Београдске новине

Pefek’

fiEOORADSKE NOVINE

7. decenibra 1917.

Broj 836. Hrista Ciceron je bio u progonstvu, a 51. god. bude postavljen za namjesnika u Ciliciji (maJoazijskom primorju). Kada je 15. marta 44. god. poglnuo Julije Cezar, Ciceron je žučnim besjedama poveo borbu protiv Antonija, kojf -ga je zato 7. decembra 43. godine dao ubiti. Ciceron je bio Iznađ svega pošten i nekoristoljubljiv držaVnik. Zastupao je uvijek pravo i pravdu. pa makar to bilo i protiv vlastite državc. Kada je na primjer Julijc Cezar u toku galskoga rata na prevaru zadržau germanske poglavice, koji su mu bili došli na vjeru, da pregovaraju (vidi o tome u ,,Ne bello gallici“), Ciceron ga je, saznavši za taj postupak žestoko napadao u senatu i tražio je, da se Cezar odmah smijenl i za prekršaj mcdjunarodnog prava stavl pod sud. Njtgovi odabrani govori još danas služe kao klasično latinsko školsko štivo u svima gimna-djama na svijetu. — 7. decembra 1705;. godine uniro je u Amsterdamu holandski slikar M e i n d e r t J1 o b b e m a. Rodjen je 1638. gođ. Medju njegovim djelima naročito se ističu pejsaži. — 7. decembra 1784. god. Todio seuOrfinbergu u Sleskoj istoričar Kari Adolf M e n z e I. Menzel je nastavio Beckerovu svjets k u i s t o r i j u a umro je 19. avgusta 1855. god. u Vratislavi (Breslau-u). Karla Ađolia Menzela ne treba miješati sa istorijskim siikarem Adoliom p!. Menzelom (1899. dobio plemstvo), koji je u svojim slikama prrkazao đoba Friedricha II, a koji je rodjen na sutrašnji dan, 8. decembra 1812. god. — 7. decenibra 1S01. gođ. /odjen je u B e č it poznati glumac l pisac šaljivib pozorišnih komada Joh. Nepomuk N e s t r o y. Najpoznatije mu je djeio „Lumpacl Vagabund us“ (prevedeno pod nasiovom: „Tri bekrije“). Umro je 25. mnja 1865. god. kao upravnik „Karlovog pozorišta'*. — 7. 'decembra 1815. god. strijeijan je u Pajrisu uiaršal Ney, vojvođa e 1 chink e n s k i i k n e z m o s k o v s k i, jedan od najboljih Napoleonovih vojsko.vodja. Ney je rodjen 10. januara 1769. ,(iste godine kao i Napoleon) u tađa francuskom Saarlouisu, sviSivši školu bio je ncko vrijeme pisar fcođ nekog notara (bilježnika), pa zatim nadzornik u nekoj fabrici. 1788. god. stupi kao prost vojnik u jeđan husarski puk, već 1792. god. postade oficir, 1794. gođ. kapetan, a 1796. god. ,već je bio brigađni general (generainiajor). 1808. god. Napoleon tada već prvi konsul, posredovao je svome drugtt Neyu pri ženidbi sa jednom drugaricom iz djetinjstva svoje supruge Josephine. Kada se Napoleon 1804. god. proigiasio carem, Ney dobi maršalskl čin. 14. oktobra 1805. god. Ney zauze'ćem Elchitigenskog šanca odlttči i bitku na Ulmu i za to dobi gore nave'đenu titulu vojvode elchingens k o g, pa je zatim krenuo sa vojskom n Tirol. 1806. god. uzeo je sa svojim konjičkim korotn znatnog učešća u bitci na Jeni. Hrabro se borio proiiv udru■ženih Prusa i Rusa u bitci na Pruskotn Eylavu a odlučio je 14. Juna 1807. god. bitku na Friedlandu. Tada ga je Napoleon nazvao „le brave des bra,ves“ („najhrabriji medju hrabrima“). 'Od 1808.—11. god. ratovao je u Spaniii, u ratu sa Rusijom konranđovao je III. korpusom i znatno je doprinjeo pobjedi na rijeci M o s k v i, zato je dobio .titulu kneza moskovkog. Za vrijeme strašnog odstupanja Napoleonove vojske komandovao je zaštitniconi. Njegovoj energiji i odlučnosti Imao je Napoleon da zahvali, što je bar ono malo vojske, što se vratilo spasao iz Rtis.ije. Cesto jc u toku zaštitničkih borbi sam uzimao pušku u ruke. 1813. god. nčestvovao jc u borbama na Lutzenu i Drezđi, kođ Leipziga branio je 18. i 19. odstupnicu francuske vojskc. Za vrijetne vojne u Francuskoj 1814. god. učestvovao je u svima borbama. ali jc savjetovao Napoleonu. da se odrekne prijestola. L o u i s XVIII. ga s toga ne samo zadržf 'tt slttžbi, već ga postavi za člana ratnog savjeta. Kađa sc u proljeće 1815. god. Napoleon ponova iskrcao, Ney ttvjeri kraija o svojoj ođanosti i satn krene sa 4000 ljudi protiv Napoleona. No vidjevši, da se Grenoble bcz borbe pređao Napoleonu, Ney i sam pridjc svom ranijetn gospodarn. za koga se poslije hrabro borio u bitfcama na Ottatre-Btas i na Waterloo-u. Poslije pouovuog Napoleonovog slotna Louis XVIII. stavi Neya pod vojni sud, koji se oglasi nenadležnim, da mu sudi. Na to Ney bude stavljen pod sud gornjeg doma (chambre des pairs), koji ga velikom večlnom glasova osttdl na smrt kao veleizdajnika. Na današnji đan, 7. decembra 1815. god. strijeljan je u bašti luxembourške patate. Na -injestu njegove pogiblje pocHgao mu Je 1853. god. Napoleon 111, spomenik. 7. decembru 1863. god. rodio se u Livornu talljanski kompozitor P i e t r o M a s c a g n 1. — 7. decertibra 1894. god. utttro jfe slavnl litženjer Ferd. de

