Београдске новине

Cetvrtak

BEOGRADSKE NOVINE

14. leoruara iyxo.

OTUJ

Strapa 2. 'Amerike, da Ijudi svuda znadu, da nai5a strasnost, pravičnost i vlastita upraiva nije prema prilikania strasnost u dječima, već onaka, koja Jednom u dje2 a pretvorena, mora biti i zadovoljena. ! Moć Sjedinjenih Država nije ni za jednu naciju ugrožavanjc-, ona se ne će nlkad upotrijebiti aa nfcpadne ciljeve ili za zadovoljenje sebičnih interesa, ona odgovara siobodi i stoji n nienoj slnžbi. * Njemački potuzvanični list o Wilsonovom odgovoru Kb. Berlin, 13. februara. 0 odgovom lVilsonovom na govore gix>fa Hertlinga i grofa Czernina piše „Norđđ. All. Zeitung“; Novi ton u izjavama predsjeduika !?j cliiijenih Država može se smatrati kao var žan napredak. Stvanio poslanica ne pruža ničeg novog. Nismo mi i naši sajveznici oni, koji spreiiavaju mir, ncgo su to baš saveznici WiIsonovi. Wilsou j bi trebao najpro đa so obrati svojim saiveznicjma, da njih zađohije za svoja nabelfl, o kojima om do sad n-su htjeli ništa da znaju. Moralo hi se željeti, da jWibon, koji tobož ne. Želi da se miješa .u cvropskc stvari m 'da budo izborni su Vlija u evropskim teiito Ijaluim raspr.m-, u toku vremena bezuslovno p:sa e pristalica Mouroevih doktrina, kojo su ranijc Sjc'dirjine Države smat.alc kao sveto načclo. Do sada njegovi predlozi nemaju nikakav 'dmgi pravae, ncgo da svjct priinoraju rni jedan anglo-saski mir. Gn no bi znacio nikakav novi mi", nego tiraujjku vla'davinu Fnclcske i Bjodinjcniii Država. Mir sa Ukrajinom Zasebau ugovor o pravnim odnoshua. Kb. Brest-Litovsk, J3. iebruara. | Na osnovu narcčitog mirovnog j tvgovora izmcdju Austro-Ugairske i Ukrajinslie narodnc republike zak ljučen je zaseban ugovor o razulmpravnim odnosima, koji s u d a n a s u p o d n e p o t p i s a 1 i o bos t r a tiI opunomoćenici. Ukrajinski vojiiici uapuštaju kavkaski J front. ■ (Narofiti brzoiav „Dccsndskib Nevina“) Bu'dimpešta, 13. februaia, j ,,Az Est“ rloznaje iz Stockbohna, ida ukrajiuskc Čcte ruske kavkaskc vojske napuštaju Jermensku i 'đa se vraĆaju preko Trapezunta u TJkrajinu.

Okončanje rata sa Rusijom Pul iijcniačkog državnog kancelara ii vrhovnl glavni stau. — Njemačka štam- I pa o položnjit posilie Trockove izjave o okončaujit rata. Kb. Bcrlin, 13. fcbruara. ,,B c r 1 i n e r T n g e b 1 a 1 1 “ piše o putovanju državnog kancelara groia Hertlinga 1 državnog tajnika za spoljne poslove dra pl, K fl li 1 ma ti n a u vrhovnl glavnl stan: Kako nam sfc čilil, poiožaj nijo baš toliko nejasan. Tline što je TrocklJ itzjavio, da Rusija smatra rat okončanim 1 što. jc prosto napustlo mjesto prcgovora, razuniije se da nijc stvorio mir, koji bi se mo- ■ gao smatretl punovažnlm, a nije ga ni i

