Београдске новине

Strana 2 .

Cetvrtak

BEOGRADSKE NOVINE

4. aprtla 1918,

Broi

Dnevne vijesti Numizmatlčna zbirka PrevUniec carakos doma. Kao srodišno mjesto za istoriju ntunizmatike n Anstriji, numizmatična zbirka Previšnjeg carskog doma je naredila prilcnptjanje i đobavljanje svib vrsli novta, koje bu se izdavale u toku sadanjeg rata, kao i svih kod vojake na bojnom polj.: i njenih dijolova izdatih fcovnlna, novčanih oznaka za nuždu itd. — S toga se stavlja molba, da se sve zvanično i pezvanično izdatc medalje, ž^toni, oznaKe, visci, kovane marke, plakete, kao I izdate novčanice za nuždu i novci ša'ju tLumizmatičnoj zbirci Previšnjeg carskog 'doma, odjetenjc za srednji i novi vijek, U Beču-Burgring br. 6, i to sve vrste po mogućslvu u tri primjerka; mogući t.roškovi za pošiljku biće naknadjeni. Ovo važi i za proizvođe, koji će se na ovom polju u budućo izdavati. Jednovremeno tm>li i c. i k. vojni muzej U Beču-Artilleriearsenal za jedau primjtrak gornjih proizvode. Pošto s timo nisu skopčaui riikakvi troškori, to se bčekuje, da ćc se ovoj molbi odazvati sri, kojiii se ona tiče. Dan ratne siroeadi u Hrvatskoj. Bogoštovni odio hrvatske vlade odredio je na zamolbu „SrediŠnjeg zeiualjskog odbora za zaštim porodica inobilizovanih i u pogimilih vojnika iz kraljevina Hrvatske i Slavonije", da dan 21. aprik 1918. bude ,,đan ratn e s i r o č a d i“. Na taj dan se hnada kod svih nižlh i višili pučkih škola i Sžćuskili stručnih i šegrtskih škala. zatim kod srednjih i njima sličnih škola kraljevme Hrvatske i Slavonijo sabirati 'dobrovoljm novčani prinosi za ratnu siročad. Iza službe božje iinade se školska mladež sabrati u školi, gdje če joj se prorumačiti pleimenitost toga naslojanja i istaknuti znanienitost žrtve palih junaka. Naročito odredjuje vladina naredba, da valja istači kako je ma i jedau od srca darovaui fUir znak poŠtovanja spram uspotnene na poginule branitelje kiaija 1 domovine, a gdjegod prilike dopuŠ:ajii, imadu škole na taj dau prirediti uz malu ulaznicu javne školske produkcije s pjevanjem, deklamovanjem, predstavama; gimnastičklm i'grama i t. d. S pouzdanjem se očekuje, ’da če učiteljsfvo i školska mladež, a uz njih i svi valjani đomoljubi poduprijeti nastojanje namijenjeno zaštitl siroia, koje su na jatnim poljanama izgubiii svoje branitelje.

Grad i okolica Dnevni kalendar n a n a o ja šotvi4 aIi i. opri!t> ( po atiuvui 22. marta. — Rimokatollđ: Isldor; pravoslavnl: Vasllijc prezvltor. Casnićka i ćinovnička kasina otvorena je poćamod 15. februara do 11 satl u . noći. u i k. v o j n'i č k 1 d o m: Ciiaonica, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Kinematografi: Voini kinouKraija Milaoa ulici br, 56 (Koloseum): U6sati posllje podnc predstava za vojnike, a u 8 sati uveće opsta predstava. — C. 1 kr. g r adianski klno na leiazijama br. 27 (Paris): U 5 sati posiijc podne i u 7 sati uvečc opšte predstave. Beogradsk! orfeum (u zimskom pozorištu, prije Boutevard): Počctak predstavc u 8 sati uveče. Biblioteka za pozajmicu (Balkanska tilica br. 1, Hote! Moskva). Otvorena od 10—1 sat prijc i od 3—7 sati postije podne, Noćna sluzba u ljekarnama: Ođ 31. marta do 6. aprila vršlće noćnu službu u Beogradu ovc Ijekarne (apoteke): S c 1 aković, Kncza Mihajla ulica 45; Vikto* r o v i ć, Tcrazlje 29; P r e n d i ć, Kralja Alek* sandra ultca 64, i Stojlć, Sarajcvska nllca 70. Saobraćaj na ratnom mostu lzmed;u Bcograda i Zemuna obustavljen je svakog dana od 7—8’30 satl prije podne od 12.30—2 sata posiiie podne.