L e s s e p s. koji je sagradio sueski kanal, a o kome smo na ovom mjestu već govorili. Pomažite beogradsku slrotinju starim odijelom I obućom. Sirotinjsko odjelenje opštine grada Beograda ovim putem obraća se molbom imućnijem stanovništvu grada Beograda da ga pomogne starim odijelom i obućom. koje bi se razdalo siromašnim gradjanima u Beogradu. Javna prodaja. Po ođluoi gtarateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavšt'na poč všeg Svetozara Pajevića, na dan 20. đecembra ove gofiro u njegovom stanu u ulici Zorinoj broj 40. Prodaja će poćeti u 9 gati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovtt prodaju dodju. Banka Andrejević I koinp,, pkc, tlr., Beograd, Knez Mihaj'.ova ul. 50, umoljava ulagaĆe po uložnim knjiScama i tekućim rnčunima, đa. se Što skorije javeDnevna temperatura u Beogradu. G. deoembra: maksitnum u s'jenct mitms 3.1 (prerna jućerašnjem m'nus 2.—), maksirmim na suncu 8.— (—.4.2). Temperalura zemljine površine mmus 0.5 (nuntis 0.3) stepena Celsijevih. Vrljeme na Balkanu. 6. đecembra: Na danjetn Dttnavu đjelimično, u zapadnoj Bngarskoj i Srbiji jače oblačno. Po negdje sn'jeg. Ina6e veđro.

