: Tri pripovijetke. Upravo su izašle tri humoristieno priče velikog ruskog pisca kao 103/4. svezak ,,IIumorističue knjižnice'. Svc tri pripe (I van Fjodorovič Sponjk'a; i n’egova tetica. — Nos. — lvočija.) ima'au sve odlike majstorskog Gogoljevog pe a, naročito izvoran humor, koji ne zaoslaje mtiogo za humoroin „Mrlvih duša“. Jzđanje je ukusno, a stoji K 1 —, dok 50 najboljih šaljivih romajiia, i pripovijesli sloje sniženo Iv 10. . Kako mclnišlvo javlja izlazi doskora majstorski romau Stevana Srcmca: „Pop Ciral i pop Spiia“ s predgovorom A. G. Matoša. Adrcsa za naru'džbe: „Iluiuorislična knjižniea", ZagL'eb, Vojnička 13,

Kongres ruskih Jevrela. (NaroCitl brzojav „Beoeradsklh Novina") Stockliolni, 19. oktobra. Ukrajinslki dopisni ured javlja: Jevrt'ji Rusije zaključili su, da za 10. januar 1918. sazovu kongres svili Jevreja. Kerjenskij — predsjeduik mske repubiike. (Naročitl brzoiav „Beoeradskth Novlna") Haag, 19. oktobra. Petrogradski dopisnici raznili englcskili listova nagovještavaju. da če Kerjenskij biti proglašein za prcdsjednika republike. Ovo narooito potvrdjuje zastupni'k ,,T i m e s“-a. Izglcda da Engleska potpomaže kandidacija Kerjenskog. Kerjenskij u Petrogradu. Kb. Pelrogra'đ, 19. oktobra. Kerjenskij se vratio iz glavnog staua 1 prisustvovao je rninistarskoj sjednici. Jermeni i vlada. Kb. Tiflis, 19. oktobra. Narodna konferencija Jermcna je riješila, 'đa privrcme.ioj vladi izjavi povjerenje i da je potpomaže. Pomorska letilica u Vladikavkazu. Kb. Viadikavkaz, 19. oktobra. Ovdje je s'tigla iedna pomorska letilica iz Tiflisa, koja je za đva sata prevalila preko Kavkaza.

Pooštreni podmornički rat. Nova potapijanja. Kb. Amsterdam, 19. oktobra. Iz Londona javljaju: Veliki norveški brod ,,T h e m i s“ potopljen je u Sradozemnom moru. Potapljanja u Sredozenuiom moru. Kb. Borlin, 19. oktobra. Wolffov ure’d javlja: Neumoino i đanj’u i noću zaposlene, postigle su rijcmačke i austro-ugaiske po'dmornice 'u Sre’dozemnom moru nove velike uspjehe. Potopljeno je 13 parnih bi'odova i 4 j'edrenjaka sa preko 40.000 hruto rcgistrovanih tona. Naiočito su osjetno postra'dali transporti, odrctljeni za Italiju. Samo je'dna podtnomica polopila 4 ugljarska bro'da sa okruglo 15.000 to11 a, odredjenili za talijanska prislaništa. Me'dju potopljenim brodovima bi!i s'u oružani engleski Jrrodovi „Iriston", 2221 t, „Sajiiven“, 3689 t., „Irieomor", 3296 t. i grčki pami bro'dovi „Nikolsos Rnssos“_, 2421 t. i „Konslantinos Empirikos“, 26111„ koji su plovili u službi sporazumnil .1 sila, Potopljeni brodovi. Kb. Lon'don, 19. oklobra. Zvanično se objavljuje, 'da je prošle ne'djelje potopljeno 12 brodova svaki sa više o'd 1600 ton,al i 6 brodoVa s manjom zapreminom.

