Београдске новине

Broj 333#

Utorak

znatna ulojju ea valjano uspijevanje biJjaka, osobito ouib biljaka, koje pužta,u duooko svoje korjenje. Obzirom na sas'avne dijelove može oraica u glavnome da bude: pjeskovita; g lino vi ta; k r e č n a (vapnenasta); cr nična i ilovačasta. 1. Pjeskuša. — Ova eemlja iina8e u sebi polovicu do d. Je trećine k:upjiog ili sitnog pijeska. Ona je vrlo oit 'a i epušta brzo vodu, obrađ uje as lako, rastvara brzo djubre, 'S»grijeva 83 naglo i zadržava dugo u sebi top'.otu. ]Na pjeskuši uspijevaju dobro iaz, krump r i proljećna pšenica, a repica i mauuasie biljke samo onda, ako ju vrlo dobro nadjubrena. Loša pjeski popravja s- g!ijiom, ilovačom, navodnjavanjem i proiuubljivanjem zđravice, ali samo u onom Blučaju, ako jc ova zdravica ležcg sastava. 2. Glinuša. — Ovakva se zemlja obradjujc teško jrdnako kada je suva kao i kad je vlažna. Zagrijeva se spnro, ne propulša lako kroz. sebe vodu i vazduh, n što imade u sebi više g'ine, to je teža i nepodesnija za obradjivanje. PopravJja sc pijeskom i krečoro, konjskim i ovČijim djubrctom, ostavljanjem nn ugaru i inaposljetku vrlo dubokim jesenjim oia(njcm. U koliko je ova zemlja teška za obradjivanje ipak na njoj us ; ijrvau do bro: pšenica, ječarn, ovas, djetelina i rcpica. 3. Krcčuša. — Ona ima*u scbi 8o jcđnc četvrtine ugljenog kisel'og k eča i dosta glinct' sa ilovačom. U krečuši sc Idjubre irzo rastvara, a obradjuje se )ako. Na njoj uspijevaju najboijc maunaBtc biljke, svc vrste travo i djctclina, Imali u krečuši većr dio pijc-ska od gline, to se ornla ona tada zove: laporača, 4. Crnica. •— Ona je crnc boje, jer Ec na sto đijelova sastoji od 25—35%. bitjnili i životinjskih satruljelili d jclova, Zbog svojo mrke i cmc boje zagrijeva BC brzo i dobro. Prima )ako i dosla vodo M sebe ali ne podnosi djubrenje stajskim Jijubretom. Kad su u zium jalci mrazevi Jnogu na jjjbj Jako da izmrznu zimnji tisjec’i. 5. Ilovača. — Ona sa'drži u sebi jjeđnu četvrtinu do jednu po ovjtm pijeBka, manje ili više gline, kieča i crnieo, od kojih i dobiva svoju različnu baju. Na Cjoj ispijevaju dobro svi nsjevi, lako se »bradjuje, a podnosi sve vrste stajskog i grjcštačkog djubrenja.

A. Grin: TAJAMSTVENA 011101 (Nastavak). >,Kuko da neznam", ođgovori jadanod jijeeaka, „ora je kuća čika Sinitha i nje,vog sina. To su vam dvoj'.ca nevaljalaea, koji su pokrali grđne novce u nekoj ivairci, pa su poslije zatvoreni, ali su pobjcgli iz zatvora". Davši'Iiillu to objašnjenje, dječko pobježe a njogov drug za njim, dokle je Hill gledao preda se kao gromom poražen. To je dakle bilo skrovištc onib lupcža i zlikovaca, kcje jc policija već čilavim nodjeljama najrevnosnijo tražila. Bada je Hillu dvostruko podozi'ivo izgledaia ova stara kuća, iz<a č j.h je su jmomih zidova svakako izvršeno mnogo prljavo djelo, a možda je tanio bdo i samih ubijstava. A otmjeai « uglcdni g. Hlack stajao je u vczr sa viasnicuna ovc jazbine. Sta li ga je dovelo ovamo, da ii zla savjest ili žudnja za osvetom? Svc ove okoluojti pobudilc su Hilia, 'da poštopoto pokuša da prodre u ovu

