Београдске новине

' Strana 2.

Petak

Brot 4.

Borbe tia zapadu Pukovnlk EgU ne vjeruje u američku pomoć. ' (Naroćltl brrojav .Benuradsklh Novtna**.) *' Basel, 3. Januara. Pukovnik Egli, koji je ranije, kao ■to je poznato, pripadao švajcarskom glavnom stožeru, brani se u ..Baseler Nachrlchten“-u od zapadno, ivajcarskih napada protiv njegovih * iVojnih izvještaja. n piše: Ako su ti Izvještaji nepovoijno uticali na jedan dio čltalaca, onda sc doista krivica za io ne može njemu pripisati. Taj je utif »j samo posljedica opisanih dogadjaja. rilikom njegove posjete njemačkih *.e.ta u Flandriji, koje se tamo već neStoliko mjeseci nalaze u neravnoj bor'bl, on je bio u stanju da ocijeni u puoom obitnu promjenu cijele osnove, koja je nastupila povodom dogadjaja u .Rusiji i Italiji. Kad saveznlci sa svojom iOgromnom nadmoćnošću nijesu dosad ita zapadu mogli više postići, kakvo li ,'će tek njihovo stanje biti, kad ogromine snage četvornog saveza budu na istoku slobodne i otpočnu djelatl u Francuskoj i Fiandriji. Pukovnik Egli tvrdi, da mu ogromni uspjesi Njemačke ulivaju visoko poštovanje. I danas je izvježbanost engieske vojske u mnogom pogledu daleko izostala iza izivježbanosti drugih vojski. Njemu je jasno, daćeAmerici biti nem o g u ć e, da se u blagovremenom roku sa za rat sposobnom i dovoljno jar kom vojskom pojavi h Evropt.

Pođmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 3. januara. Naše su podmornice u engleskom Jtanalu i Atlantskom Okeanu potopiie A parna broda. 2 jedrenjaka i 2 ribarskn broda. Ekspiodlraia miiia. Kb. London, 3. januara. Kako Reuterov ured saznaje, izbaciio je more izmedju Deala i Ramsgate-a jednu minu. Ona je eksplodira3a, kod čega je 7 ljuđi usmrćeno, a 20 ranjeno. Porušene su i neke kuće. Potrcs od eksplczije osjećao se u dalekom okrugu. Najnovije brz. vijesti Govor danskog kraija prigodom Nove Godine, Kb. Kopenhagen, 3. januara. O novoj godini je kralj držao govor, u konre je izmedju ostaiog rskao' |Mi svj osjećamo pritisak, koji tereti cio svijet. Mi smo Bogu biagodarni, što { e naša zemlja od rata pošteJjetia. (ralj je zatim nagiasio potpunu saglasnost, koja viada izmedju naroda ■skandinavskih zemalja i završio je riJeč'ina: Noka Bog b!agoslov : Dansku! Turski ministar u Bedinu Kb. Berlin, 3. januara. Danas je ovamo prispjeo turskl minlstar finansija Džavid bej.

Grad i okolica Dncvni kaieudar. U a n a > ic pctak 4. januara 1918., po sta rora il. decembra 1917. — Rlmokatoiici: Tlto biskup; pravoslavni: Muč. Anastasija. Casnička i činovnićka kasina otvorena je do 12 sati u noči. _ C. i k vojnlčkl dom: Ciiaonica, sobs za plsanje i Igranje, kantina. ObAireno od 7 sati Izjutra do 9 sati uveče. Stobodan prlstupsvakome \ojniku. Bcograđski orlettm Itt zimskora pozorištu. prije Boulevard): Početak predstave ti 7 30 ssti tiveće.

