Београдске новине

Brol 36.

Petalf

flEOORADSKE NOVIVE

8. februttra 1918.

5 f r«n* S. /

»jen.in trjbanlima nepouzdini Ijudi. Sad lil treba konaČno skrhati! Ali đa se ne bi Vlasi setili, kao §to se kaie kod nas, medju otpuštenima se jjalaze i neki, koji su, silom prilika, priiSiaii da -vcjn savest prodadu kao Juda za trldesot srebrnlka. I za sve njih, koj! 6u pristaii da !-e predadu na milost i nemllost, udeSetio je već §to treba: ont 6u dobili tajue preporuke za komisiju, du su potrebni Crvenom Krstu 1 da sc. tbez obziru na njittov« vojničku spoSobnost, imaju vratiti u Žcnevu na duzjiost, a ostalima, nei-okormma i neumeSnima, §to Bou da'. Nlkad nismo bieli da utlćemo m na !koga, pa ni na ove pa r> iskc Žrtve, ali lie možem-o da ih ne podsetimo na siučaj Vučka Jankovića. Njega đobro znutu i ovcie, a poznat je i u Srbiji. Ko uc t>i znao za Vučka! Nlje se taj rodio ko je Vučku podvaiiot Vučko je bio, što Kažu, vidra. Kako god se baci, držao se kao mačka l uvek se na noge dočekao. Ali i tijemu podvališe. Zauzeše se faktotumi, vladinl po■dauici i perjanice. Odvedoše ga u Tuilon. izradiše mu da ga oglase za ttespo^obnog, pustiše ga iz kasarne, dadoše Sint vojničko uverenje, pa Čak izradiše mu da se vrati u Ženevu. A!i na po puia stiže ga naredba, da se vrati, vraiiše ga, oduzeše nut uverenje i unistiŠc ga i Vučko zaglavi. Ako nije ia Tulomi u rezervnim trupama, siguririo je pošao da se raspita za Urošu Tr•bojevića i za tnnoge druge! Sve se bojimo da tnnogi i od ovih lie podju stopatna drugiit! Vučko je bio jedan; dao Bog đa bude i poslednji!

Grad i okolica

Dne' t'! kalendar L> a n 2 s je pctait ti. icbfura?, pa starom 26. januara — Rlmotiatoild: Iveti Mata prizn.; pravostavnt: Ksenofonlje CasniCkn i cinovnlćKa kassna otvorena je đc 12 sati u uoćl, C. 1 k. vojnički dom: Citaontca, soba za pisanje i igrar.je, kantina. Otvoreno od 7 sati izjmra do *J sati uvcče. Siobodan pristupsvakome vcjniku. Beogradski orieumtu zlmskom pozori&u prije (Boulevard): Početak p,eđstave u 7‘JO saU uveče. Kinema,ogra:i: Vojiti i:ino u Kraija Milana uUci 5S (Koloseum): U 3, 4'45 i 6-30 saU posl. pod. predstave za gradjansr.’o. — C.ikr. gradjanski kinona ieiazijama br. 27 (Parisi: U 6 sati posiije podne predstava za gradjanstvo. Noćna siužba u Ijekaraama: U sedmici od 3. do ubljućivo 9. februara obavijaće noćnu siužbu u Beogradu ove Ijekarne (apo’.eke): Dr. P a n i ć, Saborna uL 27; L) e i i n I, Kaeza Mihajla ui. 1; N i k oJić, Biioijska ul. 2; Protie, KraJja Miiana uL b/. Parobrodarski saobraćaj. L Izmedju Zemuna 1 Beograda. Ređ plovidbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Polizak iz Zemuna za Beograđ u 630, 7-50, 8-30, 9*30, 10-30 i 11-30 pr. podne te u 1-30, 2'30, U'30, 4'30, 5'30, 6'30 i 7'30 posiiie podne. — Poiazab iz Beograd3 za Zemun: 7, 8, 9, 10, U i 12 sati prije podne, te u2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati posllje podne. — II.IzmedjuZemunai Pancsove, Red plovidbe, koji važi od 26. januara do daijne naredbe; lz Zeraun* za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne*— lz Pancsove za Zemnn: dnevno u 8-30 sati prije podne i 3 sata podije podne. Brod kojl saobraca izmcdju Zemur.a i Pancsove i obrat.no ne pr,staje u Beogradu. — lii. lzmediu Beograđa i Š a p c a, Polazak iz Beograda za Sabac svake srijede i subote u TJG sati u )utro. Poiazak iz Šapca za Beograd svakog < etvrtka 1 ue Jjeljom u 7 s. u juu-o. Vojno parno toplo (tupatllo u Car Uuianovoi uiicL — 1. Kupatllou kadama: a)Za vojne osofce otvoreno radnira danima od 7 satl prije podne do 5 sati posHje podnc, a nedjeljom

