Београдске новине

Strana 2.

Broi 5.

Boljševlčkl poslanik u Londonu <NaroCitl brzoiav »Beogradskib Novtna“.) . Amsterdam, 5. januara. Prema Reuterovoj vijesti, koja je oanas ovamo stigla iz Londona, boijševicka vlada je imenovaia za poslani«a u Londonu Maksima Maksimovića Le t v i no va. (Naročitl brzojav „Beozradskth Novina") ■ Haag, 5. januara. Novo Imenovani ruski poslanik u Londonu Maksim Maksimović Letv i n o v više od deset godina je živio n Londonu. Kad su ekstremiste uzele vladu u svoje ruke, on je bio naimenovan za tajnika poljoprivrednog odjela vladine komisije u Londonu. Tobožnje prikupljanje švedskih ćeta na finskoj granici (Naročlti brzojav „Beoeradskih Novlna“.) Zfirich. 5. januara. Prema pariskoj vijesti ,,T e 1 egraphen Kompagni“ donose daĐašnji jutarnji iistovi s rezervom ovu ivljest iz Londona: Švedske čete su koncentrisane na finskoj granici. Njihov uiazak u Finsku se svakog dana oćekuje, podjiavodom, da moraju zaItititi prava Švedske. Brodovi zapadnih sila napuštaju ruska •> pristaaišta (Naročiti brzojav „Bengradskih Novlna".) « Amsterdam, 5. januara. ,,T e 1 e g r a a f“ javija iz Londona, 2a su engleski brodovi napustili Arhangelsk, pošto su smjestišta, koja su tamo ♦porazumni biii postavili, Ispražnjena i utovarena. Govori se, da i u Bijelom moru nenia više ni jednog francuskog broda. Italija u ratu. Mirovna propaganda u talU'.msko) } voiscl CNarcčltl brzojav „Beogradsklh Novina**) ; Lugano, 5. januara. Iz Jednog izvještaja ,,Š t a m p e“ o premetačini u rimskoj radničkoj ko«nori vidi se, da su u talijanskim voJarnama nadjeni mnogobrojni maniie»ti, kojlma se traži mir. \ Poštovanje hrabrog protlvnika (Naročlti brzojav „Beocradskib Novina**) Beč, 5. Januara. Njegovo Veličanstvo je biagoizvoIjelo odobriti, da kr. talijanski major Cesare Cavalliere Bo f f e, zaipovjednik taliianske boračke grupe na Monte Castell Gomberte, priznavajući mu hrabro držanje, može i kao ratni zarobljenik nositi sablju.

Borbe na zapadu Gubitci Engleza kod Cambrai-a. Kb. Berlin. 5. januara. Wolffov ured javlja: Od 20. decembra 1917. do 2. januara 1918. izgubili su Engiezi u bitci kod Cambrai-a 237 časnika, 9500 Ijudi u zaroblienim. G istoj bitci je zapiijenieno 172 topa. 721 mašinskih pušaka i 19 bacala mlna. Osim toga su pobjedne njemačke čete povratile nazad njernačka 32 topa, koji su u prvom naletu pali Englezima u ruke. Od 300 oklopnih automobiia, ikoji su uvedeni u borbu, neprijatelj je 107 izgubio, od kojih su 75 zapiijenjeni iza njemačkih linija, a 32 su vatrom uništcni. Ovaj gubitak je više od četvrtine cjelokupnog broja takvih automobila, kojim Englezi raspolažu.

