Београдске новине

Strana 2.

Cetvrtak

8EOORADSKE NOVINE

7. lebruara 1918.

Broj 35.

lUapšeni su guverner i petorlca opStinakih odbomlka. Strajk traie daije. A b o |e takodje u rukama radnika. Glavnc :$nage bijele garde koncetitrisane su u isjevernoj Finskoj. Finski narodni komesarijat objavio Je ovc zakonskc odredbe: Oslobodjenje malih zakupniika od zavisnosti prema posjcdnicima, 'obustavljajući pravo raspolaganja sa pbradjenim zemljiStero. daije provizor«ne odredbe o djelimlčuom prcuašanju ibankarskih operacija na državu, jodredbu o prijemu zalilia i najposlije odredbu o obrazovauju zakonodavnog odbora. Prcdstoji neposredni štrajk či»ovnika. GlaVna skupština mornara sa Hrgovačkih i ratnlh brodova u A b u če.stitala je izvršnom odboru radnika u j Finskoj zbog ukidanja grad.ianskog se- J nata i ostvarenja pokrcta revolucijoinarnog proletarijata u Finskoj, izjavjjujući se spremnom za potpotnaganjc braće u zajedničkoj borbi do potpuue pobjede ogorčenih ncprljatclja raduičkih kiasa.

Papa i svjetski mir (NarcfStl brzojav J3co2radskIli Nov!aa‘) Ženeva, 6. februara. List ,,M a t i n“ donosi tzvodc iz jrazgovora papc s glavnim nrednikom ■ncw'yorškog ,,S u n“-a, M tt n s e y o m. Papa zalitjeva ođ američkc Štampe, da ,ona potpomogne njcgovc napore za ^spostavljanje trajnog svjetskog ntira. ;6n se uzda u Jedjnstvo amcrlčkog najoda, čija velikodušnost izvjesno ne ieii da se rat beskorisno produži. Carsoin o pitanju mira Kb. Bern, 6. februara. Kako ,,D a i 1 y M a i 1“ javija, Car4031 je na doručku ..Britisli Empire Projdtices Organisation“ rekao 31. januara: \Vremena ne samo da su ozbiljua, nego su 1 kritična, ali i za naše neprijatelje. Šau je glavno pitanje, koja će stratta :f7dr5ati. Nijemci se uzdaju ne toiiko u •4Yoju vojničku nadmočnost, koltko u činjenictt, da su dobro disciplinovani ■narod. Za slobodtt i civillzaciju bi bio jtoban onaj dan, kojl bi pokazao, da 'demokratija nije dorasla za velika pi: tanja. Ne dozvolimo, da se narod podvoji u dva logora, kao da bi postojall •iz ijttdi, koji rat hoće, i oniit. koji mir •žele. Svi ml hoćemo mir, ali treba da iimamo na umu, da je vclika razlika iz•medju pravog mira i skrpijenog mira. '■•Ja pripadam onirna, kojl tnisie, da nc treba ni jednu priliku propustiti, koja b! rat mogla privestl uspješnom 1 časiiom kraju. I u govorima, koje stno netlavno čuli iz Njemačke i Austro-UgarSke, ja ne vidim nlkakvn *Hlžcnie nasin ncprijatclja zn častan i trajnl mir.

Trockij o Wilsonovom mirovnom programu (NaroCtU brzoiav ..BeograUsklU Novltta 1 '.) Stockholm, 6. februara, Piije svoga polaska u Brest L 5 tovsk T r o c k i j je izjavio američkim novinarima šta rnisli o Wilsonovom programu: Američka buržoazija so tnože najboljo definisatl kao ppkušaj, : <ja se oslab! imperijalizam oblh grupa evropskih siia, kako bi američKl kapitalizam ovladao evroj>s k i m k a p i t a i i z m o m.

