Београдске новине

H m . 3 ;

Utorak

BEOORADSKE NOVINE

4. đeceHibra 1917.

j

ŽK'ote P., Šepšin; 4658 Negić udova Draginja Mladena, Nemenikuća; 4662 Nenadović udova Mileva i deca Ljubomira., Pinosava; 4685 Nešić Milana porodica, Železnik; 4668 Nikodinović Zivota sin Ljubisava, Stojnik; 4672 Nikolić Cveta i deca Ljubomira M H Mirijevo; 4595 Nikotić Mihajlo, poslužoik duii. suda; 4545 Nikolić Miloša, porodica, Darosava; 4638 Nikolić udova Roksanda 1 deca Milenka, Arnojevoj 4601 Nov'ić udova Savcta Lazara, Cukarica. P: Broj 4693 Panić Ljubica R., Železnik; 4645 Pantić udova Darinka i Radovan otac Živana, Vrčin; 4552 Pavlović udova Budlmka i deca Miiana, Rajkovac; 4642 Pavlović udova Darinka i deca Miloja, Parcane; 4602 Pavlović uđova No-vka 1 deca Lazara, Nemenikuća; 4684 Pavlović udtova Savka i deca Milutina, Šepšin; 4670 Pavlović-Veličić Marica i deca Ljuboniira, Vrbovna; 4611 Pccić udova Mirosava i deca Živojina, Ripanj; 4538 Perišić pok. Milivoja deca, Medjulužje; 4618 Petković udova Milica i deca Milenka, Djurinci; 4687 Petković udova Persa i deca Milisava, Sopić; 4578 Petrović Ljubomir sin Marka, Beli Potok; 4589 Petrović Marka porod. B. Potok; 4679 Petrović Milana L. deca, Sremčica; 4633 Petrović MiIana porodiea, Kumodraž; 4639 Petrović udova Miričida i deca Milutina, Aruojevo; 4640 Petrović udova Žarka | i deca Miloja Dj., Darosava; 4559 Popović udova Milcnija i deca Milana, Boleč; 4657 Prokić Mitovana porodica, Trbušnica. R. Broj 4586 Radosavljcvić Milo-rada i Radotnira roditelji, Koraćica; 4553 Radosavljević udova Vukosava i deca Miloša, RuŠani; 4690 Ranković udova Damjanka i deca Mateje. Rušanj. S. Broj 4619 Sarić udova Roksanda i deca Milutina, Dučin; 4605 Savić ud. Leposava i deca Živojina, Žarkovo; i 4652 Savić Zivka deca Venčane; 4621 j Savković udova Stanka i deca Milojka, M. Požarevae; 4596 Sekulić Nikolc porodica, čin. sanit., Kapetan Mi- _ šlna 20; 4561 Simeonović udova Stanica 1 deca Milije, Železnlk; 4546 Slmlć udova Ljublca I deca Mlhalja; Ripauj; 4608 Šimonovfć udova Zorka 1 deca Lazara, Dučine; 4615 Stanlć udova Danica i deca Miloja, Baroševac; 4544 Stanimirović udova Zivana 1 dcca Marka, Grocka; 4567 Stanković udova Stanica Milenka, Be!i Potok; 4616 Stanković uđova Živana i deca MUije, Begaljica; 4659 Stanojević udova Hristina i deca, Amerić; 4629 Stanojević udova Leposava 1 deca Milovana, Amerić; 4543 Stevanović udova Ivanka i deca Milivoja, Ripanj; 4592 Stevanović udova Jelica i deca Milovana, selo Mladenovac; 4556 Stevanović Milana porodica, Vel. Moštanica; 4591 Stevanovič udova Go9pava i deca Milovana, Vranić; 4604 Stevanović Radojka i deca Ljubomira, Leštane; 4550 Stevanovič udova Tomanija, Guberevac; 4560 Stojanović Mihajla porodica, Vrčin; 4671 Stojanović udova Živanka 1 deca LJubomira, Jajlnac; 4562 i 4617 StojkOTić Miloja porodica, Vinča. T. Broj 4542 Tomlć udova Danica i deca Milutina, Cibutkovica. U. Broj 4667 Urošcvić Ljubisava roditelji, Nemcnikuča; 4666 Urošcvić udova Rosanda i deca Ljubom., Šopić.