Nedjelja francuzl bombarduiu bolnlce. Kb. Beriin, 5. januara. Francuski ietači bombardovali su bombania bolnička postrojenja kod Rethela, koja su bila vidnim znacima obilježena. Poljska kral'evina Austro-ugarska vojna uprava za đobrotvorne cilieve. Kb. Ljubljin, 5. januara. Olavna gubernija objavljuje, da Je 200.000 K upućeno zadobrotvorne i k u 11 u r n e svrhe svih krugova, koji se nalaze pod austro-ugarskom upravom. Ujeđno je obnarodovan spisak onih udruženja, kojima su učinjeni prilozL Najnovije brz. vijesti Hindenburgov povratak u giavnl stan. Kb. Berlin, 5. januara. Maršai pl. Hindenburg vratio se 2. o. mj. u giavni stan. Stvar Calllauxa. (NaročiU brzojav „Beograđslcih Novlna".) Ženeva, 5. januara. ,,L‘H u m a n i t e“ javlja, da je ratni sud izvršenje naredbe vojnog glavnog guvernera o apšenju Cail!auxa odložio do završetka istrage protiv njega. Orčka unija protiv mobiiizacije. Kb, Ženeva, 5. januara. Unija Grka u Svajcarskoj obnarodovala je protest protiv grčke mobilizacije, koju je nagovjestio Venizelos l koja predistoji. U protestu se veli, da namjeravana mobilizacija stoji u suprotnosti s grčkim zakonlma i kulturnim životom. Dječiji Božić u Beogradu Siava i darivanje djece na car Dušanovoj školi Samo ono, što rodi 1 j u b a v može da bude dobro, lijepo i uzvišeno. Ovo dokazuje najbolje današnja Božićna dječja prosiava na osnovnoj školi u Car Dušanovoj uiici. Ova škola jedna je od prvih osnovtwh škola, koja je otvorena u Beogradu još u počlcku carsko i kraljevske vojne uprave u Srbiji. Danas upravlja ovom škoiom gdja Olga M a r a v i ć, udova u ovom ratu na sjevemom bojištu poginuiog austro-ugarskog topničkog časnika i zagrebačkog odvjetnika dra Mar^vića, koja je zrrala i umjela, da ovu šlcolu podigne na visok stepen, tako da ona spada medju najbolje beogradske osnovne škole. No ne samo da je u naukovnom pogledu gdja Maravić uložila svu svoju veliku spremu, pomagana vrsnim učiteljskim snagama, medju njima gdjom Adelom Miičinović, poznatom hrvatskom književnicom i gospodjicama Nadom i Zlatom K r a 1 j, šta više ona se pobrinula, da osobito sada pred Božićne praznike učini nešto i u materijalnom pogiedu za siromašnu dječicu, a to je njoj u svakom pogledu i uspjelo. Iskrenom ljubavi pobrinule su se vrijedne ove hrvatske nastavnice za njima povjerenu djecu, a ne žaleći truda ni vremena, dokazale su, da su dostojne onog visokog poziva, kojeg su se dragovoljno prihvatile. Samo onaj može da ocijeni pravo zasluge ovih požrtvovnih i plemenitih gcnspodja, hrvatskih nastavnica, kad promisli, da su one sve ispitane učiteljice, šta više sa višom spremom ipak dragovoljno

