Београдске новине

Bro] 62.

Srljeda

BEOORADSKE NOVINE

6. marta 1918,

tiojka udova 1 djeca Spasoja, BeJi Potok; 6858 Jovanović Sofija; K. Broj 6632 Kršljanović Jelisaveta 'ćerka Save, Neraenikuće; L r Broj 6634 Lazarević Angelina udoiVa Svetisiava, Koraćica; 6864 Lazarević Raja, Mladenovac; 6631 Lukić MiJeva udova i dieca Stevana, Zeljeznik; M. Broj 6647 Miianović Cedomira porodica, Koraćica; 6649 Milojević Milojlca udova 1 djeca Cedomira, Zeoke; 6628 Milovanović Pavlija udova Sve*tolika, Celije; N. Broi 6650 Nikolić Zorka udova i djeca Ćedomira Dj.. Junkovac; 6871 NoviČić Miieva, Dom Crvenog Krsta; O. 6866 Ostojić Kosara udova Dimiirija, Niš; P. Broj 6868 Pantić Marija Voje; 6641 J Paunović Stanija raajka Stevana O., Boleć; 6855 Petković Lazar, polic. čin. Orocka; 6865 Petrović Marija — Mace Koste, Orocka; 6643 Petrović Radojka i sin Svetislav, V. Ivanča; 6635 Petrović Radojka udova Spasoja, Koraćica,- 6640 Popović Miieva udova i ‘djeca Svetolika, Beli Potok; 6874 Popović Olga Vojc, pošt. kotr., Mladieno,vac; 6860 Predsjedniku opšthie iz Be- j galjice d a p r e d a Mfhajlu Paliću iz j Begaljice: R. Broj 6637 Radivojević Julka udova i ćerka Svetozara P.. Amerić; 6645 Rankovič Selena udova i sin Cedomira N., Vrelac; 6873 Ristić Jeilena D., Mirijevo; 6626 Rosič Katarina udova Sveiozara, Petka;

S. i S. Broj 6869 Savić Jeieaia Dušana; 6630 Sremčević Stevana djeca, Ouncati; 6862 Stanković Mara Lj„ Senjaje, a p r e k o Vlajlca Gjoffgjevića kaf., Orocka; 6629 Starčević Ljubica udova j djeca Svetozara. Vrčin: 6867 Splilial Rosa Jovana; i. Broj 6642 Tteoiilović Leposava ćerika Svefozara D., Vrčin; 6638 Tomič Savefa supruga i djeca Spasoia, Kumodraž; 6856 Tošić Zivana udova Nikole, procka; 6857 Trifunović Marija udova ; živxjrađa, Orocka: V. Broj 6644 Vasić Save porodica, .Vrčin; 6927 Viajić Danica ćerka Zarka (CiČa Mila) preko Savkovića gost., Čukarica; 6648 Vujić Milena udova i dje- | «a Cedomira, Vlaška; Z. ■ Broj 6863 Zdravković Juca L’., f Niš. j

