Београдске новине

Broj 319.

Utorak

BEOGRADSKE NOVINE

20. novembra 1917.

Strana 3.

Narodna privreda. Kemija u službi poljoprivrede. (Nasavak). Voda se sastoji od đva vazdužna bezbojna tijela, od kisika i vodika. Kad se dva litra vodika spoje s jednom litrom kisika, dobivamo dva litra vodene pare, koja se hlađjenjem može zgusmiii u 1.C8 grama tekuće vode. Od tih 1.68 giama vode iđe oko jedan i po grarra na kifcik, a tek 0.187 graina na vodm. Voda se nalazi u prirodi K veoma .velikim množinama, u morima, j ;zerima, glečerima, rijekama, potocima i močvarama. I,sparene vode naiazimo uv jek u vazđušr.om ogrlaču zemlje, kojT zovemo atmosferom, a pomiješane l spojene naIazimo je kao bitni sas'av biljaka, livo <inja, pa i samih niia i kamerija. A kad je voda tako raširena u prirođi, nećcmo sc čuditi, šlo baš ona igra velibu ulogu u prirodi, kod kuće f iu induštriji: kođ hranjenja hiljaka l životinja, ras'vcrana, soii, prenašanja tereta l tjeranja. etro jeva. Voda se isparuje kod svake teinpcrature, aii što je vjše grijemo, to je isparavanje jače, dok najzađ ne podju pare s tolikom snagom iz lonca, s kolikom bi pritiskivao ili koliko je težak 76 cenlimetara visoki stub žive, a širok koliko dotični lonac. Toplinu, koju tada pokazuju pare na tqp!omjeru, označavamo sa 1C0 Btepena. Kao što smo spomenuli, u vazduhu ima uvijek više ili manje vođene pare, ah je nema toliko, koliko bi je vazduh mogao primiti, pa da je zasićen. Kad nam ae vazduli Čini veoma vlažan, ima od prihke ftk one vodene pare, koju bi mogao držati, n kaa nam se pričinjava suh, ima još uvijek poiovinu od pare, koju hi kod dotične temperature mogao primiti. U ostalom, Ha h je vazduh suh 51 i vlažan ne ođiučuje samo mmlzina vodene pare, ncgo r'toplina. Na 0 stepena ohladjena almosfera uiože primiti najviše 5 grama volene pafe u 1000 litara vazduha,, a sve š o bi bilo preko 5 gr., rnora se zgusnuti i pasii kao kiša ili snijeg, odnosno led. U kubnoin tnelru (1000 1.) na 40 stepena zagrijanog .vazduha moglo bi biti, međjulim, i 58 grama vodene paie. U atmosfem dolazi vlaga: isparivanjem mora, jezera, rijcka i bara; isparivasijern zemlje, koja ja uvijek vlažna; isparivanjem biijaka i ži.oti*ija (znojenjem), pa i đisanjem i izgaraDjem takvog materijala, koje hna u sebi ft’ode ih vodika. Voderia para je skoro dva puta lakša od vazduha, zato se sama od sebe diže u vis, i kad se nzjzađ već popne u hiadnije slojeve atmosfere, Dnda se zgusne u sitne kapijioe, što u tvisinama tvore oblake (a u prizemlju maglu), odakle nam mogu opet pasli kao