Београдске новине

Ne’djelja

flEOGRADSKE NOVINB

25. novembra 1917.

& Broj 324. FstorHski kalendar. iVa današaji dan, 25- norembra 15G2. godinc rodjon ic u Majlndu slavni 'španski književnik Fe!ix Lopo do (F e ga Carpio. Lopo ilo Vega bio jo jiorijeklora iz praslarc kastiljanske plemićskc porodice. Postavži 1611. godino Bvcžtenik, bio je 1618. godine apostolski protonotar kod toleđskog nadbiskupa, a J627. postao jo član viteškog reda sv. Jovana. Umro je 21. avgusta 1635. godino u Madridu. Može so reći, da jc Lope de ,Vega jedan od najplodn ijib književnika sviju vrernena. Napisao je upravo nevjerovataa broi, preko 1500 manjih l većih komedija,*a os'm toga još i' romane i novele. I kad njegova djela ne bi ništa vrijedila, ovakav bi ogroman rad po samoj svojoj kdličini morao 'ulijevati poštovanja. Medjutim pak komedije Lopo đe Vege ne samo d:i su veIikim Gtijelom bilo odlične, već su se vrlo mnogo medju njima ođržale sve do današnjeg dana, dakle skoro 300 g> dina po piščevoj smrti održale na po?.ornicama. Skoro na svaki cvropski jezik prevcdcno je bar nekoliko odabranili đ'ela slavnog špaaslcog dramatiĆara. •— ”25. novembra 181-1. godino rodjen je u H e i Ibronn u znameniliprirodnjak Julius Robert pl. Mayer. živio je na.jviše kao Ijekar u svom rodnom rnjesfu, gdje je urnro 20. marta 1878. godme. Mayerova ispitivanja na polju prirođnih nauka protežu se naročiio na n a u k u o t o p 1 o t i. On je osnovao mehaničku teoriju o toploli. Njegovo je najglavnije naučno djc !o „Dic Mechanik der Warme 1 ' (Mchanika toplole). — 25. novembra 1865. godine runro je u Berlinu znamenili putnik ispi(ivač Heinrich Barth. Rodjen 16. februara 1821. godiue u Hamburgu. Barth jc već od 1845. do 1847. godine preduzco svoje prvo veliko pulovanje, i to kroz sjevemu Afriku i Egipat za sjeverozapadnu Aziju do odovud Eufrata. Ođ 1849. do 1855. god. putovao je kroz srcdnjiu Afriku. Na tom znam.enilom putu j rošao je Fesan, dijelom Saharu, Air ; B rnu i pronašao je 18. juna 1851. godino rijeku B i n u j e, pa se zatim podužo vremena bavio u Bagirmiju na Gaadu i u TJmbuktu-u. 1858. godine proputovao je Malu Agiju, a 1862. godme Tursku. 1863. godine bude postavljen za piofesora zemljopisa na berlinskom univerzitetn, a uBkcro zatim izabrat je za predsjeđnika nili djela najčuveuije jeste ,Re i s c n geografskog đmštva. Od njegoviu puiopisund Entdeckungen in Nord nnd Zentralafrika“ („Pulovanja i pronalascipo sjevernoj r'nednjoj Africi“.): 25. novc-mbra 1828. godine rodjcn je u Fužinaman Hrvatskoj (rijcčko modruška županija, gorski kotar srezj znameuiti hrvatski istoričar i nacijonalm radnik d r. F r a n j o R a č k i. Ma da smo se već nekoliko đana poslije 22godišnj ce njcgovc smrli (v. br. 49. „Beogradskih Novina" od 22. fcbruara ove godine, drugi podiistak) dosta opširoo osvmuli na život i rađ ovog iminog velikana, koji 'je kao pobornik narodnog jedinstva izmcdju Srba l Hrvafa u đobu, kada jc ta ideja još bila vcoma malo poznata, bio podjednako drng l Srbima, progovorićemo i snđa nokoliko riječi o njemu. Rački jc gimnaziju svršio na Klcci i u Varaždinu. Nemogavši zbog tadanjih pri!ika studilati 'jilozofiju, kao što jo isp va želio, stupio'je na biskupsko sjemenište (bogosloviju) u Senju. Već kao mlad bogoslov oduševijavao se za narodai pokret i objavljivao svoje prvo radove u ,,IY c v c n u“ l‘ u „Katoličkom listu“. 1849. gcdine budo poslat na bečki „Pasmaneum", gdje j.orcd svojih redovnih bogoslovskih stuđ.'Ja još i rnarljivo izučavao strone jeziko, a poglavito slavcoskc jezike. Vra'ivši so u Senj bude 15. avgusla 1852. godino posvećen za s\;eštenika. Po savjclu svoga dobrotvorn, bisknpa (vladike) Mirka Ožegovića prirni se za profesora fizike na Benjskoj gimnaziji. Iz loga doba datira

