Београдске новине

Strana 2.

Utorak

BEOORADSKE NO\lNE

Grad i okolica

Velikl priloR za „Crvenl krat".

Đnevol kaiendar Uanfls )c ntorak 10. marta, po Btarotn 0. marta. — Rlmokatollcl: Joalp, ur. bl. Dj. Marije; pravoslavnl: 42 muC. u Amoriji. Casnička i CinovničKa kasina otvorena )c poćam od 15 februara do 11 satl u noći. C I k. vojntčkl dom: Cltaonica, aoba za plaanjfe I Igranje, kantlna. Otvoreno od 7 satl izjuira do 9satl uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Klnema'. 0 );raU : Voini klno u Kralja Milana ulicl br. 56 (Koloscum): U 4 i 6 aaii posiije podnc te u 6 sati uvccc prcdstave za giađjanstvo. — C. 1 kr. g r a dja nski kino na leiazijama br. 27 (Paris): U i aatt posllje podne i u 7 sati uvečc opStc predstave. beograđskl orfcum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard): Početak predstave n 8 satl uvećc. Bibllotcka za pozaj m icu (Bal ianska ullca br. 1, Hotcl Moskva). Otvorcna «d 10—1 sat prtjc t od 3—7 satt postfje podne. Noćnn slufiba u ljekarnama: U vremenu od 17. do uključivo 23. marta vršiće nočnu službu u Beogradu ovc ljckarnc (apoteke): Dr. Panič, Saboina ulica 77; DeJini, Knez Mihajla ulica 1; Ntkollć. Btloljska uUca 2; Protlć, Kralja Mllana nlica 87. Saobraća) na ratnom mostu izmedju tseograda i Zentuna obustavljen jc svaKog dana od 7—8 30 satl p.ije podne od 12.30 —i sata poslije podne. Posjei bđicsnika u botnicama: U ’ bolnicl .Brčko*: od2—1 eata posiijc podnc, 'l) bolnici n Braun u : od 9-30—12 sati pri|e podne i od 2—» sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnid: u utorak, će* Ivrtak i nedjelju od 1—3 poslijc podne. Kužna bolnlca: Pcsjeta nije dozvoJjena. ObavijeStcnja o bolc3nicima dncvno od 11 do 12 sati prije podne naulazu u baštu bolnlčkc zgrađc sa strane VldmsKC ulice. ftaspoređ bogosluženja i pričešćivanla ućenJka-ea gvUu škola beo&radskih u toku ove prve nedkHe uskršnjeg posla. U tok\i ove pivc nodjelje veiikog po obatiće se u Bvima ovd. crkvama bogosluženje sn prifešćivanjem ućenika-ca po ovom raspo cdu: 1. u srijedu pvcdj&cisvećenft liturgjja u 10 sati prijc pođne; 2. u petak prcdjeosvećeua liturgija u 8 Bftti ptije podnc tsa pričešćivahjem. otenika-en, osnovhih škola i to: e; u Sabomoj crkvi — đorćolska ško4a i III. i IV. razrođ palilulskc oanovne SUcole i đjeca iz gluvo njemog t ' i; b) u Vaznesenskoj crkvi — škola u ireljicc Natid je uliei i djaci gubernijske 4kok, c) u crkvi sv. Save — škola a Makenzijevoj ulici; d) u crkvi sv. Marka t— škola in srnederevskom drumu i L i II. razreu paliiuiske osnovne škofe; e) u Topčiderskoj Crkvi — djaci iz jmternata topčiderskog za siromašnu i jpapuš enu djecu; 3. u subotu liturgija u 8 sati prije podne sa pričešćivanjem ueentkaca sredtjjih škol.a i to: aj u Sabomoj crkvi — učeniei c. i k. nrnške realne gimnazije > učeniei ee opStinske trgovačke akademije i L, u Va—iesenskoj crkvi —- učenice ienske privatne gitnnaz'.jc. Napotnena: Preujeosvećena lituripja u toku 8vele četrdesetniee sr.jedom i petkorr. u svima ovuaš jm c.kvama sluiiie se izjutra u 8 snti a ptaznicima i neSdje'.jamu. kao i obično u 0 snti pri je pođne. Crkva sv. Nikolc — za beogradsku sirotiojii. Lrkva svctog Nikole na Nrivom grcbiju prtložiia je sirotinjskom odjeienju opšttne grada