Београдске новине

Broi 4.

Petak

BEOOKADSKE NOVTNE

oasad Ireba prcthodno corati dob.o u j hladm' vodu. Stara jaja najesu dobra za na ad. Prije vpolrebe treba jaja dobro isp tati, osobito ona, koja smo nabavi i iz tu ijeg fcivinamika. Za ispilivanje jaja vrio su podesne naročile kcn r.lne lanpe. Primijeti .i se prijegleJo.u na lampi b jajotu tamno ti'e’o, kao malen ra. v j n krug, znači da jaje n ja d ibro za nasad, ako žtirranjce nija žuto već crveno, Bokaz je, da je prešlo u trulež; prdmijeti li se u unjut.ini jajeta zajjasita boja kao sitna paučina, to ut\TBjuie, đa je unutrinja iajeia već u kvarež; jaje, koje osnn u zađnjem kraju ima t u unjutrici vazdušne mjchuriće, pre61o je već u kvarež. Pnma tome š o smo nave i do sada 0 izboru dobrih jaja za nasađ, možcmo jzvesti slijedeće zakljućke: a. Jaja treba o.labira i «amo o l zdr:v »ih, dobio razvijeni’i i onih nosi jo, koje so dobro i nputno hrane; b. treba da su obične veličine i ea ljuskom. koia niie odveć tvrda i debela; c. moraju biti po’puno či3(a; d. ' su skorašnja, a u nikojem idrtčaju od 10—14 dana; c. pri prijegle bi na ia ,v tni jnora im fanjaitrina biti potpuno bistra. Da kokoške ziiui bolje nose. Poznato je, da kokoške voie da jedu p a p r i k u. Kad se kokošima zimi da u hranu paprika, naročito sjemc od paprike, onda bolje nose. Iskusni živinari, koji se bave živinarstvom na veliko davaju kokošima zimi redoVito paprike, naravno ne u pretjeranoj jnjeri. Na 10—12 kokošaka dovoljno je dnevno jedna mala kašičica paprike. I ijeme od kopriva dobro upliviše na no.šenje jaja preko zime, kad se pomiješa sa ostalom hranom. Đa li je cruo vino bojcuo, iii prirodno? Ko hoće da se uvjeri: da li je crlio vino prirodno ili je bojeno? može se o tome uvjeriti na slijedeći način. Neka uzme komadić sredine od hljeba J neka ga spusti u ono vrno, koje ho će da isp.'ia, da se hijeb napoji vmom. Sad neka uzme jedan čist, bijeli tanjir i u njega naspe čiste, bistre vode, pa u njega lagano spusti onaj vinom napojen hljeb. Ako je vino nečim bojeno, onda Če se ona boja o d m a h po vodi razići 3 voda će pocrvenjeti, ili će pon.odriti, što će zavisiti od predmeta, kojim je vino bojene. Ako nije vino pru'odno, onda će se voda tek poslije iukog lz.vjesnog vremena početi da boji, a to je svfc stoga, što se prirodno crven.io vina u vcdi teže rastvara, a pridata boja Tastvara se mnogo brže. 1

Sv|et!@sS i sjena iu isto takove proiivno .ti kao dobar I idjav puder. Dobar je pak puder samo Diena Aiabasier puder. Do’.i za robu K Z.—, \eiika K 4. — Moie »e svagd,e dobiti. Glavno prodavalište: „DIANA'* H^ndets A. G. BUDAPEST V. Nddor utcza 6. 11