BEOGRADSKE novine došle u ovo ne baš najprijatnlje vrijeme i pod s razmjcrno teškim prilikama ovamo u Beograd, da skupe oko sebe, očuvaju i vaspitaju nedužnu dječicu, koju je ovaj nesrečni rat otstavio na pustim doraovima I izbacio Ih tako rekuć na ulicu. Koliko se I sa najvišeg mjesta cijenl rad ovih vrijednih nastavnica, a u prvom redu gdje M a r a v i ć, dokazuje najbolje činjenica, đa je ovu proslavu htio da posjeti Njegova Preuzvišenost glavni vojni guverner general-pukovnik barun R h e m e n, pa je samo zbog jedne hitne zvanične dužnosti svoj dolazak u posljednji čas odkazao. U njegovoj zamjeni došao je na proslavu gradjanski povjerenik kod glavne vojne gubernije pl. K u s s e v i c h-B 1 a c k i u pratnji graajanskog povjerenika baruna Cuvaja. Bio je prisutan i gradjanski povjerenik političkog i nastavnog odjelenja gubernije H u s z a r, kapetan M a r s c h i k, šlcolski referent kapetan J e m r i ć i mnogi drugi viši i niži časnici i funkcijonari vojne giavne gubernije. Svako od 600 djece, koja polaze ovu školu, dobilo je jedan hljebac, pa kolača, jabuka i oraha. a iz svakog razređa dobilo >e 25 djece opanke, a po jedno najsiromašnije potpuno odijelo, jednako djevojčice kao i dječaci. Sam program proslave bio je slijedeći: 1. Roždevstvo tvoje pjevaju djaci III. i IV. razreda; 2. O o v o r, govori nastavnik crkvenog pojanja Božidar D. Lukić; 3. Božićna pjesma, govori Deša Milčinović, učenlca II. raz,; 4. Slava bovišnjih Bogu. pjevaju djeca III. i IV. raz.; 5. Božić, božić bata, govori Stojadin Katić, učin. III. raz.; 6. a) M o 111va mi Bogorod i c i; b) S p a s i m i; c) Slava Jednorodnl Sine, pjevaju djaci III. i IV. razreda; 7. B o ž i ć, govori Danica D i m 1trijević, učenica IV. raz.; 8. Narodi nam se kraij Nebeski, (Hrvatska narodna božićna pjesma), pjevaju djaci III. i IV, raz.; 9. Zahvainica, govori Ljubomir D a n i č i ć učenik IV. razreda. Darivanjem djeoe završena je ova iijcpa slćiva, a roditeljske suze i radosna dlječija lica najiiolja će biti nagrada onima, koje pripađi zašluga, da je sve to tako lijeipo i krasno uspjelo. J. O—S. Sa jedne prijatne dječije svečanosti Juče poslije podne, u dvjema mallm sobama, lijepo ukrašenim jelovim i borovim granjcm, oliž ta je jed a maia, ali vrio prijntna dječija svečanost u prvom dječijem zabavištu na istočnom V r a č a r u. Prije VI vije gođine pođ r.-ot''lctora„ tom glavne vojne gdberti je otvoreno je dječije zabavište na istočnoin V r račaru i vo Henje n emvo ustupljeno je gorpodji Milevi S t o j a n č e v i ć, učiteljici zabavišta. Zabavište je svakim da iom dobijalo sve veći hroj djece, tiko da danas u njem ima 187 djere. od kojib su 90 muškaraca i 97 djevojč'ca Opština grada Beograda vodi ma'erjalno staran e o ovom zabavištu. Djeca, kako s romašna, tako i imućnija ne piaćaju nikakve školarine. Jučerašnja je svečanost bi'a dastojna. U jednom uglu divao je blistala u odbljesku mnogobtojnih svjećica vanredno lijepo iskićena jellca, sva u pmo lijepib stvarčica- Proslava je otpočela tačuo

