Београдске новине

Broj 67.

BEOORADSKE NOVINE

1. rnarta 1918.

St ana 3.

Za beoRrađsku slrotlniu. Gospodja Mllica Lj. Bojovlća, ®riložila je sirotinjskom odjelenju opItine grada Beograda svotu od K 20.—, kao svoj prilog za pomaganje beograd■ske sirotinje. Izdavanjc kupoua za šećer i so. Odsjek za kontrolisanje utroška hljebnih karata ekonomata opštine grada Beograda izdavaće danas 1. marta ove godine kupone za kupovinu šećera i soli za mjesec m a r t svijna onim gradjanima, kojima oduzetc pravo na kupovinu brašna, pošto isti prdržavaju dovoljnu količinu brašna za svoju ličnu upotrebu, te zbog toga ne dobivaju kupone za brašno, šećer i so redovnim putem, o čemu se isti i izvještavaju. Izdavanje karti za brašno za mjesec mart. Kotarevi opštine grada Beograđa otpočeli su od 2G. prošiog mjeseca izđavan gradjanstvu potrošačke listove za brašno za mjesec mart. lzdavaaije se vrši po ulicama, to jest svakoga dana samo izvjesne ulice dobijaju istoga dana poirošačke listove, drugoga dana druge ulice 1 tako dalje. Tako danas., 1. ovog mjeseca tnoćiće dobiti hljebne karte gra-djanstvo iz ovik ulica: I. k o t a r. Iz ulica: Orlovske, Ziatiborskc, Laudanove i Vodovođne; Ii. k o t a r. , i Iz ulice: Stiške; . 111. kotar. Iz ulica: Kralja Milana, Poslanič£e, Resavske i Mišarske; IV. k o t a r. Iz ulica: Resavske, Kralja Milutina I Šumadijske; V. k o t a r. Iz uiica: Brankow, Kosmajske i Carice Milice; VI. k o t a r. Iz uliea: Saborne, Vatrogasne, Jugovića i sa Velikog Trga; VII. k o t a r. lz uiica: Skender-begove i Visokog Stevana; VIII. kotar. Iz ulica: Miletićeve, Gunduličevog tVenca, Botaničke i Herceg Stepana; IX. k o t a r. Iz ulice: Vidinske; 7 X. k o t a r. S Iz ulica: Makedonske I Pivarske; ; ■* XI. k o t a r. Iz ulice: Ratarske; XII. kotar. Iz ulica: Poljske, Rasinske i Milišićeve; XIII. kotar. Iz ulica: Poštanske, Slobođe, Poijske, Ivkovićeve, Svešteničke, Nove, .Orčić Milenka 1 Vojislava Ilića; v XIV. kotar. Iz ulica: Sumadijske i Reonske; XV. kotar. Iz ulica: I, il i III ulice Gjurgjevog Brda; Cukarlca: Iz ulice: Trgovačke.

Upls ii opštinsku trgovačku akademiju. Uslijed toga što mnogi učenici-ce. koji su se prijavili za opštinsku trgovačku akademiju, drže da su time več i upisati u školu, — ovlm se obznanjuje: Da su svi prijavljeni učenicl-ce dužni da se upišu kod školske uprave u zgradi bivše blagajne opštinske Vairogasna ulica br. 12, i tek tada se smatraju za redovne djake ove škole. Upis se vrši svakog dana u kancelarijsko vrijeme sve zaključno do 7. ovog mjeseca. Poslije toga vremena biče potrebna naročita dozvola. Sva bliža obavještenja o upisu daje školska uprava. Vojno-ljekarska prcdavanja. Sutra u subotu 2. m a r t a biće u 6 sati poslije podne u hirurškom odjelenju pričuvne bolnice ,,Brčko“ pod predsjedništvom stožernog ljekara dr. F. Z i n a e r a šesta sjednica, na kojoj će referisati o svojim zapažanjitna iz svojih specijalnih pokusa i uspjeha garnizoni ljekari dr. Kestenbaum i dr. J a k o v č i ć, a na kraju dr. P 3 c hnihller o prošlogodišnjim sanitarnim prilikama u Beogradu. — Gosti su dobro došli. Ispravka. U jućeraŠnjem broju n ’šega lista ni jesu tačno izišla imena nekih apotekarckih, a&istenata, koji su položili tyrocinium. Ta imeaa treba pravilno da glase ovako: Moša Kalef, Borivoje Božić, Rađovan Nikodijević, Dušan Rađenkovv , Milica Jokić, Aieksand ra Knez-Miiojković, Milka Brkić, Aleksandar Devedžić, Dimitrije J. Jovanović, Zagorka Vuletć.

