Београдске новине

Broj 75.

Utorak

BPOORADSKE NOV1NC

19. niiHi i9I8.

St.aoa «.

Rodjendan i sudbina Nekćokav engleski vidovnjak do* lao jc. vele. do interesantnih opažaDja, koja vredi znati, Ne bi se moglo ređi odredjeno, da ji i dan rodjenja utiče što na čovekovu sudbinu, ali izgleda da godišnja vremena nisu bez izvesnog uticaja na razvijanje novorodjenčeta. Jedan engieski časoipis, donoseći članak „vidovnjaka" mister Čaira, veli, da bi se iz toga čianka bez po rnuke jnoglo izvesti ono što Čairo tvrdi (a tako istc i poznata Francuskinja madame de Teb): da su ljudi (i žene) rodjeni jednog istog meseca istili osobina i unekoliko iste sudbine. Evo kako nam to priča Čairo po svojim opažanjima i ispitivanju: — „Ljudi, rodjeni u jauuaru, mahom su daroviti i duhoviu, ali ih prati Besreća. da ih okolina odmah ne razume. To su ljudi mislioci, rešavaju važna čovečanska i sociaina pitanja, i ©daju se političkom ili u opšte javnom životu. iinaju potpuno odredjen odnos prema ljubavi, dužnosti i društvenom položaju. zbog čega i bivaju često puta jieprijatni i drugi slabo mare za njih. Ali su uopšte ljudi od srca i strogo pravedni i pravilnih pogleda, prija*elji siromašnih i potlačenih, koje"' rado uzimaju u zaštitu. Na njih liče l februarci, koji su znameiuti još i sa svojih trgovačkih I fiuansiskih osobina. Ali i njih bije nesreća utoliko, što imaju više uspjeha za druge. nego za sebe. Vrlo su nežni 3 ljubazni. Sto se tiče martovaca, to su mahom natmureni, melanholični tipovi, iteško se mire sa životom, često straliuJu od neprijatnih stvari, kojima ih moiže iznenaditi budučnost. Ima puno umetnika, muzičara, iknjiževnika i glumaca, koji su tek docflije izaši' na glas, a koji su rodjeni u martu mesecu. U aprilaca su vrlo karakterističue osobine. Obično svi imaju jakn volju i vrlo su upomi i otporni, kad im valja ©ostiči cilj. Rodjeni su borci i idu preko leševa. Medju njima se naiaze često puta i Ijudi, koji se služe nedopuš;eDim sredstvima. Retko kad su to i ljudi velikih preduzeća i znamenite vojskovcdje. U ličuom životu nisu srećni, naiočito irn ljubav nijc naklonjena, jer retko kad mogu da se pohvale ijubavlju žena. Aii zato u svome polu na3aze mnogo više odanosti i iskrenog ©rijr teljstva. Majci su uerešivi i mekušci. Kad žavole gotovi su I žrtvovati se za predmet svoje ijubavi. Prema neprijarteljima nemaju obzira, aii se nikađ iueće poslužiti nedopuštenim srestvi■jna. Retko su podmukli. pakosni i prostaci. Ako mladi stupe u brak, brzo se sivere, da su pogrešili. Brak Je, dakle, u ;om slučaiu za njih velika_ zabiuda, itoja im poslc zagorca ceo 'život. Najkomplikovanije su prirodc ličnosti, rodjene u junu. Mahom su naprasite naravi i u tom trenutku mogu sva* Ita učiniti, ali se brzo povrate, pa bu.du blagi i krotki, pa čak i ponizni. Nisu Ji dobro ! strogo vaspitani, nailaze lako na stranpudcu i postaju društveni taiog. Sudbina im je grozna I strašna. Julijevci nisu postojani u odlukama, lakomisleni su. veruju svakom i nikad da se smire. Najviše vole promenu mesta i smatraju za najveću sreČu, kad mogu da se presele u koje drugo mesto, gde opet ne mogu dugo xla se smire. Retko ih ko voli. Pored jioga vole mnogo da spekuiišu i žude da kako bilo dodju do novaca. Većina velikih spekulanata u svetu rodjeni su iu julu, imaju još i tu osob nu, da sii vrio Depouzdam na poslu i nikad uisu na reči. (jlavna je osobina u augusiovaca jJjubaznost i darežljivost. Uz to većinom imaju i dara za brzo shvatanje; irodjeni su improvizatori. Njihova otvoffenost i smelost Često im pribavlja nejprijatelje. Pod starost su mrzovoljtii, »trogih nazora i veliki kritičari, kojima «iko ne valja. luteresantno jc inišljenje mister Čoira o septembarcima. Na prvom S jestu — veli on — to su većinom vaani pozorišni kritičari. Inaće su to uopšte Ijudi sa vrlo velikim razumevatnjem za litcraturu i umetnosi. čitaju irado i mnogo i odličnog su pamćenja, žako da se i posle toliko godina sećaju sadržine koje knjige. Za njih se može rećl, da im život ne prolazi na prazno, jer većinoin imaju velOkog uspeha. Oktobarci nemaju mnogo smisla za novac i njegovu vrednost. Odličn: jsu i rodjeni pravnici. Mnogi Čuveni advokan, sudije, profesori, političari, rodjeni su u oktobru. U braku su retko srećni i velika zakeraia. U novembru se radjaju ličnosti, kojima se do dvadesete godinc nc moSe poznati ćud, jer je često i naglo metijaju. Ako su do dvadesete godine blli prijatni i druževni, docnlje postanu suSta suprotnost. Imaju veiike privlačne moći I drugi pol obično ludujc za njiana. U opasnosti f!i u opšte u nevolji često ne gube prisebnost i mogu da budu za čudo hladnokrvni. Zna se za mnoge slavnc lelcare, da bu novembarn. Decemba! * 1 2 3 Je mescc vellkih mislliaca I velikiii radnika, kojl se nikad ne zamaraju, baš kao da imaju gvozđene Sivce. Vrlo su prcduzimljivl, aii 1 retko Ikad srećni u izboru poziva, te ga rado menjaju Ne mogu se pohvaliti da imaju _ mnogo prijatelja.