njegova prva veća naučna rasprava „0 kemićkom nazivlju“. Cim se uprazni mjcsto na bečkom ,,Augustineum“ u, biBkup OžegovTć pošalje svoga ^tfćeiTka tamo na_ duhovne studije. 11853. gcdine). Već 1855. godine Rački buđe promcvisan za doktora teologije i dobije za profesora crkvenc|a prava i crkvene lsiorijo na senjskoj bogcsloviji. Uskoro bude postavljen i za starešinu toga prosvjetnog zavoda, kao i za člana „duhovnog stola ‘ (t. j. duhovnog suda, konzistorije). Još kao djak pokazivao je Račkf vo!ike nakfc-ncsti za ono polje racla, na kojemu je u prvom rcdu osvetlao obraz svome narodu istoriju. Prikupivši u Beču ’dosia gradje za đomaću istoriju, javio so u Benju sa svojim prvim većim istoiijskim 'djelom ,,Nacrt jugoslavenske povjesl i do IX. vijeka', u kojemu prvenstvcno iznosi rad slavensluh apostola Cirila i Metoda, kojima u ćjelini posveti svoje fduće veliko djelo ,,V i c k i d j e I o v a n j e slavcnskib apostola sv. ćirila l Metoclija". Ovo je u cijeloj svjetskoj književnosti najopširnijo djeloo tom pređmetu. Opet o raclu ovih niKistola, na ime o azbuci, koji su izrađili Slaveuima, govori djelo „Pismo Blovjensko“ (1861. godiiic), o književmom radu njihovom progovorTo je u ATis.ućnici“. Rački jc mišljenja, da je Cfrilova azbuka koja se još" d an d an j u u po t r eb I java uneh'rn hrvatskim i slo venačkim crkvam a identična s a g 1 ago 1 j i com, Kao proizvod njegovog marljivog racla na prikupljanju rukopisa izlazio je 1859. god. u „Katoličkom listu“ njegova rasprava ,,P r e g 1 e d g 1 a g o 1 j s k c k u j i ž e vnosti crkveue sobzirom na s v. p i s m o i 1 i t u r g i č k e k n j i g e“. U ovo doba spađaju i radovi „0 pretnještaju b i s k u p s k e s t olice iz Krbavc u M o d r u š“ 1 „7. i v o t T o m e, arhidjakona s p 1 j c t s k o g a“. Vr!o važan odjeljak u Račkovom životu jestc njegovo bavIjenje u Rimu, kuda jc zauzimanjcm S t r o s s m a y c r o v i m bio poslat za kanonika takozvanog „IIi r sko g k a p t o 1 a s v. J e r o n i m a“. Ovđjc je učinio mnoga dobra svojim sunarodnicima, naročito umjetniđmn, koji su dolazili u Rim. Pod uticajem slavnog P a v I a Š a f a r i k a bavio se prepisivanjcm glagoiskog ,,A s e m a n o v o g c v a n g c i i s t a r a“. Ovaj starodrevni spomenik slavenskog jezika ugledao je svijeta 1865. godine, propraćen predgovorom, koji su napisali Rački i prof. Vatroslas Jagić. 1860. god. Rački se vrati u domovimi, namjcravajući isprva da tamo samo obidjc svoju rodbinu, pa da se poslije vrati u Rim. Ali političke prilikc zahtijcvale su. da on ostane u domovini. Po pozivu Strossmayerovom ode n Bcč, gdje su sc narodni prvaci savjetovali o staniu stvoreuom političkim preokrctnm onoga doba („oktobarska diploma"). U svlina pitanjima, Rački je bio uz svoga slavnog prijatelja Strossmaycra. No s perom u ruci Rački je prvi put stupio otvoreno u politički život svojim djclom „0 d 1 o m c i i z državnog prava Hrvatske za narodne d i n a s t i j e“. 15. avgusta 1861. god. Rački bude izabran ba poslanika u Iirvatskom saboru, a 1863. godlne budc postavljen za školskog iiadzornika, gdje je stekao mnogo zasluga oko izrade školskih knjiga. U ono doba izdavao jc sa Jagieem ,,Književnik“, u kojemu su u toku godina rzašla neka njegova najznamenitija djela, kao „Ocjena starijili izvora za Iirvatsku isrpsku povijest srednjega vijek a“, ,,P r i n o s i z a c p i g r a f i j u jugoslavcns k u“, ,,0 o b r a n i h r v a t s k o-s 1 av o n s k e g r a n i c e“ i t. d. Novembra 1865. gcd. Rački bude opet izabran