i praznicima od 7 satl pnie podnedo 12 1 / Mtl u podne. -- b| Za gradianstvo radnim danlma od 9 sati prife podne do 5 sati Dosiije podne, a nedjel|ora i praznlclma od 9 Mtl prije podnc do I2 l / 9 utl u podne. — 2. Parnokupflitlo za Casnlke. 1 n J i m a ra v n e ćl nov n ike otvoreno f utorkom, srijedom, petkom t subotom od satl prije podne do 5 satl poslijc podne. a nedjcljom I praznlcima od 7 satl ptlje podne do 12‘/« satl u pcdne. — Z a g r aajane muSftogpoia otvoreno ie parno tsupatilo poncdjel|l'.om i četvrtkom (ako u te dane ne pada kalmv praznlki od 9 satl prlje podue do 6 sati posllie podne. — Casnicima t njlma ravnim člnovnlcima stoje na vciju da se sluie parnim kapatliora I u danc odredteitc za gradtaustvo (ponedjeijkom i Ceivrtkom). Blagajna se zatvara radnlra danima u 12>/ 9 satl, a nedjeljom i praznidma u 12 ssti u podnc. Dobi’olvorul djaćkl kouccraf u Zennuiu, Učenice 1 učenici kr. realne gimnazije I s njom spojeue kr. trgovačke akadetnije u Zemttnn, daju u subotu 9. februara 1918., u velikoj dvorani „Grand hotela“ veliki koncerat u ratne dobrotvorne svrhc. -- Početnk u 8 sati ttvcče. U mjesčo pomejia — za sirotlnju. Gospođja Mileva J. M i Ii a j I ović, priložiia je sirotinjskom odjelenju opštine građa Beograda svotn od 50.— kruna u mjesto trogodišnjeg poniena svome milom i nezaboravijenom bratu, pješadij. potpukovniku D r ag u t i n u A n g j e 1 k o v i ć u, a za pomaganje sirotlnje grada Beograđa. Tražc se. Društvo Crvenoga Krsta u c. i k. vojm>j glavnoj guberniji zs. Srb j i u BeojraQu poziva, da so jave raTIi prijema uovca niže imeuovana Kca. Ako su u Beogradu đa se jave lično i pouesu legitimaciju (prijavnu iistu), inače da pošlju evoju tačuu aidresu i označe najbližu poštu, koja prima. novae uputnicom. I. Blagajniku Društva Crvenoga Krsta g. đr. Marku T. Leku, prol, Dobračina ui. 16., svabog ra'dnog dana od 3—4 sata poslije po'đnc sa pozivom na broj, koj'i se pre'đ svakim imenom nalazi, Broj 6063 Burković T'orna, svešt., ZeIjeznik, Bcogra'd; 6060 Gajio Ivana G., udova, Sremčica; 6C69 Hađži M.kić Evgeaija, Vranje; 6070 Ignjatovnić Milan, saobr. čin., Resnik, Makedonska ul. 48, Beograd; 6068 Jovanovie Ma.ko, Topčiderska ul. 53, Beograd; 6065 Laudanovič Majba Marije, Rafarska 15; 6356 š 6055 Milošević Ljubica, učit., Stiška 39; 6067 NiksJić Aspazlja udova Janje, banb. čin,; 6053 Nikoiić Mihaj’o, s.'už. ulškog •đuh. suda; 6054 Pejić Katarina, Vidiua 6; 6058 Pejić Svetolik, član pore Q ke uprave; 6064 Petrović Anka, Kočina 6; 6062 Ranković Pavle, činovnik; 6066 Sarčević djeca poč. Lulce, biv. v.šeg šumara; 6059 Tadić Jovana porodica sudije iz Prištlnc i 6057 Tonuć Sltvna, De čanska 12. Tvornički radnici, O regulisanju odnosa izmedju tvorničkih radnika i poslodavaca predvidjene su naročite odredbe. Dok je ranije sve sporove zbog narušenja radnih pravila regulisavao obrtnički izborni sud, sada se to vrši preko dotičnog okružnog zapovjedništva, u čijem se području tvornica nalazi, okružnom se zapovjedništvu podnose na odobrenje 1 radna pravila. Karte pasuli i kriv. Ovih dana izdavaće sc pasuij za mjesec februar. Pasulj će se izdavati i sađa na osnovu kupona na takav način, što će na svaki kupon biti izdavan po 1 kilogram pasuija. U isto vrijeme moćiće se u prodavnicama živo*nih namirnica opštine

