Београдске новине

Brol 48.

Srljeda

BEOORAnSKE NOVTNE

20 febrvarm l91 r

5*rawt S,

od 7 sati izjutra do 9 «ati uveče. 6lobodan piistupsvakome vojniku.

onaj rnali, bucmasti i veiiki veseljak g. Haint (ali zato i mnogo halapljiv na svaku ziradu, kako se je od tada ipočeo tuži'.i na nj gazda Raja) uhvatio za reč i zaključio pogodbu. Naravno da kada je došlo vreme i kada je gazda I?aja uvideo da bi na tome svome paradajzu izgubio nekoliko stotina kruita, on je odmah počeo da inćari 1 poi> če pogodbu. — Pa zašto ne daš opštinskoj siro;tt’’ji ono što bi izgubio kada bi gazda liaimu dao onaj tvoj p 2 irađajz? — Počeše ga po stoti put dirati za to i pokazivati na g. Haima za drugim stolom. — Nema sirotinje! I sada kao i uvek, na ta peckanja poče nabusito da odgovara gazda Raja. — A aašto nema sirotinje? Valjda žatn što se kod tebe nikada dugo ne jnogu zaclržati sluškinje. — Nijedna moja sluškinja nije izišla pre od mene nego kada je udam. — A ti i udaješ svojc sluškinje? Zahori se od ostalih. Ali na taj njihov cinizam, na to Jzvrtauje onog pojma o čestitosti običaja u nekadanjirn beogradskim trgovačkun kućaima da sluškinje smatraju kao članove porodice i da odiaze tek onda kada se udome — gazda Raja uzdrhta. A ovima je opet do toga i bilo samo stalo: da ga što više najede i naIjute. Gazda Raja zaista planu. Njegoye pune, razvučene usne sa rastrešejiim brkovima zaigraše. Grkijan koji inu je, usied debelog vrata, uvek iVirio na polje, nad kragnom, poče mu Igrati. I osobito giedajući u jednoga ; mladoga trgovca, koji se najviše smejao „sekiraciji'* gazda Rajinoj i od silnoga šmeha brisao suze i svoje debelo, ,više glumačko lice (u koje on toliko aiživa da se na sred ulice ogleda u svo!je rućno ogledaio) počo mu gazda Raja, prskajući pljuvačkom od jeda, dobacivati: — Da mlađi gospodine! Mi tako, znate, stariji . . . A šta vi miadi, novi beogradski trgovci radite? Dotle ste moderni da ste počeii i po novinama da dajere oglase: „kako niste više u stanju da nikome pomažete i da uzajmljujete i da vam se zato više niko ne obraća molhama“... A to znači: da svet treba da zna po tome oglasu da ste vi. zaista Činil' „dobra dela“, pomagali i uzajmljivali. A kome ste pomagali? Bivšim ministrima, nar. poslanicima i višim činovnicima za koje znate da će iii sada ili buduće zavisiti od njih koja liferacija A kome ste i pozajmili to ste pozajrr.ljivali samo na zaiogu akcija Narodne Banke ili Uprave Fondova na nložne knjižice, koje glase na zlato. Pa i to za pola sume a pod uslovoni da se kod suda izvrši prenos na vaše ime i na celu sumu l, i.,, — Ha, ha tako, tako! Baš te tako .voiimo gazda Rajo! Ne osećajući u tojne nikakve uvrede, klicali su ovi oko njega razdraigano. Izvaljeni po stolicanta i po kanabetima sa poispadalim zlainim cvikerima od smeha tapšali su vesclo uživajući što su uspeli da gazda Raju toliko naljute, da će mu sigurno sađa presesti veče,ra kod kuće a njima opet, usljed ovoiikog smeha i veselja, veći i boiji apetit, I s t i.

Građ i okolica .

