Београдске новине

Izlazet dnevno u Jutro f ponedjeljkom poslije podne.

Pojadini brojovli B iNpb I « kraiMtaa n Mi.ltr.Wait oijflrt •i B Kn*t*tot->lm*l)l 1 B*»tJ-Hflrci|tfllM I DfltaaM)! p« oTJm! rtj. 10 tma flr3| pfldfuljfl k MjMl fli • m >10

• kaltn

M|eaefina pretplitai • !. 7 r-i;rc , .*rres“ »-

I Hfrfltfltfl) DMkicJJj

B1 BBBtBTHII ■ OOOO • a • • -OmMfk UM-llnmilM 1

U ntata kiW**ta« »oitrfl-i|*;fltfl n •MrkQi «•U luitnoitra *UO

Oglasl pa eljanlku.

Urednlftro: BEOGRAD, Vaka Karadžića ul. broj 10. Tolofoa broj 83. Upravo I prlmanjo prttplit* Toplldn venac broj 21. Talefon broj 21 Prlmanjo ogitu Kneza Mlhajla ul. broj 38. Talafoa br 248.

Br. 300.

BEOGRAD, četvrtak 1. novembra 1917.

Godina III.

DoleKo ]e Wm... Kao iz jednog grla ore se danas uzvici za pomoć, što ili iz Italije upu'ćuju u prijestonice svojih saveznika. Sada, kada je nastupila nesreća i kada jz dana u dan neumoljivo ide svojim itokom, talljanska kraljevina ne apeluje ,višc blagiin besjedama i diplomatski Dtesanim frazama na svoje saveznike, kojima se prije dvije i po godine pre dala dušom i tijelom. Sada ona prosto traži, zahtijeva. Pod uticajem ovih užasnlh časova potmulo i grčevito odJekuju ti vapaji za pomoć. Ali uvijek kada bi uekome od saVeznika došla voda do grla, pomoć sporazuma dalja je no ikada. Tako su štradale Srbija, Crna Oora i veliki dio iRumunije, a da prijatclji u Parisu I Londonu nisti ni prstom mrdnull, a slično je prošla i Rusija, lcoja engleskom krivicom nije mogla izaći na kraj sa svojim unutamjim i spoljnim nerrijateljima. Danas je došla na red Italija, a nema mnogo pojava, koji bi ukazivalf na to, da će saveznici zbilja i pružit! pomoć, koju Talijani u sav glas traže. Sada Vlktoru Emanuelu I vojnoj upravi ne treba ništa drugo, nego li samo vojske i opet vojske. VoJske vojvode od Aosta i generala Capclla kao da poslije najnovijih dogadjaja u strateškom pogledu u opšte (idše ne dolaze u pitanje; njihovi desetkovani ostaci u neredu odstupaju preko Tagliamenta. Njihova artiljerjja gotovo više i ne postoji. Sve ono. što tiije u posljednjem času odvučeno ili uništeno, — a to se moglo učinitl samo ,sa neznatnim dijelom, — palo je šaka pobiednicima. Devet stotina topova pstavljenih neprijatelju predstavljaju gubltalc, koji mora vrlo osjetno pogo diti i najjaču silu. Za to Italija danab zna samo za jednu želju, a to je: oružana pomoć. Francuska republika toliko je blizu, pa šta bi bilo prirodnije, hego da ona priskoči u pomoć svojoj intlnskoj sestri po krvi. No Francttska |e sama već na kraju svoja snage. Francuska je sama već postala najamnik velike Engleske, čije flandrijskl front ona neprestano ntora olakšavati uzaludnim ofenzivama na kanaht izmedju Aisne i Oise, jcr tako je naredio Lloyd Oeorgo. Francuska sada prosto ne može ništa. Na jedvite jacle mogla je francuska republlka odvojiti cd »voga toliko. da pojača front svoje prijateljice artiljerijom i da joj stavl na raspoloženje skromni policijski odred radl suzbijatija nemira u Torinu i Milanu. Francuska dakle danas i$to taKo kao Italija nezna kuda će i šta će prije. All u tom nezgodnom položaju, ona sc lorihvata zgodnoga sredstva, kojemu je cilj, da se pokaže bar dobra voija: kao I uvijek u takvirn prilikama. Polucarć saziva ministarski savjet, da >e na njemu ozbiljno rješava o mjeraina, kojima bi se moglo pomoći ltab'ji. i’na se već, kakve su to ministarske sjeđnlce i zna se već kakve su te odluke... A francuska štampa, želeći da pokaže dobru voijtt kao god i vlada, sa »voje strane čini za Italiju ono, što je u njenoj moćj, na ime — grdi Rusiju. *Veli se, da je bivša imperija trebala kao ono lanjske godine, da odmaii kiene na silnu ofenzivu, kojom bi izvukla iz škripca saveznicu Italiju. U tonte se, v’ele francuski listovl, i sastojl istorijski poziv džinovske azijat* ske imperije, a inače savez izmedju istoka I zapada ne bi imao uikakvog sm ! s!a nl svrhe. Dok iz ovih đokaza francuskog prijateljstva izbija bar jedtta iskra poštenja, to englesko mišljenje o sadašujem statiju opet prikazuje Vellku Brltaniju u svoj ttjenoj sebičnosti I aroganciji. I londonska štampa iscrpno se bavi ozbiljnim položajem, ali pri tome ona Italiji ne pruža ničega đo žalosnili izglcda za buđućnost. Ne postoji inikakav razlog, veli ,,Times“, kojl bi išao u prilog vjerovanju, da će fransucka i engleska vlada neođložno l ;,sImpatično“ uzeti u obzir talijauski Iront. Zar nisn krasni takvi dokutnctiti? • O kakvoj pomoći od straue Amerike ne vrijedi ni govoriti. Zanimljivo je, da sporazum baš u času. kada je Italija u vojničkom pogledu na kraju svoje snage, traži od Wilsona, da prestanc slatl vojsku da bi u mjesto toga slao životne namirnice. Ovaj su prijedlog u Washingtonu odlučno odhili, bez sumnje zato, što, u prkos slučaja sa ,,LusitanIom“ ljudsld životi nemaju vrijednostl, koja bi se dala izraziti n novcu. To naravno ne znači, da će Sjedinjene Države uputiti makar i jednog jedinog vojnlka na Tagliamcnto. Daleko je Wilson, a njegovo irfte jednovremeno može poslužih kao simbol za način, kojitn sporazum obično pot. pomaže svoje pristalice na bojištima. Tako Haliji ne ostaje ništa drugo, nego da i dalje vapije za pomoć f da se nada pomoćj pd strane .Orčke,

