Београдске новине

Broj »09. „ Srijeda ' ' " BEOGRADSKE NOVINE . —— —■» • — — - ■ ■ ■ — "■ — — - , - - ' ~ - - - -

U mjesto pomena — za beocradskti slrotlnju. 0os>pck1mi dlr. Mttiajlo S u š k a I oL v i ć, Ijekar Iz Beograda; prik>žio Je tpreko sirotinjsfcog odjelenja opštine grada Bcograda za beogradsku sirotinju svotu od 150 fcruna u mjesto leistonedjeljnog pomena svoioj supruzi [Mariji, kao svoj prilog za bcograd'sku sirotinju, Traži se porodiea. Porodica Alekso G j u r g J e v i ć a, »tarog 80 godma i umrlog u Cegledu. potrebno je da se javi sudskom lodjelenju opštine grada Beograda, radi jz\'jesnog važnog' saopštenja, Dnevne vf|esti Za prosvjetu naroda. Primamo: „Naiodna Zaštita ratnih pelr.oćnika i siročadi‘‘ (u Zagrebu, Markov trg broj 3), postigia je dosada Uko lijjepih 'uepjeha, osobito na polju socijalnoIkaritativne ’djclatnosti, da &e jo veći broj Inogućnika našao ponukanim, taj mjescčtiik pretplatiti iz svojih smhtava za pojjedim bolnioe, knjižnice, invalide i siroJnašnije slojeve. Tako piše jedan plemeniti jdarovatdj mcdju inim i ove riječi: ,,Nairodna |e Zaštita. tako valjan, 'tako dobro ji savjesno uredjivan ćasopis, sa tako biranim i zdravim žtivom, da bi ju trebalo raširiti medju svc slojeve našega. nafoda, napose U one kmgove, gdja se bol boluje uslijcd t»ških današnjih prilika. To hijesu mrtvc stranice, nego živa riječ, koja Siječi, pobudjuje, koja olakšava i podajo Jnatlu Uljehi, spasu i olakšanju. S toga ;ado 'dajem 200 K, da se taj list što višo proširi i učvršti“. >— Ovaj lijepi čin hrvalskoga dtornoljnba zaslužuje nriznanje i tašljedovanjc. • Dosadio joj život. Ne mogući dobiti od jnatcre prisianak, da se uda za H. V., uzela je 17-godišnja Dfenica Paić arsenik, a onda je skočila u lbar. Ona je doduše spašena iz vode, ali je 17. o. m. umrla tod posljediice trovanja, Istorijski kalendar Na današnji dan. 24. a p r i 1 a (po novom) 1877. godine prešle su nisJte trupe granicu, i to u Evropi preko jRiununije, a u Aziji u Jermensku. Tiine je poćeo š e s t i r u $k o-t u r s k i ira t, u koji su stupile sa rusike strane 5 Rumunija, a docnije i Srbija, dok '.Crna Gora nije ni pretkidala ratovanje, izapočeto 1876. godine. Kavka&ka jvojsfca pod komamiom veliko>g knjaza Alihajla zauzela je 17. maja na juriš 'A r d a h a n. pa je oipkoiila K a r s, ali je poslije uspjeiia, što ga je Musktarpaša 25. juna izvojevao kod Sevina, inorala privremeno opet napustiti opšadu. Na balkanskom su ratištu Rusi •27. juna 1877. godine. ! kod Z i m n i c e 'dzvršiii prelaz .preko Dunava, a 7. jula i’.auzeli su Trnovo; 13. juia prešao tie general Gurko preko Balkana i posjeo je proslavljeaii klanac Š ipk u. Sada je nastao niz krvavih borbi oko P1 e v e n a (Pkvne). 