Dementi o japanskoj pomoći, (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Rotterdam, 19. oktobra. Japanska štampa objavljuje s 1 u žb e 11 i đ e m a n t i zbog vijcsti 0 stizanju japanskih četa u Evropu i pojačanju japanskih pomorskih snaga u SrecTozemnom moru. Konferencija sporazuma u Parisu. Amerika na pariskoj konfereneiji. (Naročiti brzojav „Beogrrdskih Novina") Haag, 19. oktobra. ,,T i m e s“ javlja iz Ne\v-Yorka: Amerika če, i alco još ne pripada sporazumu, vjerovatno učestvovati u pariskoj knnfcrenciji radi savjetovanja 0 vojničkim i političkim pitanjima. Misli se, da če Sjedinjene Državc zastupati P e r s li i n g, admiral S i m s i američki poslanik u Parisu. NaroČite tačke savjetovanja će biti: povećauje trgovinske flo’te, saradnja Japana i još strožija blokada Njemačke.

Odlikovanje kralja Ferdinanda. Što se još nada ruinuniski kralj. (Naročiti brzojav „Beograđakih Novina") Stockliolni, 19. oktobra. Ruinunjski lcralj Ferdinaud blagodario je brzojavno Kerjenskom na ocllikovanju ordenom Sv. Gjorgja i izjavio je nadu, da ee rumunjsko-ruska vojska upornom borbom ostvariti zajedničke idieale svili saveznika. Njemačka. Glasiuc o odstupanju dr. Miehaclisa. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina'*) Borlin, 19. oktobra'. U ov'dašnjim političkim krugovima se ozbiljno govori 0 o'dstupanju njemačkog državnog kancelara dra Michaeliaa, Misli se, da će u tom slučaju biti imcnOvau. za 'državnog kancelara badcnsk i vojvoda Maks, pre'dsjednik badenske komore. Vojvo'da jo liberalni političar i pouzdauo je, da će 011 primili položaj državnog kancelara, ako mu je većina llaichstaga prijaleljski naklonjena. Napadni duh ujcntačke flote. (Naročitl brzojav „Bcogradskih Novina") Berlin, 19. oktobra. Kapelaji Persius slavi u jedhoirt člauku napade njemačke flotc, koja jedno.vremcno operiše u IstočAom i Sjernoru, U Sieveuj,ota fftoiu jc ona

mogla 'da prodic 3o Slietlandskih osfrva, 'dakie 500 morskih milja od helgoland-k«' baze. To je prvi slučaj, da jc ona 11 toljlcoj udaljenosti mogla lako uspješno opr> rirali. Engleska šlampa jadikuje zbog osku'dice napadačkog ilnha n engleske flote. Sa'd 011 a možo vidjeti, da Nijemci taj napadački duh irnaju.

Za i protiv mira. Iz engleskog donjeg douia. ' * Kb. London, 19. oktobra. Lord C e c i 1 izjavio je na pitanjc, da II je jasni i snažni odgovor WiIsonov na papinsku notu rezultat sporazuma sa sporazumnim silama, da to nrj e sl učaj. Travelyan je pitao, da li je ongletska vlada zvanično priznala odgovor Wilsonov kao svoj. a lord CeciT je odgovorio, da n i j e. Dalji je pitaoi Travelyan, dfl li engleska vlada namjerava da odgovori, a lord Cecil je mo* lio, da se to pitanje pismeno podnese. Na drugo jedno pitanje reče Cecil. da će doći do sastanka sporazumnih sila, da se po želji rus«ke vlade uvfrde ratni ciljevi. Dalja raspravljanja po toj stvari za sad niti su moguća, niti bi bila na mjestu. Borbe na zapadu. Strahovite štete u Diinkirclienu. y jNaročiti brzojav „Bcogridskih Novlna") ) Amsterdam, 19. oktobra. ,,T i j d“ javlja, da je engleski ratni niaterijal prenijet u Francusku. Tć je posljedica užasne štete, koju je pričinio poslK'dnji njenrački napad u Dunkirchenu. Velika smjcstišta benzinasu odletila u vazduh. Tvorrnce sapuna, koje su se tamo naLazile 11 neposrednoj blizini, potpuno su izgorjele, vatra je zabvat i 1 a i i n du s t r i j s k i k r a j, r a zb 11 k t a 0 s e ogromanplameir* koji je uništio velike zaliliB p a m u k a, d r v a i s u v e r i b c, k 0 j a j e b i 1 a odredjena z a e n g I e* s k u v 0 j s k u. S v c s u k u ć e i zg 0 r j e 1 e. V a t r a j e zahvatila 5 pristanište, gdje su upropašćcne sve brođarske radionic e, d 0 k 0 v i i 1 i v n i c e. Velike engleske brvnare, koje su na alazu prfstaništa podignute a u kojima je bila municija i ratni materijal, 0 đ 1 e t j e I e s u u v a z d u h. Potpuno su 11 n i šteni mnogobrojni vagoni sa ž i v 0 1 n i m n a m i r n i c a nr a i nmnicijom. Broj mrtvih i ranjenih ne može se za sad ni približno odreditf. Dvije engleske vojarne za poinorsku pješadiju i englesku pješadiju po t p «110 s u 1111 i š t e n e.