kuću. Fošto je duže vremena raz^'ledao okolinu kuće, on naj ad opazi jedno drvo knje je svojim grana i a dopi aio do tavanskog prozora. Popevši se na to drvo, Hillu podje za rukom, d i se kroz prozorće uvuče na tavan. Odavđc s jed nim drvenim stepenicama s dj u p i..emije. Prosborije koje su se ovdje na'azile, vrlo su bijedno bile namještene, izuzev jedne jedine, koja je čimla nešto bolji utisak. U njoj se ndizo krovet sa zavjesama, divan i sto za pisanje, na zidu visiio je nekoliko slika, koje do duše nisu baš svj >dočile o nekorn nait> čitom ukusu, jer su predstavljale sve neke jezovite prizore. Na neko:n rna o.n stočiću st; jao je svjetnjak sa svij ćo.n, koja je do po'a bila dogorjela, a poad njega ležale su neke rasklopljeno novine. Hill nehotice uze te novine i pogleđa, od kx>ga je dana taj broj. Lisl jo Jirema svom daiumu bio izašao tek prijc dva đana. Opazivši to, HiU se trže; iprema tomc, vlasnici kuće mora da su skoro bili ovuja, a možda su se i snđa j gdje krili po kući. ,,Ako bi me p.ourši", imislio je Hill, slabo da bih umakao; earad svojc siguniosti oni se sigurno ni najrnanje ne bi ustrutavaii, da me igpratc ua onaj' svijet. Hill izvuče revol.er iz džepn, i stađe osluškivati: Po cjeloj lcući vladala je mrtva tišina. No na jedan put učini nm so kao da je čuo, gdje se u podrumu zatvaraju neka vrata. Hilla uhvati jeza; Bvakoga časa mu se činilo, da će ee od nckuda pomoliti knkvo čupavo razhojničko licc. Obuze ga toliki strah, što mu sc s obzirom na okolnosli 11 cmožo zamjeriti, — da jc udario u ,,naglo odstupanje" istim putein kojim je » došao, pa nije stao, sve dok n je bio dosta odmakao od strašn'oga njesta. Nigdjo nije bilo žive đušc, a Hill, radostan, što jo umakao mogućoj opasnosti, podje ftatrag u Melville. Usput je uživao u prijatnoj pomisli, da će doći do visoke (aagrade, što su jo vlasti bile raspisaie za hvat'injo pomenute dvojice opasnih robijaša, čika Smitha i njegovog sina. CLm jc prispio u melvillesku gostionicu odmah se upusti u razgovor sa gosUoničai'em, nebi li što bliže saznao za ovu dvcjicu. ^Cudnovato, zbilja", primjeti ovajk ^Nema još ni jeđan sat, kalco me je onaj drugi gospodin zapitkivao sve moguće o onoj stnićari, a sad me opetj pitate vi, kao da u nascm kraju nema baš ničeg drogog zanim.'j.v'og oeira ono jazbine". Hill se nasmija, T ,Ono, znate, što tla nije zanimljiva ona kuća“, rečo on, ...,,ta kakvih Vam čuda svijet no priča o ovim nevaijalcima". r ,Pa, biće da fe dosta i isltniio ođ o-noga, što sc priča 1 ', zamišijeno 6e go stioničar, „Ramje o njiina baš niko nče ništa rdjavo govorio osim to da su grđnc tvrđice. Docnije palc, kad so proču.o, da su opljačkali banku, nije bllo čovjeka, koji ne bi uniio ispričati kakav dragi njitiov zločin; sud pak nije mogr.o pronaći nikakvih dokaza o kakviin njihovim prestupima osim izvršene opasnc kra . j ) u banci, za koju su osudjeni na dvadesct godina rob.je. Prije dva mjescta izmaldi su iz zatvora, a od tog vremena »iko nije ništa čuo za njih“. „Kada im je vlast zatvorila gosliopicu"? zapita Hill dalje. „Odmah pošto su uapšcni. U ostalom još malo pa ćo sc ona straćara Barna od sebe srušiti", Hili se zahvaii na obavještenju i ne pitajući nmogo šla je bilo sa jg. Blackom, vrati se u Loudon, gdje izvjjsti središnju policijskrr upravu o tomc, šta jo čuo ć vidjeo. Odmah narediša dvojtci j policajaca, da odu u Melvjlle i da tamo rnotre na Smithovu kuću.