Narođna privrecla Hranj'.nje peradi živorinjsLom hranom. Na pitanje jednog pci’adara iz Zemuna, kako bi najlakše liranio perad animainom hranom, odgovara osječki ,,Uospodar“, da se vrlo jeftina hrana za kokoši, tuke i patke dade prigotoviti na ovaj jednostavan način: lskopa se veća iii manja jama duboka pola metra, širina i dttžina po volji — pftema broju peradi, u ovu jamu metne se najprvo zobna slama, a na ovu naba ca se sitna zemlja. Ova se zemlja preIijeva vodom ili osokom (gnojčinom) iz štale, tako da zemlia bude uvijek dobro vlažna, a onda se jama prckrije daskama ili slamom, poslije 30 lana otvcri se jama, izvadi se zemlja pa če se u njoj naći sijaset (gujavicai gljista, to jedu vrlo rado pilići, koKoŠi. mia* de pure i patke. — Takovih se jama priredi više. tako da se svakih osam dana po jedna otvara, a ispražnjena jama opet se priredi kako je gore rečeno da se nakon 30 dana opet otvori. —

Razne vijesti Moć duhovite rekiame. Pozuato je, da onaj koji reklamira 1 prosperira. Upotrebijuju se za to razne forme reklame, da bi se skrenu* la pažnja svijeta, naročito preko novhia. U većim gradovima zakupljuju se za tu svrhu razna privatna i državna prednzeća. Tako u Beču se

mogu vidjeti razne reklame na tramvajima, brodovima i t. d. To dosta doprinosi uveličanju giasa neke trgovačke kuće koja reklamira, nekog preduzeća ili drugih ustanova. Ali, pri svem tom, moć na duhovito izivedeni način izvjesne reklame može imati boljeg i većeg uspjeha. Tako je prije izvjesnog vrem^na u Berlinu stvamim dokazom zasvjedočena istinitost ove pretpostavke. To se desilo u jednom pozorištu za vrijeme predstave. U dirugo-m činu izvodjenja pozorišnog komada, tek što su se pogasile sijalice kod pubtike a na pozornici nastalo avjetlo, u parteru se moglo čitati: ,,Vi, koji se zabavljate ovdje, pomislite na naše ratnike, te zato upisujte ratni zajam. Po svršenoin činu upisivanje na pozorišnoj blagajni“. Svjctloća slova dolazila su sa ćele jednoga ratnog veteraua, koji je za to vrijeme mirno sjedio za svojim mjestom i pratio rad gluinaca. Siova sti nm umjetaički bila izradjena pomoću fosfora. Rezultat ove diuhovite rekiame bio je, da se iste večeri, po svršenoj pred'stavi, na blagajni pozorišta zapisalo preko lnn.OOO maraka ratnog zajma.

Farnia za leptire. • Prije višc godiua osnovao je strastvcni sakupljač leptira L. \V. Nevvmanu u Be.xleyu u pokrajini Kentu Velike Britanije ogromno gojilište leptira. Ova farma zaprema veliki vrt i dobar komad šume. Oko mnogog drveća postavijeni su naročiti veliki cinčani ormari, neke vrsti kavezi, koji su tako uredjeni, da se mogu dizati i spuštati zato, da gusjenice dodju do novogU lišča. U svakom takovom ormartt imade preko pet stotina gusjenica različitih britanskih leptira. U jednom velikom, četiri metra visokom kavezu raste sedam mladili breza, saino krune im izlaze nad krov kaveza. U njem živi bczbroj kukaca iz stotinu različitih vrsti, sve takvi koji se hrane brezom. Posvuda su po šumi na drvetima ovakovi kavezi, a u svakom oni kukci, koji se hrane oniin drvetom. I vrt služi istoj svrsi. Tu se na veiikiin gredicatna odgaja različito bilje, kojim se lirane razni kukci. U sličriLm kavezima imade tisuće gusjenica. U jednom kavezu s kopcivama odgaja se preko tri hiljade gusjenica admirala, u kavezu nad krumplrištem eto hiljadu gusjenica mrtvačke glave. U drugim kavezima eto različitih ličinaka medju Ijubičicama u cvijetu, a i u tri velika staklenika goji se opet bezbroj drugih gusjenica; tako u jednom oko deset hiijada gusjenica sedefice. Godišnje odgoji se na toj farmi samo preko stotinu pedeset tisuća gusjenica, koje se zakukulje, da se izlegu leptiri, koji se prepariraju za trgovinu. Godišnje skladište urediienili leptira izaosi oko stotmu tisuća komada u cijeni od 10 filira do 100 kruna, pa i više. Gdga■ jaiu se sada samo leptiri po svim krajevima Veiike Britanije, a tarma zaposluje jcš i mnogo ljndi, koji hvataju leptire po svim krajevima Velike Britanije. Loptiri se dopremaju živi u farmu, da se uvijek svježima nadopuni materijai, koji sc odgaja, ,,Pr.“