Razne vijesti Najteže evandieije. Težeg evandjelja i uop5> teže knjige n*. 8vijetu vjerovatno nema, nego što ga ima kateđralna crkva u Moskvi. To je poklon crkvi od Kataiine Nariškinove, niatere Petra Velikog. Ta knjiga teži 80 kilogram- i uvdjek je preno.-:e s jednog mjesta na drugo dva čovjeka. Korice same stalc su 12^000.000 ruba'ja; na rj'ma je pimo zlata i dragog kamenja. Smaragdj, Koji Je kra(a|e , veča B'tuod bademovog zma. Kruška I orah. Ova dva drveta mogu da đočekaju duboku starost, donoseć: s'alno p'ođove. Kruška preživi i preko tri sto ine godiua i jednako rai'ja. Cesto se razgrana, da izgleda kao kakvo šumsko drvo. Orah je još istrajniji. Ponikao u dobroj zem’j'. tuože bi'i star preko 600 godina. Na Krimu se nalazi orah sla 1000 godina. ProsjeČno go'ddšrje donost 80.000 Qo 100.000 zrclog p’.oda Težina pčela. Pčele su, prema svojcj veličdjnl, dosta lakc. Pet. hiljada pčela tek su jeđnu funtu teške, «= Sta troši želudac. Jedan cngleski naučni pisac dao nam je nedavno podatko o tome, kol ko potroši hrane želudac jednog čovjoka za n'egovog ž vota od 70 godina. Po tim poii*cima Želndac potroši za to vrijeme: 30 volova, 100 oyaca, 200 teladi, 50 svinja, 2G0 komada pernatc živane, 500 ki'ograma r : be, 100 kilograma variva, 500 kllograma masti d 24.000 jaja. Ovdje nije uzeto u obzir brašna u hljebu i raznom tcstu, kao m dnigih prisoaoka. CSC Mudra palka. Zagrebačkoj ,,Prirodi“ piše jedan gospodin iz llidže: Jednom na šetnji gledao sam, kako je patka s pačićinia, koji su se tek izlegli, zaplivala u vodu i ugodno se igrala s malima, učeći ih plivati. Uto iznenada doleti švraka, te pograbi malo, nevjetšo pače i odnese ga. Paika papakala od žalosti I povede pačiće kući. Poslije malo vremena gledam, kako ista patka ulazi u vodu s pačićima, te ih po redu sama kljunom tura pod vodu. Nakon pol sata opet je iz zasjede doletjela švraka, ali kad Je htjela malo pograbiti, pače zaroni u vodu. Prije nisam vidio, da je patka mlade zabadala u vodu, već kasnije, kad je uvidjtla opasnost od razbojnika, Taj me je slučaj veoma ganuo, a misllm. da je zanimljiv, jer se vidi, kako nevolja 1 životlnje potiče na mišljenje i obranu. Domišljat pas. Zagrebačkoj ,,Prirodi“ piše jedau gospodin iz liidže: Išao sam dnevno sa svojim prijateljem poslije ručka u kavanu, te bismo sjeli za naš stol. Prijatelj je vodio sa sobom svoga vjernog psa Vukana, koji bi odmah legao pod stft, liaslonivši glavu na svoje šape, i drijemajući čekao, dok se dignemo. Jednoga dana, prišavši našem stolu, opazimo, da pod njim drijema neko tudje pseto, a naš Vukan očito uzbunjeu, što mu je nepozvan gost oteo mjesto, nemirno je nekoliko puta okolo stoia obišao, a zatim odjednom ode k izlazu I stade lajati tako, da se ouaj pas odmah prenuo i skočio tamo (kao što so obično psi kupe. kad iznenada lavež čuju). Vidjevši to Vukan, brže potrči k nama i mimo legne (po običaju) na svoje mjesto. Taj slučaj zaista govori, kako je pas prije oštroumno proračunao, kako da prevari neprijntnos došljaka. Novi električni urcdjai zu kuliinje. Dok se dosadanja električna kuliala (grijalice) osnivaju na grijanju žice (,.otpora“) električnom stnijoin, u novom američkom uredjaju. koji služi naviastito za kuhanje jaja, grije struja neposredno samu vodu do ključanja. IJ donjem porculanskom dijelu ovog aparata nalazi se uski valjkasti prostor sa dvije ploče od ugljena „elektrode“), kcjima se struja dovodi. U taj prostor dolazi voda, koja se strujom grije. Nad vodom jc širi prostor, tako velik, da se u njem na izbušenoj ploči inože namjestiti nekoliko jaja; svako jaje na jedno probušeno nijcsto. Porculanski dio ima na obođu žlijeb, u knji dolazi mctalr.i poklopac u obliku zvona. Aparat radi na ovaj aačin: Donji se vaijkasti prostor napuni vodoin. Tim se ujedno dobio spoj struje, koja grije vodu do kljnčanja. Isprva se pare kondenziraju na površini hladnih jaja, odaklc se vraćaju medju elektrode. Poslije nekoga vremena, kad su jaja dovoljno ugrijana, kondenziraju se pare samo na nutrašnjoj stijeni metalnog zvonn, odakle nc padaju medju elektrode, već u obodni žlijeb. Budući da Je thn nestalo vode medju elektrodanta, struja se sama prekida. — Za kuhanje je dovoljna vrlo malena količina vode: za 3 jaja dovoljua je žlica vode. Ako se odmjeri prava količina vode, aparat se sam isklopi u pravom času, te nema nepotrebnog potroška struje. Apara; se može još upotrebiti za kuhanje mlijeka u bočicama. za sterillzlranje predmeta spomoću para 11. d.