Parobrodarski saobraćaj. L Izmedju Zemuna I Beograda. Rcd plovidbe, koji važl od 26. januara do Opoziva: Pobzak Iz Zemuna za Beograd u 680, 7-30, 8-30, 9-30, 10-30111-30 pr. podne te u 1-30, 2-30, 3-30. 4 30, 5 30, 6'30 i 7 30 poslije podne. — Polazak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 1 12 aatl prtje podne, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 aati poslije podne. — li. izmedju Zemuna i Pancsovu Red plovidbe, koji važi od 26. Januara do daljne naredbe; iz Zcmuna za Paucsovu avakog dana u 6 satl ujutro i u 12 sati u podne. — Iz Pancsove za Zemun: dnevno u S - 30 sati prije podne i 3 sata poslijc podne. Brod kojl saobraća izraedju Zemuna i Pancsovc i obratno nc pristaje u Beogradu. —111. lzmedju Beograda i S a p c a, Polazak iz Beograda za Sabac svake srijede i subote u 730 satju.jutro. Polazak iz Šapca za Beograd svakog i etvrtka I uedjeljom u 7 s. ujuuo. — Putnički parobrodarski saobraćai izmedju UrSavt i Z e m u n a i izmedju Oršave I Braila. Poiazak iz Oršave za Zcmun: nedjeljom, utorkom, četvrtkom u 6 sati u jutro. Iz Zemuna za Oršavu; ponedjeljkom, srijedom i petKom u 4 sata poslije podne. lz Oršave za Brailu: ponedjeljkom i petkom u 4 sata uosiije podne (srednje evropsko vrljemc). lz Braile za Oršavu: ponedjeljkom i ćetvrtkom u 1 sai 50 ćasalta pusiije podne (zapadnoevropsko vrijeme). — Parobrodarski saobraćajizmedju tieograda 1 Smedereva; Odlazak iz Beograda za Smedercvo nedjeIjom i četvrtlcom u 3 sata posllje podne iz Smedereva za Beograd utorkom i petkom u 8 satl u jutro. Parobrodarski saobracaj na pruzi Budimpešt a—Z e m u n—B e ograd. (Vail od 23. maria). Polazalt lz Budimpešte dnevno u 10 sati uveče. Polazak iz Beograda dnevno u 5 sali ujutro. (Prvi brođ kreće 30. marta). — Parobrođarski saobraćaj na pruzi Szeged-Zeinun Polazak iz Szegeda (1. vožhja 31. rnarta) srijedom, petkom i nedjeljom u 5 sati u jutro. Polazak iz Zemuna za Titel—Szeged (1. vožnja 29 marta) srijedom, petkom i nedjeljom u 11 satl u noći. Vojno parno toplo kupatilo u Car Dušauovoj ulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno rađnim danima od 7 sati prije podne do 5 satl poslije pođne, a nedjeljom ‘ i praznicima od 7 sati prije podnedo 12*J saii u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeijom 1 praznicima od 9 sati prije podne do 12‘/ 2 sati u podne. — 2. Parnokupatilo” za časnike i njima ravne činovnike otvoreuo je utorkom, srijedom, petlcom i subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12*/, sati u podne. — Za gradjane muškogpola otvorcno je parno kupatilo ponedjeljkom i ćetvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznikj od 9 satl prije podne do 5 satl poslije podne. — Casnicima t njima ravnim ćinovuiclma stoje na votju da se služe pamira kupatilom i u dane ođredjene za gradjanstvo (ponedjeijkom i četvrtkom). Biagajna sc zatvara radnlm danima u 12*/, sati, a nedjeijom 1 praz nicima u 12 sati u'podne. Kužna bolnica: Posjeta nije dozvoljena. Obaviještenja o boiesnlctma dnevno od II do 12 sati prije podne naulazu u baštu boinićke zgrade sa slrane VidtnsKe ullce. Bosjet Dolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko': od2—4 sata poslije pođne. U bolnici „Briitin 1 *: od 9 - 30—12_ sali prije podnc 1 od 2— i sata poslijc po’dne. — U c. i k. gradjanskoj boinici: u utorak, čeivclfll« * o\i 1—0 j/vmJhc. Sprovod majora Georga pl. Biilo\va. Juče poslije podne izvršen je sprovod dosadašnjeg njemačkog zapovjednika željezničke stanice u Beogradu, majora Georga pl. B u 1 o w a, iz c. i kr. pričuvne bolnice ,,B r č k o“. Žalosnoj svečanooti prisustvovali su svi njemačkt časnici, koji nijesu tmali siužbu, sa zapovjednikom njemačkio nadzorne stanice, majorO'in gTofotn R a u 11 e r o m, kao i veoma veliki broj austro-ugarskih časnika sa svojim glavnim guvernerom i njegovim zafnjenikom na čelu. Pre*d mrtvačnicom je bila postavljena jedna njemačka počasna četa, a prema njoj jedna četa iz 37. i jedna iz 409. etapnog bataljuna kao i garnizonska muzika. Muzika je odsvirala nekoiiko žaiolmih komada, a osim toga je etapni sveštenik H o 1 z h a u s e n održao ddrljiv govor, u kome je spomenuo zasluge pokojnikove. Cijeiim putem do željezničke stanice svirala je muzika mrtvačke marševe. Na stanici je metalni mrtvački sanduk prenešen u vagon, kojim se pokojni-