kiša, snijeg, tuča, s’mrznuti se u inje (ili jjiazići se“, nanovo ispariti). # * * Kiša ne pada poujeđnako na svima tačkama na zemiji. U žarkom pojusu paidaju veoma buine kišo l uvijek u odrerijeno vrijeme, (e dijele godinu na vlažm dio, što bi odgovarao našoj ziml, 1 na suhi dio, što bi odgovarao Ijetu; u nakem umjerenom, pojasu padcju Iriše ;iepravilno, kad ,,vrijerne“ donese, ali ,su Ipak češće u brdovitim i šumovitim krajevima nego u ravnici, na oba’ama mora češće nego u imutrašnjosii kopna, i što god se više krećemo od Allanskog Okeana u Aziju, dakle sa zapada na istok, kiše su iredje i mimije. Množinu ki-e, ,što padne iu jednom mjestu preko godine, izražavamo inilimetrima visine. Tako kad kažemo da u Srbiji padne godišnje 653 mm. vodc od kiše, snijega itd., to znači, da bi se za godinu dana nakupL’o nad Srbijom §o'S Đim. kišnice, kad voda ne <bi n kud ot ctila, kad se ne bi isparila i kad je ne bi zemJja upila. — 653 milimetara Iznači 653 ’lilra padne na svaki kvadratni Smetar povrfeine. (I Francuškoj padne goiišnje prosj č'no 800 mm, u Njemačkoj i u Austriji 600 mm., u Rusiji’ 400 -mra., a u pokrajini prednje Azije sarno 200 mm. /U pustinji pahan i na jugu Sibirije kiše su veoma rijctke. Na kanaiu Suecu pada 20 puU Ir inje kiše nego u srednjoj iEvropi. U nieim rijeke Amazona u Braziliji i Gangesa u Aziji padne opet mnogo više kiše nego u našim krajevima, te u Bengalskom Zalivu nadmaši skoro 20 puta kišu Srbije. • * * Voda, što padnc na oranicu, ne pracuri odrnah u dubinu zemlje, uego je izcmlja, kao 8to ćemo još čud, zadrži, Iz nevlnžnog zemljišta upija vodu korjen. od biljko pomoću sitnih dlačica, fito se s vrha korjena tako na pve sU'ane razmile, tia, kad bc s korjenom iščupaju iz zemlje, ponesu soliom uvijek i zemlje. Iz korjeua bo pcnje voda kroz etabljiku do eamoga Iišća. Korjen upija vlagu talco željno i b toliko snage, da je sam tjem u Btabljici do 16 melara u vis. Ovo penjanje vode veoma je važno po sanni fciijku, u i po opšU pored&k ua zemiji. Za biljku je važno utoliko, fito se s vodom peojo do lišća i sva u vodi rastvorena, osolulo mineraJna hrana, ito se u vodi najlakše ddigravaju keirHJfiki proccsi, što se Inko naknadjuje sva iz biljke izvjctrcla slaga. A od opšteg značaja je ono penjaojc radi toga, što su Joiijke neke djen kroz koje voda najlirže otiče .u atmosferu, l tako pođešavaju pbdneblje jodnog kraja. Da bi riašao za biljku vodc i raBtvoreiie hrane, korjen se uvijek liri za vodom. Treba samo da pogledarao, kamo se sliva kiša s biljke, pa već možemo pogoditi, kako joj ide korjen. Ako se sva