Beograda svotu od 13 kruna, koju je svotu prikupila na tas za vrjjeme bogosluženja, kao svoi riiiog za pomaganje sirotLnje beogradske. Opštine nidovašnLka, on iđ ka, desička i majuNka (šabaćki okrug) opet su prikupilc veliki pri og za „Crveni KrLt'* i to je po K 447,86 upttćeno ausL j ;om „Crvenot. Krstu" i ,, r Wenom Krslu“ zemalja sv. Slj:pana. I na ovom m'jestu 80 darivaocima izričc nnjtr.pbj V- 1 b«?t, Narodtic dobrotvorue predstave. (,,K od bijeloga konja“.) Danas se u 8 sati uveće pouavlja uspjela Blumethal-Kadelburgova šaia „Kod bijeioga konja“, koja je sa svojom starom i novom i>odjelom uloga prijatno raspoložiia publiku prigodom prve izvedbe. Nekoliko loža i sjedišla još se umože dobiti u knjižarama S. B. Cvijanovića i ,,Jugo-!stok“ (SfidOsi) na Terazijama. Treći put se izvodi ova Lsta komedija u s u b o t u dnc 23. c mj. u 8 sati uveće. Izmedju činova svira c. i k. gamizonska muzika pod osobnira ravnanjem g. kapelnika Piro-a. Uiaznice za subotu prodavaće se od sutra u pomenutim knjižarama. — O. Oustav A j z e n k o 1 b, koji nije mogao dobiti ulaznicu za prvu predstavu „Kođ bijelog konja“ priiožio je kod kase lft K kao svoj priiog za beogradsku sirotinju. „Veselo veće'*. U korist akcije £a raluc kuhinje, koja Btoji pod protckloratom Njezinog Vcličanstva carice i kra'.jice Zite, održuće se 27. ov. mj. za podčasnike, vojnike i njihovu rodbinu i gostc, u dvorani ,,Kasinc“ kabarctno „veselo Yeče“ kao 12. dobrolvoma preditava c. i k. stožcrnog odjelcnja vojnc glavne gubcmije. Ulazuc karte po 6, 3 i 2 K ttiogu ee <to,j.t: u kujiŽari „Jugo-Istok". Za časriike I nj ovu rodbinu ložc su i sjedakv u orkesiru rezcrvisana i mogu se predbro’ifi na teietonu pod br. 217. t Olga Panić. Oigakći Ljubicei dia Luke J. Panića, apotekara, preminula je poslije dugoga i teškoga bolovanja 16. jaauaia ove godine na Leysinu, u Svajcarskoj, gdje je i sahranjena. Produženje vožnje električnog tramvaja. Od nedjvljć 24. marta bi6e tramvajski saobraćaj na svirn prugama p r o d u ž en. Tako radnun dasiom kreću posijednja koia na pruzi br. 1, sa Kalemegdana u 7 sati 30 tninuta uveće (nedjeljom u 8.30 uveče), sa Makenzijeve u 7 sati 55 minuta (nedjeijom u 8-55); na pruzi broj 2 od vojno-gradjanskog odjelenja u 7 sati uveče (ncdjeljont u 8 sati); od zgrade južne vojne željeznice (Hotel Bristol) u 7 sati 10 niinuta (nedjeljom u 8.10:) na pruzi broi 5 sa Trkališta u 7 sati 40 minuta uveče (neidjeljom u 8.40); sa Terazija u 8 sati 30 minuia (nedjeljom u 9.30); na pruzi broj 6 ođ zgrade gubemije u 7 sati 30 miimta (nedjeljom u 8.30); iz Topčidera u 8 sati (nedjeijom u 9 sati). Poćetak saobraćaja u jutro ostaje kao do sada Arpatižik. Ekoncnino odjeienje opšiine grada Beograda izdavalo je gradjanstvu za ličnu upotrebu arpadžik. Svako, ko je htio da zasije svoju baštu Inkom. dobio je dovoljno sjetnena, Nestalo jagujeia. Iz jedne kuće u Pozorišuoj ulitd nestalo je juče u podne dvomjesečno jagnje, Čiji je prednji đk> (glava, grudi, ledja i trbuii) bijel, a stražaiji cm. Ko išta zna o njetnu, neka dostavi policip. Prodaja slaninc. Ovih dana otpooeće prodavnice životnih namimica opštine grada Beograda prodaju s 1 a n i n e gradjanstv’u za iičnu upotrebu za mjescc mart. Ovom prilikom davaće se slaniua, a