Borbe na zapadu Geueral Foch — glavni zapovjednik na zapadnom I talijanskom frontu. (Naroiia brzojav »BeosradskBi Novtaa“0 Budimpešta, 6. februava. Madridski dopisnik ,,A z E s t“-a saznaje iz Parisa, đa je glavni ratni savjet u Varsaillesu nalmenovao genmala F o c h a za glavnog zapovjcdrtlka cijelog zapadnog fronta zaključno sa Italijom. I Llyod George i Orlando pristaii su na taj izbor. Neutralna štanipa o zaključcima savjeta sporazumnih sila Kb. Amsfcerdam, 6. fcbntara. „Algemeen Handclsbiadcc.*' pi še: Skupšfcina ratnog savje'.a epcrazum; ih sila uije mr.ogo novog dooijda. Iz ixl za niir nijo sc piibiižio. Ako sporar umne šlle, kao što otie izjavijuju, nem; j i p ikiivcnih ratnih ciljeva, zaš o on’da nisa ja\'no izjavilo, da ni u livropi ni u kolonijalnim obiastima ne tcže z i impe ijai s ičhim ratniin dljevima, ncgo svoje ciljo* vo zamotavaju u st uju dvusrnis c i’i fraski, >i kojima se sve i rištu. uo na’ftzi. ’i’o izjave ratnog savjeta spara"umrj i sila no će ni u mtujućim ni U noutralnim taemljama, giljc so tuko žuiino očekuje bonačn’i mir, jjiti pavd jr.o p.itr.l enč, MMNNMMM Poilniornički rat NOVA POTAPIJANJA. Kb. Berlitt, f>. iebruara. Jedna od njeinačkih jx>dmornica, čiji je zapovjednik kapitenlajtnant W e n n i n g e r, potopila je u zanadnom dijelu kanakt 3 parna broda, 2 jcdrenjaka i 4 engleska ribarska broda sa ckruglo 20.000 bruto registrovanih totia. Podmoniea jc vješto i hrabro izveđenim napadima nadvladala ogromno neprijateljsko protivdjelovanje. Medju potopljenim brodovima bijahu veliki oružani engieski parni brod ,,M a uh a 11 a n“, (800 tona), engleski šoner ,,P e r i t o n“ i ribarski brodovi „L eman“, „Rerscverance" I ,,Aud a x“. Načoloik admiralskog sto'ern Riornance. Pasarov o položaju na Balkanu O p o I o ž a j u n a B a 1 k a n u bugarski je ix)slanik u Bermt, Pasarov, izjavio saradniku R n r n p >- T« cb 1 a t t"-a ovo: Poslanik je prije svega rckao, da je, prema izjavi ministra p.'edsjednlka u scbranjn, rat izmedju Rusijc i Bugarske istina prestao, ali da o zasebnom miru ne može biti govora. Bugarsjj’a će zasebni mir s Rusijom, koji vjerovatno nijc višc dalcko, zajednički potpisati sa svojim saveznicima. Poslanik je izrično naglasio, da bugarska vlada ne će ni sad ni kasnije stupiti neposredno u kakve mirovne pregovore sa sporazumnim silama, činiće to samo u zajcdnici sa svojim saveznicima. Ma koliko da Bugarska želi mir, ona će ipak do kraia izclržati sa svoJim saveznicitna ratne ttz ramc. Upitan o R u m u n j s k o j, posianik je iskazao mišlienje, da rumunjskj nnrod hoće tnir; rumunjska : vojska se dattas sastoji samo još te izj giadnjeliii Ijudi u uniformi, ali bez mu‘ nicijc. i disciplluc, -vn-r' j ». —ir—Ti'T"Trnr<rwiwinr ti tti

