Београдске новине

Strana 2.

Srijeda

BEOGRADSKE NOVINb

23. januara 1918.

Broi 21.

aak. I sam ,,Dally News H kojl je prema boljševacima dobro raspoložen, sažaljeva taj nasllni postupak. ,,D a i 1 y C b r o n I c 1 e“ pl8e: Ustavnost je tlcne dobtla težak udar. Neće blti tako lako, da se narod ponovo privolo na Jzbore 111 da mu se ullje vjera, da narođno jlasanje nešto vrijadi f odlucnje. f Rusija i Japan . ^ Dogadjaji u Vladivostoku. v ' Kb. Paris, 22. januara. Sovjet najodnili komesara tražlo jje od japanskog poslanika objašnjenjc p zaposjedanju Vladivostoka. Ubljen Člngaiev I Kokoškin. Kb. New-Yoric, 22. januara. „Associadet Press“ saznaje k, Petrograda: ČingareviKokoš;*ln, bivši Clanovl Kerjenskovog kajbineta, ubijeni su u momarskoj bolniici, n koju su iz zatvora sprovedeni. JJbili su ili naoružan! Ijudi, kojt su u jbolnlcn upali. Beldiman o sndbini Rumunije Kb. Kolu, 'P.i. (ja.a'uaia, Bivži rumuiijdki posiauik u Berlimt, Idr. Beldiman, objavio je u ,,KolnipGho Zoitung“ Člaaak o suflbini (Rumunije u svjetlosti ratnih ciljeva Lloy’dii Georgea. U tcm čiauku so pisac pa vrlo važan način, 8 ramunjskog glo Bišta, razračunava ea engloskom politikom ratnili ciljeva. Pisac potsjoća na obećanje o uspostavljanju Rumunije, ko jo je Lloyd Georgc u svoje vrijemc dao, I pita, kojom silom Engieska, s pogledom tia sivorcno stanje ua istoka, još raspo]aže, da bi uspostavijanjo mogla zajamCiti. Ta je sila ra\aia ništici, osim novčane potpore, kojom sc u svome bednoin fcitjsanju izdržava rumunjski kraljevski flvor i prividna vlađa u Jašu. Od latnih ciljova, zbog kojili je pol tika Bra ianova gurnula Rumuniju u jnopast. njje osialo uišta osim bezizgledrili ol>ećanja za utspostavljanje. Savcz, koji je Brakanu u ijeto 1916. skiopio s mskom careviuom Imao je sa svim flmge cijcli. On je itumuniji obećavao Bukovinu, Eidelj i iBanat. Taj savez, koji je pretpostav.jao podijelu Austro-Ugareke, poipisale su i vlado Engleske i Francu3ke. Te su dakle zajemčile za uništenje liabsburške monarliije kao volike sile. Te povjesničke činjenice sc ue mogu iizbriaati ni sad, kad Lloyd George saglasno b Wilsononi uvjerava, aa raspad Austi-oUgarske uo sačinjava dio britanskiii ratUiii ciljeva. PrcćuLio o'đricanjo karaktcriše preokret položaja ua is.o.vii. Kad ec u Londonu veli, da. jc ona obveza VcUkc Britanijc prcma Kmnmijsboj posiaia besprednietua, od kad se Rusija odrekla svoga glavnog ralnog cilja, t. j. Carigrađa i Dardanela, onda so time praznaje, đa jo savez zapacbiili sila sa Rueijom inrno za prelpostavku ushipanjo jnore-uzina E.usiji. Zapa'đne sile su time napustile evoju eopsivenu tvorevinu iz godiiic 1855., uslupivsi istok zajedn’o a nioreuzinarna Rusiji. Oširim riječima šiba Baldimaii piogrom iljzomo u postave Jluniunjoke, kako ju j« Lloyd Geotge razvio, pa ve-li: Zalo jc Rumunjska morala bili bačena u katastnofu, kojcj nenia ravne, zato je Volika Britanija moraia Ua jz vrsl nnjveči po/.m' u ovom evjetskom ra ■tu l d.i unišli neizmjerne vrijednosti naŠeg navoOuo« lo at.iva! Velika Britani,a sa svojfm zvaničnim opunomoćenikom, pukovnikom Tompsonom, koji je lično iuko\x)dio to djelo uniitavanja, podigia je sebi spomonik, koji ćo. i potouja poko-