htlo ni mogao stvoriti; mir nikada ne može zaključiti samo jedna strana, već do njega može doći jedino medjusobnim sporazumom. No u ovom slučaju nema ni pogodbe ni svestranog pristanka na kakve ugovorene odredbc. Boljševička vlada tako reći je prekinula pregovore. Getvornorn su savezu sada svakako potpuno slobodne ruke. 1 stoga razloga ovaj najnoviji preokret ne izgleda baš taiko nepovoljan. Svakako da sn potrabnc hitnc mjere s obzirom na opa-snost, koja postoji, da će boljševiki poslije domobilizacije svojim naoružanim ruljama uznemiravati stanovništvo pograničnili pokrajina, šireći u njirna svoju agitaciju. Po našem mišljenju nc postoji potreba, da se politički problemi na istoku riješc od danas do sutra. Runumjska i središnje vlasti Demanti vijesti o njenmčkotu uitimatuinu. Kb. Bcrlin, 13. iebruara. \Volffov ured javlja: Dozmajemo, da nijo tačna vijcst, koju širi Agence Havas o ultiiiiaturmi njemačke vlade, npućenom rumtmjskoj vladi. Tačno je, da je maršal pl. Mackensen stupio sa riununjskini vojnim vodS'tvom u pregovorc, kako bi se došlo do odiukc o nastavku primirja sa Rumunjskom, zakijučenog u svojc vrijeme sa geueralom ščerbačjevim, pošto je uslijeđ momcntanih odnošaja izmedju Ukrajine i Runnuijske potrebno objašnjenje ovog pitania. Neutralni sud o miru sa Ukrajinom i okončanju rata sa Rusijom Zakljnčenjc mira sa Rumunjskom samo Je još pitanjc vremena. Kb. Kopeniiagon, 13. icbruara. ,,S o c i a 1 d e ni o k r a t e n“ piše: Zakijučenje mira sa Ukrajinom i Izjava Trockog o okončanju ratnog stauja od z a m a š H o g s u z u a č a j a. Z a k 1 j uč e n j c m i r a s R » m u n j s k o m s am o j e j o š p i t a n j e v r e m c n a. T ini e j e m i r n a c I j e 1 o m i s t o č n o m f r o n t ii o s t v a r e n. ,| c d n i in n d a r c e ut s e i z m i j e n i o k a r a kt e r r a t a. Središnje vlasti će se u buduće boriti samo još i»a jednoin frontu. To znači siino I odlučujuče zaoštravauje. Zapadnim silam a m o r a b i 1 1 J a s n o, d a o n e v iš e p o b i j e d i 11 n e m o g u. Ako su ikada g a j i i c takve n a d e, v i š e t o s 1 u č a j n e č e b i t ? p o s 1 i j e m ir a ii a i s < o k u. Budući vojni položaj na istoku (Naročitl brzolnv „Bcocr.idskih Novina'*) BuditnpeŠto, 13. februara. ,,A z E s t“ javlja iz Bcr] ina u pogle'du budućeg vojnog položaja na is'oku, 0 a će na ukrajinskoj gramci biti front od nekih 300 krn siohodau. Tamo će samo omanje četo vršiu Biražarskn slnžbn, ali na volikorusfcom fnontu zadržaće se ćete u ratnoj pripravnosfi sve 'dok sc položaj potpuno ne razbistn.

■ Revolucija u Finskoj Švedski socijaliste protlv švedske intervencije. Kb. Stockholm, 13. iebruara. Danas je B r a n t i n g držao govor u Jednoj velikoj nađničkoj skupštini i tom prilikom oštro protestovao protiv agitacije za oružanu intervenciju u finskom gradjanskom ratu. Unijesto toga zagovarao je posredovanjc medju bonačkim strankama. Izjavio je, da ne može vjerovati, da bi se finski ■radnici protiviii mjerania u ovom pravcu, ili da bi ijudi iz bijele garde, koji su svjesni svoje odgovornosti, bili slijepi pred štetorn, koju bi mladi finski narod mogao imati od nastavka gra-djauskog rata. Primljena je rezolucija, u kojoj sc opominjc vlada, da poknša posredovanjc, a finskim socijalistima sc upućuje apel, da se erveaitualnom posredovanjii švedske ne protive, dok se protiv sarne oružane intervencijc protestuje. Nečnveni tcror crvene garde. — Poiibijani ministri. Kb. Stockhohn, 13. februara. Švcidski brzojavni ured javlja iz B a z e: izmedju M a n i a o r j u a (?) i S t. A n d r e j e bijesni žcstoka borb a. Neprijateij je velikim ogorčenjem napao na položaje bijcle garde. 1000 vojnika crvene gardc napustili su Tammerfoss i kresmli su ka Dumovcoju (?), kojom su prilikom u prolaskti na sve strane p I j a č k a 1 i, o t i m a1 i i zlostavljali stanovništvo. Kao naročito njihovo nedjelo valja istaći ubijstvo potprcdsjcdnika skupšttne. Svakim danom sve je n e č u v e n i j I t esi rcr, što ga vrši crvena garda. Prema još ne provjereuim vijestima pogšnuli su ministar spoljnili poslova S i r o 1 a i ministar imutrašnjiii djela Hapar a i d o.