Prelazeći na G r č k u, poslanik Je prije svega podsjetio na to. da Je još u aprilu prošie godine izjavk), da će Sarrail jednog dana otići iz Soluna s malo časti. Pa i njegov nastjednik, G u i 11 a u m a t, isto tako će brzo bcz Ikakve »iave okrenuti ledja Soiunu, jcr sc vojska si'orazumnlh sila nalazi u detnoralisanom stanju. O. najavljenoj mobilizaCiji Grčke primjetio je poslanik, da grčki narod, bez izuzetka, ne želi rat. I sami najbješnji ratni bukači proinijenili su svoje mišljenje poslije talijanske katastrofe. Venizelos se još jcdino drži osloncem na stranc bajunete 1 terorizmom u zemlji. On je sve svojc političke protlvnike na Korzici internirao. Venizelos ne će moći nikad izvesti mobillzaciju; nikada kralj Konstantin nijc bio popttlarnijl u Grčkoj, ncgo što je sađ. S Grčkom ne ćeino mi nikad višc ! ratovatf,

Amerika u ratu Pcvtou Kerch — mičclnik američkog glavnog stožera. Kb. Bern, 5. fcbruara. Za načclnika glavnog stožera američkili četa naimenovan je Peyton Kerch. General Bliff će ostati u Evrcpi, da Ame'.ku stalno zastupa u ratnom savjctu sporazumnih sila. Stratta osiguravajuća društva u Americj. Kb. New-York. 5. februara. AmeriČka vlada je izvijestila strana oslguravajuća društva, da će stranitn osfguravajućinr društvima dozvoliti dalji rad samo tada. ako za to Imaju koncesijtt. Najnovije brz. vijesti Kako sc Pmicuska držl prema propagandi boljševika. , Kb. Bcrn. 6. februara. Kako „Figaro" javlja, u Parisu je uapšen povjercnik boljševičke propagande boljševika u Francuskoj. Predstoje još i druga apšenja. Parnlca protlv Bolo-pašc. (Narofit! brzojav ..Bcozradsldh Novlna") 2eneva, (5. februara. U ponedjeljak je pred pariskitn ratnim sudo>m otpočela parnica protiv Bolo-paše zbog veletedaje. Bolo-paša se okrivljuje, da je ppsrcdovanjem egipatskog kediva f egipatskog ministra finansija, Z e d i k p a š c, prtmao od Njemaca novaca, u svrliu, da u Francusko'j stvori raspoloženje za zaseban mir. On se naroćito tereti time, što je i»Ho knni nekoiiko francuskih listova, a nekoliko ifetova da potplati. Ovili dana će biti sashtšani kao svjedoci: senator H u tn b e r t, poslanik B a r th o u, prva i druga žena Bolo-paše, C a i 11 a u x i njegova žena. Qd pozvanih svjedoka nistt došli: egipatski kediv, ministar finasisija Zadik paša, dramski pisac Edmond Rostand«, bivši ministar Romattones i američki novinar H uarst. Vraćanjo Bugara Iz Dobrudžc u njihovu otadžbinu. (NaroJlt! brzojav ,,Beogradskl!i Novtaa".) Sofija, 6. iebruara, Rumtmjske vlasti su sc brzojavno Izvinlle bugarskoj vladi, što iz Dob r u d ž e povedeue Bugarc nijesu nrogle do 25. januara kao uglavljenog roka da vrato u njihovu otadžbinu. One su obećale da ćc to učiniti do 5. febntara. rubina. Za stoloin tnu Je matl stavljala ■nov ubrus. A kada bi pošao na spavanje, osetio bi svežinu čistoga rublja i miris jabuka I dunja na onnanu... Tada on oset! svu lepotu I toplotu svoga donia i — sav blažcn — zaspao dubokim snom. Tu sc Vladimlr Mlrković tržc. Učini mu so, da je opet u dontu. Otvor! očl I pogleda; 1 vlde da napolju svl* Će. Oslušnu i ču da voda kaplje kroz jscepauc oluke ua nadstrešnici. Kiša, pomisll u sebi. Napolju je počelo da sc razđanjuje pod sumornim, teškim, olovnim nebom. Rogleda na sat i vide. da kazaljka pokazuje sedam. Ustadc I poglcda kroz tnrozor; okna sn bila načičkana kaplrna. Pridjc stolu I ugasi lampu što je gorela cele noči. Nemarno prevnčo rukom kroz kosu. zatim scde i zagleda se li jednu šaru na duvaru. Jedan uzdali, 'duboki, ote mu se iz dna grudi; zatim Jagatio ustado i poče da se sprema. Umi se brzo ustajaiom vodom i razmrsi zartiršenu kosu, potom poče da zakopča.v« svoj ručni kofer, Seti se da jo zaboravio da stavi ] knjigu, koja mu je Iežala na prozoru neotvorena i neproči•taiia. Poče postepeno da stavlja stvari, misleći jcdnako, kako Je ovu noć proveo polubudan, kao u bunilu. Seti se, kako je nrislio samo na dom, kotne se ,vraća sada opet. Ali mu se srce bolno stcže, kada pornisli na sinoćnje veče i na n j u. Dakle, ona mu nlje odgovorila? Ali ne, ona Ima da se razmisli Još dosta o tome. Ona je bila uzrujana, a kada bude staloženlja, ona će mu ođgovoriti. Kada »pakova sve svoje stvarl, stade kraj prozora sa rukama u džeDovima. Nasloni glavu na prozorsko 'nViin f oogledft rta trtr. Sa ledne strane