DoSrotvoma diletant-ka predstava Juče se poslije podne u dvorani ,,Kasine“ ponovila dobrotvorna diletantska predstava u korist beogradske sirotinje. I ovaj su put sva mjesta bila rasprodana, a igralo se jednako dobro kao i prvi put. Publika je bila veoma raspoložena, pa je poslije svakog komada burno pljeskala. Naročito se i cvaj put svidila lijepa Ogrizovićeva slika „Proljetno jutro“. Dnevne vijesti Puk amcričkiii milijardera. U Americi svako zna, koji se puk narodne vojske zove tim imenom. To je puk dobrovoljaca, s kjjini se u pogledu bogatstva njegovih „članova* 1 ne može ni jedan drugi na svijetu mjeriti. Najmanje, čime se mora svaki običan momak iskazati, jeste polak milijuna dolara. Ko nema toliko, taj se ne može uvrstiti u taj puk, u koji se primaju ,,č!anovi“ izborom kao u kakav odlični klub. Ti se članovi za sad samo igraju vojnika i ta se igra rascvjetala u Americi kao nigdje inače; a šta će ti vojnici u istini učiniti, to će se tek pokazati, jer na frontu se ne manevriše u zatvorenim i pokrivenim pa čak zimi i ti prijatno toplim dvoranama za vježbanje, niti se kampira u eiegantnim šatorima za vrijeme ijeta, niti se mogu imati uza se najizvrsnije poslastice. Jedan dopisnik pariskog ,,Figara“ objavljuje čndne utiske, koje je dobio prilikom posjete toga puka. Dvor toga puka nalazi se u New-Yorku u Čuvenoj petoj avniji, n kojoj stanuju sami mnogostruki milijunari. Posjeta toga dvora bila je za dopisnika čitav đogadjaj. Na ulazu dočekao ga je portir i uveo ga je u veliku dvoranu za priinanje, te ga je ondje predao jeđnom časniku. Ovaj ga je prvo odveo u istorijski muzej puka, gdje su pod staklom izložene stare uniforme i spomenice, izvještaii dokumenti, vojne zapovjesti i proklamacije pored svečanih programa. I najmanje formalnosti vrše se ođabranom učtivošću. Obični vojnici zovu se čianovi, vojnička vježba zove se match kao na sportskim vježbalištima, a prikupljanje vojnika u stroj zove se miting. U veče prilikom posjete vježbala se 2. četa u pokriivenom dvorištu, koje je bilo divno osvijetljeno i udobno toplo, te je vježba izgledala kao neka svečana predstava. Osobe građjanskog reda prisustvovale su toj vježbi na t. zv. veteranskoj galeriji. Čast, da je neko pripadao tom puku, neprolazna je, jer se njegovi članovi biraju doživotno i za svakoga od njih ostaje kasarna puka njegov klubski dom. Posjetilac uiazi u počasnu dvoranu, u nečuvenim luksusom snabdjevenu trpezariju, u dvoianu za igranje, na strijelište u podruinii.ia, u vlastito pozorište puka, u ogromnu biblioteku i u nepregledni niz društvenih odaja, prepunih dragocjenim slikama najčuvenijih umjetnika i retkim vještačkim tvorevinama. Jedna od tnikovskih četa ima serviz za 100 osoba od starog sćvres-porcelana. A ča&nik, koji posjeioca prati, priča: Kasarnu smo sami podigii. Istina, država je za istu cdrediia neku svotu, ali mi smo ovu kao nedovoljnu odbili. Ima nas 1000 aktivnih članova i svaki je ipriiožio po 1000 dolara, a to je ukupno 'milijun dolara. Ali poslije rata učinićemo i više. Da neko bude primljen za rbičnog člana našeg puka, mora se is: azati, da ima najmanje 20.000 dolara godišnjeg prihoda. Naši časnici i podčasnici biraju se glasanjem. U pretpostavci, da ćemo se krenutl u Francusku na bojište, raspisali smo tu skoro stjećaj za 12 bolničarka; a za 12 sati kasnije stiglo nam je oko 4000 ponuda. Sve bi one rado u našem društvu putovaie u Paris. Dopisnik ,,Figara“ veli, da su mu se prilikom pregleda svega toga vinule misli u Evropu na razbojište t blato Ysera i u sneg Vogesa, u