20. jula napao je •ruski general Šilder-Šuidner ovo utvrdjeno mjesto, ali ga je Ostnan■jpaša odbio. pa je zauzeo i grad L oivac. 30. jula izvršiše uđružene vojske generala Kridenera i šahovtskogfl nav rvapad na Pieven, koji takodje uije imao uspjelia. U isto je 'ivrijeme geneirai Gurko. koji je već bio lirodro u Ruinelijti. morao da se po'ivuee na klanac ŠipJvii. No ui Osmauip u š a u Pievni ni Mehmed-Ali-paša, 'čija je vojsiiva držala liniju rijeke L o|na nijesu iskoristili ’ situaciju, a Sukjman-paša iizalud je sati'rao svoju .ivoisku neprestanim neuspješnim napaiainta na j'uske položaje na kiaucu ;Sipki. Za to su vrijeme Rusima stigla znatua pojačanja, a poređ njih ®e l>red Plevenom našla na okupu i glav•ua snaga ruinuujske vojske. ■Posiije bojr^jardovanja. koie je traja,-o nekoliko dana, poveli su 11. septetufcra udružeui Rusi i Ruinunji opšli juriš na plevenska utvrdienia. Na krilu fcaiizele su trupe gcnerala Skobeljeva nekoliko šauaca. a. Rumuuji zauzeli su jia uož čuveni griviŠii redut. Rusi i Rummiji fanali su toga dana šesnajest hiljada Ijuđi izbaćenih iz stroja. | No sutra dan, dvanajestog septembra po« tVratili su Turci protKnapađom skoro sv>e izgubljene šančcve. Sada su opeiracije pred Pievnom povjercne geneiralu Totlebenu, koji je dotle bio Seneral gnbemator u Vilni. ' Sada je iTotieben tek započeo opsadu Pkvena Ji pravom smishi te riječi 1 prekmuo je JGsman Pašl svaku vezu sa Sofijom. jPosijednji put pokušao 'je Oisman-paša .'10. đecembra 1877. god. da se probije u pravcu Vidioa, ali su Rusi i Ruimuiji ranije biii izvješteni o pokušaju i odbili su ga; posiije toga kapitulirao Je Osmau-paša, pošto je 143 daua braiiio Pjeven. Za to vrijeme 1 na 1 azijskom se bojištu ratna sreća kanačiio bila preokrenuha u korlst Rusa. 15. oktobra 1877. god. izvftjevaii su odiučtui pobjedu na Aladja-dagu, a 4. novembra potukll hu Turke na Dcve'fcoju. 18. novcmbra pak izauzeli su «a juriš tvrdjavu Kars. Zalivaljujući fcočnhu operacljatna srpske voj,ske u pravcu Pirot—Sofija prešao je Gurko krajem deceauibra etropoljski Balkan 1 zauzeo^je *■ januara 1878. godine Sofiju. Zaum su se u dolinl rijekie Martee spojile tri ruske volske: vojska generatt Owka.