kiša, što je pljosnato lišće uhvati, slije niz stabljiku, to i korjen zalazi upravo dolje, kao npr. u repe, a ako se kiša razliva što dalje od stabljike, kao što je slučaj kod lipe i dmgih visokih drveta i Žita, onda i korjen zalazi manje u duhinu, a više u širinu. U sušnim godinama, kad rose ne mogu da naknađe kišu, spufitaju se žilice i omanjeg bilja znatno u dubinu, kad osjete, da je doije vlažnije. (Nastaviće se.)

Dobrosav Vlrovski: „Narodna zaštita ratnih nemoćnika i siročadi u Hrvatskoj 4 *"'.) Zdrava je bila misao, da se pokrene nedjeljnik za zaštitu ratnih nemoćnika i ratne siročadi. Pitanje ratnili nemoćnika i ratne siročadi postala je odmah u početku rata tako znatnim, da su se ne samo službeni krugovi, nego 1 ostali domoljubi zamislili u to, kako će pomoći onima, koji su na krvavim brazidanm ovoga rata prošli najgorc. Takovih je do danas mnogo, a nema sumnje, da će se njihov broj pomnožati, jer ne samo mi, nego i drugi narodi, imat će velfku četn cmih, koji će trebati jalke pomoči od države i društva. Račitnajući s time, naši su odbori: „Središnji zemaljski odbor za zaštitu porodica mobilizovanih i u ratu pogmulih vojnika iz kraljevina Hrvatske i Slavonije 1 * t „Zemaljski odbor za liječenje i naobrazbu hrvatslvo-slavonSkih invalida" učinili od početka rata imiogo, da umanje ovu vcliku bijedu i da za buđućnost ratnih nejnoćnika i sirota stvore takove uslove, da ne će ovisiti o tudjoj mUosti, nego o snazi svoga rada i o svojoj privredi. Našoj je javnosti poznat rad ovih odbora, i svi smo zadovoljni ovim radom, jer to je rad Ijubavi, požrtvovnosli, velike i daleke budućnosti. Najveći peshnisti priznaje, da je rad ovih odbora zaslužan. Kad je u proljetnom zasijedanju hrvatskog sabora bilo govora o radti ovih odbora, napose o radu „Središnjeg zemaljskog odbora" i kad je dr. Š i 1 o v i č obrazložio, što se čitit i što se Još želi učiniti, ni žestoki Radič nije mogao đrugo reći, nego: ,,Vi spadate lta vladu“ lli bolje: Ovako treba da se radi! Doista velik je, blagoslovetn je, neprocjeniv je ovaj rad jednako za sadašnjost i budućnost. Kad se danas sjutra bude stvarala bilanca cjelokup« noga rada za vrijeme rata, kad se bitde pitalo: koiifco smo spasili mladeži od gladi i propasti, dok su stariji lijevali krv na bojnhn poljanama, te koliko smo opskrbiii i ozdravili ratnih nemoćnika, onda će imena dra. Šilovića, grofa Kulmera i drugili ovakovih dontoljuba ostati zabilježena zlatnim pismenima u analima piemenitog rada za dobro doutovine i bližnjega. No iako je taj rad poznat javnosti, fako naša javnost taj rad svakom prilikom požrtvovno podupire, ipak bi se možđa tu i tamo učinilo Što-Sta više, da je u pojedinim pitanjima jačeg razumijevanja, tnožda katkada i nešto više volje. Što je dosađ učinjeno, to su kao počeci onoga golcmoga rada, koji nas još čcka, to su kao prve Ijestve u zgradu, koju nam je podići sa temelja, da bude jak štit i moćno zaklonište liiljadama onih, koje je ovaj rat tako pogodio, da stt dospjeli u redove nemoćnika i sirotinje. Na ovim počecima treba graditi dalje, treba oko dosadašitjih sila okupiti nove, treba klonule obodriti, nestalne oduševiti, mlitave oživiti, treba svc i svakoga predobiti za rađ, koii je plemenit i potreban nama thn više, jer kao malen narod treba da se što jačc svrstamo tt lste redove i da se barem u ovakovom radu ne đijelhno i nc cijepamo. Da sc to postigne, te da se sva naša javnost upozori ne samo na dosadašnje djelovanje ovih odbora, ltego da se svi slojevi našega naroda ozbiljno pripravljaju za onaj vcliki socijalni rad, koji nas još čeka, — radi toga je pofcrenut nedjeljnik „Narodua zaštita ratnih nemoćnika i siročadi“. Bez bukc i reklatnc započeo je taj nedjeljnifc početkom mjcseca jula o g. svoj rad. Na svoju zastavu staivio je ovc riječi: „Hoćemo da dademo savjeta, upute i zaštite onitua, koji su slabi 1 fcoji traže pontoći; hoćemo da svi zajedno budetno jači u teškoj životnoj borbi, u kojoj bismo svaki za se klonitli i podlcgli; hoćemo da potnognemo, koliko se pomoći dađe, porodicama ratnika, ratnim nemoćnichna I ratnoj siročadi“. Prekrasne rijcči u daittušnje teško doba. Treba II više i jačc reći: zašto, radi Čega je pokremtta „Narodna Zaštita“? Nastajo pitanje: da li „Narodna Zaštlta“ odgovara svotn programu. da li provodi ono, što je napisala na svoju zastavu? Kad sc nedavno povela riječ u jednom uvaženoni krugu o ovotn listu, reče Jedan vrli dotnoljub slijedeće rlječi: „Narodna je Zaštita vrlo dobro ureidjivan nedjeljtiik i dosad potpuno odgovara svojoj zađaći“. Mora se priznati, da je tako. Ko je prolistao osamnaest izašlih brojeva, taj je uvidio, kako Je tt njima pribrano