Amerika u ratu. Nasilja gospodina Wilsona. Kb. Bern, 19. oktob’ra'. ' „Pelit Parisieu" javlja iz Wasliingtona, ‘da je pošla švedske vlade npučena 11 a šve'dskog poslanika, koju su Englezi zaplijenili, dospjela sada u ruke ajneiičkog 'državnog sekie ara Lansing.r. On je izjavio, 'da će poštu izdati švedskonr poslaniku, ali po'đ uvjetom, da se pošta olvori pred piedstavnicima vlasti, i da se sadržaj tačno pregleda. Izgle'da, da švedski poslanik na to neće piislati, pošto treba pošiljku zbog điskutovanja sa američkom vladom o pitanju' Lloka'de. On traži zato, da mu se pošta iz'da bez ikakve pogodbe. Amerika će učestvovati na parlsko) konferenciji sporazuinnih sila, (Naročiti brzojav „Bcogradskib Noviua") Haag, 19. oktobra. L a n s i n g je saopštio, da če A’mćrika učestvovati na predstojećoj pariskoj konfcrcnciji sporazumnih sila. Američki zajam sporazumnim silaina. Kb. London, 19. oktobra. V'lada u Wasliingtonu dala jc nove zajmove: Rusiji 50, Engleskoj 25, Fraocnskoj 20 i Belgiji 5 milijuna dolara. Holandski brodovi u amerićkoj slu/.bl. Kb. Lon'don, 19. oktobTa’. ,,Cenli'ulnews“ javlja iz Wasliingt(Jna: iiolaudska vlada je predložila Sjediujenim Državania, 'da 400.000 tona liolandskog brodskog prostora upotiijebi i zvan r a t n e z 0 u e, po'đ usloVom, da Sje'dinjene Države dobave Holandiji izvjesne sirovine. Dotični bro'dovi se ualaze u amcričkiin pristaništima,

Engleska u ratu. Pogromi u Londonu. Kb. Londoii, 19. oktobra. , Jevrejske i engleske novine javljajrf o izgre'dima — sličnim pogromima koji su se 'desili u londonskoj četvrii Eastcn'd 24. i 25. septembra, upravo pred jcvrcjski prazuik pomiienja. Svjcliua, kujoj su se pridružili i eugleski vojtaci) zlostavljala je mnoge Jevreje, većinont ruske, čak i jevicjske vojnike. Okiia n,a prozorima jevrcjskib kuća su polupaua, jevrejski prolaznici pogr'djeta i b:j«ei»i. Samjo s mukom pošlo jo za rukom policiji, da spriječi daljc izgreJc i pljačkanja. Poznato je, da su se prije nckolikoi mjeseci odigrali u Londonu protivjerrcjski izgredi, koji su se takodjer graničili na pogrome. Kvivica jo do rcakcijonuno engleske, nai'očito Nor«hcliffovc štampo, koja u novije vrijeme sistematski po'dj/i, ruje protiv jusluh Jevreja, šjo §c nalaz«