Tako na pr. za poslednjih 60 godina opšta smrtnost pala jc od 3% na 2%. Dr. Friedrich Mflller, fekar vojue akadeniijc cara Wilheima u Berlinu tvrdi u svome delu „Oajenje tela, put iza podizanje snage", da ljudi sad proSečno duže žive. Kao primer za svpje tvrdjenje doikior navodi Engleze, koji do svoje duboke starosti ter-aju sportoV*, pa tako sačuvaju dugo svoju snagu, Tipična boiest starosti, zakrećavanje arterija, može se lako ibzeći. Zr.a se na pr. za mnoge znamenite ljude, da su i posle 70. godine svojo počinili ve.lika dela. Gučkov jc rekao, da u starosti ne opada bogastvo idieja, nego samo volja da se one iskažu. Gothe je na godinu dana pre smrti svojc rckao, da se nrkad nije osećao produktivniji nego u s\ r ojoj 80. godini. „Uzmite narodu mladiće — kaže Mantslada, — pa ćete dobiti telo bez svca; uzmite mu siatrce, pa ćete dobiti organizam bez glave". Velika umna dcla u starosli dali su Sokrat, Piaton, Mikel-Andželo, Galiiej, iVoiter, Henikel. Verdi, Seibnitz, Kam, !A1. Hurabolt, Gčthe, Bismarck, Molbke, Statistikom je utvrdjeno, da oni ljudi tiuže žive, čiji su i roditelji takodje dugo živcli, zaiim koji su odgojeni na dojti, a nisu pili mteko na ,,cucli“ (80.95% staraca preko 80% su sisaJi mleko), i nr.jzad oni ijudi, koii nisu pili alkohola, di bar ne u velikoj mjeri. Nije istiaa da se samo mladi Ijudi odhkmu snagom. Englez Blackstaf dot>io je svetsku olimpijsku nagradu za (veslanje, kad mu je več bito 42 godiue: ® kovaljevskl. otac ruske at)«lko. po-

čeo je tek u svojoj 41. godini da racijonalno ncgujc i snaži svoje telo. Godine 1911. imalo je nemačko loptačko udruž&nje 5000 članova preko 40. godine. lz svega ovog jasno se vidi, da rano starenje rreba blagovircmeno sprečavati, a to se može postići samo racionalntm negovanjem tela. Američanin Horac Flečer izneo je u svojoj knjizi „Veština da se dugo živi“, ova četir! propjsa za prodiiženje života: -1. Nikad ne jedi pne nego što oglatiniš. 2. Jedi samo ono što ti se jede (naravno, kad čovek tma da pravi Izbor). 3. Hranu žvaći dogod se u ustima ne pretvori u kašu. 4. Nikad ne brzaj kad jedeš i imaj pri jedenju na umu, da treba što bolje 1 sporije da žvaćeš. Anrcričanm, daklc, misli, da je dobro i pametno hranjenje jedini način za produženje života. I dr. SLnger posvećuje veliki deo svoje knjige — hranjenju. Saroo on osutijuje strogo vegetarijanstvo, jer jc ono uzrok hroničnom želudačnom kataru i proširenju želutica. Medjutim, veli on, umereno vegetarijanstvo je vrlo korisno. S vnemena na vreme treba po nekoliko netielja jestl samo biljnu hranu. Pored dobnog hrarvjenja čovek treba da se kreće dovoljno u slobodnom vazduhu. da umereno tera spor-