Prijestona besjeda engleskog kralja Kb. Lou'ion, 13. februaia. Danas su kralj i kraljica uz uobičajeno ceremonije otvoriii zasjeđa j ■ parlomcnla. Prijestona besje'da glasi: Moji lordovi, moja gospodo! Ratnc potrebe primorale su nas, da vas pos'ije kratkcg vremena opet sazovemo na s vjri. vanje. Ciljeve, za koje se ja i moji saveznici horimo, predstavila j 6 prije kratkog v:emena moja vlada u jcdno] izjavf, koja je naiŠIa na o'dlućno odohrava je mcjih na rotla u cijeloj državi, te možo da budo pravična osnovfca za stvaia.ije sadašn e j borbe, za uspostavu narodnosnih prava I i za hudućnost meujunarodnog prava. j iNjemafka je vlada' ignorasala nas praveđan zalitjev za popravljanje učinjcnfii j nepravdi l za garanc jo protiv neprovcci* ! ranog ponavijanja. Njihove mjerodavne j .‘ičnosti ne će 'da priznađu nikakve odgo| voraosti za svoju .ličnost, a ujedno po■ riča oprav'đane siobođe dnigih. Dok ne 'đođjc do priznanja - jodme osnovice, na i kojoj se možc zaključili pravedau i 6 aI stan mir, naša je 'dužnost, da rat nas'.avimo svim sredstvima, kojima raspolužemo. Ja imam polpuno povjeronje, da ćo moje boračke snage na boj štu u uskoj Y©zi sa mojnn vjcrn'm savezni: i.oa pokazati istu herojsku odvažnost, a moji jiaroili u domovani istu nesebičrm odanost, Voja je osujetila već tolike p'anove noprijatclja, te ćc osigurali kvajnji tu jumf pravc’dno stv:ui. Ja pozivam predstavnike rnojih dominija, mojc ind'jske i carevino na 'đalje zasjedanje ra.nog ■ kabineta, da ta timo dobio njihove savjete

štanipe. Ma 4a isioričari običuo računalu kraj srednjeg vijeka, a početak novoir doba pronalaskom Amerijio (1492. god.), sa mnogo so višc opravdanja inože smatrati, da je pronalazak štainpc naglo stao uklaujati taniu i zubludo srednjcga vijeka. Lljepo je rekao književnik Jean Fau 1 (Erietlr. Ric'iter): „Poslijo pronalaska, štampe ni jedna zenilja, ni jedau narod no može se vlSo ni uporediti sa ujcgovim stankm Priie toga pronak\ska.“ S tosa uspomeno.« OntenbersfO'Vu ne slavo samo njcgovi sunarodnici, koji su mu u bezbroj grndova poriiuli spomcnike, već svi kuiturni evropski narodi, O njeffovom životu i rfuiu pisali sti medju cstalim van der i,inde (187,s. godinc), Bčrckcl (1897. K«d.), Bockenheimcr (1900, god.) i driijii. — 14. icbreara 1745. godinc, a u toku tzv. drugOK šleskog rata, što ga Jc vodio pruski kraij Fricdrich II. sa caricom i kraljLom Marijram Tere/ijom kod Jiabclschvverdta u vrMislavskom (breslau-skom) kraju krvava borba tzmedju austrijskc vojsko gćncrala W a 1 1 isa i pruske vojske genorala Leli,w a 1 <j t a. Poslijo krvave horbe Wallis ie odsStupio, — 14. februara 1779. god. abili su urodjeiiici na hamalsklm o a t r v i m a u Tihoiu CMcoaim čuvcnog eugleskog moreplovca Jemesa Cooka. James Cook (iag. ,,Kuk“) rodicii je 27. oktobra 1728. e^jine u Martonu u yoi v ckskoj grofovjji u Engleskoj. Od 1768. godinc do 1771. godiiic »zvco je svoje prvo veliko putovanje, u čijetn je toku 1770. godine pronašao tzv. Cookov prolaz (moreuz, koji od.vaja jedno od drugog uovo-selaudska ostrva). Drugo putovanje preduzeo je od 1772. do ijcta 1775. godrne, a 12. jula 1776. godine krenuo je po treći put na put >vanje\ u čijein ga je toku na da»aš i d.m 1779. godiue posti«la kragM-