6. jannara 1918. u b aata pos.ije podne aa pr kladnotn crkvenom pjesmom: „Roždestvo tvoj e“ . . . Djeca su tako iskreuo od srca pjevaia ovu lijepu crkvenu pjesmu, moleći se pjesmom Bogu za svoje mile I drage, bl : ze i daleke... Zatim je jedan mališan krasno ispričao: „Rodjenje Hrlstovo“, a zatim je jedna mala seka pozdravlla goste malim aii srdačnim govorom. Nato su se redjale deklamacije i pjesme. Mali Mića deklamovao nam ie divno: ,,N a z i m i“ . . • Djcčji lior je tada otpjevao: „Kud gledaš** . . ., a mali je Beiimarković oddeklamovao: ,,B o ž i ć, B o ž i ć, b e I i b at a“ . . . Redjale su se dalje pjesme i deklamacije i na srpskom, kao i na njeraačkom i magjarskom jeziku. Vrlo je Iijepa tačka bila: „Leptir i ć u š a r e n i ć u“ izvedena od maie Lale K o s a n č i ć i malog puše Dragog M i I u n o v i ć a. Poslije koncertnog djela otpočelo je djeci razdavanje igračaka 1 ostalih božićnih poklona. Svako je dijete dobilo po jednu lijepu igračku i po jedan kilogram raznog jestiva i milihbrota, kolača, šljiva, jabuka i dr. Siromašnija su djeca dobila i odijelo. Za ovako obilno obdarenje djece postarala se patronesa ovoga zabavišta, gdja barunica pi. K u h n, koja se uopšte vrlo mnogo stara o ovom zabavištu. Svečanosti su prisustvovali: civilni komesar gospodin Huszar, predsjednik opštine grada Beograda Vasihje A n t o n I ć i mnogi drugi otmjeni gradjani. Svečanost je završena uz srdačne usklike veseie djece, a mi svi smo sc razišli zadovoljni posmatrajući ove mališane, koji su s<e u ovoj veiikoj sferi potpuno zadovoljni vraćali svojim domovima. Svaku hvalu za izvodjenje ove iijepe svečanosti zaslužuje nesumnjivo i učiteljica ovoga zabavišta gospodja Stojančević. Božićna svečanost u sirotlniskom đomu u Topčideru. Božićna svečanost u sirotinjskom domu u Topčideru zbog nekoliko slučajeva obolevanja jedne dječije bolesti, odložena je u širem obimu, ali će sc danas i opet održati u užem krugu 1 djeca će biti obdarena božićnim poklonima. Božićne svečanosti u Domu staraca I siročadi u Beogradu. Danas u nedjelju, 6. o. mj. u 4 sata poslije podne izvršiće se u Domu staraca i siročadi božićno darivanje. Povodom božićnih praznika primijeni su i ovi prilozi: Svetozar O k a n o v i ć K 50, Ješa Ješua K 10, M. Zivković školskih rekvizita. Tasa Subašić K 20, Maričić školskih rekvizita, Jovanović igračaka, M a r i ć K 100, Rajić igračaka, ..Napred a k“ knjiga za djecu, A n t o n i j e v i ć K 50, Roksanda Rajković K 100, Anastas Pavlović K 100, Mesarović K 50, Jevta Pavlović K 50, Periša Stefanović raznog odijela.

Građ i okofica Dnevni kaleudar D a n a s )e ned'ella 6. Januara 1918., po starom 24.. decembra 1917. — Rimokatolici: Bogojavljenje iSveta 3 kralja); pravoslavni: Evg. muć. iBadnji dan, Oci). Casnička i činovnlćka kasina otvorena je do 12 saU u noći. C I k. vojnlćki dom: Citaontca, soba ra pisanje I igranje, kantlna. Otvoreno

od 7 * *a«t ujutra do a taU uvcće. Slobodan mJstupsvakome \ojnlku. BeogradskJ orteumin zlfnakom pozoriStu. prije Boulevard): Dvlje predatave. Prva u 1 aata posllje podne, adruga u u 7 30 satl uvecc. Slo odan pristup •vakome vojniku. Kinema.o^rali: VomJ klno u Kraija Milana ultcJ (Koloseum): U 4 I o aati posl. pod. prcdstave za vojnlke. — C l M. s r a djanski kino na teinzijama br. 2 / 3 ) arlsi: u 4 I 6 sati posl. pod. predstavc za gradjansivo. Nocna stužba u IJekarnama: U gctimlci od 6. do ukljućivj 12. januara 1918. obavljaće noćnu služon u Beogradu ove Ijekarne. Sela kovtc, Kne^ Mlbajlova olica br. 45; zpoieKa Viktor o v i ć, Terazije 28 apoteaa P r e n d I ć, Kralja Alens-nora ul. or. b4 1 itojlć, Sarajevsna ul. broj >0. t'usjei uoie.mka u bolnlcama: u bolnici .Brćko*: oU2—4 sata posiije podnt U bolnia „Brfinn*: oa 9-30—12 sati prije potlne t oa 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradianskoj bolnici: u utorak, ćetvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne. Kužna bolntca: l'osjeta nlje dozvcJjena. Obavijesienja o bolesmcima dnevno od 11 do 12 sau prt,e podne naulazu ti baStu bolnttke z fi rade sa strane VtUuis„e uiice. Vujnu patno utpto snpatlio uCarUuSanovoiullcL— l. Kupatilou kadama: aj Za vojne osobc otvoreno radmm danlma od 7 satt prije poune oo 6 saU posbje podne, a nedjeljom J prazmcuna ou 7 sau prije podneuo 12*/ saU u podne. — bj Za gradjanstvo radnlm danima od 9 satl prtje poune Uo 5 satl poslij'e poUne, a nedjeljom i praznicima od 9 saii prije podne uo 12'/ 2 sati u podne. — 2. P a r n o kupatilo za casnike i njlma ravne ćinovnike otvoreno ! e utorkom, srtjedoin, peikom i subotom od 1 satt prije podne do 5 sati poslije podne' a nedjeljom i prazmclma od 7 saU prlje podue do 12*/ ž sau u podne. — Z a g r adjane muSKogpoia oivoreno je parno kupauio ponedjeljkora i ćeivrtKom jako u te dane ne paaa Kakav praznikj od 3 sati prije podne du b sati posllje podne. — Casnictma i njima ravnim ćtnoviilcima stoje na voiju da se sluze parnim kupatilom i b dane odreujeue za ^radiausivo tpoiiedjeij' kom 1 ćetvrtkom). Biagajna se zatvara radmm danima u 12*/, smii. a nedip.Iinm 1 nraz-