grada Beograda kupiti I k r i z po cijeni od 90 helera po kilogramu. Kriz će se takodje izdavatl na knpone, kojl vrijede za pasulj, ali za mjesec J a n u a r. Pasulj stajc 1.20 kruna po kilogramu. Karte za kupovinu pasulla i kriza razdate su već reonima opštine grada Beograđa, te se iste mogu odmah ovdje I dobitL Arpadžlk. Svi baštovani, kao i svi ostali, koj! se bave obradjivanjem zemlje, a koji trebaju arpadžika, Imaju svoje pismene molbe sa naznačenom količinom arpadžika uputiti c. i k. okružnom zapo vjedništvu najdalje do 10- februara ove godine, da bi im se ista količina mogla ustupiti za sijanje. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda Izložiće se 21. febritara o. g. javnoj prodaji zaostavština pok. Jovana MI a d e n ov i ć a, u Budintskoj ulici broj 3. Prodaja će početi u 9 sali prije podne. Pozivajtt se kupci, da na ovu prodaju dodjti.

Dnevne vijesti Promet Dunavom. N U Beču su prije nekoliko dana, u zgradi austrijskog brodarskog društva, imali godišnji sastanak predstavnicl ovog dništva kao i dioničkog ugarskog riječnog i morskog društva, radi sporazuma o putničkom i trgovačkoni prometu na Diinavu za ovu godinu. Istovremeno je na taj sastanak 1 „Bavarski Uoyd“ iz Regen^burga dclegirao svoje zastupnike. Na sastanku su riješena pltanja o rasporedu saobraćaja brodova Dunavom, a tako isto došlo je do potpune sagiasnosti i u pitanju o pođvoznim ch jenanta za putnike. Balkanski voz. Prije četiri dana sastali su se u Požunu stručni delegati saveznih država za uredjenje pitanja o budućem saobraćaju baikanskog voza, o čermi srno javili prlje kratkog vremena. U tom cilju proputovali su kroz Beograd za Požun deiegati bugarskih državnih željeznica g. g. Akfaidžijev i Karapetov. Svajcarska tuisija. Kroz Beograd je protuiovalo za Sofiju sedam delegata odbora za staranje zarobljenika švajcarskog Crvenog Krsla. Oni imaju zadaću, da sa bugarskim Crvenim Krstom urede pitanja o razmjeni zarobljeničke pošte i istovremeno da obidju zarobljeničke iogore u Bugarskoj.