ne'a tačno slažu sa načelima, š'.o ih jo on izložio u tora zakouu. OJ sadi jo ou obralio glavnu pažnju toj temi. Z.:kon 0 gravitaciji opširno je obrazlolea u djelu, napisanom po ondašnjera naučničkcm običaju na lalinskoia jeziku, a poJ nafilovora Tractatus de motu“. Djcnije je Nevvlon uče3tvovao i u poiitici, pošlo ga je canrbrai 'gj-ski univer l etizabrao za ~voga preJstavnika u pa a rentu. 1703. godine Newlon predjj na stalni boravak u Londou, a 1705. g:d ne poila. ir:u je plemstvo u prizna.iju njcgovib naučničkih zasiuga. 1704. godiae izadje njcgovo veliko dj b o oplici, i to na engleskom jeziku po.l na lovcm ,,Optice, ora treatise o£ the reflections, refractions, inflektions Hnd colour of light“ ([„Opt ka ili rasprava o refkkciji, ie rakcij., iafl ksiji 1 boji svjetiosti") u vezi si ov.m djebm izdao je i dvije geomclrijske rasprave. Ovo je j-.li o od Newtonovih djea, koje je on sam izđao, dok su inu o3la a d,ela izdavali d;ugi, u jednOin slučaju Čak a protiv njegove vo'.je, i to dj lo „Aritmelica u n i versa 1 is“. Od tucje ruke, a sa njrgovim pristankom, i,.da a su i dje’.a ,,M e t h o d u s d i f e r e n t u. 1 i s“ k ,,Analysi9 per aequitationis numero terminorum infinitu'. Posljednjili godina svoga 2 v-.ta N~wton ®ve većma se udaljavao od prirodaih luiuka i radio je rasprave vjerske prirode. Dmro je 81. marta 1727. godine u

! londonskom piedgra 'ju K e n s i n g ć o a u. I Saluanjen je u westininslersl;oj crkvi, gdjo počivaju najvcći engleski velikr.ni. 1731. goJir.e podigla mu je njcgova porodica divan sporr.enik, a docnijj ma je cair.bri. 0 e-ski univerzi et pcdig o m rmerni kip u Trnitiy Co ljge-u. — 4. januara 1785. gođine rodjju js u Hanau-u slavni naučnik J a k o v G r i m m, pri a i Ij Vuka St. Karadžića, koji mu je godine posvctio svoje dru:o izdanj: , Srpskih narodnih pr povijeda a“ ovakom posvetom: „Slavnome Ki.emcu Jakovu Grimmu. PreJragi i maogopoštov. n prijatelju. Vi ste s pokojnijeru Kopitarom najviše učiniii, te su so srpske n. ro.Jno pjesnie na skivu naroda srpskoga lako razg'.a&ilo po svoj Evropi i po oslalom učenom svajetu. Osun to 0 a Vi ste mjno još od 1823. godine, kako sam imr.o srcću u Kasselu s Vama se viJjeti t p:z::ali, jedr.ako nagovara.i i opominjdi da naštampam sto i sipskijeb naro .nj h pripovijedaka: evo Vam ovcm k.ijiž oom aspunjujem tu žclju. Ja sam uvj r n, da knjižica a n kome n:će biti mi ja n^go Vama; za to sain sa i usuJ.'o ukr.sti j3 Vašijem slavnijcm .mcnom. Za mji e ća biti osobita raJost i sreća, ako Vi nadjete, da su i ovo pripovje k -, prema pjaemama, dostojne naroda srpskoga. Vaš zahvalni prijatelj Vuk Sbf. Karadžić. Inače amo o rađu Jnkova Grimm.i v ć gJ.ovoriii prilikom goJišuji.e smr;i nj givcg uU> taJco glavnog brata W,luel,na Griro-

strijeljačke rovove golih planina 1 u granitne rupčage, pune vode, pa mu se čini čudam kontrast izmedju te zbilje i neozbiljne amerikanske vojničke igračke, ponikle iz puke sujete.

