Београдске новине

Izlaze:

dnevno u Jutro, ponadjeljkom posllle podne.

Pojtdini brojevi:

U Nl|nh I ■ kr»J»»Uni •* «. I kr. t«ti h ri , , ,

12 b*r»

MJ'

,SjgS 2 »Ss?B U monarMJI. ••••■*■««». a»U iHitraslif 4*(0

180

Oslesl pe cljeniku.

Urednlltve: BEOSRAD, Veke Keradflće ul. brej 10. Telefen broj 83. Uprave I prlmenje pretplete Topll&ln venac broj 21. Telefen br. 28. Primanje oglete Kneze Mlhajla ul. bro] 38. Telefen broj 245.

Godina IV.

i

RATNI IZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Bcž, 4. februara, lzmedju E č a v e ! P i a v e žlvahna djelalnost. Istočno B r e n t e odbljcna su dva neprijateljska Izviđnlčka nasrtaja. Načclnik glavnog stožera, Izvještaj njeniačkog vojnog vođjstva Kb. Bcrlin, 4. februara. Zapaduo bojište: Na mnogim nijestima fronta topnrčka djelatnost, koja se s vcčcra povećala naročito u F1 a n d 1 1 j f Izmedju h o n t h o u 1 s t e r s k e šume i L y s a, kao i obostrano Scarpe. Zapadno od B e 11 i n c o u r t a jc propao jak lzvidnički nasrtaj Englcza kod Ailetta. Sjevcrno od Braye prodrii su Francuzi privremeno u naše stražarske položaje. Naša pjcšadija i pioneri priveli su sjeveroza/padno od 13ezonvauxa 19 zarobljenika iz francuskih rovova. U vazdušnim borbama I ođozđo sa zemlje oboreno je u posljednja đva dana 18 neprijateljskih letiiiea i dva Jzvldnička balona. Talijansko bojište: Iztnedju E č a v e i P i a v e jača topnlčka djelatnost. Na drugltn bojištlma nema nlčeg novog. Pr\i zapcvjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Ratni savjet u Versaillesu U subotu je poslijc podtte đovršena zjvanična konferencija sporazumnih sila. Naznačujućl tačno sat završetka konferencije nljesu pariske i londonske brzojavne agencije zaboravile na svoju uobičajenu praksu, da I ovaj puta proreknu neke tajanstvene preokrcte, do kojih bi imalo doći poslije najnovijeg vijećanja u Versaillesu. Dok se o stvamorn rezultatu ne čuje ništa, pribilježene su — i to na veoma providan način — pojcdinost! o dirljivoj slozi sporazumnih državnika. Naročito je Clemenceauov srdačni ton prl rastanku, kad je označJo reznltate konfcrencije kao najsretnije, pokazao jasno, u kom je pravcu namjeravano djelovapje cijelog preduzeća. Barun Sonnino i Orlando, koji su u Fraucusku došli sa sasvint odredjenim željama, te su možda dali izraza svome ttezadovoljstvu zbog engleskoga pojimanja savezništva, biče izvjesno zahvalni svoJim kolegama za sjajtio pravljenje raspoloženja I naglašavanje novo učvr-