Idućeg mjeseca davaće se gradjanstvu ma/ . Reoni opštine grada Beograda dobili su kupone za mast, po kojima će se mas: izdavat! i već su ih otpočeli gradjanstvu Izdavati. Kada će otpočetl izdavaaije slanine. na koji način i na kojlm mjeistima. objaviće se naknadno ovim putem. lzgubljcuo. Posilni pomenika Steidla, na službi pri njemačkoj inspekdji ratniekih grobIja izgubio je u nedjeiju budjeiar (novčarku), u kojoj je biio 50 do 70 K gotovog novca, legitimacija za nabavku petroleja, dvije priznanice zavoda za odijevanje (Kon!ektio»isanstalt) i raznili pisama. Umoljava se onaj, koji bi našao ovaj budjelar, da ga izvoJi predati vojno - policijskom komesar i j a t u, Miloša Velikog ulica 20, soba broj 29.

Istorijski kalendar Hebbel. — 18. mart 1848. gođlne u Berlinu. 100-godišniica Petra Preradovića. Na jučcrašiijl dan, 18. marla 1813. gedinc rodjen je u Wessclburcnu ujemački književnik Friedrich Hebbel. Hcbbcl je najviše po~nal po kso v Lii dramama, od kojih pominjemo: ,,.HvlLh“, ,,Maria Magdalcua ', „He.odes und Mariaiune", „Dic Nioclungeu“. Hebbel j3 umro « Beču 3. đeccmbra 1863. godine. Njegova bu cjelokupna djela izd1891. gcdine, njegova prcpiska izdata jc 18^0.,92. godiiie. O njcn.ii -u pisali Kuh i dr. — 18. marta 1848. godine izbio je u Bcrliuu ustanak, koji po svome obimu, a naročilo po svo jim posljidirama nijc imao onoliki o.-iui kao pariska februarska r-volucija, koja je u mnogome da!a peKlstrek za nj, ali koji jc ipak ‘ isfcao dosta žrtava. Lvo u nckoliko riječi predistorije ovoga ustanka: 3. fcbraara 1847. godme bio je pruski kralj Friedrioh VVilhelm IV. 8azvao sialešku skupšt.nu, Uv. ujcdinjjni sabor („vcreiiiigler Laudtag"), kojemu je '-svojevo jno ustup o savjetođavj'.s g as p i zakonodavstvu, a rijcšavaj Ci gias u pitanjima porcza i državnih zajmova. Sto se pak potpunog uvodjenja ustavnog života u rrackoj tičc, to je kralj izjavio, ,,đa ne žcli, đa komadom bart jj (t. j. pi anini ustavom) budc odvojai od svoga narođa“. Jula mjeseca isle godine buuu odiožene sjednice ujedinjenoga sa..o;a. Zliog tešk.h ekonomskih prilika, fzazvanih ,ošom žetvom 1817. godinc nezadovoljstvo j3 u jesea te godine sve više raslo. Učestale su dcputac'je i kdiese kra.ju jz eviju kia,eva zemlje, u koj.ma se tražilo uvodjenje ustavnog života. U to dodjc februarska revoiuciia u Pariru 1848. sodine (c kojoj smo na ovom mjest'a već opširao pisau), koja još većma uzbuni duhove. Tome su mi.o' T o doprinjeLi 6taani eiementi, koji su po svršenoj revoluciji došli u Bsr.in, da ovdje agituju. Msdj.u njima je bilo dosta iskrenili poUtičhih idealista, ali je bilo dosta i avanturista, pjofesionalnih agilatora, koji su želiii ,,u mutnom loviti ribu“. Prilikom velikih zborova, koji su čceto održavani, dolazilo je u v.še maha do gukoba sa vojskom. Uzbuđjenje đostiže gvoj vrhuuac, kada je iz Beća stigao glas, da jc pao Metternicn, koga gu njemački Kberalci smatrali kao glaraog pro.ivnika nacijonainog i ustarmog preobražaja njemnčsavezs^ Tada kralj Friedrtch Wilhelm IV. fciulboricsuog 18. marta 1848. gođine izdade proklamadju narodu, u kojcj mu nagovještava važne reforme u Pruskoj i cijatoj Njemačko, dalje pretvaranio saveza u saveznu državu sa narodnim prcdstavništv'om itd. latogu d;ma nude objavJjeno, da je primljena ostavka Eichhorr.ovog kabineta. Interesantno, da su fcada stvari tekle isto oaako, kao u februaru i l'u i u. i\ao što je U Parisa bila n&stala opšta radost na gias o padu omrznulog Guizotovog kabineta, kao šu> su

