Београдске новине

Strana 2.

Petak

beooradske novinb

7. decembra 1917.

Brot 336.

FngleaM pokufeafi, da se odnosl sa Ruslloro poprave. Kb. fl- d’eembra. Poslanlk King ht'o je o đon'oj ktlii podnijeti pred!og, da ao puBti na gloJ>odu Rus Cičerin, ko'i jo inteniiran v.bog svog političkog ruišijenja. Kirg jo mislio, da bi se time popravili od ioii dftmedju Engleske i Rus je, ali je na žeIju vlade odustao od svog predbga. Otpuštanje ruskih dlplomata u inostranstvu. Kb. Lugano, 6. deeembra. ,,D a 11 y C h r o n i c l e u Javlja Iz Stockholma: Trockij je otpustio 160 ruskih diplomatskih i konsulskih činovnika u inostranstvu, kpji nijesu htjeli priznati boljševlčku vladu. Proglašenje sjbirskc saii'ostalnostl. (Nnročiti brzojav „BeostradfsUii Nov!'ia“.) Stockholm, 6. decenibra. Potvrdjuje se vijest, d a s e S ijbirija proglasila nezavis» o m. Optnžbe protiv ministara Verđerevskog, Tereščenka 1 Kiskina. (Naročlti brzojav „Beogradskih Noviua".) Kopenhagen, 6. decembra. ,,D jen“ tvrdi, da je savjet narodUiih povjerenika na _prod og revolucjonog jodhora riješio, da uapSen© č'.anov© pri.vremene vlade pusti u slolrodu čirn se oivon uslavotvovna skupština. f tražni oi'bor je iiješio, da obustavi istragu protiv bivšeg nrrnisfra Verdorov? kog, jer ]’e on svojevoljno napustio avojo m'esio, protiv Tereščenlca, što je na 'štelu 'Ruš je •zaključio diplomatsko ugovoro j protiv lanijeg socijalističkog minisira KiSkina, čto je pokuiao da organizuje oružan otpor protiv boliševičko vlade. Akcija protiv Kaled.fimi. (Naročiti brzokrv „Beorrradtskvii Novfeia".) Beni, 6. decenibra. Švajcarski listovi javijaju: Maksitnairstička vlada poslala je naročito sastavljcni ekspedicioni kor protiv KaJedjina u južnu Rusiju. Vodje antimaksimalističkog pokreta i više službenika petrogradske nikolajevske žeijezničke stanice pokušali su, da se usprotive prevozu četa, odredjcnih protiv Kaledjiua, na što su svi pritvorenl. Crvena garda posjela je stanicu. Maksirnalistička vlada izdala je kaznenu zapovijest protiv zapovjcdnika kavkazkog fronta, generala Preševalskog •i protiv zapovjednika ruskog Južnog fronta, gencrala Volcšenkova. koji se optužuju zbog zavjere narodnih |X)vjerenika, Kaledjin pritješnjen od bolJŠevika. Berlin. 6. decembra. S ruske granice se javlja: Kako ,,P r a v d a“ Javlja, sve su vijesti o prodiranju Kaledjinovlh četa zlpimmjerne izmišlJotine ; Pošto su Kaledjinova odjelenja potisnuta lz Kiewa, njegove se pristalice stalno povlačc. Samog Kaledjina sn trenutno jako pritljesnile čete boljševika. On je ne sumo napustio dolinu Doneca, nego se morao povnći i iz dollnc Krivela, te se sad ispred ekspedicijone vojske boljševika, koja je jakim odjelenjima krenula ođ Moskve, nalazi u brzom novlačenju preina Rostovn, AIl k i sam Rostov iako zagrožen. Kerjenskfj uaošen? Kopauhagen, 6. decembra. Prcko Haparande se javlja iz Petrograda: Održava sc vijest, đa .ic boljševikima pošlo za rukom, da uapse Kerjenskog u Vladimirn, gdje se ualazio u prerušenom odjeht.