središnja vojska, fcoja je 9. januafra bila zaroibila tursku vojsku na Sipki i ruska vojska sa Loma. Udružeinie roske vojske pobjedile su 17. jamuara 1878. godino posijednju tu-rsku vojsfcu kod Plovdivai, zauzele su 22. januara Jedrene gotovo bez borbe, a 29. januar« izašle su kod Rodosta «a mramorno more. 31. januara zakljuoeno je prlmirje u Jedremi, ali fca-d je engleska flota ušla u mraimo'rno more, ruske su prethodnice nastupile do pred sam Carigrad. pa je 3. mafta 1878. godine u carigradsikom predgradju San-Stcfaliu zaključeai mir, Čije su odredbe poznate, a kojim je Sr'bija vrio malo dobUa. No Engleska jc protestovalo protiv San-Stefansfcog mira i tražila je njegovu reviziju. Da bi se iabjegao evropski rat sastadoše se sile na kongreis u Berlinu, Čijiin je odlukama Srbija priznata potpuuo nezavisnom državom, a uvećana uiškhn, pirotsikim, vranjskim i topličklm oiknigom. Ratni troškovi stali su Rusiju nekih 500 milijuna rubalja, a mrtvih. ranienih i umrlih od bol'esti i rana na evropskiin bojišthna bilo je 172.000. — 24. aprila 1891. godine umro je u BerlinU' maršal grof Helmufh Moltke načelnćk prusikog glavnog geireralšfaba za vrijeme ratova 1864.. 1866. i 1870.71. godime. Grof Moltke rodjcn je 26. oktobra 1800. godine u Parchftnu u Pomeraniji, Pošto je kratko vrijeme služio kao časnik u danskoj vojsci prešao je 1822. godine u prusku vojšiku. 1832. godine prevedC'H je u generalštab, 1835. godine poslat je u Turslai kao instruktor. Na istoku probavio jc do 1839. godine, pa je za to vrijeme proputovao skcro sve krajeve tadanje evropske Turske i inale Azije, o čenm je dao i imt»eresantnih vojno-putopis« nill bilježaka. UČestvovao je i u ratu. što ga je viod’iia Turska protiv pobunjenog Mehmeda Alije. Vrativši se u Njtmaoku Moltke je 1848. godine ]>ostavljen za načelnika štaba četvrtog korpusa. 1858. godine postavijen je zn načelnika pruskog glavnog generalštaba, na kom je mjestu bespnekidno ostao punih 30 godina. sve do 1888. godine. Kao što smo već rekii Moltke je upravljao vojnim operacijama u tri rata. Za vrijeme ujemačko-fraiicušivog rata (oktobra 1870. god.) podareno nm je na.sljedno plemstvo. 1872. godine postavljen je za Člana pruskog gonijeg doma, a 1888. godine za pređtsjeduika komiisije za zemaljsku odbranu. Umro je kao što rekosmo na današmji đan 1891. godine. Osim pomenutog svoga putopisnog djela sa istoka pisao je još i druga djela vojne. geoigrafsike i memoarske prirođe.

Čuvaj se tuberkoioze! (Pouka i savjeti). Statističkiin podacima je doklazauo, da se bokst pluča Uuborkuloza, jektika, sušica) za ppsljednjih detsettou gođina prije oviii ratova naglo širiia !u Srbiji i da je vrlo vcli'ki bnoj živoitai neimiiostivo kosiia. auiročito živote mladjili ijudi i djece. Državni sanitet ie i u tom pogledu. Isttoa, vršio svoju dužnost, 'aii su ga razne o.lcoluosii spriječavaie da postigmei što stvairniji uspjeli u suzbijanja i širenju te strašne boiesti. iii da, što 'je više moguće, bar ogramiči njene. žrtve. To je daio povođa, da ss prije ivekolifco feodbia, pri.ie ovili ratova, po primjeru u drugim diržaivama, obrazuje u Beogradiu, 'za cijelu Srbiju, ,,D r u š t v o z a s u z b i janje tuberkuloze“. Odknah u početku svoga rada to je društvo steklo priličan broj članava iz svih gra« djaaiskili redova. imalo je svoj stau u Bcogradu i sva potrebna ure'djenja u njemu. Prvi