na smrt. — 14. februara 1822. god. prestale sii u Beču Izlazitl Davidovičeve „Srpske Novine“ pokrenuto 1813. godfinc. — 14. febrnarra 1849. godinc rodjcn je u M e d e j i u sjoverno-afričkoj francuskoj koloniji Aižeriii, gdje mu jc otac služio k<K) vojni ljekar, slavui fraitcuski kujiževnik J c a n R i c li cpfn. Rictiepiuova mati bila je prijo svojc udaje ,,kantiiM>rkai“ (vojnička fcrčmaricn), pa jo sam Richepiu čcsto tvrd!o. da je ou po majci ciganiu. Knđa jc 1870. gmiiuc izbio njemaČ.ko-fraincuskl rat, Riclieiiin, koji jc tada bio djak pariske „Ucole normale“ (višc učitcljskc Škoie) stupio jo u redove ,,franctlreura“ (dobrovoijaca-čctnika), a poslije toga v.'xlio je buran život kao moruar, n zatim kao glumac, tlok se najzad nije 110 što smlrio njcgov bujni tcinperameaoh 1873. godhie pojavio se prvl Riclicpiuov romati „Les ćlogcs d‘un r ć f r a c t a i r c“ (slob. prev. ,,U slavu jcdnog uczitdovoljnika 1 '). 1S76. godinc pojav i se ujC'gova ,,C h a n s 0 n đ e s g u e u x“ („Pjesmu odrpauaca"), upravo genijahia u svojoj smjclosti. Zbog objesne sadržino ovog djela Ricijapiu jc pod strogim režimom za predsiecin.lštva maršala Mac Maiiona ostidjen na zatvor sa gubitkom gradjanskih prava. Ista su takva djela ,,Les Caresses" („Milovanja"; 1872. godinc „Les BI a s p h e m e s" („Bogohuljenja“: 1884. godine) i ,,La Mar“ (,,More“) 1885. godine). U tim pjesničkim djelima Richepinovim <fl naiazimo usrijed namjerne brutarlnosti jed,u()vremeno najčistlje i mjuzvišenije poežije, tako da Richepln spada u najzjiameuitije francuske liričare našega doba. U „Mes paradis" („Moj raj“), gdje se veliča porodični život, vldimo njegovu poeaiju prečišćeniju. aii već i sla-