so neka vrlo JijejKi djevojčlca i važno iiadoda; — Proljctos se jc počela kiilti. — Qlc, Lucel Ti si tol Kako si lumtsial Pred očiuta mi osvanu cna tttala Lnce s očima crnim poput žižka. Nije je bilo vitljcti — kako jo biia sićušna i nouglcuna, u uvijek je pjevala: ,Ja nc noslm, ja m noalnt ttlata «i ptikona, Moja će me udati persona.,,“ Onda je to bilo jako smlješno ! dntžcsno, pa gle, kao da i niio krivo fljmla.,. — Ma, gospovline. jesto li vi to? — javi se neki čiča i pruži nam ruku. — Zdravi biiil Kazujo Mikača iena, đa ate a ujima pripovkiaH. O, nigda so mi vaa ue bi uatiali. Eto viš.., A šta vi tu «rk«te? izdere se na dva moiuka« kflii au uas izazovno proinatralt $ta ti PurA m akineš kat»u, tw ne opzdraviš svog meštrnl — Šta me s tičp! —- tizvrati Pero drzovito. — Nisatn vi§e škulari — E. ita ti je »evaUaia aadauja ndadežl To niie više ea tlvotl muiatnm ćR 1 «. Nije ii to iVro CočMa. — E. Onaj da. Znate, kad je ottfl donio nož u školu, pa da će vas zaklat? Prjpovkiala yi dječa, — Da, da. Bio satn ga malo išb bao, a djeci svašta padne na pamet. — E. rdjav je. On l još ueki svaku su »oć u kradii. Ničije kokoii nisu od njija sigurne. Eto viš, nekidan ukrado$e Uji Petrovu ovcu, pa ju Ispekoše ivanp na madaiači... To se »oć na noć gosti tudjom sierotiniom. Zlo je došio na gaše selo,*, To s* krade. tuče, ubl-

Njegovo Veličanstvo na talijanskom bojistu. Kb. Beč, 6. decembia. ’ NjegovoVeličanstvo otputo, ! valo je jutros na jugozapadni front. Ofenziua prstiv itslije. HertPngove Izjave o Italiji. (Naročltl brzojav JBeogradsklh Nov(na“) > Lugano, 6. decembra. Obično o Italiji dobro obaviješteni list ,,C o r r i e r e T i c i n e s e“ misli, da bi Hertlingove izjave o Italiji mogle biti predigra skore ponuđe 11 a 1 i j i z a m i r. Tirne bi se stavilo na teško iskušenje odano mišljenje, otpor kao i unutarnia sloga Italije.

firabežni rat sporazumnih sila. Primiedba „Vossische Zeitung“-a. (NaročUi brzoiav ..Btosra-dsklii Novkia".) Berliit, 6. decembra. N a u g o v o r s p o r a z ti m n i h s i I a s a 11 a ! i j o m. koji je donijela ,,P r a v d a“ primjećuje ,,V o s s l s c h e Z e i t u n g“: Kao što se iz tog tigovora vidi, n j e. g o v i s u p o t p i s n i c t sa svim zapostaviii srpske z a h i t e v e n a D a 1 m a c i i a i P r!morje. pa su šta više pravo na te pr'jcdjele priznaii Italiji. Isto tako sporazamne sile su positipile s grćkim zahtjevima u Arbaniji i Dodekancsu. Važno ja jo's : to, kako su sporazumni. radili na tome, da osujete moguče mirovne iežrtie Vatikana, te velike neutralue sile. Ta okolnost najbolje objašnjava gramzljivi rat, koji su sporazumni vodili, kao i nedavno ! potvrdjena činjenica, da ]e posjedanje njemačkih kolonija bilo smjerano jo§ n početku rata.