blagotvomi rad tog 'tdmštva naiazio se u vrlo opšinnom i razumljivom objašaijavanju p os t a j aj a n j a i š i r e n j a pinćne lioieSti, u stavjetima. ua koji se način može svaki s a č u v a t i od napada te bokisti, icalko svaki onaj, u 'čijem se tijelu bo-jesi vcć nalazi, treba da provodi svoj dnervni život i najzad, kako tu bolest t r e b a I i j e č i t i, jer I ako je ona i teška i duga, njoj Spak ima lijeka. Mi smo s-es koristili tim opširnim upustvima pcrnenutcg 'društva, i ovđje ćemo ih, u dakka užcm dkvira. ali tpak u stvarnoj cjel&i, sa'Cpštiti našim čitaocinia, jer su ona, naročito u ovom ratnom VTememi. -svakanie pojad«iom i potrebna i koriisna, a upustva m izvedelia tako razumljivo. da Hi svaki može vrio lako vršiti u interčsu svoine, svoje pc-rodicc 1 ciielog idinišh’a. šta je tuberkuloza? —• Tuberkuloza je najrasprostraiijenija boiest na svijetu; ftna je svutda na zernIji I može svakog da zairazk Od tiuberfcidoze bolitju ilud; i domaće givotinje. Svaki dio čovječijeg tijela može da obotb od tuberkuloze, ali najčešće i tiajradijc tuberkulozđ napada naša pluća i onda se ona zove još j e k tik a ili sušica. i Tuberivuluizu je najsmrtiouosinja bolest na zcmiji; od uje urnira švijet više ncgo li ma od kojo dmge bclesti, više nego ij od kolere. Sanio u Srbiji od tubeitoi'coze imiire svake godinc prosječno 10 hiljađa a u samom Beograniu oko 800 ’lica. a brpi oboljedih od tuberkuloze se račuma obično d e s e t puta više. . j Od cjelokupnog broja mnriili izmeđju 15 i 60 godina svaki t reć i oid prittice, umro je ođ tuberfculoze. Tuberkuloza je zarazna bbfcst 1 proi7-vod1 Je jedna vrio ma-la Idica

(gljiva ili bakcB), koja se samo kroz trveličavaiuće staiklo može viditi. Ove klice žfve i tmmožc se samo u tijeiu boJesnog lica; izvan njih fcHce tuberieuloze se nalaze najviše u ispljuvcima (i izmetima) tubeikuloznili bolesnika. Kad s« ovi rspljirvci nalaze na vlažaiim ili od sunca zaklonjenftn mjestima (n. u 'stanovima), onda klio© tubeikuioze mogu u njima da žive šest ntjesicci od prilike; ali kad tse Sspljuvci osuše i u prah pretvore, tubertkulozne klice mogu još dosta dugo da ostauu u životu i s prašinom da lete po vazđuhu. Samo kad ’su ispljuvci izloženl sunČanog toploti, omla klice tuberkuloze brzo ugtnu, jer se ispljuvci na suncu brzo suše. Dakle šunce ubija k 1 i c e. O'tm sunca klice tubcnluilozc ubijaju 'još ključala voda, jak cedj, sve ki 1 seline i druga dcsinfekciona .sredstva (karbolna ktseliinai. lizol i t. d'.). Klice fubeifculoze imogu se još naći u mlijeku (i od mlijeka spravljcnom: siru, masiacu, kajmafcu i t. d), mesu tuberkufcznih goveda, koje nam služe kao hrana. I Bilo d» udišemo vazduli koji sadrži u sebi idice tu'berkulioze, 'bilo d!a se hranimo nflijekom i meisom tuberkuIozaiii životinja, mi se možemo zaraziti tuberkukyzoini. Pnema tcane svaki . od dias jc izložen zi'uazi tuberikuloze. Utvrd'romo je, da svako četvrto lioo na svetu nosi, i ne sumnjajući, u nekom svom organu veći ili manji broj tuberkulozjifli kiica; ove klice u većini slučajeva ne čiue skoro ništa svome domaćinu, ali kod mnogih one čekaju samo zfeodnu priliku dia izazovu boieist. Na taj načim se objašnjava pojava tu« beriuiloze !kod izvjesnih lica, ko'ja su đotle izgledala sa svinn zdrava. S toga je dužnoist svakog od nas d'a stupa u Otvoreim borbu sa ovim nevidljivftn i talio opasnini