ljenja opominjati, šta nas je pol.tlčki i materijaino stalo prednvan'e n šr s dbine u ruko koalicije, koju vodi Engleska. Baidiman završuje svoja znacajna razlaganja ovako: Ponovna izg’-adnja naše telko prepaćene otadžbine roožo so sa *100 i jedino pomoću naš'h prijašnjih gaveznika izvesti, koji su protiv svcje voljo zlolcobnom politikoni Bratianovom bili primorani, da Rumunjsku osvoje. Samo odlučan i cilju svjestan povratak p* 1 i i naših otaca, samo iskrono pridraženje središnjim vlastima mogu nam zajemčiti spas i budućnost naše otađžMno. Podmornički rat Nova potapljanja Kb. Berlin, 22. jauuara. Na sjevernom bojišiu su naše podmornice ponovo potopilc 22.000 b r u t o t o n a trgovačkili brodova. Nnčelnik admiralskog stožera mornarfce.

Amerika u ratu i SJEDkNJENE DRŽAVE NISU KUPILE HOLANDSKU GUINEJU. (Naročitt brzojav „Beocraiisidh Novtna“) Beriin, 21. januara. Holan-dsko poskmstvo ti Bcrlinu kategorički deinentuje vijest, da ett Sjedinjene Države kupile holandsku Guilieju. Afera Cai!laux Pred Briaadovim iiapšenjem. (Naroeili brzojav „Beogradsklh NovSna“.) Berlin, 22. januara. Švajcarski dopisnLk ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“-a saznaje iz Parisa, da će Clćmeueeau u a p s i 11 i B r i a n d a. Briand je, veli se, tako isto s tatijanskim socijaldemokratima prcgovarao ! trebao je u Italiji kao i u Fraucuskoj, da se i z v r š i d r ž a v n i u d a r. Poincare želi, da Clćmenceau sačeka rezuitat istrage protiv Catilauxa. Clemenccau medjutim hoće po svaku cijenii da dobije pristanak predsjednika repiiblike, đa može Brianda uai>siti. Najnovije brz. vijesti Sudjeuje Malvy-u. Kb. Paris, 22. januanr, Sonat so jučo konstiLtiisao kao izvanre'dni snd, da sttdi bivšcm ministru unutrašDjih poslova Malvy-u. Malvy se okrivljuje, 'da je neprijatclju đao vrlo važna obavještenja o operacijama kod Chcmindos T)ames i <la Je iza zvao vojničko pobuno, koje su nepr.jatelju koristile. Pošto su rijošeno prothodno pojc'dinosti udića sfednica zakazana jo za 28. t. m. Sa Balkana 0 stanovištu TurBko prema (pitanju o miru izja\io jo turski poslanik u Bernu S u afl S e! i m-ii e j saradniku ,,Bunfl“-a medju ostalim i ovo: 1 Ttifska jo sprcmna, 3a pridonese svoju saradnju na volikom mirovnom fljelu. Mi tražiiuo: 1. intogriiot cjelokupne osmanske oblasti i ne flopuštamo zamoLuiu, pofl imonom aulonomije ili suvorenifeta skrivona ođejepljivanja; 2. p 1 znanjc našili savoznjka usvojonog prava, 'da i iznutra budcmo sopstveni gospodari, na polju politikc i p.ivrecio. S tlm uslovima stojimo i paflamo. Da ćemo mi naravno 'dobrovoljno sve učiniti, da so bez primoravajnja sa strane svo na-