Vijesti iz unutrašnjosti. Dohrotvorno veče u Krnševcu. Gospodjice i gospodje, ćlan'ce Ženskog društva, uz pripomoć g. okrttžnog ziipovjednika i gosp. ćasn'ka, priredile su 2. ov. Stfj. koncerat u korist siroinjske kujne. jt° n cera’t je bio saštavljen iz 14 fačaka. Djeca, đjaci osnovne ško’e, evoiim deklamacijama i pozorišnrn komađom „Jelina bolest“, pck _ zala su se odlično. I ako su imala veoma malo vremena za spremu, ipak su, b agod^reći vrijednoći g.g. učite’ja i učiteljica, djeca bila ođlično spremEena, t njihove sti tačke zadovoljile publiku. Grspođjica Ognjanka Cosić, koja je pjeva'a uz pratn u glnsovira, bila je nebrojeno puta izazivana ogromnim aplauzotn, i zasufa cvrjećem. Pjesme „Ogrlica", „Kad se šebm" i ,'vljesečina sija meka“ pjevala jo urnjefnički i sa puno osjećaja. Gospodj'ca Bosa Valić, naša mlađa sLkarka, koja je recitovala tri vrlo l'jepe stvr’ri, po svom itzboru. „Vojničko pismo“ od V. Ilićamladjeg, reeitovala je sa puno topline. „Ljubavna pesma“ od M. Rakića, »izazvaia je opšte divljenje, a „Malom princezom“ ođ J. Dučića, bili su svi zaneseni toliko, da je posl je svrSe'Jca čilavih pet minuti nastao tajac. Vrijedi pomenuti i svi anje na klaviru, gospodjice Bose Milenković koja je svirala „Schubertovu 4. Impromplu As dur“. U opšte koncerat, t ako jc bio spremljen na brzu ruku, ispao je na opšte zadovoijstvo mnogobrojne pub ike. Džoja. Krijtittičarenje životnili namirnica. Doznajemo iz R u d n i c e: ProŠle nedjelje uhvaćeni su trgovci Mladcn S i m i ć i Cami A1 e f e n i ć iz Mitro vice na krijumčarenju. Oni su litjeli da iz čačanskog okruga prenesu u Mitrovicn 1538 kg oraha, 574 kg kukuruza. 298 kg pšenice i 1672 kg katrana, da bi tamo robtt prodali uz pretjerane cijene. Obojica su zajedno sa prokrijumčarenom robom predati sreskoin zapovjedništvu u Raškoj. Nedopušteuo pečenie rakijc. Pišu nam iz Jošaničkc Danje: Kod seijaka Živadina i Ratka Lazarevića iz Plane zaplijenjen je bakarni kazan i veća količina rakije, koju su ispekli od onih šljiva, što su bile odredjene za pekmez. Javljen! su stidu. Jači pol. Pišu natn iz S1 a t i n e: Novak Snabić l Božidar Martić Iz Rajca tuženi su, da su isprebijali dvije seljanke, i to Novak Maricu B1 s a n i ć. a Božidar Danicu L u k o v i ć. tako, da su obadvije teško ozlijedjene. Obojica su javljeni čačatiskom okrtižnom sudu. Kfadja. Javljajti mun iz S1 a t i u e: Bori* sav V1 a s t e 1 i c a iz Rajca provalio je u zaključan stan Stefanije Vlastelicc, odsfcie Je digao’razne predmete u vrtjedtiosti od K 272. Javijen Je čačanskont okružnom sudu.

A. Grin:

TAJANSTVENA OTMIGA,

(Nastavak). VVdsen se sajno osmjehnu i prfstupi jednome od činovulka, g:o je radio u sobi, u kojoj su se oni sađa nalazili, pa ga zamoli, da mu da štampani liCni opis, što ga je on sam u svoje vr jeme bto razđao pojedinim ob’asnim po'icijektm upravama i Btanicama radi i/.nalaženja nestale djevojke. Taj je raspis glasio: „Izvolite motriti, ne bi li Be pronašao leš kakve mlade d cvojke, vitka, lijepoga rasta, bijeloga l'ca i vrio li.epe plave kose. Ako bi se što pionašlo, molim da mi se odmah javi. Wi'.Ben“. „Ne razunaijem šta Bte to htje!i“, primjeti Hi!l, odmahujući glavom. Wilsen samo porugljivo namignu okom. „Dragj prijatelju idući put, kada budete vršili izvidjaj u kakvoj sobi, za koju tvrd«, đa se n njoj što naroćitio dogodilo“, reče on sa uobiča.enim osmjehom, ,,pa ako bi u loj sobi našli kakav češalj, u kojemu ima I j pe plave kose, onda budite uvjereni, da djevojke, kao što je vaša prijaielj'ca Fanny, dobro znajti šta rade, kad tvide, da. je vlasntca češlja bila cme kose“.