nja samo one najvrcdnije, najčišće momente umjetnosti, dok se s ostalom napravom dosta- muči, pa zato nema pravog oka za dimcnzijc u gradji svojih stvari, za kompoziciju. Meiii još imponira i dobro ocrtana pozadina njegovih Ijudi. Ta je pozadina sasvlm ,,balkanska“ — t. j.: izvana gruba tradicijonalna stega strogog starog morala s ncčovječnim posljedicama, a iztnitra silna istočnjačka strastvenost, u mtiškarca i u žene. Pa sad udaranje tih valova, vrućili i inoćnih iznutra, a tvrdoća i otpor stijena izvana, sve jačc i jače, dok i!i stijene n'e pukmi ili se vaIovi srđit ! i neizdovoljcni nc smlre to je taj iiiteresantni okvir Stankovlćcvih Ijudi, koji su uostalom, bilo muško btlo žensko, svi istog „nečistog" vrela, svi su oni Balkanci — Mitka (iz ,,Koštane“), njegovo najuspjelijc licc, u kojcm su u Sofiji uživali kao u „pravom“ Bugarinu. ,,To jc izgleda moj

giavni ton, glavna žila i poluga mogai književnog shvatanja i osećanja" priznao mi je sam. Dodajte još k tome u „Nečistoj krvi“ sasvim osebujan narodni običaj u nekim krajevima (svc do najnovijeg vremena!), da ocevi žcne malodobne sinove, upravo dječakc, samo da bi imali radiiih sila u kućl, a i da se s njinia ,,provodc“, onda ćetc razumjeti, zašto se ovako razigrao pisac i sam s atavističkim instiktima, kađ jc našao jednu vjckoviiu žilu, kojom jc strujala „nečista krv“. Razumjct ćetc i to, zašto Stanković „nema stila“ i kako hi taj sasvim balkanski rclijef izglcdao, da se jc „francuski" izgladio! Zbog osebujnosti i samorodnosti djela, zbog ncposrcdnosti piščeva osjcCanja morala sc i u ovom lirvatskom „prijevodu“ ili bolje: izdanju latinicom ostaviti ekavština i mnogc riječl lokalnog kolorita. Hrvati će u „Ncčistoj krvi“ upo-

za člana sabora. No vrhunac njegove naučničke karijere predstavlja 26. juni 1866 god., kada je Račkl izabran za prvog predsjeđhika „Jugoslavenske akademije znanost! i u m j e t n o s t i“, koju inicijalivu za svoj postauak poslije Strossinayera Ima u rr.nogome da zahvali i Račkome. 10. aprila 1867. god. bude Rački od vladara potvvdjen ua tom mjestu. Za vrljeme svoga poslanikovanja u .saboru 1868. do 1872. god. primio se vodstva, tako-zvane „nezavisne narodne stranke“, na kojenui ga je mjestu 1 zatekla smrt 20. februara 1894. godine. Izdavanje potrošačkih Hstova za brašno za ni’esec deceinbar. Kotarevi opštinc grada Beograda od sutra 26. ovog mjeseca otpočećs Izdavanjc potrošačkiii listova za brašuo za mjesec dcccmbar. Izdavanje vršiče se po ulicama, to jest svakoga daua sarno izvjesnc ulice moćiće dobiti istoga dana potrošačkc listove, drugog dana druge ulice i tako dalje. Sutra 26. ovog mjeseca moći će dobiti hljebne kgrte gradjanstvo iz ovih ulica: I. kotar: 26. novembra moći će dobiti poIrošačke listove gradjanstvo samo iz uiica: Šumadijske, Rudarske, Svetoga Save, Krušcdolske. Ohridske i Zoriue. II. kotar: 26. novcmbra iz ulica: Zorine, Poslaničke, Oimnazijske i Makcnzijeve. III. kotar: 26. novembra iz ulica: Smiljanićeve, Daničićeve, Zorine i Dobrinjske. IV. kotar: 26. novembra iz ulica: Topčiđcrske i Hajdnk-Veljkov Venac. V. kotar: 26. uovcmbra iz ulica: Balkanske, Kraljicc Natalije, Pajsijcvo i Bregovitc. VI. kotar: 26. novembra iz ulica: Strahlnića Bana, Jovanovc i Jcvremove. VII. kotar: 26. novcmbra iz ulica: Avramove, Izrailove, Jevrejske, Mojsijevc i Solunske. VIII. kotar: 26. novcmbra iz tilica: Dušanove, Knjeginje I.jiibice i Dobračinc. IX. kotar: 26. novembra iz ulica: OornjoPaliluske, Uske 1 Ojušine, X. kotar: 26. novenibfa 'fe ulica: Bitoljske, Bugorčićeve, Drtničfća i Gundulićeve. XI: khtan 26. novcmbra iz ulica' Kralja Alcksandra i Male. XII. kotar: 26. novembra iz ulica: Ratarske, Grcbljanske 1 Kralja Aleksandra. XIII. kotar: 26. novcmbra iz ulica: Trn, NovoPazarske, Mileševske, _ Vojvodc Dragomira, Vojvode Protića i Zičke. Xiy.’kotar: 26. r.ovenuyrt tz uiica: Mačvanske, Graničarskc i Dfnujrtnove. XV. kotar: 26. novembra iz ulica: Majdanskc, Vinogradske i DeČije. Ć u k a r i c af 26. novcmbra iz ulica: Cika Ljubinc i Zadrugarske. Karte za meso za deceuibar. Karte za mcso za mjesec đecemb a r izradjene su i danas ili jc takscno poresko odjelenje opštine grada Beograda razdavalo svima rconima otištine grada Beograda. Reoni izdavaćc karte za meso za idući mjesec gradjanstvu od sutra, te se iste mogu primiti u uredima reonskim istoga dana, kada se primaju karte za brašno za iđući mjesec.