neprijateljem. Ako je svijest pojedinaca o cilju i dtlžnosti u žrvotu ddvoljno razvjjena, onda se ova borba inora lako i brzo avršili u mašu korist, jer tuberikuloza !je jcdna bolest koja se daje lako izbjeći. Kako postaje tuberkuloz a? '— Da tU'berktiloza poistane potrebno je, prvo. da klica tubcrkuloze pro-dre u ftaše tijclo, tu da se primi i počne 'da klija. Dva su glavna puta, kojim klice tuberkuioze mogu da prodru u naše tije<k>, a to su organi za diisanje (naša pluća) i organi za jvarenje (stomaik, crijevab Kroz pluća kiice tuberkuloze 'prodiru u naše, tijelo pomcču vazdiuha, koji j udišeano. U vaizduh dospijevaju kLice i običuo iz osušeniii ispljuvaka, koji se prM'ikom rada ili kretania po pođu (n. ! pr. čtšćenja. trešenja, pajanja. u opšte | kaikvog jačeg potresa ii lcući) troše, u prah pretvaraju i po vazduhu rasturaju. Svaki (dijelić prašine, koji se poSlije takvog rada obično po našim kućama vidja, možie đa nosi sobom i po neku klicu tuberkulpzc, saino ako je u kući bilo jektičavih ispljuvaka. Klice tuberkuioze rnogu da lete po vazduhu i bez prašine. Kad boksnik kašlje ili kada ja®no govori, ili se smije, on može &a sitnim kapljicamm ispljuvaka, koje obično tom prilikom iz njegovih usta izlećti. da izbaci i kiice svoje bolesti. Svaško, ko se desi biizu takvog bolesnika, ili 'u sobi u kojoj s prašiuom i!.i bez nje Je-te iklice •t'ube'rkuloze, faj oe si'gurno pri disanju da unc-se u Isivoje organe za disauie poređ vazduha još i ldice tubenkuloze. Izvan kuće tuberkuloza se ne prenosi vazduhom. Kaoz organe za vareaije (stomak, crijeva) klice tubcrlculoze ulaze u naše tijeio pomoču hrane. Hrana može saino s poija đa se uprlja u klicama tu : « ; benkuloze. bilo cd ispljuvaika, biio od i ruku jektičavili 'ljudi, a mo®e biti zaražeaia, kad proističe od balesnih životinja, kao inlijeko i meiso. Biilo da lirasia nije 'čista. bilo da naje dobro i skuvana 2i pečena, mi možemo s njom i klice tuberkuloze da unesemo u naš stomaik ( i crijeva. Od zaražeuog mlijeka strađaju ponajviše djeca. Mi se možemo zaraziti tuberkuiozoni i bez fevih posrednika. Mi našftn prstima dbodirujemo svakodnc\'no razne predsnete, koji mogu btti uprljani •tii'berkuloznftn ik-iicafnm- (pnelistavanje stairili knjiga Jiaročito je opasno) ili se mkujemo s bofcsnint licftna,. i onda t« i$tc prste, oe perući fli, ujiosmo u luaša usta r ftos (radi čačkanja zuba, nosa, griženja nokfuju, sisanja prstiju 1 t d.). 1H, ako se služimo stvarima tu* berkuloznili bolesnika (kaoi marama, čaša, čačkalica i drugo posudje) mi možemo, nko ufsu prethodfno oiprane Bi iškuvane, da prene senio na nas i klice bolesti. 1 Ljubljeaije s bolessiicima je najo.pasmijc; pri Ijubljenju najlakše se djeca zaražuju tubexkulozc.in. * Klice taberkuloze mogu da prodru tt naše tijeio još i k r o z ft a š u k o ž u; sv<aka rana i!i ubod; na našoj koži može da posluži klicama tubenfculoze kao oitvior za ulazak n naše tijelo; isto tako l šiuplji znbi. Ovo se ntdie jdešava. Biio ma kojftn načftKnn d>a klice prodru u naše tijelo. 'ako ostami u živx>tu, ome se nastanei u najbliži ili za njih uajpovoljnlji organ i ! tu se počnu da množe na račun tog organa, kog postepeuo nagrizaju i uiuštavaju, Kod djece klicc tubericuloze napadaju najčeSće, prvo, žljezde oko vrata i pluća ili u trbuhu, a odatle poslijc idu u V>stafc dijclove tijefo (phića. kosti, cri((eva.