U gost ma kod — kanibala. Znameniti sabirač kaćuna (orhideja), Micholitz, koji je obišao mnoge tropske krajeve, da sabere za trgovinu sve moguće vrsti ovoga najdivnijeg bilja, pripovijeda, šro mu se desilo na Novoj Ouineji. Tražlo je neku osobitu orhideju, koja raste na drveću uz obalu, a na pećinama, gdje Papue sahranjuju kosiurove mrtvaca, s kojih su pojeli meso. Na jednom takovom strašnom grobištu našao je Micholit^ hiljade skupocjenih orhideja, koje su rasle medju kosturima. a i na njirna. Korijenjem su posve obavile kosti i lubanje, te se samo mučno moglo osioboditi orhideje od tih neugodnih privjesaka. Različiiim darovima sprijateljio se Micholitz s pogiavicom Papua, pa su mu i oni sami pomagali kod posla. Neki Papuanac, koji je nosio teret orhideja; nesretno se spotaknuo, tc je slomio obje noge. Drugovi ga odnesoše cdmah u selo, te ga polegošc u kolibu poglavice. Micholitz se ponudio, da ćc mu pomoći, ali mu zahvališe na pomoći. Poglavica je rekao. da će se sam pobrimui za ranjenika, kako najbolje može. Evo kako se pobrinuo: slijeđeći dan, kaže Micholitz, isporuči mi prvi doglavnik poglavice poziv k ručku. Znao sam, što se dogodilo, jer sant znao, koliko voie ovi Kanibali „dugo prase“ — tako zovu svoju ljudsku žrtvu. Nisam se usudio ot'kloniti taj ljubazni poziv, tek sam se ispričao, da dauas moram jesti saino bil.e, a nikako meso, jer bi se inače duh mojih predja užasno osvetio meni I čitavom plemenu Papuanaca. Time sam se barem očuvao od toga, da ne moram jesti s njima. Na mjestu gozbe sakupilo se čitavo selo. Žrtva je već bila rasječena, a u nekoj velikoj jami žarilo se kamenje na vatri, medju koje su stavljali komade ntesa zamotane u Ilšće I obavite glinom. Kad je bilo ispečeno, jeli su svl najvećom slastJ, te su razuzdano hvatali vanrednu tečnost „dugog praseta". Mncgo tne je pregora stajalo, da zatomim srdžbu i ogavnost tog čina, te sam mučno gonio vodom moju biljevnu hranu. Za gozbe sažalio ml je poglavica, da nije nikako mogao da mi servira pečeno dojenče, koje je mnogo slasnije od odraslog „dugog praseta". Moje su poslanike otjerali. Majke, čiju su djecu preiraživali, i koja su im se Činila masna i okruglasta, nalupale su ili, i otjeraie ih.'rjj . Pr.