kovo tijelo ima prevesti u dornovinu. Poslije izvršene pozdravne paljbe i defilovanja četa vratile su se ove u varoš. Priznanice za pomoć za mjesec aprii. Priznanice za pomoč za mjesec april izradjene su do broja 2400 i mogu se odmah danas i dobiti u uredima okružnog zapovjedništva Beogradgrad u irfici Crkvenoj (prije Bosanskoj — nekadašnja zgrada državnog računovodstva) u sobi broj 20 od 8 do 10 sati prije podne. Istoga dana odmah po prijemu priznanice prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beogradgrad^ koja se nalazi u istoj zgrađi, soba broj 18, isplaćuje i pomoć. Kako prilikom prijema priznanice, tako i same pomoći potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju rađi ustanovljenja indentičnosti. Narotine dobrotvorne predstave. (Trcća pređstava ,,Koštane‘‘) Večeras u 8 sati^ u velikoj pozorišnoj Idvorani „Kasinc‘‘, d\je se po treći put vanr ’no uspjela ,,Koštana‘‘ B. Stankovića. Naslovim uk>gu prikazuje gđja. S p a s i ć. Kao što smo već javili, čist priitod. jo namijenjen osiromašenoj srjjskoj inteligenćiji. F'Iemenit cilj ovih predstava zaslužuje najveću pažnju svekoliko beogradskc publikc.Pomen. Porodica pok. Dušaua Todorovića, trgovca, izvještava srodnike i prijatelje, da ćo priređili dragom pobojniku četrdesetodnevni pomen u subotu 6. ov, mj. u 11 sati u Sabomoj crkvi. Dobrotvorna diletantska predstava. U utorak dne 9. ov. mj. daju beo građski dilclanti đobrotvoniu predstavu „Djaćke vrag’olije‘‘, komediju u tri čina s pjevanjem, od Koste Ruvarca. Cist prihod namijenjen je sirotnim djacima srednjih škola. Ulaznico so dobiv'aju u fcnjiZarama S. B. Cvdjanovića 'i „JugoTstoka‘‘ od subote dne 6. ov. roj. Budući da u ovoj predslavi učcstTOju isti điletanti, koji su prošle zime započeli dobrotvorne predstave, nada jc, da ć-e u publici biti lijep odziv. Pjevačko i koncertno veče. Za pjevačko i koncertno veče, koje će se održati 21. aprila u pozorišnoj tivorani mjesne etapne menaže, primjećuje se već sada izvanredno interesovanje. Veče, na kome će prvi put pred beogradsku publiku izići tri odlična umjetnika, i to: c. kr. komorska pjevačica, gospcdja Berta K i u r i n a-L e n e r. virtuoz na violint Opors Steiner i muzički đire&tor Karl Frotz1 e r, rooglo bi postat! pravom muzičkom senzacijom. Bogat I mješovlt program iznosi ovdje najboije, što se od koncerta ove vrste može očekivati. Opšta prodaja karata počinje 8. aprila u knjižarama ,,Jugo-hfok“ (Sud-Ost) i Cvijanovića. Prodaja đrva. * Opština grada Beograda nabavila je opet jednu veću količinu drva i prodavaia je istu građjanstvu za Hčnu upotrebu. Drva su dobre kakvoće i stajala su po metru 30 kruna. Izdavanje kioska na Velikom Kal!megdanu. Javna usmena licitacija za izdavanje pod zakup kioska na Velikom Kalimegdanm održaee se 6. aprila ove godine posl" podne u 3 sata u kancelariji takseno-porcskog odjelenja opštine grada Beograda. Pozivaju se zainteresovani. đa na ovu prodaju dodjn. Velika nagrada za nainzača. 16. marta izgubijen je zlatan pečatni prsten sa crvenim kamenom