dvije nove lijepc škole i sve drugo, što treba da ima jedna naprecfoa savremena opština. Selo im liei na dobro uredjenu palanku. Današnji naraštaji ugledaju se na svoje starijc, a ovi su se ugledali na učitelja Marka. Neka je čast i poŠtovanje i jednima i drugima, a ueitelju Markti vječna slava.

2. decembar 1851. god. ) Drugi decembar igrao jc i poslijc Napuleona prvog veliku ulogu u irancuskoj istoriji. Imajudi na urnu, koliko su takve sitnicc i spoljašnosti u stanju da utiču na narodnc mase, izabrao je sinovac Napoleona I.. Louis Napoleon, baš dan krunisanja svoga strlca, da kao predsje-dnik republike izvrši državnl udar. Louis Napoleon rodjen je 20. aprila 1808. godinc u Parisu kao sin pomenutog brata Najx)lcona I, Louisa, kralja holandskog I Napoleonove pastorkc Hortense Beauharnal^ sestrc pomenutog Evgenija, koju je Napoleon bio udao za svoga brata. Po padu svoga očuva, Hortensa jo sa sinom otišla prvo u 2enevu, zatim u Njemačku (Augsburg), gdje je I.ouis Napoleon neko vrijenie učio školu, pa najzad u Arcnenberg u Švajcarsku. Već 1831. god. učestvovao je Louis Napoleon sa svojim starijim braiOm, koji je nekoliko godina docnijc umro, u nekom ustanku u ItaliJI protlv tadanjih tainošnjlh austrijsklh vlasti, ali ustanak nije uspio i Louis Napoleon je jedva umakao. Dognije je Louis Napoleon stupio kao artiljerijski kapetan u Svajcarsku narodnu vojsku. O njego*) Vlđl .Islorljskl kal.* u broju od 2. dcccmbra.

vim pokušajima da u Lrancuskoj izvrši prevrat (prvo 1836. god. u tada fraucuskom Strassburgu, a 1840. god. u Boulogne-u) več smo govorili, kao i tome, kako je 1846. god. preobučen kao „zidar Bodinguet“ pobjegao iz tvrdjave H a m, gdje je po presudi parlameiita za svoj drugi pokušaj prevrata izdržavao blagi tvrdjavni zatvor. Pošto je več ranije neumorno radeči u inostranstvu, bio zadobio mnogo pristalica u zemlji, on se koristio februarskom rcvolucijom 1848. god. 1 vratio se u Francusku. Ovdje se isprva tobož držao skronmo i rczervisano i nije čak htio ni da se prima kandidature za skupštinu. Ali kada ga na jeseu 1848. god. ipak izabraše od Jednom na pet mjesta za poslanika oit Je ipak došao u skupštinu ali se i tu prividno držao rezetvisano i time stekao rmiogo simpatija mcdju poslanicima. Ali su tini upornijc njegovi Ijudi agilovali u narodu. Louis Napoleou uspio je zadobiti široke narodnc mase obečavanjeiu izvjesnih koncesija (opšte pravo glasa i t. d.), a svcštenstvb, kojc je u Francnskoj tada bilo još vrlo moćfno, uiteresovanjem, koje je pokazivao za katoličku stvar, Zbog toga nikoga nije lenenadilo, kada je tia Izboru predsjednika republike, — koji je skupština pogrješno ostavila narodnotn glasanju, dakle nepouzdanom ćefu narodnc mase, u mjesto da ga saina Izvrši, 10. decembra 1848, god. pirnc Louls Napoleon dobio pet i po milijuna glasova, a njegov protivkandidat, general Cavaignac samo jedan i po milljon. Postavši predsjodnlk republike, princ Louis Napohon smatrao je, da Jo stupio u istu fazu svoje karijere u Koju je bio stuoio njegov stric postavši prvlm

BEOGRADSKE NOVINE

4. decembra 19 n.