Narodna privreda Izvoz duvana iz Bugarske. Obiinost proizvodnje duvana u krajevima Bugarske, kako u starirn granicatna tako isto i u zaposjednutim oblastima, potpuno zadovoljava potrebu potrošnje za pušače. Od prošiogodišnjeg prinosa Bugarska raspolaže danas velikim pričuvuim količinama duj/ana, tako da je u mogućnosti da ovaj izvoz; I u Austro-Ugarsku i Njemačku. Prema tome je bugarsko ministarstvo finansija saopštilo izvoznicima* da uz naknadu 15% priltođa državi mogu izvoziti duvan iz Bugarske.

U suboftu 9. o. mj. u ‘| ž 9 safti poslije podne r STATIONSMENAZA (TERAZUE) I. POPULARNIKONCERAT

- Wirlst akcijo za ratns kuhinje Njezinog Vetičanstva carice i kraljica ZITE s

p-C'*>ip imadu članovi c. i kr. posade Beograda, čete saveznih sila, njihove pc-odice i po njima uvedeni gostovi. Ulaznice se uz cijenu od K 5-— dobivaju u knjižari „Jugo-I$tok“ f I prodavnici novina Istc knjižare (ugao Rcsavske I Kral|a Milana ulice;.

Razne vijesti Kako postaje moda? Kaćiperka hoće da se ođlikuje od svojih drugarica, da bi što više pala u oči, pa naruči odijelo ili šešir ili drugo što, što još niko netna. To utiče sugestivno na ostale, te u brzo i bogate t sirote, i mlade i stare, i pristojne I m> pristojne teže da to isto invaju 1 onda nastaje glavni momenat, kad to odijeio, taj šešir i t. d. postaje moda. Ali, čim ta moda postane opšta, onda one, kojc se bune protiv toga, da i sve drugc imaju ono, što one nose, Izmisie nešto ! novo; i oirda nastaje nova utakmica i nova tnoda, đa poslijc izvjesnog vrcmena napravi drugoj mjesta. Kad bi to vječno kružeuje b!k> ograničeno na imućne staleže. onda bi ono bila u nekit ruku blagodet po one, koji se neposredno ili posredno bave izradom tc mode, kao i za one, koji, slobođni od nje, ne bi imaii za uju ništa da izdaju. Ali na žalost. u stvari je drugojače. Svako, a naročito ženske hoće da pokažu, ,,da se i njima to može“ i zbog te utakmice oskudjeva se tađa većinom u potrebama, koje su kttd i kamo I korism'je ođ rnode. * | Neženje i stari zakoni. Sve se više širi mišljcnje u raznim zemljatna. da neženje treba opteretin naročitim dažbinama, a oženjenima pružiti oiakšice. S toga je od interesa, da sc obazremo na prošlost I da vidimo, kako se o tome u stara vremenu mislilo. Još u staroin republikanskom Rimu postojao je porez na neženje. Za vrijeme careva imali su oženjeni činovnici prvenstvo za promaknuće u viši čiu. U srednjevjekovnoj Španiji su uvrede, nanijete neženji, blaže kažnja- \ vane. Neženjama se nijesu davale ni-. kakve poreske olakšice. U 18. vijekul postojale su it Francuskoj odredbe,' koje su nežeuje tereiile porezama. od kojih su ltiiad: supruzi bili oslobodjeni. U 17. vijeku postojala je u Rus ji odredba, da je mužik dobio sioboda, ako niu je gospodar zabranjivao ženidbu, a on se protiv njegove volje oženio. Ako je neko bio osudjen na vješala, pa se našla ženska, koja je htjela za njega poći, on je bio oslobodjen svake kazne i mogao je odmah ispod vješala ići na vjenčanje. Najstrožiji zakoni protiv neženja postojalf su u Hannoveru i Braunschweigu. Tamo ntženja nije mogao nikakvo intanje da naslijedi I ovo je prosto pripalo državi. Po gdjekoje ođredbe u raznim zemljama išie su na to, da se neženje preko izvjesnog broja gcdina opterete naročitim porezama iii maoe zapostave oženjenima. Tek pri kraju 18. vijeka ustao je Maithus sa svojom naukom o nevoljama, koje mogu nastati jakim plodjenjem ljudstva. Ovom su se naukom dale zavarati i razne vlade, te su tako vremenom ukinuti svi ti zakoni. *