tove i t. d. Kad je telo krepko. krepak je i duh. S razlogom je nečeno, da ie čovek onoliko star koliko se sam oseća. Zapitan kolilco mu je gotiina, jeđan krepak starac od preko 60 godina, odgovcrio je, tia mu godine nisu joŠ postale teške, te iit i ne broji. Raspoloženje kod čoveka ! njegove umne sposobnosti u tesnoj su vezl s njegovim zdravljem: jedno utiče na ćlrugo. Na pr. kad se čovek uplaši, on prebletii; kađ tuguje, on smršavi i obratno. Zbog toga je potrebno, da i svoju dušu ocvrsnemo, a ne samo telo. Ko žali za prolazninm zemaljskim stvarima, koje se ne mogu izmeniti, taj se samo na svoju rodjenu štetu uzbudjuje i slabi dušu. S toga valja ljude još rz mladoisti savetovati i upučivati, tia vote i gaje nauku i umetnost, jer su to jedine stvari koje su trajne i u kojima čovek može naći utehe. Dr. Singer posvećuje veliki deo svoje knjige gajenju ženskog tela. koje je pođloženo sasvim drutkčijim zakonima. On im preporučuje da jedu što više zeija i kolača, a nikako mesa, jaja, sira, masla i kajmaka. Naročito je mleko kao stvoreno za nežni ženski pol. Žena treba više nego čovek đa se kreće u slobodnom vazduhu. Je*r je njen argamizam sklon bledilu. Svaika će žena biti sama sebi najve.i prijatelj. ako se mnogo nc uteže i atko se mnogo šeta ili bar što više kreće, makar 1 po kući, tivorištu 1 vrtu. ako već ne raari za korzo. Jer gimnastika ne odriava samo lepotu tela, nego ga 1 čuva oti suvišnog naslaganja mastl. A sve to. na-

(kamiolom). Na karoenu je godina 1764. i natpis sa staroslovenskim slovkna. Ko nadje prsten, netka ga uz veoma dobru nagradu preda u sudskom odjelenju za kaznene stvairi, Vatrogasna ulica br. 27. Ljepota je najuspjelije. oružjo žena. Ona je mio dar Božji. ali se mora neprestano čuvati i njegovati, jer ona nije, vječna. Diana puder ne pridiže samo ljepotu, nego siuži i njezi kože i zdravlju.

Vijesti iz unutrašnjosti Prilog za užičkti rouluu giranaziju. Pišu nam iz Užica: 10. marta održana je u Užicu zabava sa igrankom, koju je prirtdio tamošnji gradjanin Dobrosav Jevremović, a čist prilog bio je odretij^n za realnu girnnaziju, koja je otvoirena 1. marta. Po izvršmom obračunu bilo je u blagajni viška od K 3200, koja je svota upotrebljena u otiredje<nu svrhu. Zabavi je prisustvovak većina časnika iz okružnog zapovjedništva, što je učinilo veliki utisak ua stanovništvo. Smrtni siučaj. 10. marta umro je u Užicu najstariji sveštenik užičkog oleruga, Zaharija Z a h a r i ć. Pokojnik je doživio vijek oti 85 gcdina, a sveš.eničku dužnost je vršio punih 66 godina. Pogreb je bio 12. marta uz asistenclju 10 sveštenika u Krernni, gdje je pokojnik služio. Sveopšta ljubav i poštovanje. koje je pokojniik za života uživao kod svojih parohijana, došla je do izraza prilikom sprovoda, kome je stanovništvo u izvannetino velikom broju prisustvovalo.

Narođna privreda Pčelar enje u proljeće. Često se dešava, da pčele s proljeća potroše sav med, koji se nalazi u košnici, i tako počnu da glatinju. U .om slučajtt pčele napadnu na polog. i sisaju larve, pa ih bacaju iz ćelija. Nestane li i ove brane, pčele počmi da kunjajti i sve više i više da slabe. Najzad ih spopadne prividno mrtvilo, i posliie kratkog vremena uginu. Pče*k», koje su se privrdno umrtvlle, mogu još da se po» vrate, ako se košnica smesti u mračnu odaju, u kojoj je toplota 20° do 25° C. čim se kod pojedinih pčela pokažu znacl života, ođmah ih treba poprskatl vodom u kojoj je rastvoren med. Poslije kratkog vreinena pribraće se veći dio pčela; to če se prrmjetiti po njiiiovom veselom zujanju. Pa, Ipak, tzvjestan dio pCcla Jz uiiii tvljene koSnlce ntuiaCe da ugine. Ako slučajno t za vrijeme toplijih proljećnjih dana nakijemo na pčelinjak u prividnom mrtvilu, to ćemo mu život vrlo teško moći da povratimo. Pčelinjaku, kome je nestaio meda u košnici, vaija tiati ,,saće“ ispunjeno metiom. Ovo može vrlo la;ko da ste uradi kod košnlca sa pokretnim saćem. Kod košnica sa nepokire'tnim saćem stavlja sc puiio saće na pod košnice. Kad dani otople, mogn se tiodavati samo komadići saća ispunjenog metiom. U slučaju da pčele gladuju, a nemamo mednog saća, ontia pristupaano vještačkom hranjeojn. Za ovaj cilj upotrebljava se žuti šećer — Ikantiis, — ili običan šečer. Ovaj se obično polaže u košniou u komadićima. ali se može davati i u ra stvoru sa vodom. Da bi pčele imaie čime da rastvore šećer, koji Im se daje u komadićima, nužno je u isti mah postairati se i za vodu. Votia se unosi u košnicu u maiim i piiikim sudovima, na koje 9e stavija iverje, slama. komadići trske i t. d., da pčele tu stanu, te tia se ne podave. Votia se može u košnicu unositi i nakvašenom krpicom, i ako se