znati najbolje djclo najjačeg srpskog pisca. Mi imamo i romana i novela (da o drami i nc govorim) daleko bolje koncipiranih i unijetničkije izradjenih, ali — pustivši na stranu misaonost naše lirikc i na pr. Markovićevih drama, a uočivši strogo stvaralačku stranu dublje i jače stvari od „Nečiste krvi“ nemamo; možda i stoga što smo nešto ,,čišće“ krvi, pa su se virovi smlrili. „Nečista krv'* nije zapravo ni romin u smislu poetike (kao što ni ,,Koštana“ nije upravo nikakva drama), ona nije ni književno djelo literara, koji razvija ncki problem, pa hladno i proračunano sve opisuje, ne, oua je jav u umjetničkom snu uzavrelog taIcnta, koji ©a iz svng balkanskog korita razlio u krajine Cistoiimjstnasti — gonija. I on će nakon rata bitl jedini kadar, da uapiše tragediju svojc zeniljc.,. U Bcogradti, o Ilinju 1917. Dr. Milan Ogrlzović.

Jabuke. Opština grada Beograda nabavila je veću količinu jabuka iz okruga čačanskoga i iste se prodaju od juče gradjanstvu za ličnu upotrebu na Cvjetnoin trgu. Pažnja vojulcima-pjevačiina. Vojnici-pjevači naročito se upozoruju na jedan današnji naš oglas, koji će ih interesirati.