Ođredbe za putovanje u Švajcarsku Po zaključku saveznog v:y-ća izdala jc š va^ .arska vlada novc odredbe, koje se odi.osc na dolazak stranaca, da bi ovc mogla pogranična policija kontrolisati. Prema tim odredbama potrebni su dalje navcdeni dokumenti za prelaz na švajcurslto zcmlj’Št«: 1. Pasos, iz njega se mora jasno vidjeti, čaji jc podauik onaj koji putuje, kao i rr -jućnost povratka u d uiMjmiu, Na pasdšu mora hiti viza po^lanika ili konzuia, nadiežnog za ono mjesto, gdje jc putnik u pos!jeđuje vri.jeme stanovao. 2. Ima se predložlti izvdd iz kaznenog registra ili svjcdočanstvo vlasti, nadležne tarno, gdje je putnik stanovao za vrijeme posljeđnja tri mjeseca. 3. Dokaz, da ge nc može ništa prigovoriti n-r-'k'’ zbog koga sc žc7i putov»ti u Svajcarsku. 4 Dokaz, da ima đovoljno novćacih Bredstava za havljcnje u Svajcarsboj. Ovim putem se stanovnišcvu stavIjaju do znanja nove švajcarske odredbe. Ujedno se javlja, da se osim molbe za dozvoiu putovanja u Sv jcarsku, — sa takBcnom markom od K 2, — koja »e putem okružnog zapovjeđnlštva ima uputiti vojnoj glavnoj guberniji, — fena uputiti zaeebna moiba švajcarskom poslanstvu u Beču za ^ozvolu bavijenja na švajcarskom zcmijištu. Ova molba ša'j: se 6vajcarr-korn poslanstvu tek onda. k-d s" dofci* je dozvola od vojue gla\-ne gubem'je. Odj-’e-jp za putnice (Passamt) imaće đa da đozvola, izdab’ - -ajama, izda pismeno, što ćc posluzlli kao pri’.og molbi, što treba d» s« uputa švajcarskom poslanstvu. C. 1 k. okruž. zapovjcdništvo Beograri. V. ođ. br. 3012/1918. Skupljnnlo zapušača. U sniislu naredbe VOO. od. 5, br. 5981 od 3. marta 1918., rekviriraju se niže označene vrste zapotšača i plute. One će se za novac prodavati središnoj upravi za skupljanje u Beogradu. 1. Piuta (nepreradjena); 2. Ukrasna pluta; 3. Predmeti od plute: a) već: predmeti kao piloče, kolutovl, prstenovi i t. d. novl ili još upotrebljivi. b) zapušaei za flaše i burad: novl, bez razlike veličine, c) otpad od plute, t j. fabrioki otpaci i izlomljeni zapušači. Ko ne postupi po ovoj naredbi, biće kažnjtn novčano do 1000 kruna ili zatvorom do 3 mjeseca. Okružno zapovjedništvo.