V.^ BroJ 4613 Varić udova Lena ! deca Miiana, Ropočevo; 4682 Varić udova Stana i deca Milentija, Mladenovac; 4563 Varić udova Stanija i deca Mih., Sremčica; 4654 Variljević udova Darinka i deca Miiosava, Šunjare; 4536 Vertović udova Draga I deca Mih., Železnik; 4663 Veselinović Ljubisava porodica, M. Moštanica; 4590 Vukovič udova Miroslava 1 deca Mih., Šepšin; 4593 Vulcović Toma, monop. posluž., Simina ul. 21. Z. Broj 4585 Živanič Milutina porođica, Miljan; 4535 Živanović Draginja i Ljubomira deca, činovnika, Makedoinska 30; 4669 Živković udova Jelica i deca Ljubomira, Guberevac; 4607 Živojinović udova Anka i deca Živojina, Kumodraž; 4548 Živojinović udova Kosara i deca Milana, Brajkovac; 4643 Žujović N. Milovana porodica, Rajkovac; 4673 Zujović Radojka i deca Ljubisava, Nemenikuća. Grad i okolica. Onevni kaiendai. D a n a s |e utorak 4. decembra, po starom 21. novctnbra. — Riniokatolici: Barbnra dj. m.; pravosiavni: Vavedenje. Casnička i tinovnička kasina otvorcna ]c đo 12 sati u noći. C. 1 k. vojnlčkl dom: Cltaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreuo od 7 sati izjutra do 9 sati uveec. Slobodan pristupsvakome vojniku. Beogradski orfeum (u zimskom pozorištu. prije Boulevard): Poćetak predstave u 8’30 uveče. Kinemaiograti: Vojni kino u Kraija Mllana uiici 36 (Koloseum): U 3, 4'45 I u G'30 sati poslijc podr.c predstave zu gradjanstvo. — C. i kr. gradjanski kino «a Tcrazijama br. 27 (P.;ris): U 6 s iti uveče predsta.a za gradjanstvo. Noćna služba u ljekarnama: U icdmici od 2. do ukijučivo 8. decembra obavljaće noćnu službu u Beogradu ovc ljekarne: 1. lejon: Kušaković, Knežev Spomenlk; B. reion: Viktorović, Teiazijc 28; 111 rejon: P r e n d i ć, Kraija Aleksa dra ul. 64. Posljednjl elektrlčni voz za Topčider krcćc od spomen ka u 3'30 sati posiije podne, a iz Topčidera za Beograd u 4'03 sata pcsltjc podne. To važi i za ned j e 1 j u, Red vožnje parobrodom iz Beograda ti Zemuu: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. lz Zemuna za Beograd: 6*30, 7'30, 8'30, 9'30, 10 301 11-30 pr. podne; 1'30, 2'30, 3'30 4'30, 6'30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — lz Zemuna u Rauljrsovu: u b sati ujutro i u 12 sati u.podne — Iz Pancsove u Zenmn: U S'30 sati prije po<tnc I 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zenutna i Fancsove I ooratno ue ristaje u Beogiadu. — Brodarski saobraćaj a b a c—S m c d e r e v o. PoSazak tz Beograda za Sabac: sii edom i s.ibotom u 7*30 sati u jutro; iz Sapca za ceograd: ćetvitkom i ftetijeljom u 7 s. n jif.ro; iz Beograda za Smeđerevo: cetvrtkom i nedjeijom u 3 sata posllje podne; iz Smedereva za Beograd: utorkom i petkom u 8 sati u jutro. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odiazak lz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga poned.eljka, srijede i suboic. Odlazak U Beograda u 5 sati izjutra, dotazak u Oroo.vu u 3 sata i 10 minuta posiije podne. Iz Oršove u Zernun i Beograd svake neđjelJĆ, utorka 1 četvrtka, odtažak iz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Beograd u 8'30 satl u vcčer. Botanićka bas ta. Otvorena utorkom, čctvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjet bolesnika u bolntcama: U boinici .BfčUo*: od 2—4 sata posiije podne. U boinici .Briiim“: od 9*30—12 sali prije podne i od 2—4 ssta postijc podne. — U c. 1 k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak I uedjelju od 1—3 poslije podne. KužnrDolnics; i'osjeta nije dozvoJjena. Obaviještenja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 satt prijc podne nauiazu u bašlu bolnićke zgrade sa strane Vidinsae ulice. V o j n o parno toplo kupatilo uCarDušanovojulici.— 1. Kupatilou kadama: #) Za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 ssti poslijc podne, a ncdjeljom