Raspored bogosluženja o božićnim praznicima u beogradskim pravoslavnim crkvatna.

O božićnim praznicima obaviće se u beogradskim crkvama bogosluženja po ovom rasporedu: 1. U oči Božića, na B a d n j i d a n: liturgija sv. Jov. Zlatoustog u 9 satl prije podne. Poslije podne istog dana: veliko večernje s paremijama, čitanjem apostola i jevandjelja u 3 sata. 2. Na p r v i d a n B o ž l ć a: veliko povečerje u nastavku s jutrenjem u 6 sati izjutra. Liturgija u nastavku jutrenja u 8 sati izjutra. 3. Na drugl I treći dan Božića: jutrenje u 7 sati, liturgja u 9 sati izjutra, a večernje u 3 sata poslije podne.

Svečana bogosluženja. O svetlim prazniđma Rodjenja Hristovog svečanost bogosluženja uvelićaće svojim pjevanjem I pojeđina pjevačka društva. Tako u Sabornoj crkvf: sva tri dana Božića pjevaće na božanstvenoj liturgiji: članovi beogradskog pjevačkog društva u mješovitom zboru. Oni će izvoditi: a) a n t i f o n e (I. dana) I I. dio IIturgije od St. St. M o k r a n j c a; b) II. dio liturgije od Ćajk o v s k o g, koja se nije pjevala u Beogradu za duži niz godina; i c) koncertni psalam od Origorljeva: Bože, Bože moj . . . Prirodne pak božićne pjesme pjevaće: mješovit zbor djaka muške realne gimnazije.

ju je satkao patnički narod našega iuga . . . Svaki puta rodio se Hristos: Rastvorio je zlatnu paučinu svijetlih tre.pavicfi i pozdravio ljude u znaku ljubavi i mira. Rodio se i pošao da propovijeda i premda je ugledao pred Bcbom krfii zvezdanoga puta, Golgotu, ipak se priklonio Patnji gledajući Čovječanstvo u životu nestalnoga traganja za savršenstvom, nalazeći dobrote aa iznakaženom grimasom žednoga ćekania. * I sinoć je sjao Be^lehem. Madona je utirala dvojaku kap suze: kap stralia i sreće u pamučni pram kose od jutamjega oblačja i magle. a tesar i svetac savio je šiju u pozu, koja kazivaše dušu ozbiljnu, ozbiljnu . . . Nebo je sinoč prosulo u svetost tamjanova kadfi I u melodijoznost vaseletnskoga molla nasmijanu siiu rumefiih andjela, da čsvodi dugom krov zafeoravljene štallce. A duga ta, kako nasta, i osta — bez drhtaja i prozira, okočena I čudna, pošto se smrznu na eimi čovječanstva u borbi. i tek je dalek, dalek odjek akorda sjećao na neoprezni siiazak nebeskoga pozdrava , „ Pastiri su sinoć ogledali visinu I 'dočekavši bijeloga, krilatoga pjevača svete melodije podjoše prema kitnjasroj zvijezdi. A pri kretanju za svijetJom zakrči Im tijelo bijeloga vijesnika put: atndjeo se survao na brazdu pogleidavš! na horizont gdje bukte tajne vatre u slavu Pomoru i Ništavilu. I pastiri ostadoše bliiedi, ukočeni. Sinoć se rodf Hristos. Otvorio je ružine ISti svojih vjedja | pozdravio Mir. HJaduo je. Ljudi, što su pošli«