Grad i okolica Doevn! kalendar Danas jc srijeda 6. maria, po starom 21. februara — KimokMollci: Fridrlh; pravoslavni: TimoUje Jevstai. Casnlfkn i cinovniCka kasina otvorena jc počam od 15 fcbruara do 11 sati u nod. C i k. vojničkf dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcće. Siobodan pristup svakome vojniku. Klnemaiograti: Vojnl kino u Kralja Milana uUd 50 (Koioseum): U 6 sati posilje podne predstava za vojnlkc, 8 u 8 satl predslava za ćasnlke. — C I kr. gradjanski kino tia leiazijama br. 27 (Paris): U 5 sati posiije podne I u 7 sati uvcče prcđetave za gradjanstvo. Ueogradski orfcumlu zimskom pozorištu, prijc Boulcvard): Početak,predstave u 8 sati uveče. Bibliotcka za pozajmlcu (Balkanska tilica br. 1, Hotc! Moskvc). Otvorena od 10—1 sat pnjc i od 3—7 saU posiijc podnc. Hoćnu služba u ljckarttama : Od 8. do uključivo 10. marta vršiće noćnu siužbu u Beogradu ove liekarne (apoteke): Michl, Stara Crkvcna tihca 8; K u š • k o v i ć, Kncžcv spomenik 2; S e k u 11 ć, Takovska ullca 37; Ijekarna Crvenog Krst«, Beogradska iilica 2. Karobrodarskl saobraćaj. I lzmedju Zemuna i Beograda. Red plovldbc, koji važi od 26. januara ao opoziva: Poiazak iz Zernuna za Bcograd u 6 30. 7-30, 8-30, 9'30, 10’30 i 11-30 pr. podne te u 1-30, 2-30, 3-30, 4 30, 5 30, 6 30 i 7 30 poslijc podne. — Poiasak lz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sat! prije podnc, tc u2,3, 4, 5, 6, 7 1 8 satl posilje podne. — I!.IzntedjuZemunai Panesove, Ked plovidbe, koji vaii ođ 26. januara Uo daljne r.aredbe; Iz Zemuna za Pancsovu ivakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne. — IzPancsove zaZemun: dnevno u 8'30 satl prije podnc i 3 sata poslije podne, Brod koji saobracfi izmedju Zemna i Pancsovc i obratno ne prisiaje u Beogradu. —111. izmedju Ueograda i S a p c a, Poiazak iz Beograda za Sabac evake srijede 1 subote u 7-30 sati u jutro. Polazak iz Šapca zn Bcograd svakog (etvrtka < uedjeljora u 7 s. ujutro. — Putnički parobrodarskl saobraćaj izmedju uržavt 1 Z e m u u a i izmedju Oršave i Braila Polazak Iz Cršave za Zcmun: nedjeijom. utorkom, ćctvrtkom u 6 snti u jutro. Iz Zemuna za Oržavu: ponedjeljkom, srijcdom 1 petKom u 4 sasa pos'.ije podne. lz Oršave kr Braiiu: ntoritom i subotom u 6 sati u iutro. iz Braile za Oršavu: poimdjeljltom i Eetvitkom u 10 sati prije podne. (Brodovi, na toj pruzl nc pristaju dc dalje odredDe u Prahovu, Vidinu, Katiovu i Siilstnj!. uvaj vozu! ređ za prugu Oršava—Braila vaii do 15. marta; oa 15. marta oveden (e novi vozni red, koji smo več objavili, a koji ćemo na ovorn mjestu donosiil pcčam od dana sfnpanja na snagu, Vojno parno topio ktepatiio uCarDućanovojulicf. — 1. Kupatilo u kađama: a) Za vojne osobc ntvoreno radnim danlma ou 7 sati prije podnc do 5 sati poslije podne, a ncdjeijom 1 praznicima od 7 sa:i prijc podnedo 12‘j vati u podne. — b) Zs gradjanstvo radnim danltna od 9 se'.l prije pođne do 5 sati posiije podne, 8 nedjeijom 1 praznicima od 9 sati prije podne do 12’/ a s«ti u podne, — 2. Psrnokupatilo za časniko i njima r»vne člnovnlke otvorene |e utorkom, srijedom, petkom t subotora od 7 satl prijc podne do 5 sati poslijc podne, a nedjeljom ! praznlđma od 7 satl ptl,e podne do 12>/ 3 satl u podne. — Za gtadjane mušicogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeijkom i čeivrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 rati prijc podne do 5 sati posiije podne, — Čashicima t njlrsa ravnim činovaicima stoje na volju da se slu 2 c pflrnira kupatilom i u dar.e odrcdjenc za gradjanstvo (ponedjeijkom i ćetvrtkom). Blngajna se zatvara radnim danima u 12t/ a sati, a nedjeliom i praznicima u 12 sati u podne. Posjet boiesnlka u boinicama; U bolnlci ,!3r£ko*: od 2—pi sata posiijc podne U bolnici od 9’3U—12 sati prije podne i ođ 2—4 sata poslijc podr.e, — U c. i k. gradjanskoj boinici: u uicrak, če-