biju. Kao romausijor Jean Richtpiu u 'svojim radovhua spaja neobuzdanti romantilku sa natiir-alističknn detaljinva. Valja spomenuti ove njegove rcmaiie: „Madamć Andre" („Gdja. Audrć" 1874. godinc), „Mirfca, la fille a i‘ ours" („Miarka, djevojka sa medvjedom" 1883. godiitic), uešto famtastična istori.ia jeduog cigančeta; pored vrlo tragičniii mometnata ima u ovoin djclit i nmogo limnora. Neda se 6 mko iako provjeriti, u koliko su tačni opisi, što ili Richopin ovdje dajo 0 životn i običajima zapadno-evropskih cigaha. A. G e 0 r g es tizeo je 1905. godine „Miarku" kao sujet za svoju operu, a drugi jedau Richepinov roman, ,,La glu“ („Ptičiji Ijcpaik"), koji se poJaVio 188L godine, dramatrzovan jc 188.3. godhie. Te je godine Richepin, fniajuči nanKiito » vidu S a r 11 B e r n a r d za' gkrvmu ulogi), napisao inđijsku dramu u stlhovima ,.Nana Salilb". Manje jc nspio „Motisieur Scapin" (1886. godine), radjen u Moiiere-ovom genre-u, ali ribarskom dramom ,,I.e Plibustier" (1888. godine), slavni >0 Uričar i romansljer konačno uhvatio inalia i na pozonnici. Za ovim đjeiom došlc su drame u stihovima „Par lc glaive" („Mačctn"; 1892. godine) i „Virs la joie" (Putein radosti"), zatlm „Chemincau" i ,,La martyre“ („Mučeaiica"). Na manji je uspjeh naišao „Don Ouichotte". Od dociiijih Ricliepinovih romaiKi treba još pomcnutl „Braves gens“ („Dobri ijudi“ 1888. godinc), ,,Lc cadet“ („Mladji brat; 1890. godine), najbolje Richepinovo djelo 11 prozi, ,,F 1 a m b r e I e“ (1895. godine) i ,,magijski“ roman ,,Lagibasse" (1900 godlne). Richepin je već duži niz godina Član francuske akademije nauka. I njegov stn J a c 411 e s Rich epin već je stekao iijepo Ime kao ojesnifc i đramatčar.

o važnim pitanjima, koja dad ru u zaj dničke interese 'države. Pnjesto.a bcsjeda 80 završuje: Moja go^podo iz do njeg ‘doma! Vas će pozvati, da sa poBtarate za potrebe boračkih snaga, na na irt, fcoji 6e odgovarala stabilitetu naši 1 narodnih tinans.ja. Moji loćdovu i mcja gospodo! Borba, u koju smo upleieni, đostigia je kritiCki stadijum, kcji sada više nego jkada treba na&o energije i nasili po moćnih sredstava. Sa povjerenjom preporučujem vašem patriotizmu m,ere, ko c će varn hiti pK'diožene. Neka Svcmo gući blagoslovi vaš ra'd!