Posiijednje brzojavne vijesti

OROF HERTLING O NOVOM POLOŽA.IU NA ISTOKU. Kb. Bcrlin, 18. marta. U današnjoj sjednioi Reichstaga pretresani su na prvorti mjestu ugovori o miru sa Rusljom i FLnskom. Državni kancelar grof H e r 11 i n g od; žao je govor, u kojemu je prije svega podsjetio na rtiski prediog o miru i na tok pregovora u Bres.-Litovsku. P o t v rdio je. da je nadležno tijelo u Moskvi usvojilo zaključeni ugovor o miru. Vdi, da Njemačka i ne misli da suzbija opravdatte težuje i želje današnje Rusije, oslobodjene od carizma. Prelazeči na sadržinu ugovora o miru, naglasio je, da u njemu nema ratnili tnoškova i drugili odšteta. Sto se niz ruskih ivičnih 'pokrajiina izdvaja iz Rusije, osmiva se na volji tih zentalja, koju je prizuala i Rusija. Najdalje su stvari napredovale u K u rI a n d i J1, koja je preiko deputacije svoga zemaljskog savjeta izjavila da želi tijesnu vojnlčku, političku 1 privrednu vezu sa Niemačkom. Kancelar je, veli. u ime canevo, priznao nezav|snost Kurlandljeisaradošću i sa zahvalnošću je primio znanjti želju te zemije sa vezom sa Njemačkom. Sto se tiče Litavske, to je tamo već prije gođinu dana donesena siična odluka, pa kancjelar kiućih daata očekuje deputadju I tamošnjeg zemaljskog savjeta. Stvari u Livlandiji i Estonskoi stoje nešto dmgačije. One će prema članu VI. ugovora hiti zaposjednute njemačkim po'irij 'kim v'!as ima đokle god vlastitim državriim us'anovama ne budu mogl« obezbijedi'i svoj t si -urnost. Govoreći o Poljskoj nagasio je grof Hertling, da su Njcmačka i AustroUgarska već 5. novcmbra 1916. c jelom svajctu objavile nezavisnost Poliske. No pored svih doeadanjih vrj dčkiu i političkih uspjcha do svjetskoga mira još nijc došlo. Još jednako oslale sporazumne državc hoće da prođuže rat. Njemačka je voljna na nove žrtve, a'i kao što je kancelar rekao još 24. februara, o5govomost za dalje p.olivanje krvi pašče na one, koji su to tražili. RUSKI POSLANIK U BERLINU. Kb. Petrograd, 18. marta. Za ambasadora u Berlinu postavIjen je bivši pTeds-jednik ruske delegacije pri pregovmrima o miru, J o f f e. Razoružan je preobraženski gardijski puik, jer se sumnjaio, da je raspoložen protiv revoludje. HOLANDIJA PREMA NEČUVENOM NASILJU SPORAZUMNIH SILA. (Narofiti brzojav „Bcr.cr iđsiuli Novina“l " 1 Haag, 18. marta. „Vađcrland*' javlja: Vanre'đna mlnistarska sjednica u subotu tiaj ila je od 7.30 do 12.15 sati. Ne objavljujc se ništa o donescnim ©đhikama. Bi'o bi razumljivo, veli list, ako bi Holandska odbila da stupl u pregovore, koji obnhvit' jj prjetnju za Holanđiju. No s obzirom na sadanje stanje stvari, prirodrio je što holandska vlada u interesu zašti'c svoje flote preuzima pokušaj da đodje đo sporazuma. HOLANDSKA PRIMILA ULTIMATUM SPORAZUMNIH SILA. Kb. Londou, 18. marta. Reufer javlja iz Laaga, da je holanđska vlada na osnovu slvarruh razloga prilnila uslove saveznTćkih vlada •aturvz n vAopojq qpjspTnqoq. ngarjodu o nu za. životac namimice. ENGLESKA U ŠKRIPCU. (Naročid brzcgav »Beoeradsidh Novtna".) Kotterdam, 18. maria, Pariskl listovi javljaju iz Londona, đa je Lloyđ Gcorge u jeVom razgovoru re"kao, da bi svakl, ka'da bi znao ftoliko je o z b i 1 j n a ratna se uacija, uvidio, đa je vladi potrcbna potpora c jelog naroda. U toku iđuće nedje’jo, rekao je, don ; jcćc se odluke od najvećeg značaja za opstanak cijele bnt&nske i mperi je. NOVA KONFERENCI.JA SPORAZUMNIH SILA. (NaročiU brzojav .Beoeradskib Novtaa**.) Rottcrdam, 18. marta. Clćmenceau I Orlando otputovali su u London na vovu sporazumnu konferenciju. Sva tri predsjednika miiiistarstva obvezala su se, da kod svojih vlada obezbijede prijem dcnesenih odluka. STRAHOVITA EKSPLOZIJA U BLIZINI PARISA. (Naročltt brzojav „BeosradsfcRi Novtaa“.) Ilaag. 18. marta. Eksplozija, do koje je došlo u blizinl Parisa (a o kojoj smo javili već u jučerašnjcm broju, Op. Ur.) bila je upravo katastrofalna. Broj mrtvih i ranjenih iznosi najmanje 1500. Ootovo nijedno staklo u Parlsu nije ostalo čitavo, čitava sela su uništeua, mnoge su zgrade u Parlsu demoiiran e. Neka mjesta izgledaju k a o d a su bombardovana iz najtežih topova. Eksplozjja je bila tako jaka, da je jedan željezmički voz sišao sa tračnica. (Detalje o ovoj »iTahovitoj nesreći donijećemo n smtrašnjem broju. Op. Ur.)