rodnosti u svakom pogledu p il gode naprctku, sa svim je flragu sivar. Mi se ne oglušavamo ni jeđnom zaht.jevu vremena. Sto valži za Austro-Ugareku, važi i za nas. Hoćomo fla budemo gospođari u sopstvenoj kući u kojoj ćemo stvoriti svima stanovni ima skrovištc, koje odgovara duhu vienvna. Potpuni i'ntcgrifet Turske je ooii'di.io sine qua non raira. Mi smo tvrdo uvjereni, da će naši savcznici poslijo ogromnih žrtava, koje smo poflnijeii za opštu stvar, nastati na to, 'da so u integritet Turske ne dira. Jasno je, da se pad carizma nema zahvaliti sanio granfl oznim djclima Hinflenburga, već u znatnoj rajeri i za vaianju i oflbrani Darđanela. Za pristupanjo u kolo drugili narođa mi smo isto tako raflo spromni kao i za uklanjanje militarizma. I kafl nas jednom ostave na miru, kafl jednom spoljno intrige kođ nas konačno preštanu, onfla će so brzo vidjcti, da smo doista sposohni za temeljite flraštvene i privredne reformo i da naš narofl zaslužuje, da svoj sopslveni život u vijoću narofla produži. Prevlast fia Balkanu. U stockholmsfcom ,jS o c i a Ifl e m okratcn“-n dali se srpski socijalisti Kaclerović i Popović izja'ni protiv Trolstra, koji jo ustao u stranačkom listu holan'dskih s^cjalLla proLv prijcdloga holandsko skandiiiavskog tomiteta za riješchjc maćcd-on..kog p.tanja. Ujeflno ustaju pro:iv p.isajedinjenja Ma(ćcdonijc Bugarskoj, što bi ova time flobila prcvlast na Baikanra Bugarski „Naroflni Prava“ primjećuju na to: Trolstra se stavio na pravilno slanorišto o necljelimosti na.ofla, to se time i zjasnio za u j e d i n j e n j © Bugarske. To socijnlističko stanoviš.e no ođobravaju srjiski eocijalisti. Oni znaju vrlo flobro, da jo Maćeđon'ja hugarska, ali oni pretpostavijal/u fl žavni egoizam Srbijo i srpskog plemena svima socijalističkini idoatima i izjavljuju, da bugarska Maćeflonija mora postati srpska, samo zato, fla Bngarska ne zauzme preoI viastan po'ožaj na Baikanu. Ali ovdje nijo ni u pitanju ,,prevlast“, već na.rodno nje'dinjcnje, protiv kojega su se Srbi često — posljcflnji put 1913. godine boriii. Kafl sc dakle govori protiv bugareke preovlasti, onda se to Ćini iz šovinizma. Srpski socijalisti se time stavljaju na slanovišto osvajačkc politike, koja jo sankcionisana bukarošbiitt Aigovoiom ofl 28. jula 1913. Tafla nije Ainištena tobožnja preovlast, već naroflno ujedinjenje Bugara, kojt su u prkos flrvlja i kamenja ofl 6t.rano Srba prema ovima uvijek pjegovali 'dobre sušledne namjere.

Carobna Hjež; čar za damel Mala đoza !II ior.Jlć K 2.— Veiiica K 4.— Može se posvuda dobitl. Otavno prodavattštc ,,Diana" Handels A. 6. Budimpešta V. NAdor utca 6. 7

Treći simfonijski koncerat Zaslugom majora u glavnom stožoru Ljuflevita Safraneka, može se treći aimfonij8ki koncerat, fcoji jo prekjuće održan u pozoiišnoj dvorani ,J(asine“ na Terazijama, ematrati kao najuspjelije uinjetuičko večo sa.Ia jeg društvenog života u Boograflu. Kao p.va tačka ovog koncerta izvođjena jo Safranekova simfonijska ouvertura ,,Sljeme“, koja je prvi put bila svirana p.ošie godine ovdje u Boogradu. Poslijo ove tačke o'đsvirao je pojačani kor pod ravnanjem kapelnika Piro a Mozartov guflalački koncorat u D-duru. Kao soiista nastupio jo poJpukovnik Karlo Ujchely-Uherkovich, koji je pu'bliku zaflivio svojom vjcš.inom. Kao posljcflnja tačka izvođjena jo Safranekova simonijska pjesan „Šoča', uz sudjelovanje virtuoza na čeiu Juiico Tkalčića, nckolic.no ov'dašnjih umjotnika i umjetnika, koji su stigli iz Beča, pa jo prcma tome orkestar bio pojačan na 80 glazbenika. Prvom i drugom t-čkom koncerta dirigirao jo sarn kornpozi or major Safranck, koji je u obje svcja kompozicije pokazao vcliki giazbeni uii /na, otkrio se publici kao umjetn'k, koji ne posižo izvan sebe, nego stvara iz sene, flajo što osjeća u srcu svom. Tako je Safranek u svojoj simfon'j k j ouvoitari rt S!jeme“ zagrebčanin, koji ijubi svoj rođni kraj i njomu pjova ijubavlju, Ijubavlju sinovskom. Kao crvena nit kroz cijelu 80 ouvertii.ru provlači sl.dka slovenska melo'dija, mjcstimice bujna i živopisna, kao i samo Sljeme. U ,,Soči“ Sairanek je vojniL Rijctkom i savršmom tehnikom virtouza, i originalnom kompozicijom prikazuje kompozitor svoje utisko u poje'dinim fazama simfonije, koje s© na kraju spajaju u uzvišenu pjesmu pobjede. Ali i kao vojnik, koji prikazuje svojo utiske sa kivavog razh-'j'šta, o.taje Safranek uonoj snazi i vrcvi tonovak'pab Sloven i ovdje 'd*osljedan meiodiji, kojom je zaflojen. Obra.dta pojeđnih temata, naročito skroz umjetnifko povlačerije, splet i rasplet motiva, stoji na vi..ini modernih kompozitora. Safranek se ovd.e pokazao potpnnim i pravim majstorom. OpšLi jo uspjeh bio silan. Publika jo sa velikim cflobravanjem nagradda bompozitora, a 0ala je svojoj razđ:aganosti i vidljivog znaka, podarivši komponistu nekolibo vijenaca. Meflju ovrrn naročito so istakao 'divan lovorov vijenac sa trakom i prigoflnim nadpisf m. što su ga tvorcu ,,Soče“ preflali drugovi oficiri Hrvati, koji su sa službom u Beograflu. Možo se reči, da je cio koncerat na sve prisutne ueinio thihokog utiska, a prvo izvodjenjo ,,Soče“ biće još dugo vrcmena predmet razgovora kao jedan zbilja znamoniti umjebiički flogadjaj uBrije'd ovili vanrcdnih ratnih pril ka. Uvjereni smo, 3a će pređstojeća ponoraa Lzmljenja ,,Soče“ u pojedEinim većim gradorima monarhijo postići isto tako 8jajnog uspjeha makar i pred muzički još školovanijom publikom. J. 0.—S.