tvrtak i neđjcfju od I—3 poslije podne. Knžna bolnlci: 1‘osjeta nije dozvoijena. Obavijeitenja o bolesnldma dnevno od 11 do 12 satl prije podne naulazu u baštu boinlćke zgradc sa strane Vidlnske ulicc. U mjcsto pomeoa — za bcogradsku sirotinju. Oosjtodja Milica S p a s i ć, priložlla je u mjesto trogodišnjeg pomena svome suprugu Milanu D. S p a s i ć u, željezničkom činovniku, sirotinjskom odjeknju opštine grada Beograda svotu od 40.— knma za beogradsku sirotinju. Pomen. Porodica pok, dr. DuSana Pom o r 1Š c a, dječijeg Ijekara iz Beograda, davaće danas u 11 sati u Savinačkoj crkvi trogodišnji pomen svome milom pokojniku, a u isto đoba njegovoj majci poč. J u 1 k i četrđesetodnevni ponien. Poziv siroiuašnim studentima. Središnji o<ibor za pomoć poziva ovim sve siromašne studente i studentkinje Univerziteta, da se prijave središnjem odboru za pomoć, čiji se ureidi nalazc u Karadžića ulici broj 11, svakogdanaod9dol2sati prije p o d n e radi novčane pomoći. Oni studenti i studentkinje, koji se nalaze van Bcograda u unutrašnjosti, neka se jave pismom sa naziiačenjem tačne adrese. Ko bl želio da uzme zemlilštc pod zakup. Sopstvenici zunljišta g. Nikola P. Mihajlović, BirčaJiinova ulica broj 17; gospcdja Draga Katić, ulica Miloša Velikog broj 30, i gospodja Aleksandra Mitrović. Bolnička ulica br. 19, žele datl svoja neobradjena zemljišta pod zakup. Oni, koji b; željeii da ova zemljišta obradjuju, neka se što prije jave opštini grada Beograda u ulici Kralja Aleksandra broj 7, I. sprat, broj kancelarije 48, radi ostalog obaviještenja. C. i k. vo.hii kineiuatograt. Danas u srijedu, 6. marta opet se u c. i k. vojnom kinematografu priredjuje častiička predstava, za koju je predvidjen slijedeći, veoma zanimljivi program: 1. „Uiazak gladijatora", marš komponovao Fučik; 2. Uveutura „Pjesnik I seijak‘‘, komponovao Suppe; 3. Ratni Sir vjetštaji; 4. „Izgubljeni „cvikeri* (šaIjivo); 5. „Jača sila“ (moderna drama u tri čina); završni marš. Koncertne pijese kao i muzičku pratnju za vrijeme pdkazivanja fiimova izvodi glazba 409. etapnog bataiijuna.

Zvanične objave , OBJAVA. Ovim se pozivaju svi poreski obveznici u gradu Beogradu, koji još nijesu razrezanu ini porezu uplatili, da je do 15. marta ove godine polože na biagajni u K n e z M i h a j 1 o v o J u 1 ici br. 47. U slučaju ueuplate do odredjenog roka, naplatiće se propisana poreza od poreskih obvezanika izvršnim nutem, Beograd, 6. februara 1918.

Srbi i Talijani u zarobIjeničkom logoru u Mauthausenu*) Od svih zarobljeničkih logora, što sam ih dosad vidio, čini mi se, da ima najljepšl položaj ovaj logor. Okolica je gorovita, a zelenim prostranim šumama sa tri strane milo si napajaš oko. Samo se prema jugu otvara ogromna ravnica, nad kojom se> svijetle sniježni vršci Alpa. U ostalom izgleda ovaj Iogor, kao i drugi. Najprije pogledajmo odjelenje Srba. Prije svega su nam ovdje važniji ljudi, nego stanovi. Dobar je dojam, koji čine na nas vojnici kraija, koji je izgubio prijestolje. Makar i ne spadali kao ljudi medju najbolje, ali su sjajni ratnici; sve im je držanje i pouiašanje pravo vojničko; čini mi se, da I Ruse natkrivaju inteligenđjom. Ovaj moj lični dojam nalazi potvrdu u vladanju Srba na bojnim poljanama od početka rata. Rusi su sigurno bili potučeni, jer su se loše borili, a borili su se zlo iz dva uzroka: prvo, što su manje nadamii, a drugo što ne znadu, zašto se i radi čega se bore. Skoro ini se čtni. da ruski inteligentni sloj nije ni potegnut u rat. Istina je, da su i Srbi isto tako bili do nogu potučeui. Uzrok za to leži negdje drugdje: u pretežnom broju njihovih meprijatejja. Nadam se, da me ne će krivo razumjeti. ako ustvrdim, da su u prvom redu bili manje topov ; , centralnih vlasti, nego li viša Inteligencija njiiiovih vojnika, koja Je iznijela pobjedu nad Rusirna. Rusi, koje sam vidio u logorima u Wieselburgu i Kleinmunchenu, pa i oni, koje sam pred nekoliko mjesoci vidio u Ugarskoj i u kruuovini Solnogradskoj, možda su izvrsni težaci, ali što se tiče njihova vojničkog držanja, čine dojam, da su slabiji. Da se čovjek dobro tuče. nije diosta samo odvažnosti, nego treba i živoga duha. Ruski časnici imadu od svoga časničkog svojstva jedva vlše od časničke uniforme. Što se tiče vojničkog svojstva. natkriljuje zadaiji vojnik austro-ugarsko i njomačke odbranbene snage ruskog pričuvnog časnika. Baš u tome, Što su se pričuvni časnici Austiro-Ugarske i Njemačke pokazaii ravni aktivnima, mora se, ja mislim, tražiti ponajglavniji uzrok velikoj pobjedi središaijih vlasti. U logoru u Mauthausenu smješteno je po prilici 30.000 Srba. Austrijski Časnici samo hvale svoje zairobljene neprijatelje. ,,0ni su dobri i valjani", potvrdjuje takodje zapovjednik tabora, pukovnik Dini, ,,oni se nikad ne tuže, uvijek su dobre volje i odani svojoj sudbini“. Pitam jednog srpskog potčasnika, je li im tu dobro: on se tek postavi i onda potvrdi, stavljajući desnieu na svoju sivu kapu: ,,Dob"o gospodinc!“ Medju ruškim zarobljenicima imadie razmjerno malo tuberkulozuih, ali od Srba boluje od tuberkuloze 10 posto, Oni se i smatraju u svakom pogledu kao bolesnici, pa se s njima obzinio posiupa. Srbi upotrebljuju virijeme, kao i Rusi, za ručne poslove, pa se čini čudnovato, kako pomoću običnoga periša mogu izraditi tako fine i savršene rezbarije iz drveta (cigarluioe, kašike. ku-