l Broj 4534 13ić Darinka udova Save, lef oprav* monop.; 4533 Dić Miliea udoya Niltole, »rea. kapet, Lazarevac, Mlin; 4694 Iwiloyić Makairna pon dl a, poaluž. tnagac., Budim6ka 17; 4687 Isajlović Milana porodica, Popović; 4651 Iv&nović Ddova Stanlja i deca Matejc, Guberevac; J. Broj 4697 Jakovijević udova Stanfca i deca 2ivka, Beli Potok; 4606 Janić Ddova Ivarta i deca Zivoie, Vrčin; 4576 Janićijević Nadežda ćerka AUksandra avežt., Sibnica; 4532 Janković Du an sin [Nikole, pores. ćin., Kotorska 15; 46 i7 Jovanović udova Danica i deca Živana, Nemenikuća; 4636 Jovanović udova Golubica i deca Milana, Leštane; 4692 Jojvanović iova Ivana i đeca Milovana, Barajovo; 4624 Jov&ncvić udova J vanka Milivoja K., Mirijevo; 4678 Jovanodć udova Milanija i deca Milana S , Žarkovo; 4510 Jovanović Milenka porod ca, BegaIjica; 4644 Jovanović Milutin porođica, iMirijevo; 4564 Jovanović Natalija t deca Mihajla, Groeka; K. Broj 4625 Kojić KonstanSinović Jhoidrag sin Milorada, Venčani; 4689 Kostić lidova Ruža i deca Miiana, Ripanj; 4337 Krstić pok. Milutfcia deca, M. Moktimg; 4603 Kuzmanović tulova Miiica l dcca Lazara, Vrčin; L. Broj 4579 Lazarević udova Danica i Heea Mih., Grocka; 4635 Lazarević Miloja Gj. porodica, Bistrica; 4680 Lukić Mf. loša porodica; Rosnik; Lj. Broj 4582 Ljubteavljevič ttdova Draginja i dcca Miloša, Nemenikuća; 4575 Ljubisavljević poč. Radisava <leca. učit., Nemenikuča, kod Mih. Milojevića, svešt. M. Broj 4580 Mauojlović Mili. deca, Stojuik; 4566 Maričić udova Miieva i deca Aiiloša, Žarkovo; 4616 Marinković ttdova i deca Živka, Nomenikuća; 4632 Marinkorić udova Stanka i dcca Mihajla, Barajcvo; 4581 Malinković udova Tornanija i deca Milana, Nemonikuća; 4630 Marković Marka porodica, Kumodraz; 4688 Marković Miliuka deca, Šo;iić; 4634 Matič Martnka rociitelji, Ranilovič; 4565 Matorčevič MUutina porodica, Pudarci; 4683 Mijatović udova Katarina i deca Milutina, Šopič; 4577 Mljatovič Milinka Ž. porodica, Rantlović; 4664 Mijato-vić-Pavlović udova Ljubica i deca Ljub., Šopič; 4674 Milanović Ljubomir porodica, Koračiča; 4623 Milenkovič udova Ivanka i đeca Miloša, Umka; 4627 Milič Milana porodica, Pružatovac; 4541 Milić udova ’Stanka i deca Milana, Babe; 4677 Milojevlć udova Darinka i đeca Milenka, Vel. Ivanća; 4651^ Miloradovič udova Djurdjija i deca Živana, Rttšanj; 4665 Miloševič udova Leposava i deca Ljubomira, Amerić; 4598 Milošević Svetisiav sin Žarka, Žarkovo; 4691 Milovanović ttdova Lenka i deca Milana, Leskovac, 4656 Milovanović ud. Milka i deca Milovana, Trbušnica; 4655 Milovanović Milorada roditelji, Vel. Moštanica; 4661 Milutinović udova Andjelija i deca Ljttb., M. Ivanča; 4648 Mitrašinović udova Milica i deca Živana, Popović; 4555 Mitrić Miiovana porodicii, Vrčin; 4650 Mitrocvić udova Mara i đeca Živana, Mala Ivanća; 4599 Mitrović Živana porodica, Barajevo; 4612 Mračić Zivote porođica, Umčari. N. Broj 4584 Nedeljković udcva Jclena i deca Miloja; Guberevac; 4600 Nedeljković udova Mirosiava i deca am rr vfama^ag i , imm> —■ Nekako u to doba otvori mu sc još šire poljc rnda u oba pravca, i u školi i van ove. Bijaše se ugasila jedna siromašna zndrttga. Muškl potttriješe, a ženske se pou.davaše po drttgiin zadrugama i tražahu kupce za otkup zajcdničkog zemljišta, kako bi dobiVeni novac lakšc i pravcdnijc podijeli!e. A!i je tt Vojnoj Krajini bilo teško prodati zcffiiju, jer jtt je svaki seljak imao dosta, Često i sttvišc, a ko nije bio graničar, t. j. pripadnik Vojne Krajine, taj je po zakomt nije mogao kuJMH. Sjetiše se Učitelj Marka i pomiđe Je njemti, a on to jedva dočeka. Zentlia je u ono doba bila vrlo jeftina: jedtto jntro dobre oranicc stajalo je oito četrdeset forittata, a one godinc i mnoe d jeftittlje, jer je bila gladna godina. 'obio je od jednom za dvjcsta i četrdeset forinata osam jutara oranice, četvrt jtttra parloga t praznn potkućnicu. Odmah dobi od vlasti dozvolu za bespiatnu gradju iz šttme i još iste godlne podiže maienu kttću od naboja, a druge godlne dokupi od drttgih ljudi još osam jutara zemlje. Moglo mu sc, jer je na tavann intao još dosta hrane, a ova jc zbog nerodicc bila te pa i iduće gođine vrlo skupa, Tom kupovlnom nijč on učinio ništa Osobito. To stt čittiii i drugi Ijudi njemu približno ravni, jer skoro svako graničarsko dijete odraslo jc u svojoj kttći, pa nm je bilo u krvi da teŽi da opei do rijc dodje, ako je kojim slućajem ostao bez nje. I da je na tonie ćstalo, niko ne bi ni glavu okrenuo na to, Šca radi učitel] Marko. Ali on jc počeo da radi, što je nioralo pasti svima u oči. Zeljkovao je da i on ima vinograd kao J drugi Ijudi, pa u toj revnosti podiže ta tri godine ošara iutara vlnograda.