Pariska sporazumna konferencija. Clemeticeaulovljev govor. Kb. Parls, 6. deoembra C 1 e m e n c e a u je zakljućio sieđuice konferencije sporazumnih sila ovim govorom: „Pošto mi je sad dužnost, da ovu konferenciju zaključlm, to mi dozvolite, da riječima, koje ste malo čas čuli, dodam još i ovc: Ja sam se čvrsto bio riješio da j ćuthn, da bi ostali pod utiskoin onih i izrazitih riječi, koje je izgovorio moj prijatelj, pukovnik House, koji tako dostojno zastupa cio američki narod. Ne tnogu se otresti misli, da se u istorijskom prijateljstvu, koje spaja sjajtm prošlost francuskog i američkog naroda, nalazi za nas pouka, da je potpuno otkianjanje neprijateijstva ne manje poučijivo. U ranijim vremenima srrio bili prijatelji Arnerike. ali je Engleska bila neprijatelj. Hrabro i časno su se nekad Francuzi borili protiv Englezn na kopnu i na moru. Danas su pak obe te zemlje svjesne svoga zajedničkog prijateljstva i rada. Nema ovdje višc ni velikih ni maiiii narodav Svi su narodi veliki, koji se bore za jedne i iste ideale, za pravičnost i slobodu. i pođnose žrtve za biago svoje budućnosti. Ovi će uskoro biti za sve to bogato nagradjeni. Ako smijem vjerovatl izvještaju jednog lista, sa onu stranu rovova s© čuo važan glas, koji je ismjevao ovu konfereticiju. Medjutim ttema nikakvog uzroka za ismjevanje. Naši neprijateIji, kojima je stalo samo đo sttrovo silc, ne mogu da nas razumlju. Mi sm« svi ušli n rat po nalogu čovječije svl-

jestl. Mi hoćemo ostvarenje prava, pravičnosti i slobode, i ako sa onu stranu Rheine ne shvaćaju. da svijet očekuje našu pobjedu, a ona će doći. Svi carodi, čiji su zastupnici ovdjc, prožeti su jednom voljom. da Izvojuju trumf dobre stvari. Mi radiino, da silom izvojujemo pravo na mir. D«g razgovor Izmedju Clentenceaua I ptikovnlka House. Kb. Bern, 6. decembra. ,,P r o g r e s d e L y o n“ javlja o neobično dugom konfertsanju Clemenceaua s američkiin pukovnikom H o u s e o m. Amerika shvaća sad o g r o m a n t e r e t s v oje pornoći, koju saveznici od n i e o ć e k ti j u. Povodom otpadanja Rusije LIoyd George je zahtjevao od VVilsona tačan odgovor, kad će A m e r i k a b i t i u p o 1 o ž a j u, da stavi na raspoloženje p r v i in i 1 i j u n v o j n i k a. I francuski listovi ,,J o u rnal de Pcupe 1“, ,,E c 1 a i r“ i L‘ O e u v r e“ naglašuju vrlo izrazito, da se pariska konferencija morasa svim jasno izrazitlo američkoj pomoći. Talijanski minlstar predsjednik o pariskoj konferenciji. Kb. Ženeva, 6. deccmbra. Talijanski ministar predsjeđnik Oriando je izjavio saradniku pariskog ,,P e t i t P a r i s i e n“-a, da je pariska konferencija značajan dogadjaj. Tom prilikom je on istakao pojačanje biokade, naknadu otpaiih ruskiii vojnih snaga američkim snagama, kao i utisak koji je izazvan doiaskom saveszničkih četa na talijanski front.

Odjek Laridsdowneovog pisma. Kb. Rotlcrđam, 6 docembra. Prema „Nieuive Courant“-u pifec Nioolson u ,,DaiIy News“-u: Vodje iiberalne stranke skap li su se juče u donjoj Irući, da bi se posavjetov.'li o po!ožaju ; koji je nastao us’jed Landsđowneova pisma, Oni su priznali, da bi bilo potrebno jasno iznije'i ra'ne cil.'eve saveznika i pogodbe za đ ivršivanj© rata. Pobliže će se jo5 javiti. Sa konzervsti . na strane data je lozmka, da se cijela slvar ostavi na miru. ' «.

Pooštreni podmornički rat. NOVA POTAPL.IAN.IA. Kb. Burlin, 6. deccmb'ra. NVolffov ured javlja: Na sjevernom bojifelu potopile su ponovo naše podmornice 12.000 bruto registrovanih tona. Medju potopljenim bi'odovima bio je jedan natovareni, oVš.ani e g e k’ parni brod i jedan jedrenjak, koji je opcrigao zajedno sa jednom podmornioom. 1 Načehiik adiniralskog stožera } momarice. Amerika u ratu. Antcrički ratni ianatik. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novtna“) | Amsterdam, 6. decembra. J Reutcrov ured javlja iz Washingtonat j .Picpublikanski član đržavne kom's je za spoljne odnose, Leggc Renking, izjasnio ee u k o v i s t r a t n o g 81 a n j a Sjedinjenih Drfeava i svih članova četvornog saveza sredife. njih vlasti. Položaj Sjxl5njenih Dr a va bio !i razumij viji i jcdinslvo po tupanja bi bilo oiakfeano, kađ bi američta vlada svima saveznieima Njemačlce u punom smislu objavila raf.