Kineniaiov(tail: Voim kinouKralia Mllana uiict 56 (Koloseum): U 4 I 6 uti r lije podne prcdstave za grad anstvo i kr. gradjanski kinn na leiazijama br. 27 (Parisj: U 6 sati uveče predstava za gradjanstvo. Nocna služba u ijekarnama : U sedmici od 30. decemlwa do uključivo 5 januara 1918. obavljaće noćn u sluibu u Beogradu ove ljeuarne: 1. rejon: apoteka Kusakovića, Knežev spomentK br. 2; U. rejon; a.mteka Ntkotica, Buoijska ul. broj 2; i u tll. rejonu apoteka N i k o 1»£ a, Beogradska ul. br. 2. Fosjet bolennika u boinicams: U bolnici .Brćko* *: oU2—4 sata poslije podne. U bolnlci „Brfinn*: od 9‘3U—12 sati priic podne t od 2—4 sata poslije podne. — U C. i k. gradjanskoj bolnici: u utoralt, ćetvrtak t nedjelju od 1—8 posltje podnc. Kužna bolnica: i'osjeta nije dozvoljena. Obavijestenja o bolesmcima dnevuo od 11 do 12 san prlje podne naulazu u bastn bolnickc Zf,rade sa strane Vldrnsne ultce. Vojno pnrno topto Kttpatilo uCarUućanovoiulicL— 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danlma od 7 sati prije podne do 5 saii posltjc podne, a nedjeljom i prazniciuta od t ssti prtjc podneuo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnirn danima od 9 sati prije pcidne do 5 satl poslije podne, s ncdjeljom i praztticima od 9 sati prije podne do 12'/^ satl u podne. — 2. Parnokupatllo za ćasnike i njlma ravne ćinovnlke otvorcno je utorkom, srijcdom, petkom r subotom od 7 sati prije podne do 6 satt posllje podne' a ncdjcijom i praznicima od 7 sati piije podnc co 12*/ 2 sati u poonc. — Z a g r adjanc m u a k o g p o i a otvorcno ,c parno kupatilo ponedjeljkom i ćetvrtKom jrtko u te danc ne pada kaitav praznik; od U sati prljc pcđne do 5 saii poslijc podnc. — Casnicima t njima ravnitn ćinovnlcima stoje na volju da se sluze parntm knpatiiom i u danc odredjene za gradjanstvo (ponedjeijkoci t ćcivrtkom). Blagajna se zatvsra radnim dankiia u 12 ! j. 2 sa’.i,:: nedjcljom I prazntcima u 12 sati u podnc. Boravak čianova austriiske delegadje tt Beogradu.

Juče u jutro bio je siužbeni doček članova austrijske delegseije, koji su preksinoč stigli u Beograd i noć sproveli ti svojim spavaćim vagonima na stanici. U 9 sati prije podne pozdravio je na stanici delegate u ime vojnog glavnog guvernera podmaršal pl. Bab i ć, na to su se đelegati odvezli u svoje stanove. Prije podne je jučerašnjega dana biio posvećeno ra'Zgleclanje beograđske tvrdjave. Major glavnog stožera pi. S u h a y kod loga je delegatima protmnačio prijelaz austro-ugarskih četa u oktobru 1915. god. Poslije toga odvezli su se delegati u zgrađu gubernije, gdje su bili siužbeno primijeni ođ Njegove Preuzvišenosti vojnog glavnog guveraera generai-pnkovnika baruna Rhemeua. Ostatak prijepodneva upotrebljen je na razgtedanje dvora i posjetu groba kraija Aleksandra na starom groblju. Iza ručka u mjesnoj časničkoj menaži 1. ratzgtcdali su delegati gubernijsku školu, zatim osnovnu školu u Car Dušanovoj ulici i žensku realnu gimnaziju. Pred veče su delegati pribivali konferenciji u mjesnoj etapnoj menaži, na kojoj su pojedina gg. stručni referenti vojne glavne gubernije izvijestili delegate o njima podčinjenim institucijama i privrednim uredjenjima. Raspored dana završio se ponovnini prijetnom kod Njegove Preuzvišenosii vojnog glavnog guvernera general-pukovnika baruna Rhemenai. Lijep dar za beogradsku sirotinju. Gg. S t o j i 1 j k o v i ć i M i 1 i s a v1 j e v i ć, trgovci beogradski, priložili su sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda 200 kruna, da se podijeli bcogradskoj sirotinji o nastupajućem velikom prazitiku.

Da se javi tajulštvu. Hristina Mil. Obrenovića udova, potrebno je> da se javi tajništvu opštine grada Beograda, rr.di izvjesnog hituog saopštenja.