Istlna da je onda bilo mnogo lakše podizati vinograđ sa domaćom lozom, nego danas na amerikanskoj podlozi, ali je ipak i tada to bio veiiki pusao u sravnjenjti prcrsia proizvodnji jednogodišnjili biljaka, a naročito za čovjeka bez dovoljne radno snage. Seljaci počeše da ga uračitnavaju tt bogatašc, jer nl jcdan od njih ne imadjaše ni polovlnti toliko vinograda, pa ga nianjc usluživaliu besplatno i rado se napiaćivahu za svoje uslttge. Nijesu imall pravo. Dalcko jc on bio od bogatstva i jedva da je smio reći da nije pttki slromah. To jc on najbolje znao; pa da bi naknadio ono, što je u seljačko] pomoći gubio, on se još više upinjao tt radu.'a mati i žena ga svojski potpomagaltu. lz onoga, što sam vam do sad 0 njegovom posiovanju isptičao, ntožete prilično i sami nagadjati, šta i koliko je taj čovjek sad svc radio. Pa bar da jc samo na torne ostalo, pa opet kojekako. Ali, kao Što rekoh, otvori nm se u školi Šire polje lada. Na mjesto časlovca i psaltira ili bolje rećl pored ovilt počeše da sč uvodc čitanke na ČtstOtti narodnom jcziku s bogatom sadržinom iz svih mođernih Skolskih predmeta; prestadoše štica 1 sricanje, a na njiltovo nijesto dpdje učenje čitanja i pisanja po Festalocijevoj metodi; tražilo se čak i raČunanjč s prostim razlomcima, a povrh svega toga uvede se i nedjeljna i praznična škola za odrasiiju mladež. Brzo^e učitelj Marko našao i u tom tićvom poslu; aii to nije bilo dosta. Njemu je vlast staviia u dužnost, da nz ncznatnu nagradu kao spreman učlteij upućuje i neke svoje manje spremne koiege u novi školski posao, i sad je nastala jedna trka Izmedju ovih i njega: čas je