Borbe na zapadu. Pretstojeća Izjava IJovda Georgea o mlrovuom pitanju. (NaTOČit! brzojav ..Beogradsklh Novtna".) Beriin, 6. decembra. „Vossisclie Zeitung“ javija: „Petit Journal" snzn ja iz L^nd n’, daće Lloyd George uskoro cd'rovcri’i na izjave njemačkog kanco'ara o ratnom i mirovnom pilanju.

Najnovije brzojavne vijesti. Vellkl štrajk munlcljonlh radnlka n Engleskoj. (Naročiti brzojav „Beogradsžđh Novina**.) Bern, 6. decembra. U engleskim vojnini krugovima vlad;t velika uzrujanost zbog velikog štrajka municijonih radnika u Coveiitry-ju kod Birminghama. Već pet dana štrajkuju 50.000 radnika tamošnje tvornice letilica. Posljedice štrajka su utoliko ozbiljnije, što je fabrikacija aeroplana popustila zbog sistcma specijalizovanog tvomičkog rađa. Opozicija prodv uvodjcnja opšte odbranbene veze u Australiji. (Naročiti brzojav ,3oograiđska!i Novina".) Rotterdam, 6. decembra. U Australiji se opaža opozicija protiv uvodjenja opšte odbranbene obveze, o kojoj če bjti ponovno narodno glasanje. Pokrct uzima sve žešće oblike. „Times'* doznaje, da svekoHke rimokatoličke organizacije u Australiji živo proipagiraju protiv vojne obveze.

Građ i okoiica. Ooovni ktlsndsr. D a n a s je petak 7. đecenibra, po starom 24. novembra. — RimokatoHci: AmbroZij b.; pravosiavni: Velikomnč. Katarina. Casmćka i ćinovnlčka kaslna oivorcna je do 12 sati u noći. C. 1 k. vojničkl dom: Citaonica, toba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl izjutra do 9sati uveče. Siobodau pristup sv akome v ojnika. Beogradski orfeam u zimskom pozorištu, prije Boulcvard): Poietak pred»tavc u 8 30 uvcče. Kinemaiograii: Vojni feino u Kraija Milana ulici 56 (Koloseum): U 3, 4'45 i 630 saii poslije pođne prcdstave za gradjanstvo. — C. I kr. gradjanski klno na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 satiuveče predstava za građjanstvo. Noćna siuZba u ljekarnama: U sedmicl od 2. do uključivo 8. dccembra obavljaće noćnu siužbu u Beogradu ovc Ijekarne: I. icjon: K u š a k o v! ć, Koežev Spomenik; II. rejon: Viktorovlć, Ičrazije 28; III. rcjon: 1 J r c n d i ć, Kralja Aleksa> dra ul. 64. Bosljednji eiekirični voz za Topćider kreće od spomen ka u 3'30 sati poslije podnc, a Iz Topčidera za Beograd n 4'03 *3ta posiije podne. To važi i za ned J e 1 j u. Red vožnje parobrodom lz Beograda u Žemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 saii prlje podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. Iz Zcmu n a za Beograd: 6-30, 7-30, 8'30, 9-30, 10-30 i 11-30 pr. podne; T30, 2'30, 3'30 4'30, 5'30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — iz Zemuna u Pancsovu. u 6 sati ujutio lu 12 sati u pođnc— Iz Pancsove u Zemun: U 8'30 satl prije podnc i 3 sata poslije podnc. — Ladja, koja vozl izmedju Zemuna i Pancsove i obratno uc tistaje u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj abac—Sraedercvo. Polazak iz Beograda za Sabac: sri edorn i Suboiom u 7'30 sati u jutro; iz Sapca za Bcograd: ćetvitkom i nedjeljom u 7 s. u jmro; tz Bcograda za Smederevo: ćetvrtkom i nedjcijom u 3 sata posiije r idne; iz Smedereva za Beograd: utorkom petkom u 8 sati a jutro. Krctanje parobroda za vojn i k e. Odlazak k Zenttina 1 Bcograda u Oršovu svakoga poned.eljka, srijcde i subo'e. Odiazak iz Beograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oriovu u 3 sata 1 10 minuta poslije podne. Iz Oršove u Zcraun i Beograd svake nedjcije. utorka i ćetvrtka, odta* zak tz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak tt Beograd n 8 30 satl ti večer.