24. aprila 1918.

Rtrana 3.

mozak I t. d.), kod odraslih, naprotiv, one se ođmah nastane u plućima 1 tek prl kraju života predtiu u ostale organe. Tuberikuloiza se razvija oblčno lagano 1 traje vrlo dugo; za to. vrijeme svaki bolesnik možie da zarazi vlo mnogo lica iz svoje okolftie. Svaki od nas moža se zaraziti tubekulozom u svako doba starosti, ali je dan&s utvrdjeno. da zaraza tuberkuloze biva obično u djetinjstvu. Dok 5e dijete još maio, oaio provodi većinu vremena na krilu svoje fflajke (ili dojkinje), koja ga pri disasnju stalno zadahnjuje svojim »zdisaoiim vazduhom, a ako je bolesna, i klicaima svoje bolesti. Dcanije, kad dijete počne da puzi, ono se vrlo lako uprlja i si\'oje prljave prste, kao i sve sitvari koje nadje tm prljavotu podu, unosi u svoja usta; na taj način može da unese, besvjesno, i klice raznih bolesti, pa i tuberkuloze. Najzad, kad podje u školu, djjete se tu može zaraziti tuberkulozom od svojih drugova. (Svršiće se.)

A. Grln:

Poslijednje brzojavne vijesti Njemački večernji izvještaj Kb. Berlin, 23. aprila. _ Wolffov ured javlja: Sa bojlšta nema ničeg novog. TELEGRAM NJEMAČKOG CARA GROFU CZERNINU. Grof Czernin odlikovan želleznim fcrstom I. klase. Kb. Beč, 23. aprila. Njemački car uputio je grofit C z e r n i n u telegram, u kojemu veli. da }e Gzernin u toku svoga službovanja u smislu decenijama starili tradicija saveza još jače učvrstio savezničke 1 prijateljskc odnose izmedju Monarhije i Njemačke, i da su za to vrijeme predu 1 zeti i riješavani veliki zadaci. Zahvaljuje mu na takvom radu i odlikuje ga redom željeznog krstal! kl a s e.

DAN ODMAZDE (Nastavak.) Sjetila ’sc svoga stida, svoj« čežnje, svoga polajnog oklijevanja, svoga uzaludu'og olpora proliv silnog osjećaja, koji ju je tjcrao naprijeđ. A svo se to gubilo ispred jedn« jedine nspomen«, koja je bila stara samo’'dvac1es«t Četiri šata, a koja jpa’c već kao 'da 'je sačmjavala ćitavu epoliu njenoga žjyota,. Sve so to bilo tako brzo dbgodjlo. Jeđan čas stajali su: oni jedno prcma Grugom, savladaiii strašću i Strahom. Tjerali su je da pristane na taj brak, a ona je fttjelu da zna, dali jo njena sudbina zbilja neumoljiva. Nijo mu bila prizn.ita, da ga voli, •— nikako, samo ga je bila pitala dali treba da održi obećanjc, dato njegovom ocu i da li da pristane na brak, za koji njeiro srce ne osieća. Kada on od iznenađjenja nijo znao Šta odgOTOriti, bila ga je preldinjala da joj kaže, šta treba da rađi, pošbo ni sama •vfše fjezna kud ćo i šta će; rekla mu je, da on ođluči ujenu sudbinu, a ona ć© se, fflećo, pokoriti njegovoj presudi. On jo to i ftio učinio i rekao joj, neka održi obećanje i neka učini srećnim njegovoga oca. A eto sad kakvi ffu biii rezultati to njeno poslušnosti: Suprug mrtav, a prel njome ovaj čovjek kao od hlađna kamena, lcoji sc trudio, đa sa rijomo bude stipljiv i ida prema njoj ne pokažo ni« kakv hrržnic. Gledala ga ie i sve više je blijedila . ,,Da K bi bild moguće, da jc vaš otac čuo ftaš razgo\or?