B?*

Grad i okoiica Duevr.i kalcudm' Dauas jc frijeda 23. jtmuara po »tarom 10. januara — Rimokatolicl: ZaC. bl. Djcv. Marlje.; pravoslavnl: Origorije eplskop niski. ČasnlCka i CltiovnlCka kasina otvotenn jc do 12 satl u noći. C. I k. v o j n IC k I d o m: Ciiaoutca, *©ba za pissnjc i tgranjc, kanllun. Otvorcno od 7 satt izjutra do 9 satl uvečc. Sioboćian pristupsvakomc vojnlku. Bcogradski orfeumtu zimskom pozorištu prtje (Boulevard): Početak ptcđ•tave u 7'30 sati uvcCc. Kinematografi: Vojni kiito u Kraija Mllaua ulicl 56 (Koloseum): U 6 sati

ucfio iako zvaui vjseći lodeiijaci, koji sc prevješaju proko strinih klisura. A i pravi ledenjaci inogn se na strmim obmnciauu i giatlćoj podlozi raspukuuti, Otkimiti i s-tvoriti lavinu. Tako se to dog(»dllo i na brdn Altcls u Svajcar* sko) 11. setptonbra 1895., kadno se zbog nešto jače ugrijauoc tla, odntrznuo ied na podlozi i odkinuo vehk dio ledcaijtika. Masa ieda od čctir! 1 p5 nti hjima kubičliih mctara spustiia se siljiom brzinom niz strmc I glatkc obrouko. Konačua brzlua tc lavlnc bila jc 139 mctara u sekundi, čemu odgovara srcdnja brzina od kojih 60 m tt sekundi. Orža jc bila ofl orkana, a trl put brža od brzog voza. Dospjevšt u dollnu, zabrazdila je bujica leda na protivnu »tranu doihte, podlgla se 320 m nad dohnsko tlo, uavalila i miblla se o str nto stijcnc. Najvećl dlo lcda nije 8e tno> g>to cdržati na stnnlm obrottcitna l otkliznuo sei natrag tt dolimt. Ta lavtna leda spustila se poput rljeKc, prilagodivši se svim oblicinta tcrena, navalila ,ie uz siiau pravtk l ilak'’ v dolmu tako, đa je ua d.tieko zadrhtala zemlja. Jak ttdarac vjetra otpuhnuo je kućtt, koja se smjestiia tta Javhiinom putu, ubio Sestoricu ljudl, koj! su bilf u njoj, kao I 158 komada stoke i 11 drugih doniaćilt živothija. Kongtomorat toda pokrio je površinu od 1 km 3 s prosjcčnom debljinom od 5 nj. Led s© na putu zdrobio i zaozeo veći objam, tako da se 4 i l / a milijuna m* zrnatog leda i snijega razvalilo u 5 i ‘/ a milijuna tn 1 * ledenog kongiomevata« Stlačeni vazdtjh rasprskao je mnogo leda u sltan prah, prosuo ga u štrokom pojasu uz rubove lavme i raznio ga na đaleko clicfhn okoltšem. Zajedno