TAJANSTVENA OTMICA. (Nastavak). Wi!sen taman htjede nešto reći, kada ga nabusito prekide stariji Smith. „Gdje mi je ćerka?“ vikao je on iz svega glasa. ,,Ah, da mi samo jos jednom pade šaka ta nevaljaiica! Gdje> je ona. Hoću da je vidim, to mi niko ne smije braniti, to je moje pravo'*. ,,Ne bojte se“, vidjećete je“, odgovori Wilsem, ,,ali tek kad joj budie stigao suprug, da je primi pod svoju zaštitu". „Njen suprug! Dakle vi znate za cijelu stvar?“ umiieša se sada i mladji Smith u razgovor. ,,To vam je truli bogataš, a uz to se još narieo kao niko njegov. Ako, ako, neka dodje, pa neka nas vidi vezame kao pse, neka uživa gledajući, kasko mu taista i šuraka vuku u zatvor*. ,,On dobro zna, da je tamo mjesto ljudima, kao što ste vas dvojica", prekide ga Wilsen, jer se toga časa na vratima pojavi Black, blijed i veoma uzbudjen. Mladji Smith ustacie, u koliko su mu to dopuštale vezane noge i drsko dobaci Blacku: „0, zdravo, zete, kako ste mi vi?“ Ovaj se trže, ali ne odgovori ništa, već se obrati Hillu i zapita ga šapatom: ,,A gdje mi je žena?“ „Evo je odmah u susjednoj sobi; sad možete biti spokojni; ni dlake m* glavi joj nije fa!i!o“, odgovori policajac. „Hoćete li, da je dovedem?" „Nemojte! Nikako!" naglo ga odbi Black. „Prvo bih htio da vidim, hoće !i moja žena imati štete od svojih veza sa ovim nevaljalcima i kakve“. „Gle ti njega!“ prekide ga stari Smith. ,,Ja mislim, pcštovani goispodine zete, da bi na prvom mjestu 1 u vlastitom inteiresu trebaii đa giedate, kako ćete nas dvojicu izvući iz ,,platke“. ,,To mi ni u suu ne pada na pamet", prezrivo odgovori Black. „Obojica ste i suviše zaslužiii kaznu, koja vas čeka“. „Dobro. kalco hoćete...“, podrugljivo cdgovojri miadji Smith. ,,A1 će to biti divna še'hzacija za novine... itnaće svijet šta da čita“. ,,I što se toga tiče, budite bez brige“, odgovori mu Hill mirno, „novine neće saznati ni riječi o cijeloj ovoj stvari, koja će ostati vječita tajna; niko ne smije da zna, da ste vi u ma kakvoni srođstvu sa gdjom Black". „Baš da vidimo, na koji nam način možete zapušiti usta“. U mjesto odgovora, Hill izvuče iz džepa nekakav prsten i pokaza ga onoj dvojici, koja preblijeđišc kao zemlja ugledavši ga. „Evo, to sarn našao pored peći, u kojoj ste vi spalili svoje robijaško odijelo', uporno reče Hill. „Kao što vidite obična stvarčica — prsten. A ipak, ovaj vas prsten za čas može obojicu otpratiti na vješala, jer onaj, čiji je bio prsren . . .“ ,,Ćut‘! Ne govorite! 1 * prekide ga stari Smith prigušenim glasom. „Bacite toga djavola kroz prozor, a mi vam obećavanio, da ćenio ćutati kao zaliven!. Ta nismo poludjeli . . .“ .,Nisam, va!a, ni ja poludio!“ odgovori Hill, vraćajući prsten u džep. „Dokle god se ovaj prsten bude nalazio, u mojim rukama, vaš će život visiti o koncu, koji ja u svako doba mogu prekinuii“. Obojica promjcriša Hilla pogledima, koji su izražavali upravo mahniti gnjev ali ne izgovoriše ni riječi. Sada se Wilsen, koji je dotle bio nešto šapatom razgovarao sa Blackom obrati onoj dvojici: „Slušajte, Black me je ovlastio, da vam u njego-