ra\mo, ne ide u prilog samo ođržavanju lepote tela, nego i produženju života. / MALl PODLISTAK Istorijski kalendar Na današnji dan, 4. aprila 1774. godrne umro je engleski pjesnik i istoričar Oliver Golds m44 h. Rotijen je 10. novembra 1728. gotiine u selu Pal1 a s u u longfordskom knaju u Irskoj, gdje mu je otac bio sveštenik. Dccsta se neredovno školovao. 1745. godine primljen je kao „blagodejanac" na tiublinski ,,T r i n i t y C o 11 e g et“, gdje j e 1749. godine stekao diplomu kao ,,magister aridum". No uvrijedjen, što ga nisu htjeli postaviti za sveštenika rešlo se. da napusti porodicu i tia od-e u Aroeriku. No shičajno je zadocnio na ladju, na kojoj je već bio platio mjeisto utrošivši cijeht svoju uštetiu, pa se OoJdsmith bez prebijenc patre u džepu, tnorao vraiiti kući. Potiporoogniit od srodnika svršio je docnije medicltnu, pa je zatim proputoyao Francusku i Italiju, zaradjujući novaca sviranjem na flauti. 1750. godinc vratio se u Loodan i počeo je praktikovati kao ljeikar, ali nlje imao ustpjeha. te se odao učiteljskom poei\m, a zatim fcnjtževnosti. Kao lcnjiževnik posiepeno je nešto popra\io svoje materijahH) stanje. ali je odveć raskalašno živio i uz to bio i suviše popustljiv prema prijateljnna i potznaniclma, te je do kraja života kuburio sa dugovima. Umro je kao što rekosmo.

ovako unosi. ontia krpicu treba vlažiti svakc« drugog lli trećeg dana. Kao hrana. po nuždi, može da posluži i pšeročno, ražano i ječmeno brašno. Pčele, is.ina, neće odmah tia prime ovu hranu, s toga ih treba prevariti, a ovo se postiže, kad se brašno poprska vodom u kojoj je rastvoren med. Ova je hrana dobra i u slučaju, kada se želi da matica nosi više jaja, jer brašno zamjenjuje u nekolrko cvjetni prašak. Ali u tom cllju ne treba sa ovom branom suviše rano .početi, jer se tijome feaziva jače izvodjenje pologa, koje može jako da iznuri maticu. Kod košnice ,,djerzonikie“ unaša se hrana po nuždi u jednom sudiću, izajedno sa ovlaženom krpicom. S.avlja se nad okvirom saća; ali prije toga treba skitruti jedirru daščicu. Neki opet smatraju, da je boije odozdo hraniti pčele'! Košnici je potrebno u martu 1 kik»gram meda za tshranu, u aprilti 1 i po ' pcstupno sve vrše. Pčele se mogu prehranjivatl i gustim metiom, kati se njime napuni plat'nena kesica, pa se stavi u košnicu Meti. koji iz kesice kaplje, usjsavaćt pčole. . Sadašnje pletarstvo. Danas u zaposjeđnutim dijeiovinu. Srbije postoji jedna ustanova, čiji koristan rad vrijedi da se pomene. Naime, u Beogradu postoji, u Knez Mi haiiovoj ulici, ustanova pletarstva pru ćem. Tu se, oti pruća, pietu i izrađjujt razne stvari za domaću upotrebu korpe, stolice, astali, koferi i t. d. Iz radjeni predmeti prodaju se i vojnin i fcradjanskim licima, pođ najpovoljni jim uslovima. Na pletenju zaposleno j* 50 lica, na čišćenju pruća 40 i na sječenju, u polju 100. Kako je uspjeh ove ustanove vc liki, to će se od idućeg mjeseca otvorit još tri odjelenja: u Smederevu, Pa ianci i Kruševcu. =*