on njima odiazio, čas su oni njemu đoiazili na predavanje. To u malo da ga nijc iznurilo. Neki put mtt dodje da presvisne od jeda. A i kako ne bi, na primjer u ovakvom slttčaju: „Jesl li nattčio iz grantntike, što sam ti zadao?“ „Jesam'* odgovara kolega. — „Hajd kaži ml, šta jc to glagoij?" — „Glagolj je padcž“ odgovara ovaj jadnik, koji je bubanjem gramatike pobrkao pojmove, pa ne zua siromah, što no riječ, da li je muško ili žensko. „Kod tebe jc pravi padcž" dodaje učitelj Marko očajno, pa počne ponovo da mu tuinači. Ili zapita drugog kolc* gu: ,,U kojc carstvo prirodc spada dttvan ?“ A ovaj odgovara : ,,U carstvo zarczaka.“ — ,,A zašto?" — ,,Pa ja mislitii zato, što mora da sc rčže, kad hoće da se prlpali." Jedva je čekao da mu 6tignu vlnogradi, pa da se odrekne učiteljovnnja i da se sa svim posveti ekonomiji. Stiže i rod Iz ttajprije posadjenog vlnograda taman toliko, da mu sč djeca založe groždjem, a idttće godine bijaše ga več toiiko, da je mogao da drži formalnu berbu i da napravt nekoiiko akova vina, koje mu Je kud i kamo boijc prijalo, nego i najboljc poklonjeno seljačko vinO. Do idućih godina trtbali sit vinogradi već bogato da mu se odužuju za uložcni trud, a njemu srce puno i prepitno srečc. Ovu sreču može samo onaj potpuno da razumije, koji je sam slično tekao. DvoriŠte mu bijaše puno raznovrsne doniaće živine, kočina puna svinja. Ćak je gajio I pitonie zečeve. Uvijek je držao dvije krave. da mu porođica nikad ne cskudjeva u mlijeku, maslacu i siru. Jednom mu upadne jedna krava u dnbok rov 1 slomije nogu,