ma, sa kojime je zajodnički radio skoro sva svoja djela. — 4. januara 1783. godine umro je u Berlinu popjlarai iil zjf i književnik Moses Mendelsohn. Rodjen je 6. seplcmbra 1729. god ne kao sin nekog siiomašnog jevrejskcg svcš onika u Dessau-u i u mlađim godinama došao je u Beriin, đa se školujc. Isprva se mnogo polucao i mučio, a * je vremenom svojom vanređnom inleligencijom i duhom d.ispio u p.ve bjrlinske književničko krugove. Bio je dobar piijatelj sa dramatič;;r„m Lessingorn. Od njcgovah djj'.a najpozn::t;,e jjste „Pkacdon". Sknplj'eno izdanje nj govih djela izašlo je 1880. godiae. Njegova kći Dorothea udaia ss za pjesnika Friedricha pl. Schlegela. Njegovi sinovi osnovaJi su u Beilinu bankarsku, kuću Mendcisohn, koja još daaas poitoji pod tim imenom. — 4. januara 18 9. godine umro je u M ii n c h e n u na po ožaju sckretara ir,hi.tarstva F.anz Xaver Gabelspergcr, koji je izmisl.o najraaprostranjeniju st.nogiauju medju germanskim i slovcnskim n .rodina ( rp6ko-hrvatska, česka, slovenačka itJ. st:nografijc preudešene su p e;na Gabolspergerovcm sistemu). Posiijj Gubel pergerove najrasprostraujenija jeste steuografija sistema Slolze-Sth ey, al o.a posljednja stalno so sve većma gubi. Gabelsperger je rodjen 9. februara 178J. godine u Muucheuu.

4. januara 1918

Strana 3. *

vo ime podnesem jedan prijedlog. Razuinije se, da se obojica morate vratiti u zatvor da izdržite dosudjeni ostatak kazne. Dokle god se pak budete pristojno vladali i dokle god ne budete nikome ništa govorili o tome, Šta vam je gospodja Black, ulagaće se kod jedne ovdašnje banke svakog mjeseca izvjesna suma novaca za vaš račun, pa ćete vi, kada se budete pustili, moći da podignete cijelu svotu- Ako pak samo l jednu jedinu riječ budete izdali od svoje tajne, ne samo da nećete dobiti ni prebijene pare od namijenjenih vam novaca, već ćemo iznijeti na vidjeic neka vaša ranija djcla, a ako te stvar': izidju na javnost, budite uvjereni, da ćete ?a vječita vremena umuknuti“. Ova pos’.jednja prij' tn : a kuo da je opametila robijaše, jer po-l : je kra k >g razmišlj^nja obojica obećaše, da će ćutati kao grob. „A sada bih još jerinom btio da vidim svoju ćerku", pos'ijs nekog vremena reče stari Smilh; ,,bi!o kako mu drugo, apak je r..oje dijete“. „Neka mu bude“, odobri Black, okrete se i podje prozoru. Poslijednje brzojavne vijesti ODLAZAK GROFA CZERNINA U BREST-LlTOWSK. Kb. Beč, 3. januara. Ministar spoljnih poslova grof C i. e r n i n otputovao je danas sa prainjom u svrhu nastavka pregovora o miru u Brest-Litowsk. POSLJEDNJI POKUŠAJ RUSIJE, DA SE DODJE DO OPŠTEGA MIRA. Trockov proglas na sporazumne sile I ruski narod. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“.) Bcrlin, 3. januara. Trockij je lzdao ovaj proglas na vlađe sporazunmih sila i ruski narod: Tečajem isteklog desetodnevnog prlmirja daia je Rusiia izražaja svojoj žeiji. da se ne će dati vezati poiitikom savezničkih vlada, ako ove ne pristanu na opšti mir. U tom je slučaju Rusiia spremna na pregovore za zasebni mir. To bi bez sumnje značiio teški udarac za savezničke zemlie, aii se savezničke vlade samo time mogu dovesti do uvidjavnosti. Revolucija je pobijediia sa programoin najiskrenijega opštega mira. U slučaju da se saveznici hoće da koriste posLiednjom mogućnošćii da dodju do opštega mira, to niogu posredstvom jedne neutraine države stupiti ii pregovore. Za ove pregovore mcdjutim traži ruska vlada potpunu otvorenost i javnost, pa će samo uz te usiove na takovim pregovorima sudjeiovatl. NESPORAZUM IZMEDJU SPORAZUMNIH SILA. Odnosna učestvovanja u pregovorima za mir u Brest-Litowskoni. (NaročiU brzojav „BeonrđOsKib Novina") Rotterdam, 3. januara. Kako londonski listovi javljaju, nipošto ne vlada izmedju vlada sporaziiinnih siia u pitanju neučestvovanja u pregovorima za mir u Brest-Litowskom potpuno saglasje. ZAPOĆEO NEPOSREDNI LISTOVNl SAOBRAĆAJ 1ZMEDJU RUSIJE 1 SREDIŠNJIH VLASTI. (NaročiU brzojav „Beogradskih Novlna“.) Frankfurt, 3. januara. Kako doznajc „Frankfurter 7. e i t u n g“, započeo je opet neposredni l'stovni saobraćaj izmedju Rusije i sređišnjiii vlasti s jedinim ograničenjem, da se poštanske pošiijke nadgiedaju od vojničke cenzure. MIRNO RIJEŠENJE SPORA IZMEDJU RUSKE VLADE I UKR4JINSKE RADE. (Naročitl brzoiav „Beogradskih Novlna".) Stockholm, 3. januara. Petrogradska brzojavna agencija javlja: Prema saopštenju izaslanstva. koje se povratilo iz Kijeva, a koje je iniaio da na prijateljski način riješi spor izmedju savjeta i Rade, u t v rJjcna jjemogućnost prijateljskogrijcšenja uz uslov, da se ustanovi nova Rada savjeta, kod čega bi se njen djelokrug proširio. Centralna Rada namjerava ispuniti ultimatum pučkih povjerenika, pretpostavljajući, da će Ukrajina dobiti novaca i da će jeda.i službeni dekret priznati ukrajinsku republiku. Kako izaslanstvo isporučuje. r.e će Ukrajina obustaviti izvoz žita u Veliku Rusiju.