Grad i okolica

Dnevu? kiiicndar Danas Ju ćctvrtak 14. iebruara, po surorn 1. februara — Rimokatollci: Vaicntin; pravoslaval: Muč. Trifuii. Casnlčka i ćlnovnička ka3ina olvorena )e poćam ođ 1C fcbrtiara đo 11 sati u noći. C. 1 k. vojnlčki tiom: Citaonica, soba za pisanjc i igranjc, kantlna. Otvorcno. od 7 satl izjutra do 9 sati uvcće. Siobodan pristup svaltome vojniku. Bcogradski orfeumfu zltnskom pozorHtu prijc (Bouievard): Poćctak picdstavc u 7‘30 sati uvečc. Kinernatograil: Vojnl kino u Kralja Miiana ullcl 56 (Koioscum): U 6 satJ posll e podne prcdstava za vojnlke, a u 8 sati tivcče opSta predstava, na kojtr imade prisiup svako. UUznlcc za časnlke rezcrvirane su do 7 sati nvcćc, a mogu se dobitl od 5 do 6 30 satl posllje pođnc. — C. i kr. gradjanski kino na ierazljama br. 27 (Paiis): U 5 i u 7 sati uvcćc predstavc za gradjanstvo. * Noćna služba u ijckarnama: U sedmici od 3. do uključivo 0. fcbruara obavljaćc noćnit službu u Bcogradu ovc Jjekarnc (apotcke): M1 c h!, Stara Crkveua u!. 8; K u s a k 0 v i ć, Kncžcv Spomcnik 2; S e k u 1 i ć, Takovska ui. 37; Ijekarna Crvcnoga Krsta, Beogradska ulica 2. Parobrođarski saobraćaj. 1. Izmeđju Zemuna i Beograda. Red piovidbe, koji važi od 26. jamrara do opoziva: Pohzak iz Zemuna za Beogrnd u 6 30, 7-30, 8-30, 9'80, 10'30l 11'30 pr. pođne te u 1-30, 2 30, 3'30, 4-30, 5'30, 6 30 i 7'30 poslije podne, — Polazak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prije podnc, tc u2, 3, 4, 5. 6, 7 18 sati poslijc podne. — H. lzmed ju ZemuuaiPancsove. Rcd piovldbc, koji važi od 26. januara do daJjnc narcdbc; !z Zcmttna za Pancsovtt svakog dana u 6 sati ujutro ! u 12 sati u podnc. -- Iz Pancsovc za Zcmun: đnevno u S-30 sati prije podtie i 3 sata poslijc podne. Brod kojl saobrača izmcdjtt Zcmuna i Pancsove 1 obratno ne prtstaje u Beogradu. —111. Izmcdju Bcograda i , apca, Polazak iz Bcograda za Sabac svakc srijede i subote 11 r3Q sati u jutro. Polazak iz šapcaza Bcograd svakog (etvrtka 1 ucdjeljom tt 7 s. u jutro. Vojno parno topio kupatilo u Car DuSanovoj nlici. — 1. Ku* patilou kadarna: a)Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 satl poslijc podrte, a ncdjeijom i praznicima od 7 sati prije podne đo 12 1 / sati u podnc. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prlje podnc đo 5 sati uosiije pođnc, a neđjeljom 1 praznicima od 9 sati prijc podne do 12 l / 3 sati u pođne. — 2, Parno kupatlio za časuike j njima rnvne činovnike otvorcuo je utorkom, srijcdotn, petfcom l subotom od 7 satl prlje podne do 5 sati posiije podnc. a nedjeijont i prezuicima od 7 sati prlje podne Uo 12‘/ 2 sati u podnc. — Z a g r adjano muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjcljkom i četvrtkom (ako u tc danc ne pada fcakav praznlk) od 0 sati prije podne do 0 sati posiljc podnc. — Časnicltna i njima ravnim činovnicima stoje na volju da se siuže parnint kupatilom ! u dane odrcdjene za gradjansivo (ponedjeljkom I ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12 1 / 2 sati, a nedjctjom i praznicima u !2 sati u podnc. Vjenčanjc gospojice Stoianovićeve. U rKKijeiju 17. ovog mjeseca u 11 saii ])rije pođne vjenčaće sc u crfcvi Svetog M<arka na starom groblju gospOdjiua Danaca Z. Stojaaovjćova, sestra sataćijtika našega lista Dragosava 2. Stojauo v-ića, novjnara, sa gospoiflinoni BožklareraII. Mokranjcem svtšenim pravnikom, činovnikom opš.iuo gra Ida Bcograda. Natočitih pozivnica ne ćo biti. Cesfitanja u crkvi, Ađininistrativni rad opštinc grada Beosrrada u miesee« Sanuaru, Aduiiuistrativni raci opžtino graJa Bcograda tt mjcsectt januartj ove gođine kretao se u ovom obiimt: U prošlom nijesecu svršeno jc ukttpno u admiiusfcaHvnoni odjeknju 438 prcdmeta i to: razna uvjevcnja , , . , , 189 uvjerenja za putuicc , . , 131 „ „ radnje I . , 72 ,, „ seobtt , . 46 0<1 izdatrii uvjerenja na radnje dolazi ua: prodaje životnih tKtmirtiica 13; maloprodajo đuvaua 8; situičarske 6; obućarske 5; piijarske 5; gostione 3; koiouiialno-nirnberške 3; nianufakturno-sitničara. ske 2; preprodaje lKpokrctnosti 2; piljarskc sa maloprodajom drva 2; agcuturskokomisijona 1; bakaiska 1; bakalsko-sliničarska 1; voskarsko-Iecederska 1; vinarska 1; gvoždjarska 1; dclikatesna 1; kafanska 1; krojačka 1: kuigovezačko-kartonaška 1; prodaja kancelarijskog matcrijala 1; liiuarska 1; mcsarska 1; ntamifakturuo-gabnteriiska 1; niatmiakturno-nirnberška 1; maloprodaja drva 1; uirnberška 1; pekarska 1; starinarska 1; staklarskoporcelanska 1; taljigaška 1; totografskl ateijc 1; čistač obućo 1. Kroz djelovodni protokol provedeno fo ukupuo 2291 pređmeta. Naplaćeno j« ukupno 888.15 krtma opštinske takse, a 1191.52 knme itržavne takse.