Duev«) kalendar Uana. ie srljeda 20. febraara. po starora 7. februara — Rimokatolici: Elenteilje (prve kvatre); pravoslavni: Partenije ep skop. Casnićka i činovnička kasina oivorena je počatn od 15 iebruara do 11 sati u noći.

tav niz sarađnika, sa kojima je t iko reći zasnovao „lab.iku drama‘\ li ,,1'aLrici“ vladaia je na tme potpuna pođ,ela rađa: jedan je davao idLji, d ugt je raidio plan, treći djaloge, čelvrti pjesme itd. Ovamo spadaju medju Lezbrtjjm JdrugLh djela „Fiote et Zephi.e“, ,,Le nouveau P©uroeaugnac“ itd. No ipak jo Scribe potpuno sarnostalno iztabo čita.vih 50 drama, od kojiu potninj mo ,,Le jnariage d’ argent“, ,,Le verre d’ eau“ J„Caša vode“, dohro poznata i kod na. j, ,,Mon etolie", ,,Ad ie..ne Leio ivreu.“ .td. jl834. godine izabran je za čl ina francuske ’.kademije nauka. Kno kujiževt'.ik Scribe je u prvom redu bio „inđus rijalac“, „labrikam”, kojernu je glavuo bila ^arada, ali je zato bio veoma daiež.jiv I plemenit čovjek. Sc.ibe je iz.adio i riječi za mnoge čuvene ope.e.

Književni prijegled Nagradjcnl rontan „Zabavne Biblioteke“. Pod imenom „() i vori očil“ zašao je roman Henry Boideaus-a (Les yeux

Beogradskl orfeutnfu zlmskom pozoriStu, prije Boulevardj; Početak pied slave u 7 JO sati uveće. Kinema oeu l: Volni klno u Kralla Milana ulicl 56 (Koloseum): U 6 satj postije podne predstava za vojnike. (Predstava za časniKe danas zbog IV. simfonijskog konccrta otpada.) — C 1 hi. g radianski kino na lemzijama br. 27 (Parls): U 517 sati u veće predstave za gradjanstvo Noćna siuzba u I j e kai n a_m a : U sedmld od 17. do uključivo 2J.' lebruara obavljaće noćnu službu u Beogradu ove Ijckarne (apoteke): belaković, Kneza Mihajla ut. 45; V I k t o r o v I ć, Terazije 28; Prendlć, Kralja Aleksandra u). 64; S t o J1 ć, Saraievssa ul. 70 Parobiodarskl saobraćaj. 1. lzmedju Zemuna I Beograda. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do oooziva: Polizak iz Zemuna za Beograd u 630, 7-30, 8-30, 9'30, 10 30 i 11-30 pr. podne te u 1-30, 2-3U, o-80, 4‘30, 5'30. 6 30 i 7'3o oslijc poilnc. — Polazak iz Beograda za e m u n: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prije podne, te u2, 3, 4, 5, 6, 7 18 satl poslije podne. — 1L tzniedju Zemuna i Pancsove. Red plovidbe, koji važl od 26. januara do daijne naredbe; Iz Zcmuna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne.— iz Pancsovc za Zemun: dnevno u 8'30 sati prije podne i 3 sata podijc podne. brod hoji saobra a izmedju Zemuna i Pancsove i obratno nc pr.staje u Beogradu. — 1IL Izmed.u Bcograda i S a p c a, Polazak iz beogriida za Sabac svake srijede i subote u 7 30 satl u jutro Poiazak iz Šapca za beograd svakog i etvrtka i ueJjeljom u 7 s. u jutro. Voiuo parnu loplo kupatilo ii Csr DuSanovoi ullci. - 1. Kup a t i 1 o. u k a d a m a : a) Za vojne osobe otvoreno radnlni danima od, 7 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom I prazmcima od 7 sati pnjc podneuo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 satl prije pođue do 5 sati poslijc podne, 3 nedjeljom i praznicima od 9 saii pnje podne do sati u podne. — 2. ParnoKUpattto za ćasnike i njima ravne činovnike oivoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podi.e. a nedjeljora i praznicima od 7 sati piije podne oo 12>/ 2 saii u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno ie parno kupaiilo ponedjei|kom i ćeivrtkom jako u te dane ne pada kakav praznikj od 9 sati prijc podne do o sati poslije podne. — Cas niclma i njima ravnim ćinovnicima stoje na votju aa se sluze parmm kupaiilom i u dane odredjene za gradianstvo (ponedjeljkom i ćetvrtkom). biagajna se zaivara radnim danima u 12'/. 2 sau, a nedjeljom i prazcicima u i2 sati u'podue. bosjei boieimka u bolnlcama: U bolnici .Brćko*: od 2—4 sata poslije podne. U bolmci „301110“: od 9*30—12 san prije poane i od 2—-1 sata posiije podne. — U c. i k, grad.ansko, boinici: u uioralt, će* tvrtak i nedjelju od 1—d posilje podne. Kužna bolnica: Losjeia nije dozvoSJena. Obavijestenja o bolesmcima dnevno od II do 12 sati prije podne naulazu u bastu bolnicke zgrade sa strane VidinsKC ulice. U mjesio pomena — za beogradsku sirotinjn. U. Andra N i k o 1 a j e v I ć, beogradski mesar, u mjesto četrd«'Setodnevnog pomena 13. lebruara ove godine svojcj preminuloj supruzi Spasen i j i, priložio je za beogradsku sirotinju preko sirotinjskog odjelenja opštine grada Beograda svotn od 40.krima. IV. siinionijskj koucerat. Kao što se i očekivaio interesovanje publike za simfonijske kompozicije majora Šafraneka i ostale zanirnijive programne taćke, kojs se većeras u 8 i po sati ponavljaju, tako je živahno, da se može reći, da su mjesta u dvorani već u pretprodaji skoro sva rasprodana. Pa pošto su za ovaj koncert zakazali svoje pirisustvo vrhovi zapovjedništva i nadleštava i pošto će predsjcdništvo f o n d a u d ovica i siročadi biti zastupijeno direktorom VVagnerom pa i bečki glazbeni kritičar dr. Ricliard B a t k a profesor Juiius Borotan prisustvovati, to će ovaj kencert, kao i prvi put davana ,,S o č a“ biti razredni društveni dogadijaj. Da će to i sa umjetničkog gledišta biti dogadjaj, koji može