članove smaknu, bile su u tom od ka-‘ zaka spriječene. Na očigied takvih* kažnjivih djcla, koja sc nc mogu trpjc* ti, zatražio sam — nastavlja povjerenik za spoljne poslove — od rumunjskog poslanika, da nam još danas saopšii, šta je poslanstvu o tome poznato i kakve su mjere dosada preduzete, da se zločinački elementi ukrote. Smalrali smo za nužno, da Besarabiju zaštitimo od presizanja rumunjske birokracije, kao što smatramo za potrebno da upo’zorimo rumunjske' vlasti, kako se viast savjeta ne će žacatl, da preduzme najoštrije protivmjere. ADMIRAL KEYSERLING O RATU I MIRU. Žholue namirnice u Đeriinu )evttni]e nego li ii Petrogradu. (Naročltl brzojav J3eogradsklh Novtna".) Stockholm, 3. januara. N:>čelnik njemačke misije u Petrogradu admiral Keyserling izjavio je novinarima o svojoj djelatnosti: Naš je cilj u Petrogradu riješenje cije-« iog niza tehničkih pitanja, koja stoje n vezi sa ratom. Daljc se žeiimo informirati o unutrašnjim prilikama Rusije^ Njemačka se vlada vrlo interesira za ovdašnjc prilike. Njemačka će sve učiniti, da zakijuči mir, ali nipošto ui uslcve. koji bi bili nečasni. Ako nam se ponudi nečasni mir, nastavićemo, rat, koga možemo još jako dugo da vodimo. Ako sa Rusijom dodje do za« sebnog mira, rat na zapadu neće nipošto prestati. Mi ćerno nastav ti bezobzim* rat, a nadatno se i s uspjehom. Konačno je izjavio admiral. da su cijene životnim namimicama uprkos svih' poteškoća u Berlinu jevtinije nego li u cijelom Petrograđu. ŽEL.IEZNICA JASSY—UNGENI PREDANA RUMUNJIMA. Kb. Amstsrdam, 3. januara. ,,Nieuwe Rotterdamsche Courant” javlja: Ukrajinska ,,Rada" predala je Rumunjima željeznicu Jassy—Ungeni. ZAŠTO ENGLESKA I AMERIKA HOĆE DA PRODUŽE RAT? Ruski sud. (Naročiti brzoiav ..BeoaradskiJi Novtna“) Stockholm, 3. januara. Kuski vojni list „Vojeka i mornarica“ piše: Amerika je Austro-Ugarskof obiaviia rat. U času, kad se ruika demokraci'a iz petnih žiia napreže, da zločinačko kasapljenje Ijudi dokraiči, nastoji engleska i američka buržoazija da ovu krvavu strahotu produži samo da protivnika u toliko skrši. kako bl itn pretstao da bude konkurent na svjetskom tržištu. Jer samo u tome iežl smisao otpora engleskih i američkih kapitalista, koji znadu, da će zaraćene zemlje biti toliko oslabljejie, da kao konkurenti u doglednom vremenu ne bi mogli za njih više da budu opasnl Oni drže da će, ako nastave rat do potpunog iscrpljenja snage, na Iješina« ma posijanom bojištu ostati jedini pobjednici. Onda bi oni osta'i sami, da dijelc svijet. Ova je zavodljiva perspektiva zavrtila mozgom moćnim vampirima svjetskog kapitala engleske atneričke buržoazije. POSLJEDNJA FRANCUSKA SNAOA Saziv pedesetogodišnjili liudl pod oružje. (Naročiti brzojav „Beoarađskih Nov1na“.) Rotterdam, 3. januara. „Times“ javljaju iz Parisa: Čfnjenica je, da se francuske divizije sa zaprdnog bojišta povlače za talijanskf front. dovela do nužde, da se pod oružje pozovu pedesetogodišnjl starci. Municijoni je ministar odlučio. da za rat sposobne radnike povuče iz industrijalskih preduzeća i stavl na raspoloženje vrhovnom vojnom za« povjedniku. ZA I PROTIV SAZIVA NJEMAĆKOCl REICHSTAGA. Kb. Berlin, 3. Januara. Prenia ,,V os s i s c b e Z e i t u n g“-fl I ,,L o k a I a n z e i g e r u“ nema vjerovarnosti, da bi socijalistički prijedlog za saziv Reichstaga dobio većinu. Naprotiv se ima raćunati sa daliim zasijeuc-njcm glavtiog odbora, koji bi jednako sa odborom starješina u tom smislu imao donijeti formalni zaključalo „O e i m a n i a“ drži, da će glavni odbor i u buduće podupirati državnu vla« du i odobriti njen ratni program i u najnovijem pravcu. PRED SAZIVOM AUSTRIJSKOG CA* REVINSKOG VIJEĆA.