19. iu*rt« 1918. tamo osvjet javali domove i .;! c 1. krar lju Loui. u i . Lppe u, dok niD jeđan nesrelan slučaj pretvorio opš.u n roJnu ladosl u pobunu, prolivanjc krvi i bratoubilačku borbu, tako Je i Beil.n likovao, kada je izarh pomcnula proklam.idja. Oduševljenje i razćlragane mase požurfše prrd dv da zalivule kra.ju. Kraij izidje na balkon i tu usmeno ponovi i potvr h sve ono, što je o j ;v.je.io ti proidamaciji. Sada pak naslade kobni incidenat: Kako se nepregledna svjetina svc bližu tisk.da dvorskim kapijamu, počclu j-' u gunguli neho.čno potiikiva i \oj i ki s ražu, postrojmu pred kap jama. I sl jsd nekog nesporazuma dvoj.-a v j ik, ij a ša pnške, što je izazvao o.š l metež. Agitatori iskoristiše ovaj dogadj.ij i stau .šc širiti po oij.lom grudu vijrst, da je preil dv om došlo do čitavog jaokoiju. N je bilo teško uzbuni.i lako razđmž j ve uarodnc masc. Na sve se stranc zaoriše uzvici: „Izdaja! Na oružje!” Za Čas se u pojedinim krajevima grada podigoše p:eko 200 barikada. za koje su tajni agi.atori već unaprijed bili pripiemili materijal i sada otpoče krvava borba sa vojskom. Buntovnlci. medju kojima su se isticali studenti. bili su slabo naoružani, ali dosta mnogobrojni i razdraženi do fanatizma. U krvavoj bcrbi moradoše trupe zauzimati ulicit po ulicu, pa često i kuću po kuću. Najzađ u zoru 19. marta trupe potiskoše buntovnikc iz glavn.jih ij tova, grada i vaspostav.še mir i re<L Sada je pak kralj Friedrich Wiiheim, po srcu vrlo dobar čovejk. koga je boijela prolivena gradjanska krv, htio pokazati svoju dobru volju: naredio je trupama, du napuste Berlki. a zaštitu nua i reda povjerio je tzv. narodnoj gardi, koja je viadara dosta iabavo š.itila od uvrijeda rulje; objavk) je pomirljivu proklamaciju upućenu „Svojim dragim Berlmc : ma‘'; obišao ie na konju, opasan crno-crveno-ziatnom (tada opšte njemačke narodne boje) ešarpom berlinske ulice. na kojima su se još poznavali tragovi krvave borbe; dopustio je. da se palata njegovog brata Wilhelma (docnijeg kralja i cara Wilhelma 1.). k pji je zbog svoje vojnlčke odiučnosti bio omrzt kod ekstremnih elemeuata, a koji se po želji bratovljevoj bio sklonio u Engiesku, — proglasi ..naroanom svojinom". No radikalna štampa je i dalje dražila narod, te ga mje umirila ni opšta amaestija, izdata 20. marta, ni pozivanje Arnim-Boitzeaiburgovog ministarstva na vladu. Dok su časnici i vojnici, poginuli u uličnoj borbi, sabranjeni u tišini, kralj je pris.ao, samo da bi pokazao narodu, koliko žali prolivenu krv. da sa dvorskog balkona gologlav pozdravi svečani sprovod 187 poginulih gradjana. No prilike sn s a u Pruskoi kroz oekoliko mieseci opet potpuno srćdiie l ustavno se pitanjc daljc razvilo mirnim i zakonitun putem. — 18. marta 1913. godine poginuo jeuSolunu od ubiiačke ruke grčki kralj Gjorgje (Georgios) I.; pojedinosti ovog dogadjaja iz skore prošlosti još su u pameti svakom čitaccu. Danas se. 19. m a r t a 1918. g o d ine napunilo ravno sto godina od rodjeaija velikog br\'atskog pjesnika Petra Preradovića. Tim povodom đanas u našem listu iziazi naroćiti prigodn! feljton, a mi ćemo se ovdje u kratko osvnnuti na život pjesnikov i njegova djeia. Preradović se rodao 19. marta 1818. god. u selu G.rabovnici u bivšoj gjurgjevačkoj šestoj krajšikoj puiiovniji. a sada bjelovarskoj županiji, Skolu je učio prvo u Grubišnom poiju, zatim u Gjurgjevcu, pa je posiije otišao na tadašnji voinički zavod u Bjelovaru. Svršivši ovu školu primljen je na vojnu akademiju u Bečkom Novorn Mjestu („Wiener Neustadt“-u), gdje se vrlo dobro učio i gdje je pooeo pisati pjesme na njemačkom jeziku. Za vri-