s’ ouvrent), koji je nagradi a F ancus' a Akadem.ja, pa je za nekoliko godna doživio preko 140 izdanja. Djelu j j tendencija moralnoodgcj :a, a n; jv ša će se n ime koristovati udavače i mlale gospo'dje, da uzmognu svoj brak očuvati u srećt i zadovo jslvu. Radi se o jednom m aidom naučenjaku i ženi njegovoj koja je lAuiljata, dobra i krasua žeua, ali nije umjela da se prikuči muževu duševnom životu, pa je on — našao drugu. Tu 80 sada počinje drama, njezinib paU nja. Domala je lazabtala, da se najveća mudiost života sastoji u torre. da d n na 'dan učvrščujemo lanac naše sreće, jor je krhak i bez đa se slomi. Os.aa je 8 djocont sarra j počc.a ž vot iznova, nastojeći 'da ga izgradi onako, kako ga jo shvaćao njezin odLjegli muž. Nanovo je sagrad'la oLiej, pomjžnla svoj zn ičaj, izvršiia. najležo 't j ilo, kojo je iziski aloenergij v kojunij;usebr ni naslućivala. To je djelo u pt vom redu prepjroLlo nju, učinilo je vr j dnom da bude 1 ubl„ena i đotjeralo nje/.inu intoiigeiuij t i dražest. Svojom odvažncšću i svojjm mladošću pobijedila je sv<ju protivn cu... I muž joj svojim usnama za'vo.i oči, ko.e su 80 bile ,,otvori;e“, da bt-tro gledaju u