Prilog beogradskoi sirotlnjL Gospođja Persa Vlade Slankoviić a i gospodja Draga Vase S i m i ć a priložilc su s»rotinjskom ođjdenju opštinc graida Bcograda za beograđsku sir„tinju svaka po 100.— kruno, a za pok.j duše svoga dobrog čike pok. Dimit ija N aumovića, kazandžije bcogtadskvg Nc može primati posjetc o slavl Mibajlo Stojiljković, gvoždjarski trgovac rz Be'ograda, nc možc primati uobičajenc posjete 0 svojoj sl«> vi sv. Simeunu-Bogouoscti. % Vjenćanje. Danas, 14. ovog mjeseca vjenčaćo se gosp. Blagoje IIić, trgovac, sa gospoćljom Ljubicorn Avramovićko m . Kralja Milutina uiica br. 28. Molbc bez takse. Pojodine ličnosti, koje reilektiraju u.t učfteljsku službu, podnose irolbe za to uz prilaganje blljega razne vr j dnosfli .ncdboni KOjoin je nj.scno pitanje 0 taksaraa, ne treba dodavati za te molbe nifcakvih biijega, pošto su one od plaćanja bilo kakve takse potpimo oslobodjene. Noveanl sporovi. Za gradjanske sporove u Beogradu, zbog običnih dugovauja do dvije stotine 1 mjeničnih do 100 kruna, nadležno je za riješenje sttdsko odjelenie pri opštini beo* gradskoj. Za veća dugovanja riješenje novćinih sporova prelazi u nadležnost višeg gradjanskog smla. Ovo 11 a razne upite ponoviio iavlinmo gradjaustvu radi ravnnnia. Vijesti iz unutrašnjosti ; Veiiki uspjeii dobrotvornog koucerta. ' Juče sino primili ovaj brzojav: KorbI cerat, koji je u utorak 12. 0 . mj. priređikr j uprava narodne škole u Požegi n korisf I siromašnih učenika i tičenica bio je sjajnc posjećen. O tome najbolje svjeđoče obilari dobrovoljni prilozi. Na blagajni ]e pale 2650 k r 11 n a. Predsjednik školskog odbora; Jasiković,

Dnevne vijesti Priraštai stanovnišiva u Srbiji, Razlika u priraštaju stanovništva a prošloj godini u pozitivnom smislu je prilično velika prema statistici stanovništva zaposjeđnutih oblasti u pretprošioj godin? Još nisu definitivno završeni preglednr podaci popisa stanovništva u Srbdji & prošiu godimi, ali se ipak da vkljeti iz tifj i podaiaka razlika, kad se uporede brojn> odnosi stanovnika jednog okruga u pretprošloj godini sa brojeni stanovnika istog okruga za prošlu godinu. Dok je po popiso pretprošlc godinc živjeio •» zaposjedmrio* obiaspi 1,373.511 duša, u prošloj godini zapaža sc priraštaj u svakom okrugu, koif će cjelokupni broj povisiti na nekoliko desetina hiljada, Dan rezanja vinograda. Današnji dau proslavlja se u Srbij» kođ seoskog, stauovništva kao zavjetn* dan viimgradara za obrezivanie vinogi'ada. Danas posjeđnier vinogr'da izlaze | u svoje vinograde, sa svima članovima | svojih zaldraga, gdje poćir.j 1 obrezivanje j k>za. Istovremeno se iznose tamo. 1 jestivo ii pića t po snšenom radu, uz pjesmn 1 evirku, počinje veselje, koje traje đuboko u noć.

Najbolji puder na svijetul Mala dozatfojl K. 2 — Veiika đou stojLK. Možc se pcsvutia doblti. GSavno prodavaiiitt: „DIANA" Handeis A. Q„ Budapest V. Ntiflor utca 6 , 14

EKtMimi PEnHBSKE-MUSIIE KOMERCIALNE 8ANKE u Beogrmlu — Knez KlHajlara br. 50. žpedjatno odjetenje za šHjanja nowaca ratnim zarobtjenitim« 1 Interniranima. Osnovna glavnica 1 prićuve 232,000.000 kruna. m