šćene sloge. Njima je u glavnotn stalo do toga, da umire talijanski narod i da imaju zaklon s lcdja u Parisu i Londonu, kako bi mogli više vjerovati budućnostl i imati previšnju sankciju Lloyda Oeorgea za svoju ncodlttčnu, besciljnu, politiku. Ako se ne račttna sa takvim platonskim cfektitna, ' koji u praksl nemaju nikakve vrijednostl, onda sc već danas može mirno tvrditl, da jc stvarnl rezultat vcrsailleskog ratnog savjeta — ravan nttli. Kao i u predjašnjim godinatna, tako je 1 sada sastanak državnika sporazumnih zemalja samo jedatt gest, koji bi imao da zamijenl odlučnost i jedinstvo tamo, gdje vlada u osmovu apsolutna bczglavost i zbnnjenost. Opšti poiožaj sjKirazutna nije se još valjda nikada pokazao u tako sumornoj svjeilosti kao danas. Slom Rusije i eliminiranje Istočnog fronta iz pobjedničkog proračuna koalicije stvorili su za vlastodršce na zapadtt ne satno politički, nego i vojni probletn, pnn nepoznate dtibine. U svima mozgovima četvornog sporazuma javlja se avet groznog predskazanja vojnog kritičara, koji je tu sad skoro u ,,World“-u iiladno i jastto konstatm’ao, da ni englcsko ni irancusko vojuo vodstvo nije doraslo svont zadatku, te da sc vojuički odnošaj snftga veoma izmijenio tt korist središnjih vlasti. U vezi s time prorekao je taj kritičar njemačku ofettzivtt tt velikom stilu, pr-imjećujući ttz to, da bi bilo ludo misliti, da ta ofenztva ne če uspjeti. Već sit takve riječi tt stupcima štampe sporaznmnih sila Jedno čudo, te se njihov utisak na javno nmijenje odnosne zcmije ue može dosta cvisoko ocijeulti, činjenica. o kojoj je izvjesno ratnl savjet tt Versaillesu dosta raztnišljao, a koja je zacijelo davala alfu i omegu odlukama savjeta. Ne će se pogriješiti, ako se đovedu ovdje ti vezu i posliođnjc vijesti. prema kojima se vrhovno zapovjeđništvo na zapadu iuta prcdati Fraucuzu, te da baš ti ovoj tačkl, koja dodiruje Engleze na osjetljivom mjestu, nije moglo bogzna kako lako đoči do sporazuma. Isto tako izgleda veoma sumnjivo, kako se na povoljan način viješio davnašnj! omiljeni plan o ustatiovljenju voiskc za manevrisanje. Za ostvarenje ove ideje, gđje bi se tek imalo takmičiti sa stratcgijskom nadmoćnošću Hindenburga i Ludendorffa, ueđostaju na zapadu najpotrebnije pretpostavke ođnosuo Ijudi i tnaterijala. Ta već odavna nije tajna, da je saveznički poinočni zbor za sjevernu Itaiiju oduzet sa fronta. Od onda su prilikc prije lošije nego bolje, čemu su mogie dosta pridonijetl i porazl kod Catnbraia. Ako se ovoj brizi, što je postala goruće pitanje najbllžih nedjelja, dcda još i drttga, koja se javlja tt unutrašnjosti koalicije, ako se doda, da Wilson — što se dosta jasno vidd — nijc voljan, da sa savezuiclma u svačeinu bttde sporazuman, i najposlije ako sc sjctimo, mina, koje se bez izuzctka nalaze pod nogama vlada sporazuinih sila, onda se „srctni rczultati“, do kojih ie došao ratni savjet, moraju razumjeti samo na jedan način. A nii rado vjerujetno, da Je pri opraštanju sa tog savjeta svakom učesniku pao kamen sa srca.

Zaključci vrhovnog ratnog savjetau Versaillesu. Dunavska delta proglašena novom republikom. Strahote u Helsingforsu.

Rusija i Ukrajina Poluzvanični njetnačkl Iist o ieroru boljševika l pregovoriuta sa Ukrajlnom. Kb. Berlin, 4. februara. ,,N o r d d e u t s c h e A11 g e ra e I11 e Z e 11 tt n g“ pise: Vidjeli smo, da boijševiki pokušavjtju stvaratl opoziciju dugiin govorima u Brest-Litovsku o pravu samoodredjenja narođa. Njetnački narod mora račtmati sa mogtićnošću, da će se ova taktika zadržati. Svc se vijesti u tome slažu, da je boljševičk! režim potpuno upropastio sjevernu Rusiju, ne samo jioiitički, nego i privredno. Svaki savjct, ti svakoj varoši, u svakom selu, vlada u svom kraju po svom sopstvenom mišljenju i radl na totn, da se raspada sve što postoji. Po vnrošima bijcsnl glađ. Teror boljševičkog režima obara svaku individualnu Inicijativn. Čeka se na vcliki slont, pa đa se raspađne, sve što postoji. Ukrajina nije socijalnim prevratom u tolikoj mjeri opustošena u unutrašnjosti. kao sjeverna Rttsija. Središnje vlasti imaju u rukama, da II ila do izvjesnog stepcna zadovoJJe iii stave preprljekc terotirijainim željamg Ukrajjne, kcje sn već sađa povoijno pređnsicli. Ukrajincl stt trc-bali vidjcti i posljednjeg govora ruskog glavnokomatidujućega, Kriijcnka, da sporazum i sa njima igra samo dvostruku igru. Takodje i L krajinci imaju sporazutnti da poslttže samo kao lirana za topove protiv središnjilt vlasti. Tačno upozn.r anje ovog položaja dovešee đotle, Ukrajtnci navaijivati, da dodje do skorog zaključenja mira sa središnjim vlastima. Vrijenie za pregovaranje i savjetovanje nije i onako predugo. KUcv nijte zauzat.i&v Velika puhjeda lldtfljlnaca. (NaroCIH brzojav „Beosrađsk!!! No\l’ia“.) Štoekholm, \. febma a. Ov'clašnji tikrajinski brzojavT) nr d pobija petrocra'dpkit vijest ćla c u l.oljše* vici zauzeii Kijev. Dopisniku ,,A z Est"-a pokazan je je'dan brzojav, k: j' je 30. januara predat u Kij<*vu, a k >ji’o središna raćla izvještava s(o k' olmski b z j vni u re<3, da sn čeie središnje ra d e k o d S a r n i a i z v o j p v a 1 e v e 1 i k u •p o b j od u n a d bo 1 i Š e v i k i rn a: . IT toj bitci su vojnici ITJrraiine. zaplijenili 300 mašinskih pušaka, 20.000 pnšnka 5 200 vagona s nninicajom, Ruska iuda kuća Bcz skorog niira Lciijinovi su dani otibrojenl. (Naročit! brzojav ..Beogradsklii Noviria“) Stockholm, 4. febriiara. Uprkos bajonetjtna i terora moć boljševika je iz dana u dan slabija, a