S«rana 3,

3

vorena utanačenja odnose se razmještanje četa. radove i letačkil djelatnost na spomenutom odsleku. Za otkaz primirja odredjen je rok od 49

IV. Nekoliko dana docnije Hill je opet imao razgovor sa Ijepuškastom Fanny, a'užavkom g. Blackovom, koja je u najvećem uzbudjenju bila došla kod njega. „Jaoj, g. Hill, što sam danas čula!“ uzviknu ona udarajući dlanom o dlan? ,,Pa šta je to bilo?“ „Nećete pogoditi, ne, na tako šro sigurno niste mislili. Kuku, ali sam se uiplašila, kada je ona otmena dama najedared stala govoriti o nekom zločinu i — “ „Kakva to otmena dama?“ preklde je Hill, koga su služavkine riječi u najvećem stepenu bile zainteresovale. „Ta dama, što je danas došla kod gdje Daniels,“ odgovori djevojka, „neznam joj lme, ali mora da je neka vrlo otmena gospodja... nosiia Je finu hailjinu od ,,samta“, briljantske mindjuše... jednom rječju, izglcdala je kao kakva kra!jica“. ,,Je li bila plava? 14 (Nastaviće se.)

Razne vijesti. Jaja u bundevi. Jeđan „rčak“, putujnći !z Biickeburga u inoshans'vo nij ; baš imao sreće. Palo mu na. um, da u bunđen stma, mnogo jnja, žto je vcoma vj"što udesio, tako dn, ni pomoćna žandarrncr'ji nije primjetila ništa. Nesrećoro pnčeše se pri (ulazu u voz jaja u bundevi kotiljati i kroz otvor ispadati. Medju putoicima na stala je velika živahnost, poSto do le n.jc niko takvoga Sta viđio. Počasna sabija za Garibaldija. U listu ,,Ii Giomale d’ Ital a“ čitamo: Gocline 1890. posvetfla je varoš Trs t Menottiiu, sinu Garibaidijevu, raskožnn isablju, koja je sve đo početka rata bi'a Bakiivena u Trstu, a onda su je bjegunci ođnijeli u Italiju, pošto treba da se preda sinu velilrog naiodnog junaka pri'ikom „oslobodjenja" Trsta. Na ve iku svoju žalost nije mogao Menotti GaribaldSi izvršiti svoj zađatak, zato je sabl ja dospjela u Garibahlijeve izložbe u Rimu i Milanu. Po želji đonne Italije Garibaldi predaće se sablja Cadomi, a izložbena komisija pozvala je D’ Annunzia, da on Jtzvrši ovu pi'edaju.

Posiijednje brzojavne vijesti. Izvjesta] njemačkog vojnog vodstva. Kb._ Berlin, S. decemhra. ZaptUhio boiište: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Poslije žestoke bubnjarske va ! re te čajem vedre, mjeaečevim sc’jctlom obasjane noći, napah šu juče u jutio Englezt s jakim snagarha" jiaše položaje kod i sjevemo od Paschendaele. Prot vnapadom priveli sruo 60 zarobljentAa. l’ošto je napad odbijen, jenjala je vatra, da se jpred veče prolazno i opet uzdigne do znatne jakosti. Na earnbraiskom bojištu vatrena je djelatnost tečajenr dai.a bila živahna samo u malo odsjeka. Odbijeni su u žestokim borbama na nož napadi, do kojih je uveče došlo posLje jakog povišeuja vatre izmedju Inchya iBoUrlona. Osujećen jc jedan djelimičm' engleski napad kod La Vacqucrie. U prctivnapadu eopiijenjeno je 9 topova i 18 mašinskih pu ; -aka. Broj o I 30. novetr.« bra rui ovamo učiujenih za:ob jenika po visio se na 6000, a broj zaplijenjtuih topova poskočio je na 100.