beogradske novine Blagodarnost. Oospodja Mileva S t o J a n o v i ćk a, upraviteljka 1. beogradskog dječijeg skloništa, Izjavljuje u ime djeoe duboku blagodarnost gospodji barunici K h u n na njeuom dobročinstvu, koje je u raznlm prilikama ukazivaia dječijem skloništu. Požar u Zemunu. Jučer tiveče oko 7 sati opazio se sa po\ iših dijelova Beograda u okolici Zeniuiu veći požar. Horizont Je bio sav zacrvenjen, a na dva su odulja mjesta izbijalt u vfs plamenovl. Kako nani javljaju, radi se o požaru jediiog broda. Detalji još fale. Uspostavljen iokalni paroploVni saobračaj izmedjti Zemuna i Beograda, tn Zeuitma i Pancsovc. Od sutra, subote, 5. januara, ponovo se uspcstavlja lokaini paroplovni saobraćaj izmedju Zemuna i Beograda, te Izmedju Zemuna i Pancsove. i to po jeseniem voznom redu. Marijan Matijević u Valjevu. Iz Valjeva nam pišu: Marijan M at i j e v i č, sin i junak kršne Like priredio je li Valjevu pređstave, koje su za ovaj grad bile pravi dogadjaj. Predstave su priredjene na 30. decembra i na Novu godinu, a navala je biia toiiko veiika, da jjolovina radoznalog svijeta nije mogla dobiti mjesta u velikoj dvorani kinematografa. Svaka doista veličanstvena tačka njegova programa izazvala je kod otmjenih posjetiiaca burno dopadanje. Matijević je postigao sjajac utspjeh. Predstavi su prisustvo* ali okružni zatpovjednfk i mnogi časnici s porodicom. Ćist prihod, koji je namijenjen udovičkom fondu i fondu siročadi, dcnio je lijep prilog od 500 kruna. — Odavtie će Matijević posjetiti Obrenovac, Palankti i Skoplje. Luk. Luk imaju na prodaju sve prodavnice životuili namirnica opštine grada Beugrada. Staje po kiiogramu 1.25 K i može se dobiti u proizvoljnim količinama. Državno ustrojstvo austro-ugarske monarhije c) Uprava aust,rijskib zemalja. Upravu u austrij kim zem!j ma vrše c. i kr. minislarstva u Beču, koja su carevinskom vij.ću ođgovorna. Ir če nik je miuistarstva ministar p:edsjedn k. 1. Ministarstvo mitartj h po ala vodi političku upravu. Njemu su nepo redno pođređjena u većim zemlj ma namjesnigtva, a u manjima (u Salzburškoj, Koruškoj, Kranjskoj, Slez-ji i B kovinij zemaljsko vlade. 2. Mhdstarstvo za bogoštovlje i uastavu. 3. Ministarstvo za pravosudje. 4. Finansijsko , ministarstvo. 5. Ministarstvo poijoprivu ede. 6. Ministarstvo za trgovlnu. 7. Ministarstvo žeijozniea. 8. Ministarstvo za zemaljsku obranu. Napokon su još ministri ,,bez lisnice“, i to jeđan za Gaieijla i jedan za Cešku. 5. Ustav i uprava u kraljevinama Hrvatskoj, Slavoniji 1 Dalmaciji. Kraljevina Hrvatska ?a Slavon jom t Dalmacijom bijaše od VII. do XII. stoljeća za se država pod vhdarima svo_e kuće i svoga jezika (nai'oclna dinas i a). Po izumrću narodne dinast je zd.u ia so god. 1102. Trojodna kralj iv.’ni s kr.aijevmom Ugarskom. Nagodbom g. 1863. uiedjena je đržavno-pravna zajcdn ca kraljevine Hrvatske s Ugarskom ovalco: Hrvatskoj i STflvoniji pripađa po'.pu. a samouprava (autonomija) u svim poslcvi-