položaj njihovc vlade do krajnosti opasan, kojc zbog odlaganja mirovnih 'pregovora, koje zbog sve vcćc nestašicc životnili natnirnica. Deviza protivrevolucije glasi: „Boljšcviki su obcćall skori mir, a ovamo su izazvaii niz ratova protiv Rusije“. Ogorčcnic protiv viade je vcliko i zbog zastoja u snahcjcvanju životnim naminiicama. Vlada ltagradjuje svoje pristaiicc zlatorn, zapljenjenlm po bankama. Nilco nc vjerujo, da če vlast boijševika još dugo irajati. Bez skorog mlra dan i L e n j i n o v i s u i z b r o j e n i.

Fiuska banka siloin otvorcna. Kb. Stockhoim, 4. januara. ,,S t o c k h o l m T i d n i n g c u‘‘ Javjja iz Hcisingforsa: Narodnl komesari su silotn otvorili flnsku batiku. Direktori privaftiih banaka stavljcnl su pod nadzor.

Revolucija u Finskoj Frptest fiuske \lade iiničen i njcniačkoj vladi. Kb. Berlin, 4. fcbruara. i iijNki oipravnik posdova ti Stockholmii, državni savjetnik Oriepenb c r g, 27. januara je pređao njemačkom otpravniku posiova siičan protcst kao i austro-ugarskoj vladi. Strašnl đani. (Naroč'.tl brzcjav ..Beosradskih NoVnia' - / Stookbolm, <1. febmara. Iz finskib gi adova, u kojirna jcš boljševiki gO'podaie, sližu up-avo strabovito vijesti. Finski boljšcviki prircdjnju svakog dana krvoproiića. Euski časnici, koji iz Finske dolazo, velc, da strabote « Finskoj nadmašuju nnfirvnvjj • dogad aje rusko lev-c’ncFv. Boljševiki napndaju mirno gradjana i uliijaju ih, ne obzircći se na to, ’đa li su to stianoi, žene iii djeca. Besprinijemim barbarstvom i&lrobIjena jo tako reći sva inteligeiifija lu zemlji. Puška ]-.o)jšovic : ma n'je najmilije oružjo, lieto sjekiia. Većina jo Iješcva tako izmrcvavljena/daih je teško raspoznati. U HeLincfo r sa na; ali su boljševi ci na unrirovljenog ger.o ala Si 1 vfe rheima. On je trojicu od njih Ul)io a četvrtim inetkom izvrš'o satuoUbistvo. Zalutali kuršumi 5-no velike nesr.'ć* p > nlioama Helsingfoi’sa. ?voflsko pozoiište jrporušcno Pitanje švcdske interveneije. Kb. Stocklioim, 4. februara. „Stockholm Dagbladel*' napada vladu, što se ova protivi svakoj lnješavinl u Finskoj. pa šta više zabraiijuje provoz oružja i mtmicije kroz švedsku za Finsktt. Prekinuta teiegrat'ska veza izmedju Hclsingforsa i Petrograda. Kb. Stockliolm, 4. febhtara. Opet je prekinufa telegrafska veza iztnedju Heisingforsa i Petrograda. Misli se, da sc opet šaljtt vcliikl transporti vojnika n Finsku.