Zvanične objave OBJAVA. * Ovim se pozivaju svl poreski obveznici u gradu Beogradu, keji još nijesu razrezanu int porezu nplatili, da je do 15. tnaita ove godine polože na blagajni u Knez Mihajlovoj uliCi br. 47. U slučaju neuplate do odredjenog roka, naplatiće se propisana poreza od poreskih obvezanika izvršnim putem. Beograđ, 6. februara 1918. OBJAVA. Sve prodaje ili mijenjanja sopstvenika mašina, što su bile izvršene od ulaska c. i k.. četa pa do današnjeg dana, imaju se prijaviti nadiežnom sreskotn zapovjedništvu. Prodaja i mijenjanje sopstvenika mašina svake vrste u području c. i k. vojne glavue gubernije, izuzimajući za to koncesiouirane firtne, ima se vršiti samo dozvolom vojne glavne guberuije. Neizvršavanje ove naredbe kazniće se.

C. i k. vojna glavna gubernija u

Nada sve Ijupko llce dob’va se stalnora uporabom Dlana-Atabaster-pudera I Dlaria-Crtma za Rce. Cijena jcdne doze na probu lli Jednoga lonćlć« K 2-—, vellke K'4 — Svagdje se moie dobKL Olavno prodavall 5tc: „DIANA" A. <3. DUDAPEST V. NAdor utta « I

1. niarta počinje nova m^esečna pretplata. Molimo, da se ista za vremena obnovi, da bi se mogao list bez ikakova prekidanja dostavijati. Kod obnove pretplate untoijavaino, da 6e ttzmu u obztr ove cijene: Pretplata: Zš Beograd, za Gubemlju Srblje, zš vojne i etapne pošie, rnjescćno 2-50 krune; Za Beograd sa dostavom u kuću mjesefnoK. 3—; Zš Monarhlju mjesećno K. 3'—; Za Inostranstvo mjesečno K. 4-50. Kod plaćanja se ima Jasno navesti točna adresa. Kod preselenja, osobito kod promjene bojnih pošta nužno je, da se osim točne nove adrese navede i prijašnja adresa. Uprava „Beograđskih Novina 14 elapna poSta Beograd.

Poslijednje brzojavne vijesti Sastanak grofa Czernina sa rumunjskim kraljem KRALJU SU SAOPŠTENI USLOVf ĆETVORNOG SAVEZA. — TRAŽIO JE ROK ZA ODGOVOR. Kb. Bukurešt. 28. februnra,' Od kad sii izasianstva država če< tvomog saveza prispjela u Bukurešt, vodjeni su neobavezui pregovori sa generaloui Averescom. Na osnovn sporazuma postiguutog na tim prcgovorima sastao se c. i k; mimistar spoljnih poslova grof C z e r n i n u oblastl ■Ruraunjske, koja se još nalazi u rnka* ma rumunjskih če(a sa rumunjskim kraljem Ferdinandom. Grof Czeruiu jc u ime saveznika saopštio kralju uslove, pod kojim bi četvornl savez blo voljati, da zaključi mir sa Rumunjskom. KraH Ferdinaud moiio je. da mu da kratak rok za odgovor, koja mu je želja i is< punjeua. Od toga odgovora zavislćc je U inoguće mlrno riješenje. KAKO JE TRAŽF.NA AUSTROUGARSKA POMOC IZ UKRAJINE. Iz glavnog stana za ratnu štampu javljaju: 25. o. ntj. došli su kod štabo c. i k. 54. divizije komesar za podoljsku guberniju dr. Stetura i stožerni časuik glavno-kontandujućeg jugo* zapadnog fronta inajor NikolajevJ pa su tu dali izjavu. da su, nemajućt nikakve veze sa centralnom radom, đošliuime ukrajinskog na* roda da traže pontoč austro-ugarskili četa protiv boljševičkih razbojništva, Obojica su se potpuno ispravno legitintirali i naročito su nagiasili, da su ti» svoju molbu podnijeii tt ime cijelog ukrajinskog stanovništva. SPORAZUMNA ŠTAMPA O NJE* MAČKOJ AKCIJI Kb. New-York, 28. februara. < Reuter jav.ja: Najugkdn jt li-tovi' pišo, da se Njemačkoj ne smija ostaviti dijelovi Rusije. Njimaćku va. a naterati, da se povuče i z ruskih pokraj na. Savez« nict moraju taj zahtjev što prije is’tać; nepromjenljivri ratni cilj BALfOUROVA 1ZJAVA, Kb. London, i8. febniara. „Central News*‘ pišu: Balfour : je izjavio u donjem domu, da će o suđ= bini Rumunjske, Jermenske i o< kupiranih dijelova Rusije odiučiti konferencija o opštern miru. {