“ Stanhope ge trže, ali se odmaii opet pribra. _„Nije moguče 7 ', re?b on', ,,hn smo se odmah 'zatirn izvezli; za vfijeme vožrije bio je veseo i radostan, govorio je o vami sa najvsćim ponosom 5 nježnošćn, pouzdano uvjoren- u svdfft buđućft sreću“. Na hjenoni licu pojavi se izraz bola', ali Uskoro zatim kao da je opet obuze ne, ka hađa. jjOnda smo se valjdđ prevariii, e, naš straft bio je pretjeran. TCevolver je jpak 8amo sTuĆajno okinuo i mi prema ’tome žalimo preTeški gubitak Bupruga * oc-'i, ali nema još strašnije tragedije nego što je ova“. Ona je upomo gledala u njega tako da on nije imao hrabrosli, da joj proti\Tl-. pekSne. „Vjerujte U fb, ako inožeie, žeTini vain, da to buđe utjeba za vas“. ,,To i lioću“, kliknu ona odlučuo, ,JioćU vla \ijerujem, da nem&m nikakve jojdgovomosli za. nesreću što so desiia. Ta kako bih inačo nKgla da je živjeti?‘‘ On je ćutao i nckako žblfno gledao U \Tata. Kada je ona to opazila, zadrhtaše joj nsne. i ,,I suviše sani već dosadila svojiui. žalopojkama“, promrmlja ona. Još malo, pa će naići rnoja majka, a vi bistc htjeb olići. Nije bilo pametno od mene, što sam vos mplila za ovo naše objašnjenje; »Isam limala prsvo ’3'a vas uzn«mimjera u vašoj tuzi“. „Nemojtcforeoi,uzviknuon, uspiavivši se“, eraćan sarn, kađa vam »nogu ćime bi'. lo učiniti uslugu i daii vanj dokaza o veTikom pdštovanju, koje gajim prema vaini. Nas đvoje smo sađa ćlanovi jedno js’.o porodice, a ma da ću kroz kratko vrijeme hapustiti ovu buću, to s« ipak »ja'dam, 'da ćele jo uvijek ematrati evojira pravi'm domoni i ognjišteni 1 '. • „®ft, pravo kaž'ete“, odgovofi 'ohK fo. ftom ispunjeriim gofčine, ,pvo ml jc liom J ognjišto. ŽTa IJubav ovoga »jaj.a i ov« i&skoši sam so i udala, pa se «ađa moram' postarati, ’da bar i imarn' uešto od toga“. v Nemojte t&ko, gospodjd, Već rijetito se Uvijek, 3a vam je ovu fcuću Urođio vaš puprug, boji vas je (do posljednjeg Casa života ljubio najiskrenij« i najve6c«n odanošću“, odgovori Stanhope ozbiljno i đo. »tojanBtveno. ,,Ah, ali ste plemenit Čovjek, uzvišen ćovjek“, uzviknu ona, briznuvši U pTač. ^Ciniću sve 'što mogu, 'đa 'bih uvijek zaplnžio poštovan'je, koje pripada udovici Vašega oca, budite uvjorerii u to“. Staidiope st vrlo Učtivo pokloni i ode, & kada aU «e za lijime zaivorifti vrata, ona je u »ebi jaano os'jetiia, da se 6d sada izmridju njih dvx>ie otvorio 'jaz, koji se nije mogao preftroditi. (Nastaviće se.) »