I prazntcima od 7 »ati prlj« podnedo !2 1 / uti u podne. — b) Za gradjanrtvo radnlm danima od 9 saU prlje poiine do S »atl r slije podne, a nedjeljom I praznidma od satl jprtje podne do 12'jg sati u podne. — 2. Parnoknpatilo za tasnike I njima ravne ćlnovutke otvoreno ie utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 saU prije podne do 5 saU poslije podne, a nedjeljom i praznidma od 7 sati prije pođne do 12*/, satl u podne. — Za gradjane muSkogpola otvoreno ;e parno kupatilo ponedjeljkom I ćetvrUom (ako u te daue nc paua kalcav praznikj od 9 sati prije podne do 5 sati posllje podne. — Casnlcima i njima ravnim ćinovnlcima sloje na volju da se služe parnlm kupatilom i u . dane odredjetie za ^radjanstvo (ponedjeljkorn i ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12 1 /. 2 sati, .i nedieljom i praznlcima u 12 sati u podue. Tstorijski kaienđar. Na daaašnji dan 4. deceirtbra 1409. godine osnovan je starodnevni leipziški univerzit e t, Osnovao ga je izvjesan broj njemačkih profesora i shtšaiaca, koji su radi nacijonalnih sukoba bili napustili praški univerzitet. — 4. decembra 1642. god. ttmro je francuski državnik kardinal R i c h e 1 i e u. Rodjen je 1585. god. — 4. decembra 1795. god. rodjen je u Ecclefechan-u u Skotskoj filozof i istoričar Thomas C a r I y I e. Njegova sit naigiavnija djela ,,0 junacima i o obožavanju junaka“, „Istorija francuske revolucije“ i t. d. — 4. decembra 1800. god. rodjen je u Kopenhagenu danski pjesnik Emil Aarenstrup. — 4. deoeimbra 1870. god. produžena je izmedju Nijemaca 1 Francuza velika bitka kod Orleansa. Toga dana prodrii su Nijemci u sam grad Orlean. Dar za tončldersku siročad Gospodje Leposava J. Savića i Savela P. Veličkovića, priložiU su 100 kruna domu sirotne djeoe u To č deru u mjesto tromjesečuo t parasto a svome milom bratu Savi Novakoviću biv. upravniku Se; j kog rudn'ka, ko'i jo umro avgusta mjeseca ove godine u Solunu. Uređništvo je ovu svotu prrđa'o uravi topćiderskog doma s rotne < j oe, oja se p.'emenitim gospo ijama u ime siročadi najtoplije zahvaljuje. Saborna crkva — za beogradsku sirotinhi. Sabornacrkva ptiožila je srotinjskom odje'enju opštine gr di Beog ada svotu od 90.66 kruna, koj t je svotu »kupila na tas prilikom bogosluženja, kao svoj prilog za pomaganje beograđske »irotirje. Poniažite beogradsku sirotlnju starim ođljelom 1 obućom. Sirotinjsko od*e!enje opStine građa Beograda ovfm putem obraća se moibom imućnijem stanovni§(\ni cra/la Beograda da ga pomogne starimodijelom i obućom, koje bi se razdalo sirotnašnim gradjanima u Beogrndu. Pređstave za gg. časnike u c. I k. voinom kimi. Zbog veliko navale kod predstava za gg. časnike u e. i k. voj ;om kdnu nčinjena je jedna promjena koju će izvjesno svako radosno po/dravt t. Pr.dstave će se davati od sađa u subotu i ponedjeljak sa istim programom. Zatam će biti pređstave n srijeiu i četvrtak sa istim pro -rarnom. Ulaznite za gg. časnike mogu se kupiti unaprijjed, i to od 11—12 »ati prije pođne. Napiata poreza. Pn blagajoi poreskog orljelenja ta grad Beograd u Knez Mihaj'.ovoj ulici broj 47 povećana je ra lna snaga i posao oko napiate teee brže, tako da pubiika