gomliall mi se oblaci i ocrtavali se markantnim bojama. Klša Jc sipila sitna. uboga kiša. Micale su se kao figure Ijudske pviiike; koia mnogobrojna jttrila su Čas tamo, čns ovamo. — Užasno jutro. promrnilja Vladlniir Mirković. Pogleda još jednom na sto I krevet, savl svoj pokrivač, mahlnalno dotače sve stvari na stolu, obuče svoj kaput 1 spusti se lagano đole u gostionicu. Svojim poglcdom obuhvati svu salu, pu spazivši prazno mcsto do prozora, on se uputi tome stoiu u uglu. Scdajitćl razapc jutarnji iist preko trske, na kojoj Je bio obešcn, i letimično prelistavaše krupne naslove, no brzo odbaci noviue na sto. Zamisli se o onomo, što je noćas mlslio. Neznajući ni sam zbog čega, cele noći mislio je na kuću, na oca i na mater. Bilo mu je krivo na sebe, što se zaplco u takvu jednu stvar. Koreo je sebe i prebacivao je sam sebi, da je sve on sam kriv tome, da se to ne bi tako svršiio, da je on bio malo bolji i pametniji, to se ne bi dogodilo, niti bi se pretvorilo u jednu takvu aferu, o kojoj su govorill svl I koja se svrši ujcgovim premeštajem iz Beograda u palanku kod svojih roditelja. Istačc njene vrlinc l sve svoje najskrivenijc mane, pun bola I IJutine. neprestano kudećl samoga scbc. Bio je toliko razdražcn, da je počeo bez razloga da lupa prstima o sto, Nije nl osctio, da je vreme prolazilo. Tek kad poče da izbija devetna starom, dugom časovniku, on oslušnu, brojeć! sipljlve udarce. Izbrojivši devet, on se iznenadl. Viknu momka i zapita ga, da nije došlo kakvo pismo. Dobivši uegativan odgovor on namaknu jaku od kaputa I izadje na kišu koja je nerailice padala preko trga, 1 kzgubi »e,„ fNastaviće se.i