ja... Razgoropadio se ttorotf'pogotovo nilatijarija ... Pero stoji đva fri koraku tnl nas, sluša 1 saino še sniije, a drutri nni so* ktmđlraju. Najednom stade cika i vika, a iz gornjega seia udariše trkom kola punu cura. Stadošo kod kola, a kolo sa razišlo, ko da si ga gromom ošlnuo. — Nijo H ovo Terica? upitamo u čudu. — Jest vaša Skuiarica. Proueva* ljalila se. Pogledajte je samo.., 'ierica skočila prva iz koli. Na njoj zašuštila svila i šlingoraj. Za njotn slvočišo i drugv tri curc, a onda »e nekakp izvuče i seoski ,,šumar“ l još nckaki „gospodin“, — Sta sto stali, jčr ne Igruto? iskesi se smijuč Tericu. Kako je btla iijspu dok jo išia u školu, A ttlia i mirna. Lico joj je i sad ostaio isto, a! se mnogo inače proml' jenila,,, A tma ioj jčdva četrnaest goditial — N« ćcnto * Uibotul unvrato neke cure, — t’a \ ue trebateJ — »asmija se Tcrica. — Ajdc, cure. uil ćemo aame — dobacl svojoj svojtl — Tomo, uh graj nam, m ć« tl blti iA f opet zaclčašc, *awuUi(Sc »e, a pjani ,,šumar“ hvata Ih oko pojasa... — Zat so ne »ttdlš, curol — doviknu joj Ctča. Eto meštar je tud I go>spoja. — Pa ueka je! Ajde, Tomo, evo tt forfnta, zalgraj aaml — vlkuu obj«s«o I baci forintu. — Ne treham ja tvojth novaca uzvrati Tomo, digne forfntu j haci u kola. a cure i momci prasnuše u porugljtv smljeh.

Terlca i njezina svojta, popela se opet u kola i ijujnči i cičećl odjurišo u gorn. — Eto, jeste vldili, kako je to po zlu pošlo! Tako vam to ide noć tia noć sa šumari i s kojekim... I ona, Anlca Tešina, znate je. bila je vaša Škularica. I ona se proncvaljaHia. Odala kojekud po Bosuoj,.. Bila je 1 u Zagrebn — a Ijetos se svratlla ‘vamo, kuću po'oditi. Pa to vam došto n škriijaku l kojekakvlm suknjmna. a onamo bog da prosti, došla D. špitalja.,, Znatc već, kako Je to ... Btla tud u selu dvi tri nedllje — a onda ode. Nc tuogu ja, kaže, sa seljaci; naučila sc na gospodu, na fin život... E, nije toga prijc bito u našem setu!... Zlo Je, Rospwttne, svakt dan to gore. A i nama se člntfo, da je tako, i snuždeni spremismo se tta počinak. * n „ Nedjcljit. M«ijstor Pintcrić ajcdl prud kućotn I čita novine, sjedi isto onako, kao što f ' > sjcdio i pred četiri, pet i šo$t gođiua. tišta se nijo promijento, samo mn je brada jače posijedila. Njega nlšta na flvomo svijetu n« iznenadjujo t jedan je dan xa njega kao I dr««I, jodua nedjoIja kao 1 drug«, — O, Uobrfl jatro! J«sh) vt došti mato » uaš kraj? — roće, nrldiguuv so mato s klupo. — Cuo sam još iutrov da ste došti. — Pa kako s© ftvl, majstore? — E, pa iivi se. Uvtk jcdnakrv Hehe, čito sam ja sve. što je gospoja pisala. Dflbivati smo U ©pćtae. E, al se Mija tjutkr,.. — Ciča Mtjo? Zar ae jako tjutio. v — Ehi Sve s© vata m glav«. pa