konsulom. Dok se skupština cijepala partiskim nesuglasicaina, predsjednik je punio vojsku i činovništvo svojim slijepo odanim ljuđima, neobazirući se mnogo na moralne kvaiifikacjje pojedinaca. Počco je u sveniu zauzimati vladarsko držanje. Kada je skupština osjetila, na što on ide i počela davati otpora, bilo je fve dockan. 2. decembra 1851. god. vojska pođ zapovjedništvom odaniii predsjednikovih prijatelja posjede skupštinu i sva miuistarstva, poapsi rnnoge uglednc republikauske poslanike, a mnoge protjera iz zcmlje. Medju protjeranim nalazlo se i slavni francuski pjesnik i tadanji republikanski poslanik Viktor H u g o. koji je svu siliuu svoga pjesničkog i govomičkog dara upotrebljavao u borbi protiv uzurpatora i koji je zbog toga ninogo stradao. U samom Parisu ustađoše narodne niase, na njihovom čelu radnici I djaci, na oružje u odbranu ustava. No ustanak Je poslije krvavih uličnih borbi kartečima I bajonetiina ugušio general Magnan. Na jednoj barikadi u predgradju Saiut-Antoine poginuo je narođni poslatiik dr. B a ud i n, po kome sc danas zove jediia pariska ulica. 4. decembra Louis Napoleon blo jc opet potpuno gospodar situacije. 21. decembra uovo narodno glasanje potvrdilo je sa 7,459.216 glasova Loisa Napoleona za predsjeđnika republike na deset godina. 14. januara 1852. god. buda objavljen nov ustav, kojim se znatno proširuje predsjednikova vlast. Najzad 7. novembra 1852. god. senat proglasi princa Loulsa Napoleona za francuskog carti pod Imenom Napoleona III. (kao Napoieon II. računat je sin Napoleona I., koji je umro kao .vojvoda Reichstad-

Front njemačkog prijestolonasljednika: U Argonama je posli : e uspjcIiJ* preduzeća priveden izvjestan broj z&rob^ Ijenika. Front vojvode Albrechta wfirttemberškog: Zivahna neprijateijska djelatnost u thannenskoj dolini i u S u n d g a u-u traje dalje. U posljednja tri dana izgubili su naši protivnici u vazdušnim borbama t gadjanjem sa zemlje 27 Ietilica i 2 osmatračka balona. Poručnik M fl 11 e r izvojevao je svoju 35., poručnik pl. B fi 1 o w svoju 27. 1 28., a poručnik Bongratz svoju 25. i 26. vazduSnu pobjedu. Istočno boflšte: U mnogobrojnim odsjeclma ruskoga fronta ugovoreno je izmedju divizlja I divizija, da oružje u njlhovom opseguimade mirovati. Sjednom je ruskom vojskom u pripjatskom području do južnoPila kao i sviše rusklh glavnih komandi sklopljeno primirje; dalji su pregovorl utoku. Jeđnoje rusko Izaslanstvo u svrhu utanačenja opštega primlrja stiglo u oblast zapovjednlštva maršalaprincaLeopolđa bavarskoga. Maćedousko bollštfi: Neina nikakvih većih borbenili djelatnosti. Talijansko bojišle: Nema ničeg novog. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff,

Njemački vecernji izvještaj. Kb. Berlin, 3. đeccmbVa'. Wolffovured javlja: Poslije jučerašnje bubnjarske vatre napali su Euglezi za vrijeme vedre, mjesečinom obaBjane noći naše poiožaje kod i južno od Paschendaele.