MAU PODUSTAK lstorijski kale.idar Na današoji 7. febnnu a lhbi. godino rodjen jc u S e n j u Jirvatsla p sao Eavlo Ritter-Vitczović. O ovonr znamenitom čovjeku jc5 čcmo nakiihflno opširno prcnfovoriti u ovom iistu. — 7. fcbruara 1801. gtfci : r,e umro je u Bcrhnu znamemtt slfkar, crttrč i bttkro czac Danilo Nikcla C h o'd o w i e c k i, po narod. o. 8ti Poljak. Ro'đjen jo u Gdanjskom (Dajizigu) 16. okfcobra 1726. gc'đine. 7. februara T51Ž. god'ne rdćio ee u Lan'dport« blizu Por.hmouUm čuveni engloski knjtžcvnik Charies Dickens, pored Thackeraya najuglcdniji engleski mnonsijor, a jč'dan od najznamcnj. jiii romansijera svjotske književncsti u .opSto. Mlažiost Chaiiosa Dickcnsa 'bila }e đosta »umortui. Kao sin »iro nnč :ih roditelja, a uz to slabunjav, v;]c m rnak) školovao, o !i jo još kao tlijete inaflj vo čitao uglodnija djcta englerko kojiž:vno* sli. Docnijo je bk> Scgrt u okspofidji no* ko trgovine, gdjo je po cio dau savjao pak. ‘o za bijcdnu nagra’u ođ šest do sedam šilinga nedjclj o. Taua je on up> znao bijedn i nevolju nižili slocva, u ono jo vrijome njegovo b’ago.od o sroo E rimilo ulisko, koji docnijc od čuveaoga ickensa načinišo vatrenog pobomika eirotinjo i potišlenih. Pošto s« materijal i položaj njogovog oca u-Jšto poprav'.o, Dickena 8vrii neku privatnu višu školu i' poetado advokatski pisar, baveći se u »tobodnim časovima svabovrsnim studi* jaraa. Nauf.jvši stouograiiju pcdje n.u za rukom, da ttobijo mjesto za reporlera bod lista „The true »ua“, gJje »e odraah istakao svojim radora, te je uskoro postao saradnik iistova „Moraing Chro'nicle" i „Monthlv, Magaztne'' ov-

Smrt ćuvenog sllkara. Kb. Đeč. 6. februara. Ovdje jc ttmro čuvcnl slUcar Gustav K1 i n t Dlgnuta zabraua Izvoza hrane Iz Brazilije. Kb. Buennos-Aires, 6. februara. Vlada je ponlštila dekret, kojim se zabranjuje tevoz hrane. Major Salomone zarobllen. Kb. London, 6. februara. , Major Salomone, najodllčnij! { talijanski ratnik, zarobljen je. Vijesti iz Hrvatske iBosne Osnivanje hrvatskog brodogradilišta. Zastupmca novfanih zavoda: Hrvatskc eskcrnptne banke, Hrvatske kcmaljske banke, Srpske ba/ ke, Ba ks i štedionice za Piitnoije (T. St panović), Jadranske banke (dr. 51. Cingrija), LjubIjanske kreditno banke (dr. i'okolj), i Zivnostenkc banko (Josip Sp'lalsky) sar stali sii se 15. ianuara i zaključ I ©snovati hrvatsko brcfloTadi'iš e pod im« inom „Croatia", flioničko društvo za hrodogradnju. Novo brodograd iiš.e bil ćc osnovano u velikom stilu. te če se eag:aditi u Hrvatskom P.imorju na zemlj žlu, koje je već u tu svrhu osi"urano. Troduzcćc je osnovano Tcao hrvalsko preduzećc, to ćo u svakom poghvdu prevlast i vodstvo preduzcća ostati u rukama | hrvatskih banaka. S I . r Vijesti iz unutraŠnjosti I Kako jc na Ubu? Piše nam dopisnik sa Uba: Naša varošica u pogledu života danas zauzima nijesto jcdne od najživljih varošica. To najbolje zasvjedočavaju pazarnl dani srijede, a naročito petka, kada se na tržište, ranije „vašarište", silježe narod ne samo iz cijelog tamnavskog sreza, već zarad pazara dolazi trgovački svijet i iz Valjeva. Pogrješkom ranijih upravnih krugova ovo je injesto mirnoišla željeznička pruga, ali mu plodnost okoline nije mogla umanjiti važnost. Narod je sam po sebi vrijedan I inicijativom svojom razvija trgoviuu. Još jedna jc lijepa stvar: uzajamno pomaganje, što ostavlja kod sadašnjih vlasti vrlo lijep utisak. Sama je varošica starinskog tipa, ali se sada na njetiotn uredjenju radi. Nekoliko starili zgrada u gornjem dijeltt, koje su rod-' rcgutiaemjn !e tcmclja porušene, uredjenje vojničkog groblja i podizanje paruog kupatiia — najbolji su dokaz koračattja unaprijed. Za prosvjećivanje djece ima se blagodariti preduzimljivosti mjcrodavue vlasti. Osnovna škoIa radi u punom jeku; odzlv roditeija za upis djece bio je pohvaian. Rad apoteke ovdašnje obnovijen je isto tako, a varošica ima i ljekara, koji vrši Ijekarsktt prakstt za pacijente cijelog sreza. Marijaii Matijcvić u Sviiajncu. Kako nam javljaui iz Sviiajnc«, £ ™ire r Jio je tamo poznali atleta Marl jan [atijeva’ć dobrotvomu preČst.vu sa povoljnim uspjehom. Za jučc i za SanaB zaknzone stt preflslave u Smederevu.