9 ) Prenosimo iz „Cetinjskiii Novina M . Clanak je napisao prof. A. Sardo y Bilar, u časopfsu ,,A B C“, Madrid.

tinskoj kapek t njegoTO najveličanstveDije gra- 1 ) .insko djelo — kubc (kupolu) ci'Rve sv. Petra it Kinru. Poied ovog svoga neuadmašuo^ i mnogostrukog luujetlaičkog rada Mtchelangclo se bavio još 5 pjesništvom. Umro js 18. februaja 1564. godine. O njemu su medju osiaJim pisali: Gotli, Springer, Svmondc, jGrirnm, Knackruss t dr. — 6. marta 1882. gođine proglaŠena jc dotadanja kne'keviaa Srbija kraljevšnom. Taj je važni čin, pošlo je uruiprijcd obezbijedita pristanak veiikih sila i priznanje od Strane ostaliii država, vlađa, kojoj je kao ^redsjednik bio na ćchi M. Piroćanac; h u kojoj su bilt čJanovi: Stojan Novaković (nun. prosvjete), Ced. M jatović (miu. finansija), D. Radović (mihistar pravđe), gentral Tih. Nikolić (miriistar vojni), Mimtin Garaianin (inin. unulrašnjih djela) j Jevr. f’. Gudović (min. građjevina). 0 tom će činu sutra još biti govora Vt našem iistu, a iz ugfeđnog pera. Mi ćemo b« ov3e ogranićiti, da nabrojirno redom do.gad'fie. U skupštim je otvorio sjedriicu jpredsjcdnik Milatr Kujundžić govororn, fcojim predlaie, 'da sku^Šu'na r'jsši, da Ssamoli knez, xia po iclj i naroSnoj primi j^ljevsko dostojanatvo, a Srbija da se 5 >roglasi za kraljevuiu Na b> je uzeo ri ječ predsjcdriik^niiniat&rstvft Milan Piro ;tanac, Loji ]e fzjavio, da ostvoreriju t* željc ne stoji na putu mkakve političke ih UiploniHtsJco sraetnje i da Je vlad* volj. tta d« se pridruž* željl »knpš.in«. *Na to je gkupština jednoglMno usvbjila prtjcdp» m [ioslije rnrodni prcdstavni-