jaučc: „Eto, sad cili svit za me zna!“ Nije ni iz kuče izlazio... — Dobro jutro, gosimdiuc! Zdrayo gospoja! — O, čiča Stipa! Dobro jutro! — Eto, čuo satn, da ste došli, pa vas već svukud tražio. Bio sam i u školl, pa tui rekii. da vas još ondi nije bito. — Baš ano se oiputiH do škoie. A kako vl, čica Stipa? Ljutite !j se štogod? — Jc I* ua gospojit? A šta bi sc ljutio? Dobro je ono. Baš je tako bf!o, kako je napisala. Cltali smo ml sve. Knez je prld crkvom čito pottin zapovidl E, al čiča Mija se je baš Ijutio. •— Da upravo nam kazujc rnajstor. A Je 1* čiča Mijo još uvijek onoliko pripovlleda? A. kakl! Podboči'se. pa sjedi sve'eduo ko ditduk! Kažc, da svud po njemn ‘odaju sandiije, Obitazlo je vcć eko vračiira. Bio kod jednoga đva dana botla — pa ništa E, sav Je sp‘a Jedua mu strana bradc sva sida. a druga crna. Knže: još samo čeka na smvt. * Uttišii smo u školsku avliju. Pusta je, A trava izgalena, prašna. ( orah, Sto je staj.ro krai ulaza posjekoše. PodUazi me acko Čudno čuvstvo. I agodnost i opet neki strah. kako će biti. kađ stuphn u one našo nekatlanje sobice, A oođa... Ugledah đvije prootoHje pta'Kasto okrečeoih »Ujena, tako haduo, da m» (fotov© tjjetooa pćokuu sima. Ne, ovdjt' «eea» vtfee> oalef«.

Bottnička baSta.Otvoiena uiorfeom, četvrtkom, neđjeljom 1 prazntcima. Posfet boie.nlka u bolnlcama: U boinlci .Brčko": od2—4 sata posilje pođne. U bolnld ,Brfiim“: od 9*30—12 uli pii|t podne t od 2—4 sata posllje podnc. — U c I k. gffldlanskoj bolniclr u ulorak. če-’ tvrtak I oedjelju od 1—3 posllje podne. Kužna bolnica: I’osjeta nije đozvoljena. Obaviještenja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 sau prije podne naulazu u bažlu bolnlćke z^rade sa strane Vidms^e ulice. Voino parno loplo knpailto n Ca r D u ša n o voj u I i c L — l.Kupalliou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prlje podue do 5 saU noslijc podne, a nedjeljom 1 praznicima od 7 sali prije podnedo I2 1 /! sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlm danima od 9 sati prije podne do 5 sati r slije podne, a nedjeijom t prazniclma od sati prije podnc do 12’/ a sat: u podnc, — 2. Parnokupatilo za časnlko J njlma ravne č I n o v n i k e otvorcno je utorkom, srljedotn, petkom i suboiom od 7 satl prije podne do 5 sati posll.e pcdne a nedjcijom i praznicima od 7 satl prije podnc do 12*/ a satl n podne. — 2a gratljane muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtKom (ako u te dane nc pada kakav praznik) od 9 sat' prije podne do 5 saU pcslije podne. — Casnicimn I njima ravniin člnovnicima stojt r.a voiju da se sinžc parnlm kupatllom i t’ danc odredjcue za gradjanstvo (ponedjetjkom I ćetvrtkom). Biagajna sc zatvara rad. nlm danima u )2 ! / 3 satl, a nedjeljom i pmz nicima u 12 sati u'podne. Rlmokafoličifa shižba Božiia. r - 8. đecembra, u subotlLfBezgrt ješno Začećo Marijino). . A/UDvoru: (18 sati u juf.ro ćcska i njemačka propovijed i sv. misa za voj nifetvo. Rj U žfupnoj crkvi: U 8 gati fc, lia sv. misa za fekolsku dj:cu. U 10 eati njemačka propovije<l | vetika misa. U 3 sata poslij© podne ve^ernja. II. 9. decembra, u nedje'.ju. A) U Dvoru: U 8 sati magjirskt, jpropovijed i sv. misa za vojn'fe vo. U 10 sati taliianska pr'p"v'j&d i sv. niisa za talijanske zarobljenike. B) U župnoj crkvi: U 8 sati bv misa za škoisku djecu. .U 10 sati srpsko-hrvatska propovi# jed i velika sv. misa. U 3 sata poslije podne večemja. U radne dane prva sv. mi-a poći, Hia u pola 7, a dniga u po!a 8 gafi U jutro. U nijesto godišnjeg porneua — za beogradsktt sirotiniu, Gospodin Mojsilo Mojsilović, trgovački agent priložio je siro i ij kom odjelenju opštine građa Beogr da svo!u od 50.— kruna u mjesto gcdifenjeg po. mena svorne ocu Samui’u Mojsilov i ć u, trgovcu, da se potLjeli beogradBkoj sirotinjr. - * Parastos. Porodica poč. Marka G j o r % j e’ vića, tipografa, davać© mu u su’cotu, 8. ov. mj. u 10 sati prije podne potu* godišnji parastos, u crkvi na Noyom groblju. Tražl je opšttna. Zorka udova Gjdrgja V a s i ć a, bo bica u Beogradu, potrebno je od nah da se javi uređu tajniš-va opštine g adx Beo« grada, radi izvjesnog biinog i važriog Baopfetenja. Istorljski kalendar. Na dauašnji dan, 7. deceinbra 43/ god. prije Hristovog rodje-i nja poginuo je od na.jmljcne ubilačke ruke slavni rimski naučnik, državnik I govornik Marko Tulije Ciceroir (Marcus Tullius Cicero). Ciceron je rodjen 106. god. prijc Hristovog rodjenja u A r p i n i m u. 63. god. osujetio je kao konsul Catilininn zavjeru Iz toga doba datiraju njegovi čuvem „govori o Catilini’* („Ouosque tandem o Catiiina..."). 58. do 57. god. prije