Narodno zdravlje Pjegavl tifu«. Posljednjih, ratnih godina ova bolesj dosta je topoznata u cijeloj Evropi. Odd jo i u Srbiji oslavila kobnu uspomenu. jer je viie ođ jedne {rećine srpeke voj ske pokosila. Do dapas se još nije konslatovao pnc vi prouzrokovač ove boiesti, pa ni puJ kojim piodire u čovječiji organizam. Za paženo je tohko, da ondje gdje se pre iduzmu ozbiljne zaštitne mjere u obliku potpune izdvojenosti bolesnika, kao i stvari, kojLh. se on đodirivao, i gdje preduzmu higijenske mjere, tamo zarj za ne vlađa u svoj sili. Na osnovu tog> do sc utvrditi, da je pjegavi tifus prenol ljiva zarazna bolest. Tok i izgled lolesti sasvim su druk čiji, nego kod trbušnog tifusa — vrućice. Bolest počinje maglo, Oboljelog odjednon podulivata drhtavica, a zatim vatra. Tje tesna toplota dostiže skoro 40° C. pa više. Za tri dana bolest dostiže najveći razvitak. Povraćanjo, glavobotja, zujanjc ušiju, kijavica, bronbitis i bunilo su po jave, pod čijim utičajem bolesnik ubrz< patia u iznemogiost. Otprilike poslije netijclju dana Toio vanja cio trup, udovi i lice boiesnikov« ospu so kruprum ili sftnim pjegicama, koje liče na male boginje. Kroj 2—9 dana ospe postaju zatvorene, a ponekati poblijede. Kroz (Rije nedjeije sve pojavv počinju da slabe; vatra opaida, groznica popušta, a ospo postepeno iščezavaju. Po sHje nekoJiko dana bolesnik se sasvirn o poravi. AH, »— to biva u lakim slučajeviina U težim, pak,' nastupi postaju sve jači vatra se 6ve većina povećava i prelazi preko 40° C, snaga sve više malaksava, l bolesnik pada u zanos. ’Uz to tio azi joŠ i zapaljenje pluća, i smrtni svršctak tu je obična pojava.

na današnji dan 1774. gotiine. Goldsmithova kiijiževTia slava u glavnom je ve’zaroa za tri djela, a to su: spjev „The r.raveik'r“ (1764. godine), elegija „The tieserted village" (1770. godine) i itiilični porodični rotnan „The vicar of Wakctield“ (1766. godine). Naročito ovo posljednje djelo primijeno jo najvećim oduševljenjem. Kao tiobar dramatičar pokazao se Goltismith u komcdjjama: „The ooodrvatured man“ : „She stoops to Conquer". 1765. godinc s.kwpljeni su u knjigu njegovi odličm eseji, koji su doti-o biU rastureni po časopisima. U toj se zbircl nalaze 1 pripovjenke ,,Asem“ i ,,History of a stroliing p 1 a y e r“. U svojim ,,Kitajskim pismima" (..Chineso ietters") apisuje tadanje prHtke u Etigleskoj Njegovi Lstorijski ratiovi („Engte-ska istorija u nizu pisama jeđnog plemića upućenih sinu“; (Rimska istorija"; Englcsfca istorija" i „Grčka istorija") dosta su kompilatorski i površno radjeni. Ostavio je nedovršeno velifco djelo o poznavanju prirotie („Istorija zemlje i žive prirode M ). a sa još nekima priipremao je iztiavanje jedno encfklopeđije. — 4. aprila 1827. godine umroje u Vratislavi (Breslau-n) fiaL čar Ernst Floreos C h 1 a d n i. Rodjen je 30. novembra 1756. godine n W i 11 e nbergu. Stodirao je prvo u rodnom mjetstu, pa onda u Leipzigu prava, d^ bi se zatim odao prirotinhn naukama. Odao se fizičkim ispitivanjima na polju akusiike i pronašao je tzv. Chladnijeve figure zvuka. proizveđene vibracijom fica pri lzazivanju zvuka. 1800*