tc jtt je morao ptrodati mesartt. Na njezdno mjesto kupi drttgti, ali tu se prcvario. Nije se dala mirno musti. Htio jtt jc pripitomiti i poče je hraniti kukurttžnjim korenjem, dok je žena muzla. Krava je jeia i tek po malo kretula noge; a kad on maio zastade s davanjem kukiiruza, ona ga doltvali i uzdižc rogovima i daleko odbaci od sebe, a on pade koiiko je dug na zemlju onesvjesmit. Brzo dodje sebi, ode fcrčmaru, koji jc ujedno bio i mesar, 1 prodađe mti je bud zašto. Nijc htio od njezinoga mesa ni zaiogaj okusiti. Ali od tada poče nešto da poboljeva. Cas ga tišti ovdje, čas oudje. Kako koji dan, njemu sve gore. Najzad pade i u krevet, te počeše dolaziti iiječnici. Prepiisuju mu lljekove, a na pitanja materc i žene mit sležu ramenima i tješe III. Dodjc nui I odrcdjeui pomoćnik za Ikolti, koji nije morao dugo Čekati da ga sasviin odmijcn!. Osječao je, da ntu nema lijcka, pa je bolno naručivao plačućoj matcri i ženi Šta i kako du rade poslijc njegove snirti. A tek Je bio uavršio 38. godinu života. Kad jc unito, Biegole »c vkijcnl Uudl ( iz daljih sela, pa ! Iz obližnjeg grada, a dodjošc i predstavnld viasti, da odadu posljednju počast uzor-učitelju. Tek tada vidješc seljaci, koga stt imali u svojoj sredini, a koga su sad izgubili; a kad vidjeŠe za ođrom pokojnikovim u crnini mater, Ženu i petoro nejake đjecc mu, otti priznašc, da je pravo člnio, što se za žlvota otimao od sirotinjc i trudio da nešto stckne, da mu se djeca ne potucaju od nemila dio nedraga. Samo nešto kao da nijesu pojmlli, Jer je to neŠto doiazilo postepeno, dosta sporo ail stalno. Nijcsu pojmili, đa jc

Brof S33. nije izložena dngom fcekan/u, te n i ga obraća oažnja na ovo poreski-n ohvcznicir.a. Javna prodaja. Po otiluci gtarate'jj' o r sitdi isriožiće se jnvnoj prodaja zaostavš im počivšeg Svetozara Pajevića, na dan 20. dec e m b r a ove godine u r je^ovom »tanu'! u ulici Zorinoj broj 46. I’**' ‘•'ja će početi u 9 satt prijeć, podne: Pozivaju se kupci, da na c,vu proda-. ju dodju. <. Dnevna temperatura u Beogradu. 3. decembra: maksimum u sijcnctt 2.3 (prema jučerašnjem —12.9), na sutictt 3.5 (—13.5). Temperatura zcmljinc; površine 3.2 (—6.8) stepena Celsijeviirj Vrijeme na Balkanu. 3. decembra izjutra; Svuda obiač-! no, na mnogim mjestima mutno. U sjcvernoj Srbiji i zapadnoj Bugarskoj jači snljeg. U ostaiim krajevima psittt južne Ugarske jačc kiše.

Književni prijegled Boi.rgetov rontan u izdanju „Zabavnć Biblioteke“. Iza Sezimine , Pass fIo'-e“ prntilT ktito „Lazarinu", roman iz najnovi« : jeg ratnog života od Paul Bourgetfr t ( Francruski original izašao je u Pa r isuj prije tri mjeseca. U djelu se rat gleda iz daleka, iz jednog čarničko t cp ravilišta na Sredozemnom moru. Ra j ni jedan kapetan za jubijuje se ondje u L za tnu, kćerku jednog urnirov jen g p ikovnika. I njeno srce zagrijeva se za njega. N<J on je rastavljen i žena mu j« još u životn. Koliziji ljubavt l vjerskog slivftćanja. Bndnći da je Lazarriria go lyva, katoldkinj i, za nju sak a > e a ž n dbo mole samo smrt ukinuti. I do a.l smrt. Cak dvije. Ali kakove i s k ; im objaš« njenjeni ? U tome je sva tra'ed ja i sav raspiet radnje. Kako je Bonr ei da as u. Francuskoj glavn-i pre !sL:\mik ka ol č'. kog društvenog romana, ugod će ovaj ro man osobito onim kru o ima naših titalaca, koji se razb'ažuju b I tristkom, zadahnutotn vjerskim emocijan.a. DjCht je cijena 3 krune, a uvezanom 4. Redakcija „Zabavne B.bl.ct ke * javlja nam, da će prije Božića izaći čuveno KiplingoTO c’j k> ,Ind jska Džungla" (The Jungle Book) s il st.ft-j oijama; djelo ovo čitaju đjeca s istornl elašću kao i odrasii ljudi, pa je kao. narućeno za božićni đar.