*) Prenosiino iz službenoga lista hrvatske vlade „Narodnih Novina“,

zdravo, korisno 1 birano štivo, kako u tini brojevtma ima mnogo žlve pobude za rad i nastojanje u korlst ratnih nemoćnika I siročadi. UrcdniŠtvo }e pošlo dobrim putem i već dosad okupilo oko sebe lijep broj uvaženili saradnlka. To je najbolje jamstvo. da će ovaj nedjeljnifc i dalje stajali na doličnoj visini 1 ne samo da će se održati, nego postati neophodno potrebnhn svagdje, gdje žele da stvaraju plemenita djela u probitak onih, kojima smo dužni časnu poštu za junačka djela njihova. U ovom se nedjeiijniku uz socijalno-karitativna i socijalno-pravnička pitanja, raspravljaju i innoga druga znatne socijalno-kulturne važnosti, a kako )e o tim pitanjima u nas dosta malo napisatio i raspravljano, ovaj nedjeljnik Izvrsno dolazi svim onima, koji su po zvanju I položaju dužni, da se ovakovitn pitaujima bave i da ib što više proučavaju. Bilo je stoga posve u redu, što su u prvom redu kr. zemaljska vlada, a za njom sit se povelc I vojničke oblasti — toplo preporučile ovaj nedjeljnik. Da i nije ovih preporuka, morali bi domoljubi pregnuti svim silama, đa se ovaj list što više proširL Ne samo što on to po svom sađržaju zaslužuje, nego se radom svoga ncdjcljnika Jačaju fondovi ratnih nemoćnika i ratne siročadi, a ovi fondovi imali bi svakom Hrvatu biti na srcu. Iz ovilt se fonđova ublažuju tešfce priliike hrabrih našili ratnika i njiitovih pnrodica. Čast uredništvu, koje je ovako ozbiljno shvatiio svoj zadatak. U svoin nastojanju neka naidje na što veći moralni 1 materijalni odaziv!

Razne vijesti. Neobična lovina. S p’arobi'odom ,,Lusitariia“ jjotop’jcn je na početku rata l silan imettUc u norcu i dragocjenostima. Svako je smatrao sve to za uvijek izgubljenim, no jednom je engleskom ribaru poslužila sreća, te je početkom ovoga mjeseca imežom izvukao jeđan dragocjem dio propalog tovara. U mrežu mu se unvatio sandučić, u kojemu je neka ti'goviiia dragulja siala na vlše a»Lresata u Engleskoj pošiljke naručenih dragidja. Pošteni ribar nije dugo razmifiljao, što će učniiti, već je naprosto iz tog sanduka potvadio pošiijke i poištoni ih razaslad adresabma. Ovi su se tome nernaio.afiću'dili, te ribm'a nagradiii; no i osjeguravajuće drufitvo ga je nagradilo, jer će društvu bili vraćeno 13.000 Bolara, što ih je isplatilo za izgubljene dragulje. Lijek protiv ftubakanja sa zarobljenicima. U Clo^penhurgu kraj Hannovera po> čele su žeue ljubakati s raznim zarobijenicima. Naćeluik je izdao nekoliko opomena, no bez usp*$ha. Stoga ,se prihvatio Idrugog sredstva. Dao je na jjubavnom eastanku ulivatiti jednu ženu i pjenog ijubavnika, oboje svezao, postavio ih na kola, proveo nekoliko puta kroz selo. Naravno, (d,a je koia pratila silna svjelina, ijubavmci nisu znali, kuda bi se djeii, Pravi homerski prizorl