Rusi napustili aalatidska ostrvlja (Narcčiti brzojav „Beogradskih Novtna“.) i Stockholm, 4. febmara. Iz Helsingforsa javTjaju, da su msko čete napustilc Aalandska ostrv lja, ali da drže n svojim rukaina Još \itvrdjeni flnskl grad Abo. Vazdušne borbe nad Parisom (Naročiti brzojav „Bcogradsklh Nov!na“) Ženeva, 4. fcbmara'. Kako pariski listovi izvješ'avajn, razvilo su so pril'kom posijednjcg njemač-i | kog vakdušnog napada ra l’a is 8 vazj flušnih borH. U ceduljama koje su NtI jemci bacali. veli se, fla će ovi u skoro j opet floći.

Poslije Caillauxa Painleve (NaročiH brzojav „Beograđskih Novlnfth) Ženeva, l. Vb>ua a. Izgledig da poslije CaiIIauxa dolazi na refl Painleve. Lisiovi ,,Liberte <[ i ,,EcIaire“ optužnju ga, da je proljcfna ofonziva prostala |>o njc-ovoj na< redbi. ,,L i b e r t e rt pi'jeti zvan : čnim attima, p „Eclaire" pišo, fla vlada ima' đokaze, da su Englezi prote\t>v,''li protiv prcstanka ofenzive i tla su iska’i da vr« hovno zapovjeflništvo prcuzme Nivelle.

Podmornički rat jNOVA potapljanj Kb. Berlin, 4. februara. W o 1 f f o v ti r c d javlja: Na sjeveniom bojištu naše stt podtnoruico ponovo potopile 18.000 bruto iona brodskog prostora. Brodovi stt skoro svi bili jako natovarent i veĆSm dijelom su u kanalu uništeui. Izmedju osta'ih jo potopljen jedan vcliki terelni brod, a moglo se utvrditi da jc potopljen ettgleski parnt brod ,,Rttnsgove“ (3000 tona).

Načviuik adjniralskog tr.ornnrice.

stožera

PODLISTAK i Spominjanje 'Crkvica na brijegu... kako IJupko, milo ■Smiješi se toranj vlti, što se pruža Nad seocem k nebu I na njemu ruža, Kad jutarnje zvono k tnisi zazvouilo. Starinsko je ono zidje k0 da novim 2lvotnim se velom samostanu tiho Prlljubilo. Slušatn: baš vjetrić zanjiho Krošnjom stare ilpe I Ja brzam, plovltn, Preporodjen Intam istim putoin onlin, Gdje smo sretni stali. Ncdjelja Je bila. Svljeta mnogo, a nas dvoje svježih krlla Do rijeke sašlii Tu smo srccm b6nim, Daleko od Ijudi, pošll zagrljcni, Tražili okrepu I vjeru si dali. Na mojoj se grudi tvoj posmjeh zrcall, A što srca ćute to su slatki treni. U to 1 mrak došo. Večernji su zvucl Prciili sftg polja, rodnth vinograda, A ja snatrim kako dušom akord pada, Pijem s usnd vrelih, a ruka u ruci. ( što nekud davno bilo, kd da nije, I što nikad nijesani nl u snu snatrio: '

Usttd sav nad nama raskoš je nadvio, Pa srčetno hašiš, a platn bukti, vrije. A što jedre grudi i dršču i tresu I golica licetn rumen, strast i čari, To su, draga, oni usjevi natn jari, Sto će donijet ploda n ivanjskom krijesu. Gle: .ioš crkva stoji... kako ljupkc, milo Sinijesi se toranj viti, što se prttža Nad seocem k nebu i na njemu ruža, A večemje zvcuto đavno ođzvonilo, Pa tck mrakom rnožđa svctac dobar koji Spominje se na nas il svedj prisluškiva, Kako suša naša sred guguta pliva U predvorju hratna, gdje stno sl kd svojl Oproštajni cjelov dali, što izgara, A zavjet I Ijubav kradom obnovili... Je 1‘ da se tog sjećaš, kad molitva krill, I tl skromna slušaš rijeć božju s oltara?! R. F. M a g J e r.