da se ubijaju, zastaii su na dogledu svemirske ukočenosti čekanja, klekli su . . . Kieče, grče ruke i — šute. Mir je i pustoš. Samo obzor žrtvuje usijanu žrtvu Poinoru i Rasapu . . . * Otvorio je ružine Ifiti svojih vjedja I — zatvorio ih . . . SLnoć se n i j e rodio Hristos . , .

Božić u srpskom narodu Stari su Sloveni obožavali sunce kao božanstvo. Ovo je nebesko tijelo bilo P'jznato pod imenom D a ž-b o g a (bog dana, svjetlosti), sina Svaroga, najvišega boga. U srpskom narodu se saćuvao trag Daž-boga samo u jednoj priči, koja počinje ovako: „Bio Dabog, car na zemlji i gospod bog na nebesi.. .'* Praznik narodne svetkcnvine u čast Daž-boga padao je u decembru mjesecu, u doba, kad poslije dugili zimskih noći dani počinju dužati I kada se sunce, po narodnom govoru, počtnjc vraćati na ljeto. Prvi praznik u čast Daž-boga bio je u Isto doba 1 pcčetak godine starih Slovena, u vremenu njihova mnogoboštva. Mali razmak izmedju tog velikog praznika stare vjere i praznika Hristova rodjenja n.je prvome mnogo smetao, da se pomeri naprijed i sastavi sa ovim drugim. Svetkujući praznik Daž-boga stari Stoveni su u čast njegovu činiii žrtvu zaklanim svinjčetom. To se isto u srpskom narodu čini i danas, u slavu dana Hristova rodjenja. Nema kuće u SrblJi, I u kojoj tog dana ne bi bilo na trpezi pečena praseta — pečenice. Praznik Hristova rodjenja narod

zove B o ž i ć, a dan u oči Božića Badnji dan. U narodu srpskom postoji ova izreka: ,.Bolje Je Božić južan nego li kužan. Južnom Božiću i prijateljskom koIaču ne valja se radovati.** Na Badnji dan važnu ulogu igra b a d n j a k. U oči Božića se unese badnjak u kuću. To je sirova cerova glavnja, koja se položi na vatru. Badnjaka obično mora biti 2 ili 3 i moraju se u oči Božića (na badnji dan) osjeći. Badnjake mnogi sijeku prije sunca, posuvši ih iznajpfije žitom govoreći: ,,Dobro jutro, čestit ti badnji dan“. Obično ih sijeku samo sa jedne strane a s druge se strane udari sjekirom samo >edan put. Kad se u veče smrkne, onda domaćin unese badnjak u kuću i položi ga na vatru; kad stupi s badnjakom u kuću on govori: „Dobro veče, čestit vam badnji dan!“ A iz kuće ga kakav muškarac pospe žitom i odgovori mu: „Dao ti Bog dobro, sretni i čestiti.** Kad se badnjak meće na vatru tri put se pomakne u naprijed, a kad pregore, gornji kraj valja dočekati u ruke s rukavicama pa ga obnijeti oko košnica 1 po tom ugasivši ga ostaviti na kakvu mladu voćku, šljivu ili jabuku. U nekim krajevima je običaj, da se badnjak okiti zimskim cvijećetn i drugim stvarinia. U narodnoj pjetsmi badnjak se spominje kao nekakav Čovjek ili bog: Na čem ćemo Boga molit Za staroga za Badnjaka Za mladoga za Božića. Kad je badnjak već u kući na vatrl domaćica uzme slame l kvočući (a