Književne vijesti. Češki romaii u izdanju „Zabavne BIblioteke“. Ime mu je ,,P a s s i p 1 o v a“ a pisac Karel Sezima. Mladi ovaj pisac zapremio je u češkoj najnovijoj književnosti odlično mjesto kao elegantau stilist i đubok psiholog, pa mu jc i ovo djelo najdublja analiza ženskoga srca. Oštrim okom i umjetničkom kulturom sazdao je evrsto zdanje. Trenutačnom intuicijom iznio je iz dna duše sve ono besvijesno, atavlstičko i animalno. što drijema u najskrovitijiin zavojima ženskoga bića. U češkoj iiteraturi malo je knjiga tako žarkoga naturela, tako izrazite sposobnosti, da promeću seksualno u spiritualno, kao ovaj roman nesretnc udovicc Klare. Djelo savršcne telniike, kojc se natječe s đjelimn veiikih francuskih romanopisaca. Poslastica za gourmandeb Ovo je druga knjiga, što ju Je „Zabavna Biblioteka" izdala Iz područja češke literature. Prva jc bila „Sestra Paskalina" od Joliusa Zeyera. — Kako nam redakcija javlja, za četiri dana razaslat će se već i liajnoviji Bourgctov romau ,,L a z a r i n a“, koji ]e pvije tri mjescca izašao u Parisu. Doista brzo, čime se redakcija može ponositi! Ztianitne ottjtnie. OBJAVA. Za klopumi i tačntj'i prcgicd svih ilo sada izJatih obj'ava oclnosno prekoračivnnja i prctjcnvanja maksimalnih cij'ena i faisikovanja životnili namiroica objavljuje so ovo: PreLoračivanJo maksiinalnlh cijena Bkrive ono osobe, koje robu, lcojoj je mak.rimalna prodajna cijena određjena, javno ili tajno; upotrcbljavajući svakojako lukavštino i krišonv skupljo prođaju no rto jo utvrdjena maksimaina cijcna; Zbog pretjerivanja cijenc okriviće se one osobe: a) koje kao prodavci pri kupovlnl ili prodaji stvari opšto potrc-bc na takav način rade, da ini poslije dohođak znatno preko odgovarajućo mjero mjesnili priiika suvdšo vcliki bude i da tako đostigiKj cijenti, koja otežava život potrošača. Ovi prekršaji kazniće ss sa novčairom kaznom d-o d\'o hiljade (2000) krima i zatvorom do šest (6) mjeseci; b) ko predmeto opšte potrcbo bag\> milava, iii nafrupujo, iii proizvodnjn jli trgovinu timo ograničava; c) ko utiče na promct trga s predmetima opšto potrebc sprječavanjem posjećivanja trga, prekupljivanjem od posjetilaca trga van irgova iii na koji drugi načjn; d) koji pronosi lažne glasovo ili đrugo koje src-dstvo upotrebljava racii zavarivanja da talco svoju poduzctnu dobit znatno preko odgovarajućo mjere mjesnih priiika povisi, k-ojom, fee oteža\'a opstanak potrošačima. I j . | | | Ovi prestupi kaznićo sc novčanom kaznom do dvadesot liiljada (20.000) kritna i sa zatvorom do (1) jedno godine. Ko u svrhu prevarc životno namirnico koje su u trgovini ili prometu laži.o gotovi ili patvara (falsiflkuje) iJi Iažno g> tovljenjo ili patvarno ili zđravlju škodIjivo životne namirnice sa zitanjcm iznosi ili prodaje, b?z da jc kupcu stanjc stvari poznato, kaznićo so novčanom kaznom do deset hitjada (10.000) knma i zatvorom do Šest (6) mjeseci. Ako u ovom slueaju prodavcu no bi poznato bilo đa jo stvar falsifikovana ili zdravlju škodJjiva, oaida on ako ovo no dokažo da mu jo pored najveće predostrožnosti, zabranjcno svojstvo nepoznato bito podtežo novčanoj kazni do 2000 kruna ili zatvorom do 20 dana. Osim ovoga u svima gorc naveđenkn prestupima možo se u presudi izreći gubitak koncesije, zatvaranje rađujc, isključenjc od poliadianja tržišta i gubitak zaplijenjc robc. Svima noophodno patrcbniin artikiama, naročito životuim nainirnicama odredičo se rvaaično najvišo djene i objaviti u novinama (Brogi'adsko Novinc) I bićo javno Izložeuc ua svirn tržištima. Svo ntvrdjeno djenc ni u kojem slučaju jio smiju se prekoračiti,- (ni oi\da n,a ako su prije, ranije nabavljeno.) Pri prodaji svih ostalih potrebuih ar-

Sfrana g. , tikala (dakle no samo neophodno potrebnih ili nužnlh) dopuštena jo najviša za-' rada od najviš© 15o/o. Svi trgovci — ili koji uopšto trgujll. Imaju bezuslovno odmah na svom espapu u radnjama vidno izložiti djeno tako, da za' svakog kupca vidn© budu. Prodavci na tržištima kao i u prodavnicama imaju jasno. i pregledno na jednoj tabli sa krcdom ili na drugi shod.rn način izložiti djeno nepo sredno na mjestu prodaje. Ko so ovo narcdbo ne pridržava kaztiićo so sa čctrdcset (40) dana zatvora i novčamom fraznom do Čelfri stoline (400) kruna. Za saućcsnlka prctjcnvanja Hl pretjeranog naplaćivanja djeno uzećo so kao krivac i onaj koji sa znanjem za maksimirano robo naplaćujc veću djenu, no što jo đozvoljena, kao i onaj koji ovo propusti da javi. Prijavo prckoračivamja đj'ena kao I krivoti'oraca životnih namiruica nagradiće so a imcna prijavljača držaće se u fajnosti. Svc kazno objaviće so u „rieograo skim Novinama,” osim toga u izlogu do tičnog okrivljcnog izbžićo se u plakati izvod prcsudo. Kažnjenja pretjeranog naplaćfvatija cijene, patvaranja (falsifikovanja) životnih namimica izvršićo se od dana obnarodovanja ove objave ncmilosrđno i u najvećoj mjeii. Beograđ, 20. novemcra 1917. C. j k. okružuo zapovjeduištvo.