4. januara 1918. ma unutarnje uprave, bogoštovnon st y | l>imn j sudbenima, a svi dragi pos ou kao obrlttički, tr ovt ć ci, prornctii finansijski i zemaljske obrane zajedn-’čki su s Ugarzkom. Zakone za autononine pos ove s vara sabor kraljevina Dalmac je, Hrvatjke i Slavonije. Safcor se sastaje svake goline u Zngrebu, a sa-jtoji se oi ban.kih pozvanika s viiilnim gia otn (dchjvn. i avjetovni đo"to i anrtvcn.ti i n k v likrši) i £0 naiodnih zaslupnikn, birani t na 5 godina. Broj viri’i ti ne sm jj pr k raćiti broja po’.ovice fciranih -aVup ika. čiti broja polovice biranih za t pnika. (Po novom izbornom reiu itn. ćf flr>a'ska 120 izbornili ko'ara). Pravo vir'lro a la a Imaj i: a' nalhiskup zagrebački, rnctropolit do tj karlovački, dijecozaaski bijkupi i p o vr nski; b) velikl župani i župan turopoljski; c) muški članovi kneževskih, gro ovskih i haiunsklh pcrouioa, kojc su pr ko evojih članova dosada uživale osolno pravo glasa na sabora a navršil. su 24. godinu, znadu hrvatski t p’aćaju najmanje 2000 K poreza. Zakone. za poslove zajodn’čko stvara zajednički državni sabor ugar koh \atski u Budimpešti, kamo šalje hrva s!ci sat>or iz svoje sradine 43 zastupn’.ka i :o 40 u donju a 3 u gomjn kuću. — U delegaciju zemalja krune ugars .e birau se izmedju zastupnika hrvats i.t na državnom eafcoru 4 člana iz donje, a 1 član iz gornje kuće. Od dohođaka Hrvatske i S’avon’je (oko 50 milijuna kruna) ile 44»/o z.t pokriče domaće potrebe, a 5J°/o za namircnje zajedničk.h posa’a. Finans j ki 83 nagodt*a izmedju Hrvattka i Ugar.ke ima evakih 10 godina obnoviti. Aulononmim p>osI vima vpravlja kr. zemaljska vlada u Zagrebu, k joj j3 na čeiu ban, kojega imenujs k;al, na pr jedlog kr. ugar. ministra-predsjcdnika. Z> maljska se vlada dij.li u tti odjela: a) odjel za unularnjc poslove, b) odj .l ?a bogoštovlje i nas avu i ć) odjel z.t pravosudje. Svakon.u je odje.u na čJj predstojnik odjela. Ban je s odj'jlnim prcdstojaicima saboru odgovoran. U poslovima uprave razdij ljena je Hrvatska i Slavonija u županije (8.) kotare (70) i općine; župan jama su na četu veliki župani, kotaritna kot r ki predstojniri, a općinatr.a op in k’. i gradski načelnici. Gradovi Zagreb, <J. i.ek, Varaždin i Zemun podredjeni su neposredno zemaljskoj vtadi, a ostali gra ovi županijama. — Kod o ije a za boga štovlje d nastara posebni su zetnclj ki nadzornici za srednje i za pučke škole. Gradovi Zagreb i Osijek imadu svoga školskoga nadzornikn, a isto tr.ko svaka žitpatiiia svoga. U pos ovima pravosud.a najviši je suci stol sed norice u Za rebu, druga je molba bansfci stoi u Zagrabu, a sudovi su prve mo.bs sudbeni stolovi (9), kotarski i mjesni sudovi. Zajedničkim pos’.ovima up-avljtju ministarstva u Bua.mpešti. Hrvaisko slavonski ministar u Budimpešti po, rrdniko:n je medju vlađaocem i h v. t.kosi>vonskom zeutaljskom \ladom, pa j ■ k o član ugarskoga miui-tarstva olgovoran ugarsko-hrvatskome državrom saboru. ■Finansijska ravmvteljstva (8) u H.vatskcj i Slavonjji spathiju nepo redno poi ugarskoga ministra tinansija. Nagodbom. od g. 1868. priznata je cjelokupnost Trojadne kraijevn: D 1 1 acije, Hrvatske i Slavonije, no upravom još nije ujedinjena. Dalmacija pr’p di jcš zapadnoj polovici momrkije, pa šaljj svoje„ zastupnike (11) u carevinsko \i„eĆ 2 u Beču, a uza to ima svoj zcmalj.ki sabor u Zadru (43 zasiupnika). Zemljom 'upravljaju c. i kr. minhtarstva u Beču, kojima je podredjeno n unjcs iiš vo u Zadru. — Sudbene poslove vodi vlši (prizivni) sud u Zadru u dragoj mo'.fci, pa okružm i kotarski suđovi po zemlji u | prvo] molbi. — Vrhovna f n tns j k.i ob-

la, jablanova, i za visoko gusto jclašje. Zatim lagano pevaju, pevajti, misieći na to, kako će se sutra rastati, kako ćt svaki posebice osetiti jednu tegobnu praznoću, koju za dugo ne može nišra popuniti. I misle, kako sc već sntra ne mogu u običajeno sresti, u isti maviknuti sahat, sa istim rečirna, sa onim istim osmehom na koga su oni yeć odavo navikli. I sama ta pomtsao na rastanak, na to, da Im je to posie podne možda posiednje, naterivalo ih da pevaju, jer su osećf.li da će tako najboije da zaborave sve ono, što sc dogadja okolo njih, i što im nanosi bol I da će sva ova crna oscćr.«nja, crne itiladićske slutnje, što naviru baš kao ova crna jata u ovu svežu jesen, da će đu ih odgone, da ih uguše, i odagnajn... I ne mareći za prolaznike, pevušili bi oni tiho, lagano, podavajući se sentimentalnom raspoloženju, toni gotovo najčešćem raspoloženju svih niladih ljudi u dvadesetim godlnatma...