zadovoljiti I velegradske zahtjeve, jamči nam ne samo oprobana kakvoća našeg orkestra i. saradničkih solista, već I to, što će, zahvaljujući ljubaznom odzivu budimpeštanskog simfonijskog orkestra ratne izložbe, ovom prilikom osam umjetnika te korporacije učestvovati i time orkestar pojačati na 82 glazbenika. Kompozicija ,,Soča“, posvećena Njegovom c. t k. Visočanstvu nadvojvodi Leopoldu Salvatoru a u korist fonda vojnih udovica i siročadi, ne će se više u Beogradu ponavljati. Slušaoci finog ukusa komorske giazbe uživaće ovom prilikom u Griegovom gudačkom kvartetu, sastavljenom iz naših prvorazrednih snaga: potpukovnika Ujhelyja, fenrilia Radnitzkyja. kapetana B i m m e 1 a i kaplara F i s c h I a, kao i u predavanju pjesama baritoniste natporučnika L a 1 o s c h e> k a. Još maleni broj ulaznica može se dobiti u knjižari .,Jugo-Istok“, a itveče na blagajni. Ulaznice važe za gradjanstvo kao nropusnice. Studeni dani. Od prije tri dana u Beogradu su nastupiii studeni dani. Oblačno vrijeme đonijelo nam je prvo susnežicu, praćenu duvanjem jakih vazdušnih struja, koji su se do juče ujutru sticali sa raznih strana. Po tom je nastalo tiho vri, jeme, ali se zato snijeg počeo postepeno da slaže. 1 u unutrašnjosti je isto tako vrijeme. Sadašnj' studeni dani ubrajaju se u najjače ove zime. Oni su blagovremeno došli. jer se lijepom vremenu nije dalo maha đa izmami izdanke voćaka i tiljnih usjeva, čime bi poljoprivrednikov truđ*u ovoj godini sadašnjom srudeni bio potpuno uništen, Seoba sudskog odjlelenia. Sudsko odjelenje beogradske opštine preseljeno je od prije par dana iz sadašnje opštinske zgrade u prostorije ranije beogradske žejjska gimnazije, na Batal-Džamiji. Pokušaj samoubiistva. Juče oko osam sati prije podne pokušala je da se otruje, četrnaestogođišnja Desanka S t o j a n o v i ć, u roditeljskom domu, u Djušinoj ulici broj 6. Povod za ovo bio je Desanki nesuglasica sa starijom sestrom, jedna tako reći sitnioa prilikom pripreme za kuvanje jela. U svojoj osjetljivosti Đesanka je sestrinim priiekorima bila toliko uvrijedjena, da je pronašla u kući dio otrova subiimata i popila ga. Odmah su nastupili grčevi u organu za varenje i vjerovatno da bi samoubica poslije izvje.snog vremena i podlegla otrovu, da je otac nije blagcvrerrteno odveo u najbližu paiilulsku bolnicu, gdje joj je liječnik pružlo hitnu pomoć i tako otklonio opasnost po život

Adela .Milčinović: On i „On^ (Nastavak.) ... A nije ii se ona nekako čudno nasmiješila, kad ju je pozdravio? Kao da ga žali?... Pocrvenila je dapače i sasvitn se smela. Naravno, zastidila se, što ju takav čovjek pozdravlja. Pijamca, bitanga... Tako ga je vaijda i ona nazvala u sebi. A on ne će da ga bilo tko žali. Ne treba smilovanja? Ljubavi hoće, iskrene, prave, čiste... O, kako čezne za tom čistoćom. On, koji se danomice valja u najgnusnijem kaJu... i opet se uhvatiše u koštac. Dugi, mrsavi, zagrižljivi i onaj vediri, veseli. Dva Pavla Mihelića. A onaj prvi vazda nadjača drugoga. Rastegne ga, razap-

svijef. — Doista, djelo, krje svcjom patriotsko-odgojuom teridemd om zt.služuje nagradu. Roman iznoti 300 strana, a cir jena mu je K 3.60, „Hrvatska Njiva“. Primili smo 7. broj revijainoga tjednika „Hrvatska Njiva“ s ovitn sadržajem: Juraj Demetrović: Ideje i metode (II.), — Dr. Branimir Truhelha: Geodezija Slovjenskoga Juga. — Marko Car: Za jedirfši'tvo pravopisa. — Dr. Lujo Tlialler: Kako da suzbijamo sušicu u Hrvatskoj? — Smotra: Padanje poroda n-a selu (M. Koiibaš); Novčani zavodi u Hrvatskoj i Slavoniji (dr. Metikoš); Dvije najnovije knjige Davorina Trstenjaka (Stj. Hijić); Skupština Društva hrv. književnika; Špoljarove hrvatske pučke popijevke (A. N’ovak) i t. d. — Listak: Oaston Riuo: O ratu. — Godišnja pritplata „Hrvatske Njive’* iznosi K 36.—; pojedini broj K 1.—. Narudžbe prima uipnava lista u Zagreibu, Nikolićeva ul. 8,