S a 1 a SAMO ZA ĆASAK. Mudri Avramiku dodje Oospodii' Bogu, i izmedju njih se zapođene ova* kav razgovor: — (.iospode, koliko kod tebe traje jedan mitiut? — Hiljadu godtna! — A, Gospode Bože, kollk'o ie oada kod tebe milijun kruna? — Jedna potura. — O, Oospode Bože, budi tako đobar, pa mi pokloni jednu poturu' — Pričekaj jedan niinut samof

MALI PODLISTAK istorijski kalendar Breitinger. — Napoieonl. u Cannesu. — A. v. Bardeleben. — Ratifikacija prethodnog mira 1871. godine. — Bitka na M u k ct e n n. Na današnji dau, 1. marta 1701. g o d i n e rodjen ie u Z u r i c h u švajcarski književnik i estetičar Johann Ja(kob B r e i 1 1 n g e r. Učio je teologiju, pa je 1731. godine postavijen za profe«ora starogrćkog jezika na ztiriškoj gimnaziji. Umro je u Zflrichu 13. decembra 1776. godine, Breitinger je radio u društvu sa književnikom Bodjti e r o m, sa kojim se u svakom pravcu slagao u pogledu književnih pitanja, tako da su imena ujih dvojice u istoriji njcmačke književnostl postala skoro nere.zdvojua i igraju dosta vellku ulogu u njeniačkoj knjtževnosti XVIII. vijeka. Njih su dvojica izdavali ,,D i s k u r s e d e r M a I e r“. Poznati su sa svojih žučnih polentika sa Gottschedom. Breitinger ( Bodmer borili su se na ime protiv francuskog uknsa u njemačkoj književnosti, koji je propagirao Gott«ched. Od Breitingerovih djela naktoznatije jeste ,,K r i t i s c h e N i c h tk u u s t“. U ovom se djelu raspravlja o suštinl pjestiičkog Izmišljanja I o iluzijl, 4cao i o pojmu neobičnog, čudnovatog u Djesnlštvu. Oiavnl ie zadatak pjesnl-

kov, veli Breitinger, da spaja vjerovatno sa neobičnim,, čudnovatim. Osim toga se BreitLnger bavio izdavanjem djela starih njemačkih pisaca. — 1. marta 1815. godinc iskrcao se Napoleoa I. napustivši 26. februara ostrvo Elbu, u Cannesu u južnoj Francuskoj 1 odmah je sa svojiin maienim odredom, ne naišavšf ni na kakav ili samo na slab otpor, otpočeo nastupanje u unutrašnjost zemlje. O tome smo već govorili prilikom godišnjioe njegovog odlaska sa Elbe. — 1. niarta 1819. godine rodjen jeuFrankfurtu na Odrl ugledni hirurg Adolf pl. B a r d e 1 eben, koji je od 1868. godine bio profesor na beriinskom univerzitetu. Umro je 1895. godine. I njegov sin Karlo pl. Bardeleben, profesor na univerzitetu u Jeni, ugledan je medicinar. — 1. maria 1871. godine francuska velika narodna skupština (assemblee nationaIe>, koja je izabrana 8. februara, koja se bila sastala u Bordeauxu 12. februara i koja je 17. februara bila postavlla privremeau viadu (sa ’lhiersom, koji je bio izabran na 28 raznih mjesta, na čeiu), odobrila je sa 546 protiv 107 glasova ttgovor o prethodnom miru, što su ga 26. februara u Versaiilesu bili zaključili Thiers i Bismarck. Ova je sjednlca, kao što se može zamisliti, tekla veoma burno, jer se velikl broj poslanika, očajnički protivio ustupanju Aizasa 1 Lotaringijc Njemačkoj. Na istoj je sjednici data zakonska sankcija