Poslijeđnje brzojavne vijesti Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlln, 7. februara. Zapadno bojištc: U blizini obale poslije podne topnička borba. Priiikom jednog napada zapadno od Zandvoorde privela stt naša pješadiiska odjeienja izvjestan broj zarobijenika. Isto je tako zarobljen izvjestan broj neprijateijskih vojnika kod predpoložajnih borbi u Artoisu. Englesko je topništvo s obje strane S c a r p e i zapadno od C a m b r a i-a stupilo ponovno u akciju. Osujećen je jedan francuski napad u ChampagnL U području Maase podržavana je tečajem dana topnička djelatnost u vezi s jednini s uspjehom izvedenim preduzećem jugozapadno ođ •Ornesa. Podnarednik E s s w e i n oborio je u posljednja tri dana 6 neprijateljskih letiiica. S ostalih bojišta nenta ničeg novog, Prvi zapovjednik glavnog stana ^ pl Ludendorfi, OSTAVKA AUSTRIJSKE VLADE, Kb. Beč, 7. februara. Na kraju današnje sjednice austrijskog carevinskog vijeća izjavio je pređsiednik dr. G r o s s, da je od mini-j stra predsjednika primio saopštenje; da je viada monarhu predala 1 svoju ostavku.

tefnt (t vam postati, ako upotrebljavste đnevlce „Diena“ Alabaster puder i Crćme za lice Doza ta probu 111 lonćić K 2— Velifta doM

ili lonćić K 4 Može se posvuda dobltL Glavno siovarištc: „DIana“ Hendeis A. O. Budapest V., Nildor utca 6. 8

MALI PODLISTAK

istorijskl kalendar Nad današnji dan, 8. februara 1587. godine pogubljena je u zamku Eotheringay-u škotska kraijica M a r l j a S t u a r t. Marija Stuartova rodiia se 7. decembra 1542. god. u Linlithgov/u u Škotskoj sedam daaa pr.ie smrti svoga oca, škotskog kraŠja J a k o v a V. Kraljičina mati bild je i* čuvene fFancuske vojvodske porodice Guise-a. Marija Stuartova vaspftana je na irancuskoin dvoru, a 24. aprfia 1558. god, udata je za taduujcg prijestoIonasOednika. a docnijeg franCuskog kralja F r a n J u II. Kao uuuka Marije Tudorcve kraijica Marija Stuart jpolagala je pravo 1 na engleski prijesto, jer katolici nijesu priznavaii englesku kraljicu JeHsavetu zakonitom kraIjicom, pošto je rodjena iz braka engleskog- kraija Henrlka VIII. sa Anoin Boleyn, zakijučenim mimo katollčke crkve. Otude se Još u ono .vrijenie izrodila. mržnja kraljice Jelisavete prema kraljici Mariji Stuart, koja je docnije biia kobna za ovu posIjcdnju. Pošto joj 5. decembra 1560. g. urnrc sttprug, francuski kralj Franja II., Marija Stuart avgusta 1561. godine ode u Skotsku, da sama primi vladavinu, U svojoj otadžbinl zatekla je protestante (calviniste) kao gospodare situacije: engieskom pomoći bili su ovi prigrab'li svu vlast u svoje ruke. Ma da je biia uvjerena katoličkinja, Marija se isprva prilagodila ovom poiožaju i uze za Đr,vog ministra M u r r a y a, vodju prolesiantske stranke. No iuda se engleska kralftca Jellsaveta stade zauzimati