ci otišli u dvor, 3a kralju lično podnosu svoj prijedlog. U dvoru jc kneza pozdravio govororn predsjednik Milan Knjundžić, i odgovorio mu je knez Milan, koji je izjavio, da se on prima kraljevskog <losfojanstva, Zatim je u nas’.an^enoj skupštinskoj sjednici jednoglasno prirn'jen zakonski prijedlog, kojim se kneževirui Srbija proglašava za kraJjevinu. Toga je dana srpski vlađar upuko prok’amaciju narodu, u kojoj se prvi put jiolpisao kao kralj Srbije, a u kojoj se rnedju ostalun veli: „Drag' mdj narode! ...S današnj m danorn ja piimam naslednu krunu kra.jev* sku, koju si mt ti preko svojih predstavnika pružj'o, sa t.vrdom voljom, da bvoj život tebi', tvojoj ereći, tvojoj budućuosti posvetim, sa ivrdom vo’.jom 3a te vazđa vo<lim pubem ćaslt i pravdc, putern, m kom ćeš osiguravati » ujcmćavati svoju 8lobodu i samostaljiost tvojom mudrošću 1 otačastvoljubijom, na kom ć<š prcd Jevropom vazda čvrsto stajali kao ču jcnica napretka, rcda i rnira, c sebi steći nov ugled i falavu “ U vcće jc heogiadska opština priredila proglašenom novom kralju svećanu bakijađu. 7. marta bilo je svcčaao hhgodarenje, & do 8. nrnrta piiznale su novu kraJjevinu svt vclik« eile t »’usjcdn« držav«, a kao prva Au8tro-L garska monarhija. Istoga dana kralj Miian jo poklordo veiiki dar u novcu beogrcdskoj ®iro!inji. 9 marU bio je svečani ručak u dvoru, koji jo kralj davao narodrum poslanicinra, & na fcojemu j« opct izrckao mam*mt govor.

Književni prijegled Knjižfcviži objava. izašla j« li. knjiga D jela V iadim i r a N a z o r a, koja sadrži defitiitivno izdanje Liriire I. (1890.—1910.) Uijena K 3.60, a uvezano u pravo platno K 5.60. U pretplati stoje prve četiri knjige ,,Djeia“ samo K 11.50, a uvezano u platno K 19.50- Uvezano izdanje megu dobiti santo pretplatnioi. Narudžho t pretpiate šalju se na adresu: Dr. B r a n k o V o d n i k, Z a g r e b. A k a d. t rg 4 «■»» ..Hrvatska Njiva“. Primili #m<> 9. broj revijalnogu, ijcdnika. „Hrvatska Njiva“ s ovim gađržajem: Dr. Svetimir Korporić: f Dr. Bogoslav Mažuranić. — Dr. Ivo Boliteo: Austro Ugarska banka. — Dr. Dano Trbojević: Retorma srednje škok. — B. J.: Mctodc jecuK politike. — Srnotra: Toš o furtimaškoj anatemi; Teđna naša krjiževna l kultuma potroba; O pitanju nasega kr.jiževnog i«linstva. (Dr. D. Prohaska); O našoj Vnjiževnoj kittid (Dr. Branko Tkalčić); Prv© srpekc prcdstave u peogradu itd. — Lislak: Dragan Zoranić: Jedan od stotine. — Godišnja pietnlaUi „Hrvatske Njive“ iznosi K 86, pcjrdini broj 1 krunu. Naradžbc fifalju sc na upravu liste u Zagrebu, NifcoLičevs uJ. 8.

Danskf romani u Izđanju „Zabavne Bibiioteke“. Primiii smo „Ingu'* od Jenny Blichei-Clausenove. To je v«ć dragi rornan ove ođlične danske pripovjedačice u izđanju ove bibMoteke, Prvi se zvao „Sonja“'. Od Daiurca su inaće najvišc zastupljeni Bang i Bruun, svaki po sa đvije pripovjesti. ,,Inga“ je roman patnje t ljubavnog samopregora, napisan uz motto: „Patnja je prcdnost, baš kao i srcća“. Nježna filigranost rokoko-a, kojoj d;rje jcdna divna baka još naroćato posvećen.je. Tihu nam poezijn đ.ovijava vjef.rić preko sipinp, Sjevernoga mora, uz koje se sastaju. dvije srodne duše: oženjeni liječnik Beoski i mtada stuaentkirja Inga. Idilsln 'život. Djevojka s vivlom umjetničkom dušom. sinčić iijjčnikov i dva psa, koja su ijubomorna fl'idan. na idrugoga rađi gospodaričine ljubavi. I radi malog liječniJoovog rina Jjubav se mora razbiti. Dakako: radi djece ne smije nitko rušiti braka, makar kako bšo ne^rebm. Poradi ove velik« idejc roman ovaj n« zaostaje po svojoj moralnoj jakosli ničim iza. Bordeaux-ova djela. Vanređno l jrpa literaroa radnja, koja krplinom svojom razbkžuje i uskladjuje fcvot.. — Cijcna je K 1.89, Srodmom mjcseca ožujka izaći će veliki Kaupassantov roman „Jaka kao wnrt“ ? r ort commc la. mort) 'U prevodu g. Ise elikanovfča- ■