zbacivanju carske vlade, izvršenom prevratom od 4. septembra 1870. godine rezolu’ijoin, u kojoj se veli, da je vlada Napoleona III. odgovorna za francuske poraze. — 1. marta 1905. godlne može se reći, da je počela bitka na M u k d e n u, najveća i uajstrašnija u rusko-japanskom ratu, a do ovog svjetskog rata naročito po svorne trajanju, jedna od najvećih bitaka u svjetskoj Istoriji. Još krajem februara napale su vojske japanskih generala K ur o k i-a i N o d z u-a rusko lijevo krilo kod mjesta K a-u-t u-1 i n g a i Mač u a u-t u n. Ovo je navelo ruskog glavnokomandujućeg, generala Kurop a t k i n «£. da napadnutom lijevom krilu (vojsci generala Linjeviča i odredu generala R e h e n k a m p f a) uputi u pomoć vrlo jake snage, čime je oslabio središte I desno krilo. Na današnji dan, 1. marta 1905. godine poČela je borba na cijelom frontu. Dok stt Rusi uspješno potiskivali Kurokij a i N o d z u-a, naišla je vojska japanskog generala O k u-a na rusko desno krilo, vojska japanskog maršala Nog i-a težila je da obulivati to rusko krilo. Nekoliko dana vodtli su Kuroki i Nodzu očajničku borbu sa ruskom vojskctn, odstupajući korak po korak i poduoseći strašne gubitke. Kao i svada i Rusl I Japanci borili su se vellom hrabrošću. 5. marta pojačao je Kuropatkin svojc desno kriio (III. arinija generala Kaulbarsa), koje ie

več bilo salomljeno u sjevero-istočnom pravcu do Ma-čja-pu-a i uspio je, da potuče japansku vojsku generala 0 k u-a, ali se maršal Nogi u toku svoga obuhvataog pokreta već bio dohvatio ruske odstupnice. Da bi izmakao obuhvatu, naredio je Kuropatkin svome oentru (armiji generala B i 1d e r 1 i n g a), da se u toku 8. i 9. marta nešto povuče, a u isto je vrijeme povukao i lijevo krilo do iza rijeke H u nh o. Dok je rusko desno krilo i dalje • uspješno tuklo Ok u-a, stiže glavnokomandujućem vijest, da su se Japanci uvukli u prazninu, koja je u toku odstupanja bila nastaia izroedju vojski generala Đilderiinga i Linjeviča 1 da su doprli do K u i s a n a, 20 km. istočno od Mukdena. S toga je general Kuropatkin 9. marta u veče naredio opšte odstupanje, koje je izvršeno u najvećem redu, neometano od protivmka, koji je bio Iznuren silnim pretrpljenim gubitcima. Sutradan, 10. marta u deset sati prije podne ušle su japanske prethodm'ce u Mukđen.

Književni prijegled „Balkau“. Printili smo 1. broj „Baikana* , prvoga i jodiuoga brvutskoga filatelističkoga lisia. Obiluje zanimivitn filatelisTčkim sadržajem i mnogobrcjnim ilustracijama. Nijedan filatelista (sabirač maraka) ne bi

)smio propustiti a da se ne prelplati na ;r Balkan“. Pretniata mu je K 6.50 na gcdinu, K 3.50 na po godine, a žalje se upravi „Balkana", Zagreb I. Biblioteka za iijepu knjižcvnost (Ćirilicom) donosimo nove izvorne radove iz srpsko-hrvatske, i prevode modernih stvari iz svjetske bibliotekc. lzlazi mjesečno u sveskama od jednog ili više brojeva. Svaka sveska je zasebna cjelina. U pretplati cijena je za pet brojeva pet kruna. Knjižare i p r o d a v c i 30 po sto popusta. Rukopisi, pretplata (uz naprijed posiat novac), porudžbe (uz pouzeće Nachnahme) i sve ostalo šalje se na adresu: „Biblioteka za lijepu književnost“ („Szepirodalml k6nyvta“) Ver* secz, Ugarska. Izdanje „Bibiiofeke“: Br. 1—3 St. Benitt: Roman svinjskog trgovca. Komedija K 2.50; Br. 4. A. Frans: Krenlcbij. — E. pi. Kol-Koieneg; Bevi amica. — Martin Kaidori Koncert K 1.20; Br. 5. Stijepo Orlov: Iz moje pojezije K 1.20; Br. 6—7 Leonid Andrejev: Juda Iskario* K 2.~, Nova pretplata na izdanje ..Bibiio* teke za liiepu književnost" prima se samo počam od 1. broja pa nadalje. Iznosi (br. 1—10) deset kruna. Dosadanji pretplatnici umoljavaju se za obnovu pretplate za daljih pet brojeva, koja iznosi pet kruna.