neprijateljskini držanjem prema kraijici Mariji, miješajući se u unutarnje škotske prilike i kada Izjavi, da MariJu ne priznaje nasljeđnikom engleskog prijestola (Jelisaveta se nikađ nije udavaia, pa nije iniala neposrednog nasIjeđnika), Marija potpuno pridje katolicima i u dogovoru sa francuskim i ši>anskiin dvorom kao i sa papom poče rađit' na tome, da svojoj državi, već i u Engleskoj, gđje je misliia zbaciti Jelisavetu, izvrši prevrat u katoličkom smisiu. 1565. god. udade se Marija za svoga lijepog, ali bcskaraktemog rodjaka, lorđa Hcnrika Đarnleya; 00 več poslijc nekollko mjesecl došia jc u sukob sa suprugom i ovaj otvoreno pridje kraijičinim protivnicima. Kraljičina tnržnja prema svotue suprugu dostigla je vrhunac, kada je ovaj zbog (kako tvrde neosnovaite) Ijubomore naredio marta 1566. god., da se ubije Marijin ilčni sekretar David Rlccio. Juaa 1566. god. rodi se kraijici Mariji sin J a k o v (docniji škotski kralj Jakov VI„ kojemu je posiije pripao i eugieski prijesto). Kraijice se sada i dušom i tijelom predade Jamesu Hepburnu, earlu (grofu) Both weIIskom, koji sklopi sa nekim veiikašima zavjeru protiv Darniey-evog života. 19. februara 1567. god. zavjerenici prodriješe u letnjikovac nedaleko od Edinburgha. gdje jc živio Danriey, udaviše ga, pa poslije, da bi zabašurili trag, baciše barutoin u vazduh cijelu kuću. Još dan danju vodi se meclju istoričarima spor o tome, je li kraljica Marija znala za zavjeru i je li odobravala Darnleyevo ubijstvo. Cijelo ovo pitanje počiva na tome, jeli su vjerna ili falsifikovana izvjesna pisma. što ih je Marija tobož pisala Botbvellu. Tek javno Je mnfle-

nje otvoreno negodovalo protiv kraijice i tražiio je, da se Bothwell kao ubica stavi pod sud. To je do duše forme radi i učinjeno, ali je sud pustio Bothwella kao neviuog, a kraljica ga je obasipala počastima. Na to se Bothwell, koji se tek bio oženio, kada je sklopio prijateljstvo sa kraljicom, dadc razvesti od svoje žene, po prethodnom dogovoru sa njome tobož nasilno odvede kraljicu iz njenog dvorca 1 vjenča se njonte i po katoličkim i po protestantskim obredima. No I sa novim suprugom Marija Stuartova nije bila sretna. Tek što joj je postao zakoniti sttprug, Bot!iweil je stade tiranisati i svojini radorn je sve većma izazivao narodnn mržnju protiv kraljice. Sada i neki vciikaši, koji su bili saučesnici u Darn!eyevom ubijstvu sklope zavjeru protiv Both\vella i kraljice, pa najzad dodje do gradjanskog rata. 15. juua 1567. god. kod Cawberry H i 11 a kraljicu napust! sva njena vojska, te oua bude prinudjena, da se preda svojim protivnicima, koji je natjeraju, da se odrekne prijestola u korist svoga sina Jakova i da prizna M u rraya za regenta. 25. juia Jakov Vi. kao dijete od godCou dana bude krunisan za kralja. Maja 1568. godine kraIjica umakne iz zamka.fti kojemu je bi!a zatočena i pomoću prijatelja skupi vojsku od 6000 Ijudi, no ta vojska bude razbijena kod L a n g s i d e-a. Sad se Marija, napuštena od sviju, odluči na jedan očajnički korak: Na ribarskora čunu predje preko solwayskog zaliva na englesku teritoriju i iz Carlisle-a napiše pismo kraljici Jelisaveti, tražeći njenu zaštitu. Po savjetu svojih ministara Jelisaveta dade zatvoriti svoju soparnica. a kada je Marija molfla za