flje jc ođ 1833. gotiinc počeo pilati svojo skioa iz lonflonskog ž'.vota, kcjo sc 18.3. go'tlmo pojaviše akupljcnc u knjlgu pod. naslovom „Lonflon Sketches“, a još flo kraja iste godine izdao je Dic’ ens no vu zblrku takvili skica. 1838,—1837. godino izdavao je u ncdjeljnim evoska.i.a svoje čuveno ’djclo ,,Pickwick papcrs“, koje jc mnogo prevodjeno i kojim se Ddckens, komc jo tada biio tek 26 S odina, profuo u cije'.oj Evrcp'. 1836. goine ožeai se ćorkom nel.og kohge »z uredništva „Moming Chron clc“-a, 1839. godiuo dovršio jo svoj takodj« vr o čuvcni roman „Oliver Twtst“, u kojernu jefliustvcno opisuje nrj ižo l;ndousko društvcnc slojeve. JoŠ v;ći u. pjch nogo li sami ,,Pickwick papcrs“ postigao je „Nicholas Nickleby“, koji jo takokijo iziš;w 1839. goflnc. 1841. godino pojavi sc zbLka p.ipovjc’a' a. ,,5laster Humphroy's clock“. Dtiskc ga svroga prvog pulova^ja u Ame ifcu iznio jo u djclu „Amcrican notes“ (18-12. g> dino). Uspjekom svcjih djda bio j: došao u vi'lo povoijan materijalni poožaj. Stanovao jc u Ljepoj kući bllzu londonskog „Regontovog parka", ali ga to ni najmanjo nijo omctolo, fla so u svojun fljolima i daljo bori za ldjcflne i pctiš oue. To naroč.to važi za njegova tzv. ix>žićna djola, kao ,,A cristmas carol“ („Božićna pjosma"; 1843, go'fline), „Chiines'" (pisano u TLaiiji 1814. gouihe), „Battlo of life“ (1846. godinc) 1 „The fcauntefl man“ (1848. goline). U roraanu ,,Domboy arifl sotr Dickens daje flirljivu sliku iz života gmdiaaskih krugova. 1849. flo 1850. gcdine »rašao je Dickensov čuveru rornan „David Cop perfielfl“, koji je u giavuom pščeva autobiografija, ma fla ovaj to porlče. Zatim se pojaviie $>la ,,Bleakhouae“, JHard timea“, JLittle Dorrit**, „Tale of two citfes" i flr. 1845. go

Grad i okolica

Dnevol kalenđar

D a a a s Jc četvrtak 7. itbntsrj, po sttrom 25. januaia — Rimokatolid; Romuald.; pravoslavnl: Grgur. Casnička i cinovnićka kaalna otvorcna je do 12 sati u noći. C. I k. vojnlćk! dom: Cltaonlc.!, »oba u pisanjc I Igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl izjuua do 9 sati uvcćc Stobodai prlstupsvakome vojnlku. Beogradskt orfcumtu zlmskorp pozorlitu prije (boulcvard): Poćetak piedstavc u TJA) saii uvećc.