OBJAVA. Svaki posjeduik mora nilijeka, koje u svojoj kući nc potroši preko opštine prijaviti radi predaje sreskom zapovjcdništvu na Banjici. Slobodno prodavanjc mlijeka za Beograd ili beogradskim stanovnicima strogo je zabranjeno. Prekršcnje ove naredbe strogo eđ se kažnjavati. Beograd, 20. novembra 1917. C. 1 k, oknižno zapovjedništvo Beograd-grad.

Poslijeđnje brzoiavne vijesti, NJEGOVO VELIČANSTVO U JUŽNOM TIROLU. Kb. Bozen, 24. novembra. Njegovo Veličanstvo stiglo je juče u jutro u Tirol. Car i kralj je prhnio izvještaj višc viših zapovjednika o položaju, a onda je otputovao na front, otkuda se poslije podne opet povratio u mjesto svoga zapovjedništva. Kođ večere u posebnom đvorskom vozu prisustvovali su zapovjednik vojtic skupine barun Conrad Ho t z end o r f f s k i sa svojim načelmkom glavnoga stožera general-majorom M fi II e r o m i zapovjednik divizije carskili lovaca podmaršal pi. Verdross. Njegovo Veličanstvo primilo je poslije baruna C o n r a d a u posebnu audijenciju, u kojoj je ovaj caru i kralju podnio izvještaj. Posjeta je vladareva bila namijenjena suganskoj dolini i ostalim dijeiovima fronta.

fbđpBRaže prchwu, [GIESSHUBLER ^ČISTA PRiRODNA ALKAUČNA. Heinricii Haiion! d. d. Beč I Karlsbatf. Glavno skladište za Srbiju: U vojnoni prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Milana ulica 87.

EHiPoziim peStahske-ugarshe KOMERGIALNE BANKE

U BEOGRADU KNEZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. I K. MONOPOLA PE7R0LEJA I ŠPIRITA Bavi se svima bankarskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Atistro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. SpecijalRO odjelenie za sžlfanje novaca ratnim zarohtjenicima i interniranima. Prima ulogc i obavlja mijenjanje novca po najkuJanlnijim dnevnim kursevima. Zasebno odjelenje za rotiu za m vrste irgov. posiova. ri Osnovna glavnlca i prižuve n J | 232.000.000 kruno. | |

Bradjanski sudc. i k. okružnog zapovjedništva Beoorad-flfad. Br. 1075j6-1917. Oblava. Ncpoznati nasljcdnici Vasilija Zlaiića iz Beograda iraadu ic u roku od jedne gođlnc ovorae sudu prijavitl, Inačc će sc taos'nvriina bcz obzira na njlhova potražlvanja raspravlll. Bcogrnd, 15. novcmbM 1917.

riraojausUi suu c i <kr. okružaog zapovjcdniitva Seograd-grad. 3100-9

Ofllašujte u Beograd. Novinama

Sa prcvelikim bolom ti duši, javljamo svojim prijateljima i poznariicima da je našc milo siroče t Miila (Hlla) P. Gjordjevlć u<5. VII. raz. ginmazije, ispuslila svoju mladjanu dušu u 18 . god. u Francuskoj na Petrov-dan ove god. na krilu svoje nesretne tetke Seje. ■ Oialoićeni za navijck: otic Pcia Ojordjević. upravnlk poreskog odjeiicnja; baba Kata S. Pavlović; ujacl: Danilo i Dragiša; ujne: Dara 1 Lepa; Š3994 teike: Dara, Dana i Seja.

Sa bolom u duši javlam srodnicima i prijateljima, da sam izgubio još jednog sina t Arsu Gjordjevića trg. pomoćnlka iz Sapca. koji je preminuo 2. avgusta o. g. u Francuskoj. Šabac, nOvcmbra 1917. god. Ožaloščeni: otac Rista OJordjevič, preduzimač 1* Sapca; sealra Kristlna 34005 Struodlalić 1 oslaia rodbina.