Eto, to je sve mislio Juvan VojislavJjević, stcjeći st pljivo pre l bil t r icom, čekajući u đu-rome redu putn!ka. U moz£u su mu se rojile m.sli neprokijjio, jelna za drugom. u jednom? n'zu lagane, teSke. Lepo je osećao. kao đa se svo cko Bjega rttši, pada, nsstaje, i 1> g-, a znao )e da netna ničeg u stvari. Oscćio je, Jtao ncki teret, mučan, n?prestano g'eHajući u dimove duvans'o a k 1 tnnja asped tavanice. J njcmu se ufini, đa u vidi po jednu us

»omenn, koja ga, opomioja nepresf..:nco * jeđnako... Kroz olvorer.a vrata vtd:lo se gde ljudi promiču u magli kao timne s:nke, teške i nevidlj.’ve. I onda go r il.:, kojo mu izgledahu b:z3vesnc, jer juro svuda okolo njega sa rečima, sa v’.kom. Ljuai, nosači, oticiri, žene, svc sa to mič', žu i, pokreće, zanescno, poistr ktv to ncrvoznožću putovanja. Lupa ba/aža ko.ela, prtljaga, uz škr’panjo koKca, koli, zatun uzvici dozivanja, isprekid no reči, sve se slilo u jednu viku, šlo vredja i nervira... Kao kioz đa jinu dub ku, nepre^Ielnu, teško počo da prob’ja g'as zvcnt, koji dopiraše iz maglo sa tr.pa b?loga broda, što se L1 tjaše na pnvr.ini mirno, ućutale vode. Videle su se gde vcl k e , cme, krupne figure miču so po krovu. I na mah, kad sc probi taj Lški zvuk kroz maglu i dopre do nj.hov.h ušiju, na mah oboje osetiše da traba da se rastaju. I preletevši sve ovo po^lednjo vreine, provedeno zaj dn'čki i pomi.iivši na sve što ih spaja, njima bi teško pružiti jedno drugotu ruku za znnk rrv stanka, jer im se učini g’.edajući jodan drugog da se sve kida, ne3tajo, što je bilo. 1 da bi dali oduške svome bola, svojoj tegobi, neznajući ni sau.i kako će da se rastanu, g'.edajući jedan drugog procediše kroz usne: — El, hajde... Jovan Vojislavljcvić praži rukn gl?dajuć: druga pravo u lice, ždeći što ga ostavlja, niisleći saiao na Ux I učini mu

so da ovaj stoji nerešen, misleći se i gledajući u nj:ga, grlzu.’i svcja st klenu muštiklu. I da ne bi pogodio nj;govu misao, on so oprašta gledajući d.t pobegne, dok on govori lagano: — Slušaj Jovo, ovaj, zual, ja imam, ja ću ti dati. Nego na... nzmi... A ja ću uzajmiti. Ti odlaziš... I Og’ić Gjorgjević vadt presavijenu banknotu, spremljcnu još ran je, i prula mu... — Na, Jovo nemoj da odbijttiš • • • iszmi... na... i i i * * * 1 Brod promače lagano i siluete pojedinib kuća, iz grada naziru se. Jovntn Vojislavljević stoji krr.j pervaza u magli i gleda kako se protniče o’ala, šlepovi i nkolvljenc iadje na ob 1. Sa p> jedinih odžaka u biizini vidi se dun, lagan, tih koga magla davi » p i ickuje i’ mami u sebe. Ljudi s onu stranu, sa brod' odpozdravljaju, a sa paluba daju signa’e, crnim zaitavania. B oJ drltć.: i čuje se, kako voda žubori na;:red na kljunu ispod vcfckog zardjalog, hl ;dn g lengera, a točkovi lttp-ju u šumu svojib lopata. Firena prvo ciči, zati n svira i objavljuje da se primiče brod m :s u. Napretl se vidi dugi most na stubovuna, ko ogromni, cmi skelet preko ove fcele vođc. Magla s obe strane br>da prckrilila obale i ne da oku da prodra dub jo, j da otkrije ma što. Hladnoća hvata za lice i za ruke dok on gloda nepr’st nce. 1 čini mu se, da vidi u mag’i tnj i.je| gov ptiii Bcograd, nazžre i odreJjuja me.