Kinemaio^rati: Vojni k!no u Kralja Mllana ulici 56 (Kotoeeum): U 6 sati post. pod. prcdstava za vojnikc, a u a safr? uveče opSta prcdstava, na lioju imade pristnp svaul. Ža tasnike su za tu preistavi« rczervtrane ulaznice do 7 sati nveče, a mogu sc dobiU od 5 do 6'30 sati posl. pod. — C. Ikr. gradjanski kino na leiazijame br. 27 (parisi: U 6 satl poslije podnt prcdstava za gradjanstvo. Noćna snizba u ljekarnasnn: U' scdmid od 8. do ukljućivo 9. februars. obavljaćc noćnu službu u Bcogradu ovf Jjckamc (apotcke): Dr. P a n i ć, Saborna ut; 77; D e I i n i, Kneza Mihajla ul. 1; N1 k o11 ć. Bitoljska ul. 2; P r o 11 ć, Kratja Mfiana ul. B).

Parobrodarskt saobraćaj. 1/ Izmedju Zemuna i Beograda. Rert plovldbe, kojl važl od 26, januara d<* opozlva: Polizak iz Zemuna za Bcjgrad a 630, 7-80, 8'30, 9 30, 10 30111'30 pr. podnt (e u 1-80, 2-3U, o-30, 4 30, 5 30, 6 o0 i 7'30 poslije podnc. — Potazak tt Beograda l» 2emun: 7, 8, 9, 10, 11 1 12 satl prlje poduc, te u 2,3, 4, 5,6, 7 18 satl poslijtf podne. —11.izmedjuZemunai Pancsove: Rcd plovldbe, kojl važi od 26. jsnuara db dfiljne naredbe; Iz Zemuna za Pencsovv svakog dana u 6 sati ujutro 1 u 12 saU o podne. — lz Pancsove za Zemun dnevtio u 8'30 sati prljc podnc i 3 sat* poslijc podne. Brod kojl saobratt izmedjtr Zcmuna i Pancsove i obratno ne pr.sttje u Beogradu. —111. Izmed,« Bcograda f S a p c o, Potazsk tz Beovrada aa Sabac 8valte srijcdc i subote u 7 30 saU u jutrc. Polazak ia Sapcaza Bcograd svakogtctvrtk# i uedjcljom u 7 s. u jutro, * Vojno parno toplo kupatllfr uCarDužanovojulici. — 1. Ku» patilou kadams: a) Za vojne oaobe otvoreno radnim dantma od 7 aaU prije podne do 5 aaU poslijc podne, a nedjeljoro i praznictma od / satl prljc podneoo 12 1 /; saU u podne. — b) Za gradjanstvo radniin danima od 9 sail prije podne do 5 sat? posiije podnc, a nc-djcljom i praznicima ofi 9 sati pnje podne Uo 12>/j saU u podne, — 2. Parnokupetllo za ćasnika 1 njima ravne člnovnlke otvorena ie utorkom, srijcdom, petkom i subotom ođ 7 saU prije podne do 5 saU poslije podite

a nedjcljom i praznicima od 7 sati prijs podne do 12 J / 2 saU u podne. — Za graajane mufikogpoiaotvoreno ,eparac kupatiio ponedjeljkom 1 četvrtkom jako & te dane ne pada kakev prazntk) od 9 sati prijc podne do 5 sati posilje pođne. — Ćas« nidma i njima ravnlm činovniclma stoj« ua voljn da se alnzc parnlm kupatiiom i v dane edredjene za gradjanstvo (ponedjclj; kom I čctvrtkom). Blagsjna sc zatvara ra<f cim danima u 12‘/ 2 sati, a nedjeJjom i pr«c nicima u 12 saU u podne.