s tim siiiježnitn praitom pokrila je ia> vina površam od najmanje 3 i V a knr. Izračunaše, da je siobodna eatergija na podnožju iavine izuosila 3 „ 150 . 000 , 000.000 kg. metara. Kad bi se ta energlja mog'la ii!x>trijeb!ti. zamijcnjivala bl kroz godinu dana 1350 konjskilt sila. Ona bi dostajala, da tjcra brz voz tri puta oko zemaljskog ckva* tora. A kad bismo htjell, da Iavinu Attelsa opct podigncmio na mjcsto. odakle se otkinula, trebali bt zato kroz godinu datta noć i dan 2700 konjskilt sila, što odgovara potrošku od 1665 vagona iigljčsia. Veliktt je dalde suagit razvila lavlna u svom razoruom elenientu. Vazdtth so pod njoatt stlačio na 2 at* mosferc, pa je zato taj ailan tlak, koji Je 8 težinom od 10.000 kg tlačio na m 3 površine, momentaluo ublo životinje. One poglboše prlje, no što padošc na zemiju, a mnogp od njlh bijami posvc neoziijedjenc. Mnogo baci udarac vjetra vlsoko na hridi suprotnc stranc dolinc, a drtige razasu po rasprskonom pojastt 'Sniježnog praha* goneći ih pred sobom poput vjetra, kad u jesen razuosi pred sobom požutjelo, palo lišće. Uz to jc ta lavina posve razorila 10 jutara šume, a daljniih 10 jutara oštetlla. Ledeni prah oguilo jc koru drveća 1 izdrobio je u strugotlnu. Taj ledeitjački usov prevalio je 3200 metara dngačkt put u vrememt od jedne minute. l9pod ušova radijalno je> provalio leden? prah, i zavio lavtmt u oblak, kao da je Ittk) sakriti oku njeno razaranje u dollni. Ledeni konglomerat bio je pokriven i ispremiješan s neznatnom primjetsom sitnog kamenja i prašine. Od tog vremi&na nije se više taj Iedenjak otkldao. AK krottika bilježi. da s* jednakf dogndja) dogodio 1782..

kad je takotljc na istoin nijestu zaglavilo aelv'oliko ljudi i žlvotinja. Ta je ledenjačka lavina dakic periodički pojav, koji se ijonavlja u veiikim raztnacima za oso-bito toplilt godina. Najveći dio saiiježnilt usova ne nariosi štete. Opasnije treba zaustaviti u ujlliovlm sjtiježnim sabiralištima. a svi dragi neka I daije grme u plaulni, njlhova korist daleko jiadmašuje njihovu šietu. Usovi natn odvadjaju suijeg iz plaaihia, gdjc bi bez njih bilo još mnogo hladnij^ a u dolhtama v>ežu slobodiui toplinu 1 Čuvaju tlo od prevelikog ugrijavanja. Da neuut njih i ledeaijaka, nagomllao bi sc snijeg satno za vrijeme našeg računanja u alpinslćim vislnaraa u debljlni od preko 1600 inetara. Mttogtt dauas bujnu livadtt pokrivao bi vječni snijeg i led. ■ 'mi MALI PODLISTAK Istorijski kalcndar Lord By r on*) Najveći engleski pjesmk devetnajestog vijeka, 1 ord Byron, nije samo znamenit kao takav, već je u opšte tuteresantna pojava i kao čovjek I karakter. George Noel Oorđon lord Byron rodjen je 22. januara 1788. godine u Londonu. Otac inu je bio gardijski kapetaai, koji svojiin rasif>ničkim i objesnim životom za kratko vrijeme straćio sav miraz, što mu ga je bila donijeia supruga, pa je najzad, odvojivši se od nje, umro u Valenciennesu. Byronova mati, gorda

•) Doptma 4st. katandara od 22. jamiara.