ENGLESKl PODANICI OSTAVLJAJU RUMUNJSKU. Kb. Berlin, 18. marta. „Norddeutsche AllgemeP, ne Žeitung" javlja iz Moskve, da je konzu! u Jašu naredio tamošnjim engleskim podanioima. da se spreme' za odlazak. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlln. 18. marta, Službeno se javlja: U srednjem dD jedn Sredozeminog mora naše su podmornice potopile 6 pamih brodova i t jedrilicu sa ukupno 25-000 tona. REZULTATI POOŠTRENE DJELATNOSTI PODMORNICA. (Naročltl brzojav „Beozradsklh Novtna") Ženeva. 18. marta. „Temp s“ sa žaijenjetm utvrdjuju, da zltog pooštrene djelatnosti podmor-. nica u kanalu La Manche opet na* glo opada francusk! pomor« ski saobraćaj. SUDBINA SPORAZUMNIH POSLA* NIKA U RUSIJL Kb. Lugano, 18. marta. , „Corriere đella Sera'* javlji, đaC frarni«ki, tal jmsk', belgij ’ i s p?!i, por<, tugalski i grčki diplomate, koji su otpiftovali iz Petrograđa, sa svojim vozora još jeđnako čekaju u Tajali, 40 kilorne* tara od Tamasara. Vose pregovori s*i crvenom; i bijdom gardom, ne "bi li se za-; ključilo prdmi je od 24 sata, za koje bjf vrijeme diplomati prošli borbeou linijiti za Svedsku. SUZBIJANJE REVOLUCIJE U FINSKO.I. Kb. Stockholm. 18. marta.\. Prema izvještaju što ga je dobiloi ovdašnje finsko posianstvo, preduzeoi je general Mannerheim opštui ofenzivu sa vrlo dobrim us' pjehom. Zauzeto je H e i n o 1 a <i zarobl.ieno je 3000 crvenih gardista.

S a 1 a Nikad više. 'Neki gospodin toctijao se po Tetft^ pa kako nije bio vješt, to pokliene, padnef i razbije nos. — Vi se sigumo đanas prvi put tx>ciljate? oslovio ga drugi športista, koji, 1 mu je pornogao đa sc digne. — Nc prvi put, nego posijeđnji putf U škotf. — ođgovorio mu je ovaj. a ■ Nasiavnik: — Da nemam oČ ; ju, ne bih mogao giedati. Je li tako Milane. Milan: — Da, gospođine. Nastavnik: — Bez Čula sluha ne h3i' mog.io čuti. Je Li tako Mi'.ane? << Milan: — Da, gospodine. Nastavnik: — A, da nemam nosa?Sta onda? i — Onda, onda nc biste moglj šmrkalć burmut, — odgovara odsječno upitan učemk. c 0 tz:

U poslu tterada, ^ Gospodar: — Gdje ste DragutBto?# Sta radite tamo u dvorištu? Pomoćnik radnje: — Ne radirtl ništa. Gospodar: — A gdjc ie Dušan? . Drugi pomoćnik: — I ja sam ova« mo. Pomažem Dragutinu. Gospodar: — Dobro, kad svršitA dodjite u radnjit. Niegova oštroumnost Casnik. dižući so iz postelje: Je li, Martine, kakvo je vrijeme napoljit? > Posilai: — Gospo'u katpetane, tačno vam ne mogu reći. Jer, tako pljušt? kiša, da ne može čovjck ni n nebo pogiedari. » ,

U zrcalo oldl svaka Ulepa domt kollko je lJspSa, ako upotrebljava Diana Alabaster puder I Creme Mala doza 111 lonćlć K 2*—, vellka doaa iil loniić K 4*—. Može ae posvuda dobitl. Olavno prodavalištc: »Dlana** Hendefs A. G, Budepest. V. NAdor utcfl C 5