Pregovori sa Rusijom. Kb. Berlin, 3. decembra. Wolffov ured javlja službeno: 26. novembra ruski narodni komesar za rat i mornaricu kao i vrhovni zapovjednik ruske vojske I< r i J e n k o upitali su puteni pariamentara, da 11 je njemački vrhovni zapovjednik spremait na necdložne pregovore u svrhti sklapanja primirja. Vrhovni zapovjednik istočnoga fronta, princ L e o p o! d b a v a r s k i, odgovorio je još Istoga dana, da je spreman i opunonioćen, da s ruskim vrhovnim vojnim vodstvom pregovara o primirju. Na to je s pariamentarima ugovoreno mjesta 1 vrijeme, gdje i kad bi se mogle sastati s dovoljnim punomoćjima providjene obostratie komisije. Ruska je komisija 2. decembra posliie podne u 4 sata 30 časaka stigia na ugovoreno mjesto i odmah se uputi’a u mjesto, koje Je odredjeno za pregovaranje. Doiazak se komisije u to mjesto očekuje 3. de* cembra u podne.

Obustavljanje neprijateljstava. Kb. Berlin, 3. decembra. Wo!fiov ured javlja: 1. decembra skfopijeno je sa jednom mskom vojskom na frontu od Južne obale Pripjeta do južiie Lipe primirje. 2. decembra u 10 sati uveče obustavijena su na tom odsjeku neprijateUstva. Ugo-