Ofenziva protiv Italije. Dalje pobjedonosno prodiranje u venecijanskoj nizini. Talijani su dosada izgubiii jednu petinu cjelokupne svoje vojske.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 31. oktobra. Sarezničke voiske tnaršala nadvojvode Evgenija nadiru no osttovi preko gorovitog prijcdjcla na gontjcni toku Tagllamenta I u venecllanskol dolinl. Na ostaliin bojištima nerna osobltih dogadjaja. Načelnik glavnog stožcfa. Njemački izvještaj s talijanskog bojišta. Kb. Berlin. 31. oktobra. Kretauja u koruškim planluama prođirućih četa 14. vojske kao I sočauske vojske teku preraa namjerama vodstva. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Prijegled opšteg položaja. (Naročlti brzojav „Beograđskih Noviua’*) Beč, 31. oktobra. Javlja se iz stana ratne štampe: Austro-ugarska vojna skupina gene« rala pješadije Krausza prodfre prema Gemoni. Njemačko krilo, koje prodire prema San Mlcliele, zagrožava već mosnu branu kod San Pietro, koji štiti močvarni prijcđjeo Taglla menta. U blizini Prlmorja ntočvarni prijedjeo spriječava sočanskoj I. vojsci brzo prodiranje. Zbog dugotrajne lciše rijelce su nabujale. Sjeverno Tržiča pirindžom zasijana polja nalaze se pod vodom. Talijanski izvještaj o osvajanju Civ!dale I Udine. (NaroClti brzojav „Beogradskih Novina") Karlsruhe. 31. oktobra. ,.S e c o 1 o“ javlja, da su neprijafeljske prethodnice osvojile ulaz u dolinu Natizone. Cividale je pod jakirn neprijateljskim pritiskom privremeno tiapušten. Mora se računati I s napuštanjem Udine. Drum Cividale—Cormons već se nalazi pod živahnom neprijateljskom vatrom. Viktor Emanuelo na froniu. (NaroCit! brzojav „Beogradsklh Novlna'*) Rotterdam, 3t, oktobra', >,Daily Telegraph“ javlja fz Run’%, da ćo kralj Viktor Emanuelo u ponedjeljak otputovati na front. Engleski izv,ieštal o prodoru. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdam, 31. oktobra. Dopisnik ,.Daily Tclcgraplia" javIja s talijatiskog fronta: Prvi je napad Austrijanaca i Nijemaca protiv istočnog kriia druge taltjanske vojske bio propraćen pritnjenom nove vrste otrovnih plinova, na koje talijanske čete nisu naviknute, tako da su time bilc iznenadjene. Tint plinskim napadima slijedila je izvautedtta paljba novih kalibara* lcoji stt dotie bili nepoznatl. Na taj jc način uspjco lieprijatelj da slomi otpor Talijaita I da sebi otvorl put za dalje prodiranjc. Doiiua rijeke Po ttaliči na vlaške nizine. Kb. Amsterdam, 31. oktobra. Vojnički saradnik ,,Tijd“-a piSer Još se nije doživjeo iscrpno opisani primjer o onotnc, što se u ratu naz i v a p a n i k a. Nije velika smjclost, ako se pretpostavi. da ruska revo1 u c i j a z a li v a t a 11 a 1 i j tt. D o 1 i na rijeke Po počinje da liči n a v 1 a š k e n i z i n e. .Velika englcska flota u .ladranskom - inoru. (Naročiti brzojav „Beogra'dskih Novina") Haag, 31. oktobra. ,,D a i I y T e 1 e g r a p h“ javlja iz Rima: Od ostrva Malte je otpiovila u Jadransko tnore velika englcska flota. Nacijonalistička štampa nrotiv Cadorne. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' 1 ) , Amslordam, 31. oktobra; Talijanska, nacijonalislička Stampa donOsi niz članaka, u kojima oštro na> pada Cadomu, n,a koga baca avu pd*