Gotovo mi odlanulo, kađ nas Js učR telj pozvao, da Izađjemo i sjednemo u vrfu pod sjenicu, feto ju je on sam načjnio iz granja. Tek feto sjedosmo, skoči od Kka'c s’vn mačka i pope se učitetju na rame. Pogledam. Ta to je naša maca, jest, eto i’arem nekoga od naših drrg h. Zovnem je, a ona se i n© mafie, Glećla mc tudje, hlađno onim zelcnim ofeima i epokojao prede daJje. Nas je tabc>raviia, afi SkoLi oslađd vjeroa. Prvanji ju meštar tjerao, oG.o kiio joj dapaće polovieu repa j ona j© tutala po susjedslvu hrane i m kitidjom i nulostiojom —■ i opet se vra ća!a u škotu. Sada, otkako došio novt meštar, našla je opet svoj dorn. Ma» je, a ona i ne opaža, da jo promij©-' niJa gospodara... A Dragulje više nema u ovorre selu. Prochdi ju u Odi-oi-ce. Dakte ni njo vife^ ne ćemo vidjeti. Rasteplo se svo kojekud... Gledam Dilj. Jedini on 03'ao jo fsfj nepiomijenjon. I po ako svanj va m' p edt dufeorn malena traćica 8 dvije in i nne ( i tople aobice, a iza nje relika, zelena avlija, po kojoj fieća kofc:ši, bravčlć { aečići. Na suncu se ispru'ila naša m*ca, Dragulja polegla u hlad, pa preiiva, a Torufeka hoda oko njih, njušfca. djteti do nas, umiljar* se, pa opet otrći, da mzvidi je 1* sv« u reda Gdje je to? C kojem je fcraju i fc-fco doći oaaato? Cni se, da oruuno n» vod» m cesta, m ieljcznk* — » kod te sp<v znaje sntimje se čefinja. N. š; n Zletd akepani, k»» fih> j» nkopano sve, fita aau» je bito drago i fito je. nnfio: «mo «8f»R>eaa iivi datje...