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 19. novembra. Zapađno bojište: Nakon žestokog to-povskog napadiaja ranim jutrom bilo je djelovauje artiljerije u F 1 a n d r i j 1 do podne maleno. Sve je očitije oživljavaJa vatra poslije podne, dok se nije u nakirn odsjecima tnedju obalom 1 B e c a 1 a er e o m razviia do neobične snage. Kod drugih je armada prošao dan izuzevšl mauje bojeve prednjih straža bez većih đogadjaja. Poručnik B u c k 1 e r, koji je radi svojih vanrediiih uspjeha u borbi intcnovan (xl podnarednika časnikom, oborio je Iiitcima jttčc jednu neprijateljsku letilicu i 2 vezana balona, te je thne pobijedio u zračnom boju 27., 28. i 29. put. Istočno bojNštc I maćedonsk! front: Nikakvih većih pothvata. Talljansko bojište: • Sjcvero-istočno od Aslaga ponovio je neprljatelj svoje napadaje pune gubitaka bez uspjeha. Htlo je da izgubljene uzvisine opet otme. Med'ju B r e n t o m j P i a v o m stekle su savezničke čete posijeditjili dana novili uspjeha n teškom boju meidju planlnar ma. U postavima, koji su bili izgradjenL a već ih je priroda utvrdiia, branio je neprijatelj svaku stopu zemljištai. Nove je čete bacao na naše tru>pe, koje su prodirale, ali nenatkriljivoj napadačkoj snazi našcga pješaštva, nijesu bili Talijani dorasli. Korak po korak žllavo se neprijatelj branio i uzmicao. U osobito žestokim bojevirna zauzet je O u e r o i sjevero-zapadno ispruženi Monte Cornella, te je neprijatelj bačen u svoje čvrsto izgradjeme posta>ve na M o n t e T o m b a. Njemačke su se jurišne 6etc te bosansko-hercegovačka pješaČka pukov. br. 2. pri tornu osobtto iskazale. 1100 Tallia-

na zarobiše pobjednlcL Na donjem je tijeku P i a v e narasla borba gdjekada do silne žestine. Prvi zapovjednik glavnog stana: pl. Ludenđorff.

Njemacki večernji izvještaj. Kb. Berlin, 19. novembra. UFlandriji živabna topničlca borba od hjputhoulsterske game do Zanffoorde, Odbijen je jedan djelimičm francuski napad u chaumeskoj fiumi. Na istoku nenia ništa naročitoga. Živahne borbe u planinama izmeiju Brente i Biave.