govornost za p -raz talijanske vojske. Ta štampa zahtjova, da sa Cadonia zlrog kobni'' dogadjaja posljotlnjih dana i zbog napušlanja važnog |x>ložaja na Svetoj Gori stavi pod vojni suđ, Geueral Porro. (Naročili brzojav „Boogradsltili Novlna") Ženeva, 31, oktobra. 0 obitod francuske topničke i druge poti>ore Italiji dozvoljeno je listovima da U opštim polcziii'.a govoiv. Genoral Porro, koji je u londonskimj i pariskim krugovima uvijek bao omiljeni i od Cadome, igraće u buduće važniju vilogu u talijauskoj vojnoj upravi. Drži se Jcao moguće, da će se zbog noimjntljivog sloma dvijoi najvećih vojska Italije, povući talij a n s k e č e t e s m a ć e d o a s k og b oj i š t a. Iz Arbanije i Tripolisa nema n ; kakvih pouzdanih vijesti.

Ozblljait, šta više opasan položaj, Kb. Christianija, 31. oktobra. Pariski dopisnik „Aftonpostena“ javlja svom listu: Sa strahovanjem i dubokom simpatijom prati Francaska strabovito iskušcnje Itaiije. Pariska štampa tte taji, da jc položaj lteobično ozbiljan, šta v i š e o p a s a n. Uz opasnost zbog ove ofenzive dolazi i ozbiljna polit i č k a k r i z a, pošto težak položaj vojske može uplivisati na krizu političkih stranaka. Promjeno u talijanskom zapovjedtuštvii. (Naročlti brzojav „Beogradskih Novina“) Ziirich, 31. oktobra, ,.Z tir iclior Mor g enzeit un g“ piše: Cinjenica, Sto talijanski ralni izvještaji ne nose višo potpis Ca<iorue, daje nam povoda, da donesemo vijest, koja uporno dolazi sa talijanske granice, da jo već izvršena ili da pređstoji promjena u talijanskom glavUom zapovjedništvu.