&ii plemeuita žena, povukia se poslije ovih porodičnih nedaća u Aberdeen. gdje sc sva posvetiia vaspitanju svoga sina. Ovdjc jc mladi Byron počto učiti školu. Kao dječka od osain godina poshda ga je majka jedno vrijeme nadi oporavka u škotske piauiite. Ovo je bilo od sudbonosnog utjecaja na cio docniji karaktcr Byronov. Našavši sc odjedjiom odvojen od stroge domaće ste-gc i brižljive majčine njege, u njemu se prvi put pojavi onaj samovoljni i prkosati đub, koji je docnije sačlnjavao jeduu od gLavuih odlika njegovog karaktera. No jcdnovremeuo se tada u njegovoj djetinjoj duši prvi put pojavio smisao za prirodne ljepote, koji toliko izblja Iz njegovllt pje«ama. Docnijc je produžio školu u H a r r c w u. gdjc je pisao prve svojc stihove. Zatim je stuplo na starodrovni cambrldgeski ! univarzitct, gdjc je Izdao prvu zbirku omladinskili pjesama pod nasiovom „Hours of idlcnciss" (1807. god.). Docnije je tutiizmjenično žlvio na svojitn imaujlma i u Londonu. vcdeći vrlo veseo i btirau život. I u svojitn ekscesima bio jc ortginalan. Tako je jednu svoju prijateljicu neko vrijpme vodio sa sobom prerušenu kao paž. 1809. godine pobttdila je opštu pažnju njegova duhovita i žestoka satira „E n g 11 s c h bards and Skotch reviewers“, koja je u prvom redu biia upućena protiv Jeffrey-a, Izdavaoca časopisa „Edinburgh revie\v“ a u kojoj je kritikovao romantičnu kkolu u opšte. Postavši punoiietan napustio Je 1809. god. sa svojhn prijateljem Hobhouse-om Englesku, da bi proputovao Portugaliju, špaoiju, pa zatim preko Malte Ar* baniju, Určku i najzad maloazijsku obafn. Prritkom bavljenja n Carigradn

posl. podne predstava za vo.nikc, a o 8 saU uvećo piedslava za ćasnike — C. i kr. gradjanski kino na leiazljama br. 27 (Paris): l) 6 sati posl. podnc predstnva za gradjanstvo. Noćna siitžba u Ijekarnama: U scdmid od 20. do ukijučivo 26. jatnura 1913. obavljaćc noćnu službu u beogndu ovc ijekarnc (apotekrj: M t c h I, Stara Crkveua ul. 8; K u a a k o v i ć, Knežev Spomenik 2- S e k u 11 č, Takovska ul. 37; f[ekama Crvenoga Krsta, Bcogradska ttltca 2, Posjet bolcsnikn u bolnicama: U bolnici ,Brćko*: od2—1 sata poslije podnc. U bolnld n Briim:“: ocl fKA)—12 sali prije podnc i od 2— 4 sata poslije podne. — U c. 1 k. grad|anskoj boir.ici: u utoralt, četvrtak i ncdjelju od 1—3 poslije podne. Kužna bolnica: Posjcta nijc dozvoljena. ObavijeStenja o bolesnlcima dnevno od 11 do 12 saU prije podne naulazn u baštc bolnićke zgrade sa strane Vidmsne ulicc. Vojno parno topio Kupatllo u Car Uušanovoj ullci. - 1. Kup a t i 1 o u k a d a m a: b) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 satl poslije podne, a ncdjeljoir i praznicima cd 7 satl prije pcdoe do 12 1 / eati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlu; daniina od 9 saU prlje podne do 6 satf poslije podnc, a nedjeijom i praznicima od 9 saU prlje podne do 12>/ 2 saU u podne. — 2. Parnokupatilo za ćasniko i njima ravnc člnovnikc otvoreno je utorkoin, srljedom, potkom i subotom od 7 satl prije podne do 5 sati poslije podne‘ a nedjcljom i praznicima od 7 saU prij« podnc do 12>/ 2 sati u podne. — Z a g r adjane muSkogpoia otvoreno je pamc kupaUIo ponedjeljkom i ćetvrtKom (ako u (e dar.e ne pada kalsav praznikj od 9 utl prijc podne do 5 snti postfje podne. — Časnicima i njima ravnim člnovoidma stoje na voijn da se siužc pamim kupaUlom 1 u dane odrcdjeiie za gradjanstvo (ponedjeijkom i ćetvrtkom). Blagajr.a se zatvara radnlm danlina u 12 ! / 2 sati, a nedjcljom ipraznicima u 12 sall u podne. Proslava rodjenđana Njegovog VeličanMva njemačkog cara. Povodoin rodjendana Njegovog Veličanstva njemačkog cara odslužiće se u nedjelju 27. januara, u 10 sati prije podne svečano bogosluženje n srpskoj garnizonskoj crkvi, u StaroCrkvenoj ulici, u prisutnosti Njegove Preuzvišenosti, vojnog generalnog guvernera. Na bogosluženju će sudjelovati počasna četa c. k. pučko-ustaškog etapnog bataljuna br. 409. sa glazbom. i za vrijeme samog bogosluženja izbaciće se 2 počasne plotunske paljbe. Poslije svake ovake paljbe ispaliće jedna baterija 8 pozdravnih iiitaca. Prlhod trećeg siinfonijskog koncerta. Treći simfonijski koncerat. koji je ođržaa u ponedjoljak, 21. januara, uveče, imao je, osim velikog umjetničkog uspjdia, takodje I izvanredno H* Jepu materijaku dobit. Čisti prihod ve* čeri fonosio je K 3044.80, koja je cijela svota predata fonđu za udovice i siročad. U mjesfo godišnjeg poinena — za beogradsku sirotinju. Gospodja Mtlka Jovanovlć, priiožila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 100 kruna u mjesto godišnjeg pomena svom pok. bratu Mihajlu Miiovanovićn. blagajniku beogradske pošte. Biblioteka fonda za udovice i siročad. Za biblioloku fonfla za udovic© i ši ročafl, o kojoj smo onomad javili pokazuje so sve veće i rećo ittteresovaiijo. Prema mnocohrojnim pismima, koja stižu Inože se već ocijcnili, u kom se pravcu krećo ukus ovflašnje publie, a može so reći da joj takav pt>ka:caai rikus eamo siuži na čast Upravi LiLlio.eke neće baš tako lako ispasti za rukom, đa svakoga zaflovolji; no, pošto ona žeii, 'đa ispuni svoj zadatak u što jo mogućo širem obimu, to se uraoljavaju svi oni, koji bi htjeli pristupiti biblioteci kao predplatnici, da o tome najđalje do 2C. januara, a navodeči jcdnoviemrao neko