Gradjanski rat u Rusiji. RUSJJA NA RASKRŠĆU. — ŽELJA ZA MIROM UZ SVAKU CIJENU. (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novlna“) Kopenhagen, 19. novembra. No\i tajnik ruskog poslanstva, barun Wleth, koji je stigao ovamo, iizjavljuje: Ostavili snto Petrograd u času, kad su natn kuglje iz pušaka boijševika zviždukaie već oko ušiju. U Kerjenskom su ranije gledall spasioca Rusije, danasto više nije s 1 učaJ. Naša je zemlja s I o m 1 j e n a. Stojimo pred odlučnim obrtom i jedinstvenom željorn cijeloga naroda za mirom uz svaku cijenu. ANARHiJA U RUSIJI MOŽE DA TRAJE MJESECIMA. (Narcčitl brzojav „BeogrHdskJh Novina“) Bern. 19. novembra. ,,F i g a r o“ javlja: Poztiavaoci Rusije izjavljuju, da anarhija u Rusiji može da potraje nekoliko mjesecL pošto gotovo svaki okrug imade svoga pre- i tendenta. KERJENSKIJ JOŠ JEDARED POTUČEN? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna") Kopenhagen, 19. jiovembra. k ,Berlin8ke Tidende“ javlja iz Haparande: Iz unutrašnjosii Rusije ne stižn njkakve nove vijesli, pošto je zbog opšteg uslanka u Finskoj pre.- j če’ a željeznička veza sa Petrogradoni. AIi zalo kruže najraznovrsniji glasovi. Tako se medju ostalim tvrdi, kalco je jedna lelska vojska od 30.000 ljudi jačine ponovo potukla Kerjenskog, koji je poslije tog poraza pobjegao. Kerjenskij sada hoće da [pokuSa, da uhvati vezu sa K o r n j i I ovom l Kaleđjinom, POGADJANJE SPORAZUMNIH POSLANIKA SA KORNJfLOVOM. (Naročiti brzolav „Beogradskih Novlna") Bern, 19. novembra. ,,Matinu“ javljaju iz Stockhol- ! ma: Petrogradski poslanici sporazumnilt sila pogadjaju se s Kornjilovom. oCajan položaj u moskvi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Bern, 19. novembra. Agencija Havas javlja iz Moskve: Položaj je očajan. To nije više nikakva borba, nego jedan divljački grabež i ubijanje. SOCiJALISTI GOSPODARI SITUACIJE U FINSKOJ. (Naroeitl brzoiav „BeogradsKih Novina“) Stoekhoim, 19. novembra. i,Svedski telegrafski ured !< javlja, da je Finska sada poipuno pod socijalističkim nadzoroni. Socijalistički dele* gati stavili su mku na sva središta i na sve opštinske ustanove u zem’ji. Prekjuče stigoše u Tomcju izasianici socijaJističkog savjeta i rekvirirali su seljacima žito. No ne javljaju ni o kjaivim neinirima. Govori o nekakvom kompromisu, koji je tobož zaključen izmedju revolucijonaia i gradjana, č ime je prema tim vijestima okonfan opšti ustanak. ZAJEDNlCKI PROGRAM RUSKIH SOCIJALlSTlCKlH STRANAKA. Kb. Berlin, 19. novembra. ,,L o k a 1 a n z & i g e r u“ javljaju preko Stocklioima fcz Haparandc: Program, koji su sebi postavili vodje ruskiih socijalističkih stranaka, predvldja ustrojstvo naročiioga tfcjela kome bi bilo odlgovonio ministarstvo. Ovo bl tijelo imalo blti sastavfcveno od 100 čla<nova radničkog i vojničkog savjeta, 100 čiatiova scljačkog saveza, 100 zastupulka petrograđske i moskovske gradske dume, 80 zastupnika vojske 1 mornarice, 20 izaslanika stručnih udruženja, 25 izaslanrka željezničarskoga saveza i 5 izaslanika saveza poštanskih i brzojavniit namještenika.

RAZMJEŠTAJ U TALIJANSKOJ DIPLOMACIJI. Kb. Lugano, 19. novembra. Prema jedinoj vijesti „Agenzie Stefani“ postavljen je talijanski poslanik u Petrogradu marciiese C a r 1 o 11 i na

mjesto poslanika grofa B o n I n-L o n« g a r e, koji je premješten u Paris, za poslanlka u Madridu, a marchese del« la Torecca za poslanika u Petro« gradu. Torecca je već ranije duže vremena služio u Rusiji, gdje je radio na trgovinsko-političkom i saobraćajnopolitičkom zbližavanju izmedju Italije 1 Rusije. GENERAL PORRO STAVLJEN NA RASPOLOŽENJE. (Naročitl brzojav „Bcogradskih Novina") Rim, 19. novembra. Kako javlja službeui list, stavljen je raniji zamjenik načelitika gjavnog stožera, general P o r r o na raspoložemje. Forme radi ođredjen je za nadzornu službu.

STRAHOVITA ŽELJEZNlCKA NESREĆA. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novtna") Stockholm, 19. novembra. >,Ruskoje Slovo“ javlja, da se na rurminjskoin frontu desLa slrahovitii željeznička nesreća. Izmedju Paskaia l Iskania sndariia su se 2 vojna vozn, kođ čega je usmrćeno l ranjeno navođno 600 vojnika. U obim vozovima nalazilii su se pretežnim dijelom rumunjski vojnici, a međju njinia je bi!o i mnogo ruskih časnika.