sta u toj sivoj, nepreglednoj, razl’.venoj magli. ,,Eto“, m’sli on „K li neg ’an Saborna crkva, tvrdjava. Eno, Ro ijD.or, eno, eno, ono je stanica, pruga, evo i solare. Zatim ob: 1.:, kupat l i sa na lepšim provedenim Čašov ma. E!o, eto sve to, sve to krije magla, košto Ć3 i siu kriti vreme zaborava. 1 p.i svern tome, tim dragim meatima, tako po’. iati n l fcako niilim on oseća, da sada na rastanku sve se kida, odlazi o l njega, to što mu je se up.i!o u đušu, što ga on vole ko što vole najttiil je. Most lagano miml. Nastadoše ruka vi i ade. Levo još se videla Cukariea mala, rascjana gotovo sva izgu Ij.na. Z alim nastadoše j.o'ja, puste obale, žalosne vrbe pune vlage nagnuts nrd dubinama mirnim i tiliim, a svuda oko o eedefasta bela, teška magla, pieko polja, pustih obaln, žalosnih vrba. Samo nepoznate ptice prokrztara pov š'notu \ode jK>kraj k.juna i čudnim krikom o! aspu brod, što drhti i juri... Jovah Vojislavijevjć sp isli ae žurno u kajita, i kada pos’e pasledn eg praga na ma!im stepcnicama o'vori vra'a njega zapalmu top'o’a i pesma Ij .di š.o sedjahu okolo i pevahu: Magla pala... Magla pa’a.. A on sede u jedan kut i slište fcolno oči’da ne poteknu suze, dok sk adno, setno nastavljalni muški i ženski glasovi: ...Boser rosa pokapala— Jargovan, jorgovan... ' *

last jest zemaljsko li.aarijzko .a n t.ljstvo u Zadru. Po lovi pem rs v po pađaju j>od ocs. kr. jx>morska ob!ast u Trstu. j