sastanak, Jeiisaveta joj poruči, da se sve dotie ne može sastati sa njome. dok ne bude đokazala, da nije saučesnik u Darn!ey-evom ubijstvu. Kraljica odredi komisiju savlav j-enu od engleskih lordova, đa ova ispi a ovu stvar. Pred ovom komisijom sam je Murrav optužio kralpcu za ubijstvo. Jelisaveta pak nije željeia m đa pusti u siobodu Mariju, niti đa je pak osudi «a smrL Premještana je iz zamka u zamak, ‘da bi se omeli pokušaji za njeno oslobodjavanje. Tih jc pokušaja bilo u više maha. 1569. godine izbiia je međ,u plemstvom u sjevernoj Engle^koj čitava pobuna sa ciijem, da se o.loLodi kra jica Marija, ah je ta pobuna ugušena. Francuska, Spanija i papa pomagali su sve pokušaje, koji su isl. na to, da osiobode kraljicu. Tako su 1572. go"me uzalud žrtvovao vojvoda Norfolkski, koga je kraljica htje.a uzeti za supruga. Njegova je zavjera prijo vr.jmsra o.kinvena l ou je pogubljen. 1586. gcdme bude otkrivena Babingtonova zavj ra, čiji su učesnici radili o g avi k.a.jLi Jelisaveli. Nije utvrd,eno, je h S3 kraljica Marija slagala t sa ov.m ciijem te zavjere. Sada kraljaa Jelisavetaočr.d vanredni sud od 40 lordova i 5 v.'ših sudija, da sude Mariji za učešće u CaLingtcnotoj zavjeri. Pred sudom, koji je zasjidavao u zamku Fotheringayu, kiaji a je tzjaviia, da je znaia za Babingtonovu zar vjeru, ali da ni;c odobravala plan, da se Jeiisaveta ubije. 25. okiobra R8j. godine nad kraljicom bu .e izreče a smrTna presuda. Failamecal presudu i tražib je od kralj.ce, da oca presudu potpiše i haredi njeno izvršenje. Kraljica Jelisavcta dugo se ko jeb; la. Tvk L februara 1687. god.ne krajiia po.p ie presudn i pmdada ie driavnom se-

kretaru D a v i s o n u sa. nec'dreujei.om naređbom, ,,da stavi na nju đržavu pečat'L Davison nije znao šta đa čini, alr su člairovi tajnoga savjeia navai'ivaii na • njega, da im da presuđu, pa om, ne pitajućt još jednom kralj cu, na eJiše njeno izvršenje. 7. fel>ruara 1587. godme bude kraljici saopšleno, da će se presuda sutr-adan u zoru izvršiti. Pcš.o je savladaia prvo uzbuđjenje, bila je van-' redruo mirna, prisebna 5 (lo3loja’'s! vena. Sutradan 8. februara, jc pogul ljena u isloj đvorana, g'dje su joj ranije sudilL Izgovorivši r.jeci: „Gospe’de, u Ivoje ruke predajem svoju dušul“ sama je poiožila giavu na pan], na kojemu joj je dželat ođrubio glavu. iii.o joj je 45 godina. Citavih devetnajest godii a bila je provela u ropstvu. Kađa je njeu sin, ^skotsia kralj j„kov VI., koja za njenog života nije činio nikakve potušaje, da spase majku, došao na engleski p Fcs o, dao je njeno tijelo pienij :ti u vveslmiiv sterek:- crkvrn. — 8. februara 1814. godine, pred kraj napo'eonovskih raova, zaključen je u Hannoveru mir izm& đju Rusije i 'Danske, Nap-ieonovog saveznika. — 8. fcbruara 1819. gcdiue rodjcn je en’' 1 e t ki književnik i un jefničla'kritičar John Ruškin, o ko.emu’ je na ovom mjestu već bik> rije. i piilikom aod.šnjice njegove smrli (20. januara 1900. godine). — 8. februara 18281 godine rodjen je u Nanlesu luvenai frarcuški romansJjer Jules Verne, koji je zasnovao fantastički roman. Njegova se djela jož dan da jn vr.'o rado čitaju, a skoro su sva bez radike prevedeni i na st'psko-hrvaL ki 'je/ik. („Pet 'nedjelja u balonu“, „Crna indj'a", , Put oko svijeta“, „Djeca kapelana G.anla ild.)