Narodna privreda. Kratka pauka za ratare. i. oraCa zemlja. Svaka. zemlja, koju pri: re.ua r tfar, đa bi na njoj mogao gajjti sve vrste koris« nih biljaka, zove se oraća zeintja, 1 bez obzira na njene sastavne dijclove. Ka oraćoj zemiji imade dva slojać koji se usims ju u obzh' u ratars.vu, a to su: 1. ornica, to jest onaj gornji s'oj. fccmlje, koji se obradjujo i t 2. zdravica, koja se no ol>raidjuje. Vrijednost svakc o aće zem'js znvisi jedino od valjanosti otu c?, nj nih oblika. i sastavnih d'jeio\ r a. Dnbl;a omica itna. de veću proiz\x>dnu vrij d.tosf od p iće, lakša od teže, nizijska od brđske. Na valjanost zemlje uiiče i zdra-l vica, ako ima približno iste sastavne đi ; jelove kao i ornica i ako može da propu šta u dovoljnoj mjeri vodu. Zdravica igra Tnriir ~ibii ii I ittt riniiTtt ri iiim mnr ■ ■ —■ ■ —i mm m n mm v pokojnikov duli bio i ostao pokrelač njihovog potonjeg blagostanja. Do njegcvog dolaska medju ujih življahu oni ži- : votom svojih predaka: Čuvahu om> što iinadjaliu 1 nabavljalm ono, što se istrošilo. Ali kad se naslani mec’ju njima „dor šljak" iz dalekog sela i kad za srazmjerno kratko vrijerae steče nc spekulacijom, več zamomim radotn i šteđnjom više nego jedan od njih lično, otti se iz urodjenog im častoljublja pobojaše, đa če ili preteči, da će njili „starosjedioce" natkriliti, te se življe latiše posla, a iniali su i Čim i s kim. Počeše s niirn i medjusobno da se utrkivaju u poslu, te Im ovaj u skoro kao i njemif postade ono, što je za ribu voda. Pročtr se selo zbog svojih vinograda, a njegovo »tanovništvo zbog svoga ustalaštva. Dodjc filoksera i slisti sve vinograde. Oni, uarviknuti več na iutenzivau rad, latiše se drugih posiova. Kad nijo bilo drugog posla, oui donašahu suvarIz šume, a ilovaču i pijesak imaju u blizinl, pa građjaliu opcku, koju nekf prodavahu u obližnjem građu a drugt upotrebljavahu za podizanjc temelinijih ograda i novili zgrada; a kad nastade vrijeme, da se na američkoj podlozi podižu vinograđi, oni se opet IaUšc vlnograđarstva, te hnaju danas. više I boljili viuograda, nego prijc. Da bi zađovŠITili svoju žudnju za većom proizvođnjom, a naročito da bi neoSjetno podiitirivali sve većc opštinske troškove, odvojiše iziišau dio opštinske utrine i đadošc od njega svakoj porodici po dva jutra na uživanjc uz skromnu godišnju pristojbu, kajom podmiruju sve opštiuske izdatke. Prije, su hnali malenu trošuu crkvu i još Bianju i trošniju školu, a danas imaju veleljepnu crkvm u vizautljskom stilu.