Strana «. ćice, svakojake igrarije i druge stvari)J Jedan vrlo nadarenl i prosvijetljenli srpski zarobljenik u dobi od 21 godine, u domovini pučki učitelj. osnovao je sa nekoliko svojih zemljaka muški pjevački zbor, pa se ponosno zove njegovim dirigentom. Ne može trpjeti, da) otidjemo, a da ne čujeano njegove kompozicije. Pozove umjetnike, I oni se poredjaju u polukrug. Zaori ono sjetno f žalovito pjevanje, koje smo čuli više" nego Jednom na putovanju po istoku* Na svršetku im iskažemo odobravanje,' a ja se okrenem k diirigentu, pa mu čestitam. Ali ga i pitam, zašto su srpskc pjesme taJco sjetno i žalostive. MladS skladbenik odgovori: „Nije samo srpska narodna glazba turobna i sjetna. t u pjesmama Bugara, Rumunja, Turaka i Magjara, pa i u južnlm krajevima Španije ima vazda nešto sjetno. Na primjer: andaluške narodne pjesme vazda su vrlo žalosnc i sentimentalne, pošto su preuzele način arapske narod' ne glazbe. Mi smo istočnjaci sjetni, pa •eto — vazda sjetni. a — Vi već to zna) te, moj gospodine, — glazba je vazdn jasan izTaz onog, čega je sroe puTTO'Našc, su pje8me pune sjete — to je lstnuusud je bkcio sto] crru piašt na narod« istoka“. — ,,Pušite li?“ — „Pušim, goepodine, pušač sam, bolje rečeno: bic, sam.. sad ne pušim, nc smijem pušiti“.j — „Jeste li bolestan?" — „Nijesam, šta; bih znao. Ali austrijBki vcj ički iiječiiik mi uvijek kaže: „Nemoj'e pušlti, — j® Vam dobro mi.slim“. — Pošto vidi, 'da se! spremam da odem iz koncertne dvorane, pozdravi vojrrički i velr nekako fraricu fekim jezikom: „Au rcvoir, monsieur!“ A ja tibo opetujem za sebe tu opiosnu n jeć: Au rcvoir? A gdje na svijetu? | , (Svršiće se.) ■- -L. —! 1 . ■ - _l." JL-Jl'ii ! Poslijednje brzojavne vijesti Car Wilhelm Hindenburgu Kb. BerHn, 5. marta. Wolffov ured javlja: Caf; W i 1 h e 1 m uputio je ovakav brzojav; maršalu Hindenburgu: Pošto jej Juče poslije podne potpisau mir sa Ru^ sijom i time pobjedonosno dovršen raf! na istočnom bojištu, koji je trajao skoro pune četiri godine, to od svega srca osjećam potrebu, da Vami, dragi tnar.-c šalu i vjernom vam pomoćniku, generalu Ludefldorfiu, opet izjavim svoju i njemačkog naroda najtoplijU biagodarnosi. Tanuenbeškim udarcimai zimskom bitkom na mazuirskim jezerN ma i borbama oko Lođza. položili ste temelj svima docnijim uspjesima j stvorili ste mogučnost, da se probojen* k-od' Oorlica—Tarnovva ruska vojska natjera na zamašno ođstupanje i da se pobjedonosno odbiju svi dalji naieti neprijateljskih vojnih masa. A sada smi? evo pobrali dragocjeni plod pobiode posiije višegodišnje borbe. Naša su baltička braća i sunarodnici oslobodjenf 1 ruskoga jarma i smiju se opet osjećatši Nijemcima. Bog je bio uz nas, pa će nam i dalje pomoći. \Vilhelm I. R. '

==*<

Ujepo odijelo

p:l*to|e wmo lljepome Hca. UJepo sc pflk Itcc đoblva tarr.o upotrebora DUuw Alabsster pudera I Cr4me ClJcBfl Biflt« doie i!i lontlia K 2—, velllis dozc U1 lončiča K 4'—. Moie »« w*gdje dobltt. Glavno prodavallsle: „Dlana** Handels A. tt. Budapaat V., Nfldor irtc« «. h