SLAVODOBITNI HABSBURŠKI BAKJAK PONOVO SE V!JE N.AD POVRAĆENOM GORICO.M.

Istočna Lombardija ti opasnoj zoni B j e g s t v o u V e n c c i j u. (Naročiti brzojav „Bcograđsklu Novina") Karlsruhe, 31. oktobrn. Sa talijauske se granice javlja: TalijanSka viada je objavila istočni dio Lombardije zaključuo sa oblasti Treviso i Venecije za opasnu zonu. Obustavljeu je putnički saobraćaj Treviso'-llditte. Prvi bjogunci iz Friaulske prispjnli su' u Trcviso i Venecijti u čelv/iak ii pctak. Bjegiutci pričaju, da su vlasti pro.diranjem neprijatclja Itile iznenadje e i v^.o docne zapazilc opasrtost, koja jo prijetila. Od petka n jutru čuje se u cijeloj Friaulskoj grmljavina topova, kao Što jo bilo u početku rata. Ozbiljan sud ,,Timesa“. Kb. Haag, 31. oktobra. Kako ,,Nicuwe Rottcrđamschc Conrant" iz Londona izvjcštava, piš« ,,T i m c s": Bojimo se. da je tačno tvrdjenje neprijatelja. da je skrhan clo front na Soči. Bilo bl prerano vjerovati, da će sc Udine sa svojim vrlo jakim odbranben l m p o s t r o j e n j i m a 1 a k o m i sleno napustitl. Ali suviše tnnogo ne smijetno se u tu mog u ć n o s t u z d a t i. Ako se kao na Sočl sav front raspadne, onda je vrlo teško rekonstruisati ga na suprot jednom mnogo jačem. Drugi ozbiljan fakt je taj, da Je koruški front zagrožen. Savezniclstoje pred opasnimpoložaJem. ” '

Obećatta pomoć. (Naročitl brzojav „Bcogradskili Novir.a") Haag. 31. oktobra. Zaprepašćcni talijauskom katastrofom obraća se ,,Times“ talijanskom narodu s pozivotn: lzdržite, mi ć e m o v a m s i g u r n o d o č i u p omoć. — Mi stno uvjeieni, da će Talijani ti današnjein iskušon.iu ostati vjerui svojoj slavnoj ltrošlosti. Poslijc oprobane dvogodišnje lirabrosti ltalija će sa svojim savcznicitna savkdati i te teškoće. Ona neće niti sinije izgubili plodovo svpjih pobjeda. Sada je kasna svaka pomoć. Kb. Haag, 31. oktobra. ,-N i e u vv o Rotterdamsche C o u r a n t“ piše: Nije vjerovatna obećana pomoć iz Londona i Parisa u poglcdu odašiljanja četa u municlje n Italiju. Za takvu pornoć kao da je v c ć i k a s n o, pošto besprimjermt brzina četa središn.iiit vlasti jamačno tteće Talijauima dati vrentcna, da zattzmu nove položaje, koji bi mogli da odolu napadu. Najbolja pomoć, koju bi Italija mogla dobiti, bila bi konačna p&bjeda saveznika na belgijsko-francuskom froutu. Ako bi bili u stanju da to izvršc. u šta-je tcško vjerovatl, onaa bi njemački račun bio pogrjcšan. Jamačno će saveznici napetl sve sitc. All to mora brzo biti, ako saveznici itoće da u tome imaju uspjeba. Pod utiskom najnovije pobjede, čovjek je naklonjen vjerovanj'u, da za vojničku sposebnost Niemačke nije ništa neinoguće.