za njom djeca pijučući) prostre po sobi i cijeloj kući, a zatim baci nekoliko oraha u nakrst po slami. Posiije večere se pjeva i veseli. Od ove slame, s kojom se na badnji dan kvoče i pijuče, ostavi domaćica po nešto, pa kad nasadjuje kokoši, pod svaku metne po ntalo. Ono uže, u kome se slama donese u kuću, ne razdriješi se, nego samo maio raspusti, pa se na Božić pred kućom baci po njemu žita te kokoši zoblju, a domaćica im govori: „Kako mi u skupu zobaie, tako mi u skupu nosilc!“ Kad se u jutru, na Božić, ustane, najprije otide Jedno iz kuće te donese vode, ali ponese žita te pospe vodu (kao polazi je) kad k njoj dodje. Tom, još ne načetom vodom umijesi se č e sn i c a, a domaćica njome nalije ručak i odmah ga pristavl. Česnica se mijesi od pšenična brašna u jutru na Božić, kao pogaču. Običaj je, da &e metne u česnicu po jedan novac (srebrn iii zlatan), pa kad sjednu ručati, prije što se počenica donese, domaćin izlomi česnicu; u čijem komadiću bude onaj novac, onaj, kažu, da će biti najsretniji one godine. Prije zore se u dvorištu naloži vatra i nestrpljivo se čeka glas prvog pijetla; čim on kukurekne, polože momčad (ili i sam domaćin) ražanj s pcčenicom na vatru, pa ga pažljivo okreću da bi pečenica do u jutru bila gotova. Kad se poodjutri, i pošto se namiri stoka, sjeda se za ručak. Ali prije nego se sjedne za ručak, izbact se po nekoiiko pušaka (tako i u jutru kad se ustane), pa se onda skupe svi oko sofre, mole se Bogu (u nekim krajevima držeći svaki po jednu voštanu svijećicu) imlrbožaju s e t. j. izIjube se svi redom, govoreći: „Mir

Božji! Hristos se rodi, vaistinu rodi; 1 poklonimo se Hristu i njegovu rožanstvu!“ Po tome domaćin pokupi one svijećice (gdje je to običaj) u jednu rukovet i usadi u žito, koje stoji na sofr! u nekoj karlici Ili čanku (razno žito, pomiješano zajedno, a u njemu stoje I razni kolači), te ondje malo pogore, p* ih ugasi onim žitom. Ono žito daju poslije žene kokoškama, da bolje nose jaja. Kad otpočne ručak neki najprije okuse sira, neki pečenice, a neki (kao u Srijemu i Bačkoj) prije svega srču varenik (vruće zamedjeno i zabibereno vino), ali rakija se u mnogim krajevima ne pije prvi dan Božiča zbog vrućice. Oko pola ručka svi ustanu ti slavu i lome božićni kolač kao i o krsnom imenu, samo što nema koijivaJ Na Božić se u mnogim krajevima ručai s vreće (prostre se prazna vreća nflesto čaršava, ili po njemu) i sofra se ne diže niti se kuća čisti za dva dana. ■ Prvog dana niko nikome ne ide u kuću, osim položajnika. To je lice, koje se na Božić prvo pušta u kuću. Prije polažajnika ne prima se nF sam sveštenik, pa baš ni radi kakva sveštena posla. Polažajnika obično izaberu (jer se gata. da on nosi sreću ill nesreću za onu cijeiu godinu) i pozovu ga još prije Božića na nekoliko dana. Obično drže jednoga svake godine. Polažajnik ponese u rukama žita, pa kad s vrata nazove „Hristos se rodl!“ onda pospe iz ruke žitom po kućl, a neko od ukučana pospe njega, odgovarajućl mu: „vaistinu rodi“; zatim polažajnik skreše badnjake, t. j. uzme vatralj pa udari njime badnjak gdje gore tako, da skaču varnice, govoreći: okoliko govedi, ovoliko ovaca, ovoliko zdravlja. sreće 1 napretka