savremenika svoga pozaiaje samo jteduu jedinu riječ — ,,polja!“? Pored toga Preradovićev je „PutBik“ l v o j n i č k a pjesma. 1 sfun vojnik-granićar, poznavao je Preradović u dušu svakoga vojnika i pjevao mu od srca srcu. Evo baš u ovom sadanjem strahovitom ratu, ko da je kadar boije orisati sve misli milijuna i milijuna ratniku, što sc svakoga dana sa uzdahom isjećaju Ijjepih prošlih dana kod porodlčnih gnijezda svojih? Ko da jače ispolji i istatkitie p a t n j e umornih vojitika. što več tako dugo svuda goli kamen gaze po krvavoj pustinjl?, »ijihovo pouzdanje u bolje dane. kada će. vrativši se u domovinu majku sreće od radosd suze liti i do vijeka njeni biti?, — njihovu želju, žudo i u, IJ u b a v i m o 111 v e. što ih svaki dan šaiju Višnjem Tvorcu, da već jednom svrši sva ta grozota i oni se u krugu svojib milih i đragih posilje tako tegobna i duga ratnog puta mogu odmoriti pod mirisavom otadžbeničkom Kpom? . . . Preradovićev je „Putnik“ tako jstinski odraz Ijudske i uarodne kalvarije, a Preradović pjesnik prošlosti i budućnosti . . . Kao takvora u hrvat*kom će mu narodu. kogi će mu i danas na stotu godišnjicu njegova rodjenja, okititi grob svježim s v o j i m cv'.iecem, ostati vječan spomea!

Milica S. Vlatkovićeva, Donji Lapac: Našto je Čovjek nalik! Svojevremieno. obećala sain, poštcvanim čitaoclma veoma karakterisilčnu pjestnu, uašcg pjesnika iz uaroda, Ličanma, Radc Radakovića, koju pod gore naveđemm naslovora iznosim. Ova glasi: Kad na pravJe klupu sjedatn, i u tiarod ok6m gledarn, Kako ljudi sebe more, 0 drugome, kad govorc! 1 to uprav* onda budc, Kad ga nije, da se branil Tko će sunca znati jakost, Tko izmjerit* ljudsku pakost? Nitko nezna, nit* je vičan, Na koga je čovjek sličan! Covjek nije ništa drugo, Da no mrslim o tom dugo: Već tnašina davne dobe, Sastavljena od pakosti, I nevjere, jake zlobe... Sto postoji vijekom vazda. Sagradi je Svemoć-gazda. I) zraku je skova, skaji, I na cmu zemlju svali, Natrpa je trunja punu, I otrova u nju sunu... • Sad nic muoge utisli mučc Da upitam druge Ijudc Što visoke škole uče: Moie li se drugč'je reći U' Ispod tog kud uteći?