V. ,,G. Black je još za stolom, go.spodine; oma gostiju“, izjavi sluga, kojt je u veče toga dana otvorio vra'ta. Wiisenu i Iliiiu. „Hoćete li, da ga'časkotn zovnein, đa izadje?“ ,,Neka“, odbi ga Wilsen, „iniamo vremena, čekaćemo, dok mu gosti bud.t otišli. Odvedite nas u neku sobu, gdje možerno čekati na njega“. Sluga Lh odvede u jednu malu, vt . lo skromno uredjenu sobtt u prLeml u. „Ipak ću izvijesthi gospdJiha, da stc došli“, reče on, pokloni so i izidje. ,Boga rru, slabo da će g. Blacku prijaG večera, kad bude saznao, da smo ovdje“, koji sc pored svog slarijeg d.uga bio izvalio u jednu fotelju. „Možda če čak šta više ostaviti goste i odmalt doa ovamo“. ,,A, sunmjam, da bi to mogao učiniti“, odgovori Wilsen. „Koliko sam ga do8ad mogao procijeniti, on je vanreuno bJadnokrvan čovjek koji od.ično nn.i,'e da vlada samim sobom — uvjeren g.un, da nećc ni okoui trenuti, kad bude čuo, da smo došli, đb gft uznemirimo“. Dok su još dalje razgovarali o toj temi, vrati se poslužitelj u sobu 1 postavi na sto poslužavnik na kojemu je biia boca vino i avije čaše. „Oospodo, g. Black vas je pozdravio i mo-li vas, da se izvoiite posfužiti, a on će doći do vas, čim budc slobodan”. Rekavši to, siuga odmali opet izadje. Wilson se nekako podrugljivo nakašlje; Hiii pak, pošto vide, da njegov kolcga nikako .Jieče da se posluži, dohvati boctt i htjede da napuni svoju čašu vinom, Ali fea Wilson zadrža. „Mahnite se vi toga vina“, reče on, „covjek u ovakvim sJučajevima ne može nikad biti dovoljno oprezau 1 ’. Tako su oni sedjeli pola sata; slabo su što razgovarali. Zadttbljeni u misli slušali su naizmjenično kucanje velikog zidnog sata i na šum, koji je dopirao do njih iz trpezarije; zvekct čaša, smijeh i glasni raizgovori. Holman Black bio je priredio ovu večeru u čast nekog uglednog predstavnika svoje stranke, pa je s toga pozvao samo političke prijatelje. Gospoda su se kanda odlično zabavijala, jer jc potrajalo bar još daljih pola sata, kad su se gosti počeli razilaziti. Najzad ode posljeduji i g. Black, pošto je bio ispratio ode u sobicu, gdjc su policajci čekali na nj. „Zalim, gospodo. što sam bio spriječen, te ste ntorali toliko da čekate na metie", reče on pozdravljajući se sa svojitn posjetiocima, koje očigledno nije bio poznavao. „Zbog čega ste se tako dockan potrudili do mene, je ii poiitička stvar?“ ,,Nije“, odgovoTi odtnjerenhn toncm WiIson, gledajući domaćina u oči, .,naša stvar nema nikakve veze s politikom, ali zato je ipak bar isto toliko važna. Hoćete li biti tako dobri, da zatvorite vrata, da nas niko ne bi uznemiravao“. Black promjeri WiJsona začudjenim pogledortt, ali mu zato ipak smjesta fepuni želju. Zatvorivši vrata. on nekako oklijevajući zapita: „Ćini mi se, da sam već negdje vidio gospodu". Wi!son se pokloni uz jedva primjetni osmejak. ,,Pa da, imali smo vcć Jediiom čast. da vatn se predstavimo, i to baš ovdje u vašoj kući". ,,Ah, pa razumije ge“, živo ćo Black, „sad se sjcćam. Bili ste došli zbog ono djevojke, koja je bila pobjegla. Jeete li }e našli?" „Cini mi se, da stno je našli“, odgo- , vori Wilsen ozbiljDim, skoro sveČdnim' 1