Treća dobrotvorna predstava U subotu, 2. iebruara. m dvoraiti ,,Kasine“. — P r o I j e t» o j u t r o, od Dr. Mliana Ogrizoviča; K i r J a n j a, od J. S. Popovića. Poslije tispjelih dilctantskih pokušaja, cijda stvar sa pozorištcm brzo se razvila: ttije se dugo čekalo, pa su sc j pojaviil i glimici, da dadu jednu svoju predstavu. Sto snto porcd glumaca vidjeli l điletante, sasvint je prirodno, jer oni nisu nikako završili svoju djelatnost, a glumci su Je upravo i započeli. I tako su se ttašli na jcdnom poslu za* jedno naši iutcligentni studenti i poznatl Iskusni artisti. Zgodnije i korisnije zajednice svakako ne niože poželjetl ottaj, koji želi dobna i vaspitanja omladiue kod nas i napretku naše pozorišne umjetnosti u opšte. A sve je ispalo nekako spontano, bez nekog uttaprijed naročito udešenoga plana. Publlka se jako zainteresovala za prve predstave, kojc su djaci izvodili; i glutncima je, prirodno, stalo tada srce jače kucati za ,,thćatre“. Sto Je od njih prvi doŠao Čiča-llija, ispalo je vrlo zgodno, jer on je i kod publike, od naših starijih umjetnika, najomiljeniji. Sam je Izabrao Kir Janju, jeduu od svojili najuspjelijih uloga, pa je sam sa-

stavio i družinu od ostataka beogradskc pczorišne trtipe i uzeo na sebc režiju cijelc stvari. Po sebi se raztnntje, da jc tispieh bio potpim. G. llija Stanojević je rodjen koiničar, koji tt koraktcrnim tilogama nalazi tako t'agorodiio polje za svoj talenat. najčisrije glumačke krvi. On in>a uvijek dovoljno svježine, da da života i đulia nlozi kojn igra. Tip Cincarina na beogradskoj sceni je upravo stvcfio Čiča-ilija, i on Je ncobično interesantan. To ttije vulgarna kotnika koja monientauo dražj, da se tako izrazimo, na golicav, flzički smijeh; to je nešto tnnogo više; jedna ozbiljna glumačka kreacija. koitt je Čiča-Ilija podigao do ztntine umjctničke visitie. Da su se srpski kla&ici, medju kojima J. S t e r i J e Popović zauzinta prvo mjesto, u opšte omogučili na sceni i za širu publiku, koju pozorištu ne privlači literarno interesovanje, već čisto glumaČko i scensko. zasluga je u mnogotne ovakvth glumaca, kao što je g. Stanojević, kojl su poi ularisali pojedme dobro izradjene ličnostl iz naših starih komcdija. U karakternim ulogama, u komedijama poz.natih klasika, g. Stanojević se nijc ograničio samo na domaće pisoe; on je, u isto vrijeme, razvijao svoj mnogosiruki talenat preko^ granica lokalne umjetnosti. Tako je Čiča-IIija bio

u srpskom narodnom pozorištu uvijek najbolji predstavnik Molierovog repeutoira. Tvrdicu, Kir Janjtt — jedau od najinteresantnijih i tiajboljilt izradjenih tipova kod Sterije — igra g. Stanojević sasvitn u originalnont stilu: ou je uvijek ozbiljan u poiožajtt cicije Grka, koji se muči iz stralia za svcj novac, all koji se svojoj okolini čini više đosadan, no sažaljenja đostojan. Kao i kod Moličra, tako i kod Sterije, u komičttoj situaciji raznih sukoba incdjtt pojeđinlnt ličnostitna hna izvjesnc tragičnosti u glavnog jtmaka, i to je tako uvijek kod karakternih klasičnih komedija. Otuda se mi, pri pogledu na te ličnosti, — kotnične u odnosu prema okolini, tragične u ođnosu prcnta sebi saminta, smijetno izvjesnitn „grčevitim sntijeltom“, kako je to .icdnotn zgodno rekao tteki stari kritičar, smijehom, u komc inta izvjesnog bola. Ovo ističemo radl toga, da btsmo pokazali, koliko jc komika g. Stanojevića dostojna ozbiljne pažnjc umjetničke kritike i koliko so ona izdvaja od one primitivne i drastične komike, u kojoj se glumac stnije zajedno sa masom, golicajući je be>z ženiranja i ncprestano je banalno podbadajući. 1 ostalc su uloge bile u dobrim rukama. Blagodama. dobra bcogradska