P a b i r c i ZNAMENITI LJUDI. ćuvcni njcmački pisac Berna iežao je la :iničkoj postclji. Na nekoliko dana prcđ smrt posjcti ga ljekar i, <la bi ga unckoliko uljesio, rekao ura: — Danas mnogo lakše kašijele. • — -'V jc oa čudo, jer sam se cijelu noć vjeFbao, — odgorrori mu Berne. • Friedrich V., kralj danskL putovao jc godinc 1760. kroz Holandju. Kada je stigao u glavru grad Amsterdam, đobijc pisrnn od ncke Učnosii, u konie ga uvjeravaše da mu je rodjak po ženskoj lozi. Kralj odmah podjepa to pismo t odmah odgovara urugitn pismorn: — Sada inkoguito putujem, pa so zato i vi, drag* lodjačc, držite r.a s«ada inkognito. Cijelom svijetu poznait slavui Volter imao jc nekog rlosadno' susjcda, koji mu je često dolazio i zapitkivao ga o budičerau Jeđuom Volter, stojeći kod otvoienog prozora, primjeti »! a se ulicom uputio nj-—taj dosađni susjed. On mu još s prozora đoviknu: — Gospodine susjede, ama boš ništa ne znam da vam kalem o onome, Sto ste nanmiK da me pltate. • ' Stari Rimljariin Marko Prisk, gbog • •voje nvidjavnosti | u istorif

poznat pod imenom Calon Stariji, rekao je ’ ovo: >— l'amelan čovjek ima više kortsti od hidjaka. Jer pogiježke ludine služe pan,etooni i* pouro, dok postupci pametnoga ce ntcati na lndj*Va, ♦ Kad «a Mariju Anto&nctu, kraljicu Fraacuske, njene strašae »uđ'je osudile na smrt, približi joj se jcdan pakosnik u namjeri d > t-.i ragorča porugom posljednje mom-nto kivota. >—> Laku no<_\ ./.j«M đunc! — ck>baci K'j — Ne rugaj se, jadniče, jer tvoj život trajaćc samo Uo prve smrU —• odgovon mu dostojanstveno kraljica. «=»

E8SP32ITURH PESTAHSKE-UGARSRE KOMERGIALNE BANKE e Beograiu - Rbez Hliioilovo fir. SO. Specijaigio odjelenlt «a »iijanje novata ratnim larobijenlcima i Interniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. » ■ - ■ — - —