tonom. „Znate, g. BUck, vođ i često opct izijacuje žrtve, što ih proguta". „Kako velile?" zapita doma’in iznenadjeno. „Nećete va jd i time d i kažete, da se d jevojka udavi!a? B lo bi mi zbilja žao, a ne bih ni znao, šfa bi je moglo nagnati na takav korak“. Wi!sen ustade i pris ur.i g. Biacku. ,,Pa to smo i btjeli đa saznamo“, reče on vrio hladno, aii zato ipa'; još učtvim tonom, „zato »rno i došli. Vi ste onomad razgovarali sa nestalom djevojkoin, pa ćete s toga vjerovatno biti u st nju, da nas bar u nckoliko obavjjest te, šta je to hilo s njome“. „Oprostite", hladno i gotdo odgovon g. Black, „mislim, da sam vam već jedtiom rekao, da se ja te d evnjke 1 čno u opsie ne sjećam i da u opš!e nisam znao, da se ona na'azila u mojoj kući sve dok nisam čuo, da je nesiala. S toga je izlišno svako pitanje, koje bi mi vi postaviti o toj stvari“. (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavrte vijesti. Izvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 6. deccmbra. Zap&đno bojište: Front prUestoIonasUednika R u pprechta bavarskog: Na flandrijskom bojištu topnička se djelatnost uveče opet znatno pojačaia. Južno i jugo-zapadno od M o e u v r e s-a zauzele su naše čeie na juriš engleske rovove 1 prodrle svo do preko druma. što iz Bapaume vodi za Cambral. Pod uticaiem naših posljednjih napadačkili uspjeha 1 pod stalnim pritiskom sa sjevera 1 istoka ispraznio je neprijatelj svoje prednje poiožaje izmedju Mocuvres-a 1 Marcoing-a. pa se povukao ua vlsove sjeverno i istočno od Fiescuieres-a. U oštrom nasrtavanju za neprijatcijem zauzeta su sela Graincourt. Auneux, Cartaing i Noyel!es. kao i šumski visovi sjeverno od Marcaing-a. Na deset kilometara širlne pomakii smo naše linije nnaprijed do četir kllonsetara dubine. Na svojem uzirtaku neprijatelj je, u koliko je još za to Imao vremena, vatrom i rasprskavanjem razorio napuštena sela. Ruševine ovih sela i besmisleno započeto djelo razaranja u Cambrai-u, koji je sada opet daleko izrnaknuo neprijateljskom domašaju, tragovi su, koje su Englezi za dugo vremena na francuskom zemljištu ostavili ovamo ođ prodorne bitke kod Cambrai-a, kojti su započeli s tolikim veTiklm nadama, a koja je svršila teškini njihovim porazom. Gubici su, koje je neprijatelj posljednjili dana prctrpio naročito u bourlonskoj šmnl, vair redno visoki. Broj u borbama kod Cambrai-a učinjenili zarobMenika, povisio se na više od 9000, broj zapHJenjenih topova iznosi 146, a broj zaplljcnjenth niašinsbih pušaka 716. Frout ri; tfiačkog prijesfolonasljednika: Na C a i I e 11 f, u pojeđinlm odsjccima Champagne 1 na istočnoj obali Maase od vreniena na vrijeme pojačana vatrena djelatnost. Sjevemo ocl J u v i u c o u r t a privele sti jurišne čete poslije jednog odsječnog prepada protiv francuskilt rovova veći broj zarobljenika. Juče je u vazđuštioj borbi i gadjanjem s kopna oboreno 18 neprijateljskih letilica. Jedtia je od naših letačkih eskadrl bactla na pristanišna postrojenja Ca1 a i s-a botnbi u t e ž i n i o d 5000 k ilograma. Požari i eksplozije označilc su djelovanje toga napada. Istočiio bojište: Opunomočeni zastupnicl vrhoviiili vojnih uprava Njemačke, Austro-Ugarskc. Bugarske I Turske zakHučili su sa opunoinočenim zastupnidma Rusije za frontove od Istočnoga do Cmoga niora kao 1 za tursko-ruska bojišta u Azlji ohustaviti neprijatelistva za vrijemc od 7. decembra 12 satl u podue do 17. decembra 12 sati u podne. Pregovori će se za utanačenje primjrja za kojl dan nastaviti. Talijansko bojište: Napad vojne grupe maršaia Conrada, koji je 4. o. mj. započeo u području „Sedam Opština", donio Je velikih uspjeha. Austro-ugarske čete zauzeie su na jurlš fake talijanske položaje u melettskom gorju, održavši Ih protlv višc puta ponovljcnih protivnapada. Njcmačko jc topništvo u borbama sudjelovalo. Do sada je zarobljeno 11.000 Talijana, a zaplljenjeno 60 topova. Maćedonsko boilšt«: Nema nikakvUi večih borbeniit djelatnosti. Prvf zapovjcdnik glavnog stana pL Ludendorif.

Strana 8. NA PREGOVORIMA ĆE ZA PRI* MIRJE BITI ZASTUPANA I ENGLESKA? (Naroćid brrofav „Beozradskih Novlna“.) Rotterdam, 6. decembra. Iz Londona javljaju: Velikl glavnl stožcr stavlo je Petrogradu do znanja r da Je, iako ne može odobriti, da Rusija pregovara bez svojih saveznlka, Ipah odlučio, izaslanstvu za početak pregovora o primirju pridati dva čagnlka, kojl bi kod pregovora zastupaii Interese sporazumnih slla. lonnltne onjooe.