RUSIJA PROTIV RUMUN.ISKE BIROKRACIJE. Povodont presizanja rumunfskih četa u Bepatabijl i progona revolucljonaraca u Jassy-u. Kb. Petrograd, 3. januara. Kako saopštava povjerenik za spoljne poslove, grad je Leovo s nekoliko sela posjednut od rumunjskih četa. Svi su revolucijonarci smaknuti. Daljc su rumun)ske vlasti putem jednog ruskog i rumunjskog generala pozvali k sebi sve članove socijalnotevclucijonarnog odbora u Jassy-u, kod čega su im obećali slobodan prolaz. Uprkos toga svi su čianovi odbora uapšeni i predani sudovlma. Kad su nununjske vlasti činllc pripreme. da te

Kb. Beč, 3. januara. Kako saznaje korespondencija ,,A u s t r i a", imalo bi se austrijsko carevinsko vijeće ponovno sastati 15. jar.uara. VELIKI POŽAR U ŠPANIJI. Kb. Madrid, 3. januara. U zamku La Grande izbio je požar, koji se zbog žestokog vjetra brzo raširio te zahvatio i kolegiatsku crkvu. Uslijed nestašice vode crkva su i zamak potpuno razoreni. Spašeno jc samo malo slika i vrijednota. Steta je neprocijenjiva.