Narodna privreda Odabiranje jaja za nasad Živlnarstvo je danas za v ijerre rata postigto vellku važnost, a j.š v ća ga čeka zadaća poslij? r:;ta. Primiče se mjesec februar i mart, kada se svaka doinaćica poćirra spre. rnati da uredi evc što Iraba za na;ad. U prvom će redu svaka posveti i jažrtju jajima, koje će spremsti za nasad. Puvo Ijaa uspjeh od nasada možcmo cčck.vati samo onda, kad se upotrij ibe samo sko. rašnja i op!odjena ;aja. Zbog toga ja potrcbno, da se odabiranju jajr pjsve.i osobita pažnja, r/mogo trada i volje^ M.nogi žlvinari gri.’eše mnogo š’o ne o’. ilježuju jaja, vcć zbog toga, cLa se za rasplod odaberu jaja sarno ođ dob ili k?košiju, a osobito dobrih noni’j i. Kada se već ulaže trud i čini trošak, ondi treba i na ovu oko.nost obrat.fc veliko jaž.tju, pošlo od toga ovi.ri I uspjeb u živioarstvu, bez obzira bilo da S3 izvcdt pilađ na prirodni iii vještački naČi-i. , Koja su jajadobra za rta;ad? Pfvenstveno ona, koja joetiču ol zdrav b. razvi. jenili i dobrih nosi ja, p iren’h sa olabranim pijetlovima. Samo od zd avib rjdit?lja dobivena jaja mogu đati zđravu i tlobru pilad: naslijedice dakl3 polo.'nci dobni svojstva svojib rcđ te jx. Tu pra. vilo vrijeJi svagdj?, pa i u živi t rstvu. Slarost kokcš’ju uliče mncgo m va. ljanost jaja za nasai. Najfcolja su jija za nasad od dvogodišnjih kok;šh’ ju i pijetiova, jer su otii u toa.e dcb i siarosli najbolje razvljcni, pa se ol n i l sa pravom može očekivati đobar pr p od. Jednogodišnje i Če’vorcgod fnje k koli ne daju dobra jaja za priptod. Jer u prvom slučaju još nijeoU dobru razv j na, a u drugom već nazaiuju a s abe tj;Lsno zbog slarosU. Isto ta>o ne m g > bitt ni sva jaja optoJjena, ako j? br.j p j3tlova malen prema broju kokoši, a.1 > i ocrafc no, kada se za narašćivanja drži siazmjerno veliki broj pijetlova. Kao god što je potrebno kod priplođne stoke za vrijeme bremen t sfc o. bratiti bolju pažnju na hranu i njegu, tako isto treba voditi računa i na n si ja za vrijeme nošenja, ako se ne že i dob.tf neoplodjena i rdjava jaja za nasaJ. No. silje treba hraniti dobrom i izdašnonr hranom, bolje mekanom lirimm, nego žitom, ali ta hrana inak ne smije da bu« de odviše snažna. Suviše pod oj na žh vina nosi manje jnja, a pored to a i ve< liki brej iteoplodjsnih, pa što j? najgcre sa vrlo j;.’;om t.j. deb' lorn Iju kom. Za nosilje kokoši je najtelje, dr imađu do. voljno životinjskehrane dcsti insekata (kukaca), crvi, m"snih o’padaka,pa onda bi’jne i vj'štačke hrane. ., I ako se pazi'o na odab ra ’ja nosilja, na njihovu njegu i način hronj-’n a, o. pet nećs biti op odjrna sva jcja. Na pr. votn redulrel>a odvrji'i sit.na ja;a, i'. ko. jih se legu sitni i slabo razv j?ni pilići, kao što treba odvojiti i ođveć krupnai jaja, koja vrlo često ithaju dva žumanj. ceta i iz kojlh se legu nernzvijena pi’. lad, a najčešćo umne zame'ak i š u ja. jetu. 0d nasada treba odva’ati takodje jaja nepravi'nog ohl'ka i ja’a sa tvr'orn! fcjuskom. Prema fome treba nasađjivaS jaja samo pravilnog oblika i normalne veličine. f Kada se ođabem jaja za nasad traba dobro oprati ljusku u ml 'k-'j vcdi o4 prljavštine, koja je le<?lo znrozmh glji, vica, bacila i koja za'va-a ^o~e na I;tfski jajeta. Kroz pore na ljusci prcltzi vazduh u unutrinja j-jeta, k''ji j? neophodno polreban za život i razvjinje za. melka. Kako bi premazali ijusku jaj;ta ! mašću ili drugtrn mezom, k ji ne pro ušta vazduh, morao l>i uginu i zametak u jajetu. Ovo j? jasan dofcaz, da j j i za [.URarnfj iTimPB—ai —i i wm MALI PODLISTAK IstoHjski kalendar Na dauašnji dan, 4. januara 1613. godine rodjcn je u MtoMstbor^ u sl ivni (izičar i matcmatičar sir Israc Ne\vton (izg. ,,Njut’n“), osnivač novija mat.matičko fizike i fizičke asironoi ije. 8tu .irao je u Carnbrigde-u ma’emrt.ku i jcš kao djak poka ivco jc sj .jnog d ra :a j ri. roJuc nauke. Pronaš.to je njzavisno o<l Leibniza osuovice za diferencija.t.i ra. čua. Najveći njcgov f'z’čki p onalrzak pak jeste zakon o gravitaciji (je. dno telo privljči drugo u srazmj in > n L hovoj težini; ua o3novu toga prv’.a na snaga zemljina). Veli se, da ja Newton; prvi put došao na tu misno g eiajuć kako jedna jabuka pada sa d veta. U prvi mah nije mogao nistavi:i svo.a is; ilivanj.i r torne pravcu o’nosno fcr tu ja mjo. sečevog, pošto jcš nisu pos oj t'i do\otjni pcdacio đimenzijama z m jinim. 1L66. gođine pronašao je zakon o sastavcima svjetiosti. 1672. godine predao jo svoj prvi rad londonskoj ,,Royal Socie. ry“ . („Kraijevskom drešlvu’* t. j. aka. demiji nauka) i izabtau je za njenog č!ana. 1669. godine dobio je katedru na can bridgeskom umvtrz tetu. Tac'a j 3 konstrui;ao svoj čuveni t les’op, k j je 30 do 40 puta uveličavao. 1682. gud, pošto su u mojjuvrentenu dobivcni iačniji podaci o zem jinim dine tzij i»a p-od; 2xo je svoja ispitivanja o zafccnu o gnvitadji i pronašao je, da »e kietan.a p'.g.