Gustav Herve o talijanskoin porazu ( Pisanj« francuske fitampe. - (Naročitt brzojav „Bcogradskth Novlna") Bcrn, 31. oktobra. Crustav Herve pišo a ,,La Victoiara“ o neizbježnom uticaju talijauskog l»oraza na Francuskii i sporazmnne sikPonovo se zasvjeđočava na'clmoćnost njeniačko-austro-ugarsbog ratuog vcds.Va ti ofeuziri. — „Figaro“ jo vau sel>c zhog u ratuoj istoriji nezapamćene hrzine i tačnosti, kojom su osujećeai svi ratni planovi zbunjene ta< lijanske vojne uprave. Danas se Cadorna niože samo dubokim bolom sjećali, da su njegove divne jđeje, da prcko Ljubljane prodre u srce monarhije, iu< tervencijom Njemačke postale sarno pusti san. ,,Figaro“ završuje: Cadorna j'e u svome doista straćno postavljenom ra« čunu predvidio, da je njemačko-austro, ugarsko topništvo u stanju da jiostign ji upravo nevierovatae uspjehe. Tri Aana,koja {lu prethodilu talijanskom povlačenju sa linije Soče, riješila su sve docnij*; kobna dogadjaje. ,,T e m p s“ javlja: Francuski ratni kornile je održao Iti sjodnice, kojo srf 48 sati trajale.. n kojirna je pretresaaoj ratno stanjo, sivoreno talijanskiin pov'ačcnjeun Skromne želje. Kb. Amstcrdam, 31. oktobra. ,,A 11 g e m e e n Handelsblaid e t“ sumnja, da će Italiji obećana pornoć Franciiske i Engleske blti od ve« like praktičtte vrijeduosti. Pitanje jeda li se može pružiti pomoć, a da se ne oslabi zapadni front i d a 1 i ć e t a pomoć doći jošdosta rano, daspriječi slo m. Mišljenje, izujeto u jcdnom engleskom izvještaju, da sporazum sad ima prilrku. da na otvorenom polju odlučnom bitkot« uništi austro-ugarsku vojsku, zvoui u tcoriji vrlo lijcpo. Mora se pričekati, da li se ista m o ž e sprovestf. Bespiimjeriie manifestacfie rimske komore. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 31. oklobra. Svajcarski listovi pišu, da je uticaj poraza na Soči izazvao vaureclnn zbunjenost u Rimu i Milanu. Kako ,,Avanti“ javlja, u rimskoj komori se odigrala besprimjerna manifestacija, koju su prirediii 161 po'slanika. Liijt samo javlja, da su inlervencioniste prvd put od kako je rat otpočep sa svim mirno i bez jedno riječi primali napado protiuiika. Lyonski „Nou vellist“ veli, da je stanje vrloi opasno, jer strahovito nadiranje mo/.o izazvati p a n i k u. Obrazovanje novo privrcmeite talijauske vladc. Kb. Amsterdam, 31. okiobra. Kako „Niouwe Courant“ danosi, javlja ,,Timos“ iz Rima, da će vjcrovatno Orlando obiazovali privren.eni kabinct, dolc se ue završi bura rna frontu. Ministri će po mogućstvn ostati isti. Povođom neprijateljske ofmzive prcstao je svaki pretres o političkim do* gadjajima. Zabrinutost u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Bcogradsldh Novina") Lugano, 31. oktobra. Francuska štampa počinje postcpeno. da s velikoin zabrimitošću govorl 0 frotttu na Soči. ,,Tcmps“ piše: NaŠi su neprijatelji u posJjednje vrijeme dobiii novo snage, koje stt im povodont pasivnostl ruske vojske stojale na rasi:oIoženju. Otpor naših neprijatelja u Belgijt 1 Francuskoj zuatno se pojačao. Jedr.ovrcmeno su neprijatelji prcduzeli veliku ofenzivu protiv našeg talljanskog saveznika. Ofenziva pokazuje sa svtni jasno tiamjeru Austro-Ugarske. U trenutku kad je grof Czernin nudio mlr, njemu su dobro bile poznate vojničke. pripreme. Svakako ttije prost slučaj, što jc ofenziva otpočela odmah poslijc, sastanka talijanske kotnore. Neprijatclj je računao s time, da će parlameutarna zabuna oslabiti otpor Italije. Švedski glas, Kb. Stockholm, 31. oktobra. Sve novine donose iscrpne opise poljednog pohoda austro-njemačke; yojske u talijanskoj ravnici, a iz pera