Sprovod suirtnih ostauaka Desldira Csarscha.

Jučer u 11 sati prije po^tue bi prevezen uz pogrebne Sfvečanostl upravR telj VI3. odjelenja vrhovne vojne gu« bernije Desider Csarsch, iz bol/ nice „Brčko", gdje je Iežao na odru na stanicu, odakle će mrtvo tijelo biti otpremljeno u Pečuh i ondje u obiteljs skoj grobnici sahranjeno. Baš u naponu službenoga rada po : mete ga smrt. Kako je pokojnik užU‘ vao osobit| ugled u pravosudju, a bio vrlo omiljen, nije čudo, što je njegova smrt pobudila veliku žalost, koja sf osobito izražavala prilikom prevoza' smrtniii ostanaka. Sprovofl je obavljen uz sve vojn« počastl. Prisnstvovala je i Njeg. Preu» zvišenost gouverner barun Rhemeit. sa vrhovima vojne uprave, svl člano vi pravosuflnlli nadleštva u Beogradu.

flino 6tupio jc u uredništvo tađa osnovđ. nog lista ,,DaiIy News“, al je uskoro opet izašao, pošto je u toine lislu obja'vio svoje „Pickures of Italy“ („Slike iz Italijo"), a ua bi pokrenuo v!as i i n fljelj; ni časopis „Household words“, č je je ime 1860. gofline promjenio u ,,AH tlie year i'oun'fl". U ono vr'jeme izd <o jc i popu lamu i8toriju Engleske pofl naslovom „Dječja englcska isto š'a“. Kra ; em ptfle-e' fih goflina prilično su ga fi ilki i fluševno skrha r c poroflične neprit k?. Od gofline 1858. oflpočeo je tumeju po oi'eloj Engleskoj, gflje jc na javnim pred&.&rij«ma čitao svoja 'fljela. Ova su ga preda-) vanja fizički još većma s't'r 1 , a povii 1 jo flrugog putovanja u Ameriku, 1868.: gofline ozbiljno je obol o, pa jc umro 9i juna. 1870. gofline. Islcreno o’aljen ofl cijoioga kulturnoga svije'a. Za p v.h dwnajest gOclina po nje"ovoj snrtt prolato je čitavih četiri milijuna primicrajta po jeflinilr njegovih fljela. Dukens 8i srofl-S nom mcšavinom safci e i gauče”6a opisuj jo cjelokupni englcski flruš'.voni iivot/ počevši o'd aristokratskih salona pa n& ni žo flo mračnih potlrutna, u kojima vlada bijefla i glad, zloćin i porok. Naročito je jak u opisima ovim posljefl j’m sredli na. 1912. gofline svečano je p o'l-vl ena Dickensova stogodišnj'ca. I ra srpsko-hiv vatskom jeziku izlazli su p ijevvđi svD ju njegovih važnij h pjfla, bcje po lišto vima d časopisinra, koje u vidu kMiga— 7. februara 1878. gofline umro je P i je (Pit-s) IX., jeflan od najvame i j'h pa pa novijega floba. Giovann« jjrof Ma ptai-Peretta, kako se Pije IX. zvaopo rofljenju, a flo stupanja na fr.oLcu sv. Petra, roflio se 13. maja 1792 go lline u S*nigagli-i, u5io je na pijtarističkoj ikoli, pa je za'im studi ao toologiju. 1822. gofline p atio je jeđoog apoetolskog vikara ua puta u južnu A meriku, 25. Tnaja 18*27, eofl>ne izabran