8 ro| 75. '-r jeme školovania na akademiji. bio je prilično zaboravfo svoj ma:ernji, brvatsk. jezik. Izašavši kao ćasnik iz akaaern.je bude rasporedjen u 33. pješačk. puk, kai se naiazio u Milanu u ltalij|. krji Je grad tada pripadao monarrnji. 1 u je došao u dodir sa nekim svojirn sunarodnieima Časniciraa, na prv >m mj.stu sa slavnim Ivanom Kukuljev’ćem. koil su njemu opet probudil! ljubav za maternjf jezik. No telc kadi je 1843. godine premješten u Zad a r, počeo je sam pisati svoj.m maternjim jezikom. Na putu za Zadar bio je u Ventciji probavio kod pjesnika ća&nika Spire Dimitrovića. kojemu je bio obećao, da će mu posiati iz Zadra pjesmu na hrva;skom jeziku. Tako je postahi prva Preradovićeva pjesma na hrvatskorn jeziku ,,P o s 1 a n i c a S p ir i L' i m; t r o v i ć u“. a zatim je za prvi broj „Zore Dalmatinske" napisao čttvenu pjesmu ,,Z o r a p u c a, b i t ć e dana". Uspjeh, što ga je postigao ovom pjesmom ohrabrio ga je, da se marijivim čitanjem potpuno usavršio u sv.une maternjem jez.ku. 1844 . godine pojaviše se pjesme ,,Putnik“ („Božemdt, kud sam zašo . . .“). „Djed I unuk" i dr. 1846. godine pretpostavljem mu, pošto su se prvo neko vrijeme opirali, dopus.e ženidbu sa Pavicom de Ponte, a vjenčao se 1848. godine. Na proiazu kroz Zagreb Preradović se i lično upozna sa Stankom Vraz e tn. sa kojitn se već iz rande dopisivao, a koj. ga je sada uveo u sve uglednije ilirskc krugove. Kada je 1848. godine izbio rat izmedju Monarhije i Piemonta, Preradovićev je puk pripadao vojsci, koja je tri mjeseca bda opsjtdnut;: u Mantovi. Prvi put je Preradović „omirisao barut“ u borbi kod’ nijestanca Gli Angeli pred Mantovom 19. maja 1848. godine, a učestvovao je i u btikama kod Cunatone i kod Goita. Juna 184b. godine dobio je kapetanskj čin. 1849. godine Preradovič bude do» dijeijen banskom vijeću u Zagreb, % docnije je došao prvoj banskoj regimenti. Najzad ga je februara 1851. go= dine ban Je I a č i ć uzeo za adjutanta, Od tada je služio u raznim pukovima u južnoj Ugarskoj, pa opet u Hrvatskoj. pa u Itaiiji, a zatim u vrhovnom zapo-> vjedništvu u Beču. Za vrijeme rata 1859. godinc služio je u Trstu i Postopni, a do 1863. godine u Temišvaru; 1863. godine dodje u Beč na oporavak i u se ponovo oženi (1865. god.) sa Njemicom Emom Regnerovom. Zatim K‘ premješten u Veronti. U ratu 1866. godine taikodje je učestvovao na iombardijskom bojištu. Poslije rata dobio Je u Aradu pukovnički. a docnije i genieralmajorski čin. P-ostavši generalmajor prešao je staino u Beč, gdje se razboito i umro 21. avgusta 1872. godine. Kosti su mu 1879. godine prenesene u Zagreb ! tu sahranjene 13. jula te; godine u arkadama na zagrebačkom groblju „Mirogoju", gdje mu je podignut lijep mramorni spomenik. — Od skupljenih pjesama Preradovićevih po« minjemo ove knjige: ,,Pervenci“ { Različne pjestne. Zadar 1846. godine; „N o v e p i e s tn e“, Zagreb 1851. go« dine; „Pjesnička djela“, izdana troš« kom naroda; „Izabrane pjesme“, izdane dozvoiotn pokojnikove porodice 1896. godine: „Lopudska siroti< ca“, fragmenat (docnije dopjevao dru« gi). Ovo djelo spada u epske radove Petra Prtradovića. a osim toga je ra« dto i na drami. Napisao je dramu „K r a 1 j e v i ć M a r k o“ i libreto za operu ,,V 1 a d i m i r 1 K o s a r a“. Osim toga je prevodio neke ođlomk« iz Dantea f neke njemačke i poljskt pjesnike. Preradović ie bio podjć-dnako drag I Hrvatima i Srbima, koji će vječito čuvati njegovu siavnu uspomenuNarođna privreda Pićne biilke. Zasijavarjr p.ćnih biljaka najako, os> novicn je stočarstvu i zem.jonidu. Njimrt se popravija plodnosfc zem’je, a za st<x ku sc sivara prirodna i zurava irrana u izohi.ju, a lune i zđrarro i napređno st<x čarsiro. Da sc proizvodnja h.ane za stoku poveća i poboljša, potrebno je ne samo bolje njegovati sjenokoše livade, već uvcsti u plođored, „. o nicama zas j.ivati redovno i stalno pođesne ptono bi.jk«; dugih gouina, luce.ka tb esparzetu, koje se preko godine nekoiiko puta kose, trw godu crvenu djetelinu i razno je<lnogođ-< no pićno biljc, koje se možo sijati za, sebe ili u smjest.. Njihovo sijanje vaija udesiti i rasporedili ta.<o, da s ranog proljeca pa do pozne jesoni ncprekidno na njivi proizvođimo zeienu hranu za Soku i neprekiđno imamo šta kosiri i polagari stoci. Za taj rt j najvažn je su lu% cerka i e'parzebi. Uri njihovom gajeniil treb; se pridtžavaii n-jračt ih pr..vila. Pretiiodno treba dobro nadjubr i em ju, a potom sijati. Sjrmc treba da je čfato od, „viMn- kosioc“, a pren a zeoilj štu i podnebljr najpodesnije. Gdjo je surovo podneblj« i gdje su rani mnt.zevi a u izgledil docnija suša, tu se esparae a treba da » je. AK isto tako može se i treba lucerka i esparzeta pomijcšano s jali, boijc nego sa makojim drugim travama. To su glavue ii ( o ;<a stoku. Po.vd ovoga su I ove biljke: crvena djeteKna, graorica, gusti kukuruz, zob, p»' i malranaste biljke. Prirodno je, da uz ove činiooe sa svoj kra) i privredne priLke freba držati i pr -u stočna rasu, koju pored ovoga' treba I njegom održavati, ■'* “* *