proslavio so kao sportista pretplivavši Dardaneie za jedan sat i deset minuta. Zatiin se duže vmueiia bavio u Ateni i najzad se 1811. godine vratio u Euglesku. Iduće godine pojaviše se prvc dvije pjesmc njegovog č-uvenog spjeva ,,C h i 1 d e II a r o 1 d“, gdje se opisujc njegovo putovanje za Grčktt, a u kojinta se kVerthers'ka s-entimentalnost spaja sa romanttkojn Waltera Scotta. Ovoj prvi dio načiuio je Byrotta za tili čas ljubancem otmeuog eugleskog društva. Svojit je slavtt još uvećao nizom romanasas koje su većinom još plod njegovog putovanja, npr. „The Giaur“. „'Hte bride of Abydos“ (1SI3. gođ.), „The corsair“, ,,Lara“ (1814. god.). „Thc siege of Cormth“ (1815. god.), ,,Parisfna“ (1816. god.). U svojoj „Odi Napoleoiiu Booaparti" (,,0de to Napoleon Buonapartef*) forazio je svoje razočarenje o Napoleonu. 2. januara 1815. godine oženi se Anom Isabellom, ćerkom str Ralph Milbanka. ali brak zbog dianietraloe suprotnosti karaktera obiju supružnfka nije bio sretan, pa je razveden već godkiu dana docnije, kratko vrijcftrto poslije rodjenja jedme Byronove kćeri, Ade. Byron je bio čovjek žestokog teraperanieota, a volio se je praviti mnogo gorim nego što je u stvari bio („obniuto Hcemjeretvo" govorio je on). Izgleđa pak da su potpuno neosnovana tobožnja otkrića ameTičke spisateljice Harriet BeecherSto\ve (pisca „Čika Tomine koiebe**) o nekim perverznim pojedinostima 12 Byronovog života, koje šu pretna njenom tvrdjenju dovele do razvoda. No njegovi krugovi biii su tada na strani njegove žene, a Byron, ogorčen zbog toga, ode aprila 1816. godine na pnt u namjeri, da se nikada više ne vratl n