ne, a onda smota čvrsto, čvrsto, da se ne tnože ni maknuti, nego samo grize svoje vlastito srce. I onda pije. To mu je potrebno, kao zrak. Inače bi ga ta muka ugušila. A kad se napije, sve prodje, svega nestane. Cio se svijet pred njegovim očiina promijeni. Oko sebe vidi sama vedra iica i svi ga giedaju veseio, iskreno, milo. Ni tračka onoj podmuklosti, onoj dvoličnosti, koju svud i svagda nalazi i vidi, kad je trijezan. On dapače sada postaje junakom, središtem i može tla na druge ljude gleda s visoka. Obično bi onda glurnio koje lice iz romana. Jedno je vrijeme bio veliki obc.žavafelj Przybyszewskoga. I kad je ,.nadvh.dao mrkoga Pavla Mihelića" (tako je on govorio za sebe, kad sc opio), prikazivao bi se Gordonom. Erikotn Falkom. a u duši se smijao, kako od svih ovih ljudi, koji su s njim, pravi komediju. Pogdjekada, kad bi se namjerio na nekoga. tko mu je ,,u nosu“, istresao bi svu svoju žuč, koja se bogzna kako dugo u njem stkuipljala. — Gospodine, vi ste hulja i ništarija!... Mislite !i. da išfca držitn do vas, zato što ste daktor i što ste si nabil! cviker na nos?... Vi sta gliip, kao bundeva!... Dotičnik bi se slađogorko smiješio — što će zamjerati pijanom čovjeku. A kad bi ga Pavle Miheiič iza toga susreo na ulici, pozdravio bi ga istom onom širokom gestoin i zvonkim glasom: — S!uga, gospodine doktore, uvijek u pcslu! — A na usnama mu lebdio prijatan smiješak. Tek kroz isl se smiješak potkrala u Pavia Miheiića zadovoljna misao: „ipak sam ti jednom rekao, što zapravo o tebi mislim, ipak sam ja junačan čovjek...“ A uvije.k bi se onaikovi dani svršavali sa ženama. Ta to je za njega i bila svrha svega. Dok je bio trijezan, mrzio je žene, mrzio ih je iz Ijubavi s pram njih, mrzio, jer je osjećao njihovu prevlast, jer je čeznuo za njihovom ljubaviju iskrenom i čistom. Pa kad toga nije mogao naći, kad bi mu uvijek onai zloduh njegov, drugi Pavie Miheiić razdirao srce sumujom i nevjeTOvanjem, trebao je vina, koje mu je i onu najposljednju ženu prikazivalo dobrom i čistom poput andjeiia. Nje je onda krstio j šnajčudnijitn imenima svoje mašte i deklamovao im pjesme svoje: „...Anjo, slatka moja Anjo, tl si blijeda zraka mjesečeva, što je pala na muju boinu dušu. Tvoje su grudi bijeli lijerovi, što piove na vodama Babllonskim. Oči su ti žarče od sunca afričkoga, dah miirisniji od ruža saronskijeh... Poljubi me, Noe, da osjetim dodir krila andjeaskogia, pa da poietimo u svemir, sretniji od bogova, bogatiji od Kreza. . . Spusti kosu svoju što naliči gavranovu krilu, ua prebijele grudi, o Dolores moja, ti podji sa mnom u polja zelena. Nabrat ću ti bijelog cviječa i umiti lice tvoje jutamjom rosom. Kieknut ću pred tebe, o kraijice moja, i polako spustiti glavu u tvoje meko krlio i snivati tako san mladosti, sreće i vječnog pramaljeća." A zlobni Pavao Miiielić zlorado se smijao u svom zakutku i puštao na čas • veselog Pavla Mihelića neka nadi što mu voija. Poslije anakvih bi dana on bivao još jačim, još bi ga jače razapeo, još čvršće savio. da dublje zagrize u svoje vlastito srce. T ako se izmedju njih dvojice vodiIa neprestana borb>a, koja se uvijek započimaia i svršavala istim: pićem, onda mukom, predbacivanjem, gadjenjem s pram samoga sebe i opet pićem. (Nastaviće se.) Poslijednje brzojavne vijesti | UGOVOR SA UKRA.IINOM PRED REICHSTAGOM. Kb. Berlin, 19. februara. Danas jeReichstag odobrio ugovor o miru sa Ukrajin om. AMERIKA NIJE SUDJELOVALA NA VERSAL.JSKOM RATNOM SAVJETU (NaroCiU brzoiav .iieoaradstdti Novloa'*! 4: Rotterdam, 19. februaraNa izjavu Bonar Lawa u donjem domu, da su na versaljskom ratnom suvjetu učestvovali i diiplomatski zastupnici Sjedinjenih Država, primjećuju ,.D a 11 y N e w s“, da im njihov new-yorški izvjestitelj sa autoritativne strane saopštava, da Sjedinjene Države u Versailles nijesu odaslale nikakvog diplomatskog zastupnika i d a \Vilson u nikojem pogledu nije odgovoran za poznati