POGINUO KAPETAN RICHTHOFEN, Kb. Berlin, 23. aprila. Čuveni njemački letač, k o n j i čki kapetan pl. Richthofen po' ginuo je iza neprijateljske linije, slučajno pogodjen neprijateljskom paijbom, zia vrijeme dok se spuštao na zemiju, na 5to je bio prinudjen kvarom na motoru. Engieski listovi javijaju. d : a je na injestu pada sahranjen s voiničkiin počastima. HOHENLOHE OSTAJE PĆSLA.MK (NaroCitt brzoiav „Beosradskib Novlna*’.) Berlin, 23. aprila. ; Poslanik Hohenlohe vratio sa: ovamo iz Beča. Njegovo je ostajanje' na položaju osigurano. KUHLMANN I BURIAN U BUKlRESTU. (Naročiti brzojav „Beosradskib Novina") • * Beriin, 23. aprila. Krajem ove nedjelje polazi Kiihb mann zajedno s Burianom radi produženja i>:«govoi'a u Bukurešt. REZULTATl PODMORNIČKOG RATA. Kb. Beriin, 23. apršu. ; .W o 1 f f o v u r e d utvrdjuje, đa n mjesečnii gubitak neprijatelja u brodovima iznpsio 689.000 bruto registrovanih tona, a to iznosi godišinje g u b :• tak od 48%. Po njemačkim zvanič' nim podacima iraalo je ukupno neprijateljsko brodovlje 1. januara 1918, godine manje od 20 milijuna bruto registrovanih tona zapremine. KRV U IRSKOJ. Tri miiiiuna Iraca položiio zakletvi« za borbu protiv vojne obaveze. (Naroćitl brzojav „Beogradsklb Novina’ 1 .) Koiin, 23. aprila. * Po jednoj vijesti „Kolnische Zeitung“-a iz Berna u lrskoj je već pala krv. „Sinfeinci' 4 su napali po' licijsku stražu na željezničkoj stanio G o r i s 11 e, htjevšiuda razoružaju pri* sutne stražare. Drugi stražari priskočiše i pucali su na „Sinfeince* 4 . Jeđar mladić je ubijen, a drugi smrtno ranjen. Broj osoba, koje su na prijedlo^ biskupa i partijskih vodja položile za kŠetv’u na otpor protiv vojne obaveze oijeni se već sad na tri milijuna. ORLANDO I BIANCHI U PARISL. I (Naročili brzojav „Beosradskih Novtna'*.) Ghiasso, 23. aprila. Reuter javlja: Talijanski ministr) Grlamdo i Bia.nclii stfgli su u Paris. NOVE ENGLESKE POREZE. (N'aročitl brzojav „Bcosradskih Novina’') r Rotterdami. 23. aprila. Engleski sekretar finaticija, Bonar L'av, podneče danas u utorak budžet s povišenom porezom ua veliko prihode, naslijedja, pivo, duvan. šećer 1 luksuzue predmete. medju ovinia I na skupocjeaio odijdo. . . JAPANSKO-KITAJSKI UGOVOR. (Naročiti brzojav „BeozrađskSi Novlna".) Rotterdam, 23. aprila. • ,,DaJly Mail" javlja iz Tijenčina po 'Vjjestima kitajskih listova, da je izmedju Kitaja i Japana sklopljen t važa»i prividan ugovor. '

Sa prevelikiin boloui n duSi, javljamo 6rodnidma t prijateljima, da ćemo našem milom. 1 nikad nezaboravljenom •uprugu, jedincu ainn 1 dragom tatlci f Jovonu H. Krstfću trgovcu ovdašnjem i dobroj supruzi, svekrvi I babl t Sofljl H. Krstlć davati ćetrdesetodnevni parastos n crkvi Sv. Nikole na Novom groblju, u subotu 27. aprila, parcela br. 34. Beograd, 24. aprila 1918. Ožalošćeni i do groba neutješnl: supruga 1 snaja Zorka, otac i suprug Mlrćc, mila i nejaka dječica bez svoga tatice Branka i Radmila, tast Gjura Banjac i ostala rodbina, B6595