MTLSON ZA JEDINSTVO RADA SPORAZUMNIH SILA. Kb. London, 19. novembra. Voclja naročitoga izaslanstva, što ga Je predsjeđnik Wilson poslao u Evropu,ukovnik House, dobio je od Wilsona rzojavni izvješlaj, u kojemu Wil. on izrično ukazuje na U>, da ylada Sjedinjenih Država smalra bitnim zah jevom za poetizanje pravednog i trajnog mira rad u skladu sa svima savezmcima. Predsjcdnik naglašava, da se ovo jeđinstvo još mlora usavršiti, ako se žele idobro i po puno iskoristiti veliki pomoćni izvori, k jima raspolažu Sjedinjene Države. Wdson jo naredio House-u, da znje ino sa geueralom’ Blissom, načelnikom štaba voj ke Sjedinjenih Država prisustvuje kao vojnički savjetnik prvoj sjednici vrhotmog ratnog savjeta.

UGLED ENGLESKE FLOTE OPADAl (Naročiti brzoiav .Reogradskih Novina") Piotterdam, 19. noveaibra. „Morniug Post“ kons'tatuje, da brihmska flota nije doras a modernim borbenim sredstvima. Medju narodom viada osjećaj, da stara slava engieske flota lopada. Svijet pita: Ta šta nam vrijede „naddreadnouglit “-1 i bize krstarice protiv nevidijivili napađa njemačkih podmornica, protiv opasnosti od mini i pro* tiv bombarđovanja iz vezduba. Koliku bi slavu pobrala engleska fiota, da nisu nikada pronadjene podniomice, mine i letilice. U slvari engieska je JJota udešena i opremljena za rat pod preipostavkom, 3a pomenuta borbena sredstva u r.jemu n?< a igrati nikakvu značajniju ulogu.

MEDICINSKI FAKULTET U BUKAREŠTU. Kb. Bukarešt, 19. noveanbra. Medicinski će fakultet bukareštanskog sveučilišta 3. decembra biti ponovno otvoren. Predavanja će držati rumunjski profesori.

Zsanttne objnae. OBJAVA. Ovih dana izvršiće se izmjena svih mesinganiii i bakarnih predmeta kao i dijelova na prozorima I vratima, sa gvozdenim. Ovim se stavlja do znanja gra« djanstvu, da u tom slučaju nesmije niko stavljati nikakve preprijeke, niti pab smije utajiti kakav metal. U protivnom slučaju dotično lica bilo bi kažnjeno sa 6 mjeseci zatvora ili 2000 kruna novčane kazne. , Car, 1 lcralj. okružni zapovjednik, OBJAVA. S obzirom na objavu c. i k. vojne goneralnc gub rnije br. 26711/1917. odl’ 1. novembra ov. god. odredjuje s© zai provedbu popisa stanovništva s ijedeće: 1. Stanovništvo se poziva da bude popisnim povjerenstvima u svemu pri ruciie dađc tačne podatke i da savjesnoi odgovara na pitanje ne samo g'.ede vlastite osobe i članova porodica, nego i glede odsutnih. 2. Popisni arci podijeliće se po kućama na pojeđine osobe. Om koji znaju! popisno arke latinioom sami ispuniti ili po drugom ispuniti dati, pozivaju se da to učine. Ori tako ispunjeni p j[isni arci biće po povjerenstvima po kućama pokupljeni i odnešeni. One osohe, koje nijesu u stanju popisne arlce latinicom ispuniti ne smiju i h ispuniti nego ih imajuj neispunjene čuvati dok dodje pjpi .na komisija, koja ćc iii onda prema iskazimal sama ispuniti. 3. Dan dolaska komi-ije u pojedina kuće biće dan prije najavijen. Tog dana imaju se stanovnici pojediuh kuća bezuvjetno kod kuće u srom stanu zadržavati. C. i t. okružno zapovjeđništvo.