vlada smatrala versaijski ratni savjet kao čisto vojničku konferenciju, pa je prema tome povukia i konzekvencije. Zbog loga prosljedjuje I Wilson svoj politički kurs mirno dalje bez obzira na zaključke versaljskog ratnog savjeta. NOVA KONFERENCIJA SPORAZUMNIH SILA. (Naročiti brzojav „BeoRradsklb Novtna**.) Beni, 19. Lbruara. „La Victoire“, jawlj’a, da će ec po pređsjeđniku Wilsonu predlo’-ena zajednička konferencija spo aannn h sila u svrhu ustanovijenja zsj d ički’i us o. va za tnir, održati 21. marta u Versaillesu. SUDBINA AALANDSKIH OSTRVA. Kb. Kopenhagen, 19. fehruara. „Natfonaltidende“ jav ja iz Kopenliagena: Zapovjed' ik obaln; okl p,' njače ,,Tor“ pozvao je Ruse, da o8ta-( ve aalandska ostrva. Rus 8a na to digli u vazrluh sklnd š e mun cije i> razorila stanicu zA 8ignaiizira..je u E<' c k e r o e. ^ ZAJEDNIČKA INTERVENCI.IA SKANDINAVSKIH DRZAVA U FINSKOJ. (NaroćiU brzolav „Beogradskih Novina") Rolterdam, 19. februara, ,,Daily Mail“ jav'ja da neposredno predstoji zajeđnička ak!* cija skandinavskil) država u Finskoj. Danski, švedski i no veški brodo.l već su u svrhu zaštile skandt! navskih podanika otplovili za Fin:ku. , ČETE SPORAZUMNIH SILA ZAPOSJELE ATENU. (Naročitl brzojav „BeoKradskin Novlna") Lugano, 19. feb:uara, U kolikoj se mje:i smati'a u spora pumnirn državama opasnim pol ž ij u Aieni, vidi se iz vijesli taljanskiu li tova, prema kojoj je 23.000 vojnika spcrazumnih sila zaposjelo Atenu. REVOLUCIJA U PORTUGALSKOJr. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“) Amslerdam, 19. februara, ,,Times“ javlja dz Oporta, đa se potvrdjuju vijesti o izbijanju nove revolucije u Portugalskoj. toj -dinos.i još fale, pošto je brzojavna i teLgraf ka vczai izmedju Lisabona i .Oporta potpuno pre-, kinuta. PAŠIĆEVE SANJARUE. (Naročitl brzojav „Beogradskts Ncvfaa 83 .) Lugano, 19. februara. ^ ' „Corriere della Sera“ javlja’: Pašić je u jednom razgovoi u sa s <rad< nikom fcoga lista, koji ga je po j:t o na) Krfu, izjavio, da on u iščezavanju AuslroUgarske vi'đi glavni ci j svje.'sko c a ra.a, pa da stoga p.a.i sa najvećorn si.i pa.i/jm talijanski pokiet za spo.a/.umom sa juž* nim Slovenima.

pristaje ssmo lijepome lictt. Lijepo se pak lice dobiva samo upotrebom

Dlana Alabaster pudsra I Crćme. Cijena male doze ill lončića K 2'—, velike doze lii lončića K 4 - —. Može se svagđje dobltl. Olavno prodavalisle: „biana'* Handels A. G. Budapest V., Ntdor utca «. 6

C. i k vojnički dom: Citaonica, 50ba za pisanje i Igranie, kantina. Otvoreno