ski). 20. i 21. novcmbra narodno glasanje potvrdi sa skoro osam milijuna protiv nekih 250.000 Napoieonu carsku titulu. Drugog decembra, na godišnjicu lcrunisanja svoga strica i na prvu godišnjicu svoga državnog udara, Napoleon zvanično primi carsku titulu, preseiivši se u Tuileriski dvorac. Istoga dana podario jc pomenutom generalu Magnanu i još dvojici generala, koji su ga bili pomogli u izvršenju državnog udara, maršalski čin. Tok vlađavine Napoleona iii. poznat je. On je imao znatnih uspjeha u ’spoljnoj politici, tako da je poslije krimskog rata igrao gotovo najvažniju ulogu u evropskoj politici. No njegov je režim u unutrašnjosti bio koruptivan i skroz protekcijaški, tako da je velika većina naroda uskoro omrzla cara i carstvo. Katastrofa francuske vojske na Sedanu i ustanak što ga je ona izazvala u Parlsu učinila je kraj carstvu i vratila je republiku. Napoleon III. itmro jc 1873. god. u Engleskoj. HALI pIdLISTAR. N^ma vlšc boksovanja u Amerlcll Rat je donio stanovuicima Njujorka —. kojl su u početku bili tako oduševljeni — neočekivana i ne baš vesela ograničenja. Naročitu pažnju privukla je naredba izdata u amerikanskim novinama, po kojoj se najstrožije zabranjuje svaka javna bokserska borba počev od 15. novernbra u cijelome području države NjujeTka. Možda se vlada nada, da će Ijudi, koji su irnali oblčaj da se lstutnje boksovanjem, biti sada primorani, da svoju suvišnu snagu stave u službu domovine. sati; dok ta] rok (razumije se samo s slućaju da bl došlo do otkaza prlmlrja) ne protckne, neprijateljstva nc mogtf započeti. Držanje Rumunjske poslije ruskog primirja. Rumuujska nesposobna za daiju * borbu. (Naročitl brzojav „Beograđsklb Novlna") Berlin, 3. decembra. Bukureštanski izvjestitelj llsta ,JB. Z. a m M i 11 a g“ imao je razgovor sa rumunjskini p<Mitičarom profesorom Konstaiitinom S t c r e-om, koji mu Je na pitanje o posljedicama ruskog predloga za mir rekao: „Jasno J e< da RumunjskausJučaJu d» Ruslja sklopl mir, ne može više da vodi rat“. Na pitanje, šta će prema njegovom mišljenju narednib dana da uradi rumunjska vlada, rekao je Stere: „Moram priznatL, da ja jašku vladu poslije dosadašnjih iskustava ne mogu shvatiti. Nadam se medjut tim, da će rumunjsko stanovništvo Moldavske kao I ono u okupirania* oblastima imati đovoljno moralne snage i energije, da Rumunjska na prego« vorima za mir ne bude zastuoana pc jaškoj vladi. Samo jedna temeljna proc mjena njene direktive može još Ru( munjskoj osigurati izgled u bolju bu’ dućnost’*. Wilsonov brzojav rumunjskom kralju Sumnjive utjeiie. Kb. Rotterdam, 3. decembra. \ Iz _Waslimgto.ua brzojavljaju i Pređisjednik WUson uputio je rumunj* skorn kraiju ovaj brzojav: Narod Sjedinjenih Država toplim Je osjećajima i simpatijama pratio junačku borbu, koju su vodili. kralj i narod Rumunjske, da odbrane svoju narodnu samostalnost i slobodu od gospostva njemačkog militarizma, Vlada Sjedinjenih Država odlučila je t da Rumunjskoj u njenoj borbi i dalje pomaže. Jednovremeno želim vaše vetičamstvo uvjeriti, da će Sjedinjene Države Rumunjsku poslije rata što je moguće više podupirati, i da će kod konačnih pregovora za mir nastojatl osigurati, da bude očuvana samostal« nost Rumunjske kao slobodnog i neza« vLsnog namoda. Nova potaplja j . Kb. Berlin, 3. decemb'ra. Službeno. Jedna je od naših pddtnornica (zapovjednik pomorski pjručnik .Valentiner) ponovo potopila u istočnom đijelu kanala uprkos na^već/g napri* jateljskog protiv djeiovanja 5 [ arnih b odova sa ra\mo 21.000 brnto registriranih’ tona. Jedan je parni brod uz siinu d?!onaciju odietio u vazdubj očito je bio krcat municijom, Načeliiik admiralskog stožera momarice. Kb. Berlin, 3. decembra. Službeno. U Sredozenmom mori? ! opet je potopljeno parnih brodova sa ukupno 30.000 brutto registrovanih tona. Većina je njih pogodjena u nočnom napadu. Medju potopljenim brodovima nalaze se: iiaoružani engleski parni brod ,,Trombridge“ (3700 tona), ,.Marga Abbey“ (4267 tona), „Anderson” (4556 tona) i „Audacus” (2061 tonu), dalje naoružani parni brodovi „Mossul“ (3134 tone), „Marc Traissinet” (3066 tona) i talijanski parni brodovi ,,Seiiegal“ i ,,Carlotano“. Većinom su ti brodovi bili dupkorn krcati, s njima je potopljeno velikih vrijednosti. Međju ostalim potopljenini tovarom nalazilo se 5000 tona uglja za Aleksaudriju, 4003 tona kalaja i duhana za Francusku i 15.000 tona pšenice za italiju. U pojediniin uspjesima ima znatnog udjcla kapitanlajtnant Otto S c h u 11 z e.

Dalje objavljivanje tajnih ugovora. Sta je sve obcćauo lialiji za njeno vjeroiomstvo. Kb. Stockliohn, 3. decembra. U nastavku objavljivanja tajnih' ugovora donosi ,,P r a v d a“ tajni do* kumenat jednog ugovora, što su ga sklopili Engleska, Francuska i Rusija, da sebt osiguraju pomoć Italije. U ugovoru stoji: itailija dobiva dio kon* tribucije, koji odgovara njenim žrtvama i naprezanjinra. U slučaju proširenja kolonijalnoga posjeda na račun Njemačke priznaju Francuska I Engleska Italiji pravo, da traži kompenzacije u formi proširenja njenih posjeda u Eritreji, u Somaliji, Libiji, I u područjima, koja graniče s francuskim i engleskim kolcnijama. Francuska, Engleska i Rusija primaju ua sebe obavezu, da ltaliju podupru u spriječavanju Svete Stolice, da ova preduzme bilo kakve diplomatske korake za povišenje mirovnog pritiska Ha pokuša preduzetl ine korake u pitanjima, koja stoje u vezi sa nastoja* njima oko mira.