OBJAVA. Uprkos višekratnim objavama jcš uvijek. so kotl Btanovnišfva nal - z' ra' no? ornžja u upotrebljivotn kao i neupotrebIjavom stanju, prernda su po j du ci oruž ' ja Btrogo, dapače i srnrću kaž-j vani. Posjeđ oružja je kažnj'vo djelo upe. reno proti sigumosti vojne trvave te prema naredbi vrhovrog vo’nog zapo. vjedništva M. V. br. 9L847/16 zl č n ko. js« ti cijelotu području vojne gene alne gubemije u Srbiji po prijekom sudu kaž njtava smrću. Pod pojntom ,.posJ d oru ja“ razu. Baijeva se posjed upotreb'jivih pušaka ilj lakvih, koje brzom opravkom upp'rfb’jivo postati mogu, kao i posjed vajničkog oružja, dakle bnjor.ete ili e blje. dalje posjed fopovBke i puščane municije, pra »kavih tvari, bombi itd. A. Onaj ko takve predmefe Čuva ili tti nosJ bez dozvole od nadležne oblnsti, Hi ko nije po službenoj dužnoati u smislu postojećih propisa na to oviašten, biće bezobzimo po prijekom su !u kažnjeu Bmrću. Oražnici irnadu prema tome svakog posjednika oružja odmah sa nadjenim oružjem sudu predati. Da očuvam stanovništvo oi tih ieškili kazna naredjujem: Ko još i ma oružja, mora irto, bilo ono upoirebljivo ili ne, isto tako dijelove oražja, municiju itd. najđalie dn 15 decembra 1917. predati. Za o ' k’fe-je pradaje oružja naredjuje se p ©Isj diucima opštinskim, da izaberu jcdno si^urno, ekriveno mjesfo i da sve stanovnike svo. je opštine opomenu, da sve oružje itčb na tom mjeslu bez straha i neprimetno đonesu. Proti posjednicima o u ja, koji isto do 15. dc-cembra 1917. predađu, ne treba podnositi prijave, te im b e ne kažnjivost bezuslovno osigu rava. Pređsjeđnici opština imaju to oružje itd. skupifi i nadLežnom sreikom oruž-' ništvu ili oružničkoj posiaji predati. Da ne bi nevine ljudi radi mcgućeg pođmetnutog oražja ova teška kazna stigla, preporučuje se svakome u vlasta tom interesu, da svoj stan, s aie itd. odnnah i poslije češće za oražjem pretraže. Proti svim osobama, kod koj h sć uprkos ove naredbe poslije 15. de embra 1917. oružja bude našlo, postupiće ge bezobzimoa; strogošću. B. Posjednici nc-upotreb’j voa oru"j a ih dijelova istog biće po upravnim obla tnna (policajno) strogo kažnjeni i interuirani. C. U svrhu većc sigurnosti vojne upmve pred posjedoicima oružja b će u svakorn mjestu odgovarajuri br.ij a ct odre. djen, koji će taoci n slučaju da posjedrici oružja sigumost u dot čno n mj stu u opasnost dovcdu bez sudsko; p st pka biti odmah smrću kažnjeoi, k o što će i posjednici oružja biti kažnj ni po prijekom sudu. O kažnjavanju taoca oHučuje jcdi no i samo okražni zapovjrd n ik. D.

U 8lučaju đa posjeđnici oružja radi pOmanjkanja dokaza po sudu bi:du rij? šem od optužbe, biće oni i nj hnva r. d hina, ako bi bili ipak politićii 6umnjivi i nepouzdani, jnternirani u monarhiju. 1 , E Nadje li se u kojoj opštini do 10 kotnada oružja biće osim srnrtne kazm taoca i sudjenje posjednicima o u"ja pc; prijekom sudu još cijeloj opštint ili sehf nametnuta kontiibucija do 10.000 kmnai Svako 8o ziito npozorava, da se čuva počiniti ovaj zloćio. Ova sc objava ima ua gvim javnint mjestima pribiti i ima lu j > pre J sj;:dnid opština nedjeijom i na dan % jr.ce stanovništvn opctovano objav ti. Ova objiva stupa danoin obnarodo : vanja odnosno danom kad je javno istakxmta na snagu. Predsjednici opš ina imaju putem, Breskih zapovjedništva obnnrodovanj« ove objave pismeno ovamo javiti. Beognut, 1. deoembra 19 i 7. C. i k. okružno zapovjednišfro Be<> gratlgrad.