Београдске новине

iziaze:

dnevno u Jutro, ponedleljkom poslije podne.

PojedIni brojevl:

• UofHlm I ■ krajnlau »■••{odituOa •4 a I to. Wl ft cljMI ad . . . V

II B*0|rad« U noirarliljl U Inootraaatfi

Oglasl po eljenlka.

Mjesečna pretpleta: irad« u Mun « lc«0« ... * a-_

JftdnUtvo: BEOBRAO, Vuka Karadžlia ul. farof 10. Talefon bro) 83. Ilprava I prlmanja pretplata Topll&in venac broj 21. Talafan br. 28. Prlmanja oglasa Knaza Mlhajla ul. broj 38. Telefon broj 245.

Br. 116.

BEOGRAD, srijeda 1. maja 1918.

Godina IV.

ratni izvjestaji Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 30. aprila. Borbeua đjela-tnost na Južnom fcontu znatno se p o j a č a 1 a. Na P i at i je ođbijeno više neprijaJeljskih nasrtaja. Načelnik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berliai, 30. aprilai. Zapadno bolište: Na bojnom polju u F 1 a n d r i j i razvile su se u pojediniui odsjecima ž e s t o k e pješadijske borbe. Sieverno od Voormezcele I 'Croote Vlerstraata zauzeli snio više engleskih rovova. Kod L o k e r a sn se naša jurišna odjelenja, prodirući u tieprljatcljf k e I i n i j e, sudarila s jakim francuskim protivnapadima. U toku tih borba mogao se je neprijatelj u Lokeru nčvrstiti, no njegovi pokušaji, da izvan toga mjesta dalje prodre, i z j aI o v i 1 i s u s e. Obdana j a k a a r t iI j e r i j s k a d j e 1 a t n o s t rasprostrla se na c io pr ed j e 1 Kcuiinelii I trajala ie sve do turaka. Na ostallni frontovlma bila je borbena djeiatnost ograničena na izvidian.ia I na od vreinena 11 a vrljemo življu topovsku paljbu. Maeedonski front: Izmedju Vardara 1 dojranskog jezera skrhao se pred našiin linijaina beznspješnl ncprijateljskl nalet, koji je više dana pripreman arHiljerljom. Ptvj zapovjeduik glavnog stana pi. Luđendorff.

Engleski problem. Moglo bl se pretpostaviti, da VeIfka Britanija, kad već vodi glavnu riieč na sjx)razumnoj strani u politicl i ivodjenju rata, irna neku istorijsku mlfeiju, koja bl se dala upotrebiti za učvršćivanje jx)ložaja prema svjetskoistoriiskim zadacima. Jedan istoričarteofista mogao bi inožda stvoriti razlogc za opravdanje premoći Engleske nad njenlm saveznicima i kulturnih zloČina u dalckim kolonijama. Medjutim, ako se položaj Engleske nepristrano ocijeni, onda se vldl, da iza svakog tiržavnog Čina, i ako pod irnenoin nar ■prednih i humanih ideaia, viri oclvratan egoizam, koji je bio i ostaje glavno pokretaio u britanskoj politici. Engleska je pokazaka odista !ne'običan talenat u tome, da dopušta svotjim prijateljima, da stradaju >ja njene

Evakuacija Yperna. — Pokret za nezavisnošću u južnoj Afrlcl i Indiji. -- Neprijateljsko raspoloženje preina Engleskoj u Portugaliji.

sJale su inilijune u borbu, a za to vrljeme su se u Engles'koj još naširoko 1 nadugačko savjetovali o uvodljenju opšta vojne obaveze. Zahvaljujući odredhania o ženjenim ljudima u ovom zakonn sklapali su se brakovi i punili humoristički listovi. U Flandriju slali su najamničku vojsku, koja je beiz gubitaka osvojila Calais, priredjivala loptačke utakmice u pozadini fronta i tek 'u toku posljednjih mjeseci sietiia se svoje ratničke misije. Sad su Nijemci u krvaviin bitkama pokazali pravo značenie ovog rata, i doveli euglesks. trupe đo saznanja, <ia to nije lakomišiiena dječja igra, koja bjesni po bojištu, te da olovo i čciik bcz raizlike vlađaju ljuđskim tijclom. Pa kad je prva vijest o velikim gubitcima stigla s one strane Kanala, di'gao se jank i vajkanje 0 skupoj ljudskoj krvi, kojom se ovo zemljište rnoraJo napojiti. Energičnia pitarria n engleskom dotrjem doitru tražila su da se ispitaju pogrješke, koja su izvršile vojne uprave. U živim debatama istraživ.ali su sa uzroci velikog poraza. Svu ovu lanmi i biesnilo nadvisivao je jedan glas iz radlničkih lomgova, koji je našao od'jeka kod liberala, te pozva Lloyd Goorgea na udgovornost, dokunientujući razgovjetnu volju za mir. Na sva ova pitanja osfa1/a je vlada nijeina i objavila svoje stajalište konkretnim djelovanjem. Njentački sin, Milner, takodje jedan od ottih, što propovijeda rat do. posljednje kapi krvi, pozv,au je na čelo ministarstva vojnog. Lord Deirby, konservativiac najčišće krvi, otišao je kao poslaaik u Pariz, po svoj priiici »a to, da žedj francttske republike za mironi uguši u samoj klici. Gcneral Haiig jei slao sve novile 1 novije trupe u njer tnačktr vatru, — ia ®ve to dešavalo se tako, kao dla se to razumije sarno po sebi, i kao da na svijetu ničcg driutgog nema osim rata. Pa ipak engleski narod nema niše bezuslovnog povjerenja u vještinu svojih ijtidi za vladu. Ti glasovi nikako da umrrkmi. čak nl onda, ako osfaju bez odgovora. Onl pitaju dalje i buškaraju protiv sistenna, koji ti prepotentnoj autokraciji po'riče svaku obavezu davanja račurua. Ako svi znaci na varaju, niogao bi stari'a engleski narod dobiti političku poibjedu. ,,Daiiy Mai1“ predskazuje, da ćet klućih dana 'doći do vladine krize. Sociialistički listovi snratraiu. da jo ova n?.da neizostavna posljediaa. čak šta više bezuslovan iKistulat. Cak i konservativni „Manchester Guardian“ ziastupa mišljenje, da bi promjena vlarda morala učiniti kraja dosađašnjoj

političkim zapietima iiridružuje se takodje i stanje u Irskoj, gdje stanovništvo o])št!m štrajkmanjcm protestuje protiv namjere. da u engleskoj vojsci primi vojničku diržnost. Englcskl probleim lagano s'azrijeva. Već je đosta dugo dopuštao narod, da ga ,,premudri“ držiavnici zaltrdjuju, i sa povjcrenjem primao mjere vlađlne, čaik i ako je njFhova shodnost za njega ostala skrivena tiajna. Ovo r:aztimijevanje donijela je u narođ slttžba na frontu, gdje pojedjnac više vrijeđi, ncigo junak u korpusnoj komandS, Engleska Uernokmcija nije bila do sađa ništa đrugo ne.go fraza u ustima svojili državnilva. U sair:oj stvairi vlad'ala je ovorn kastom nekolicitna. koja se zbog svog porjekla ili bogatstva naztvala „odabranicinra". Glupost naroda bila su u Engleskoj 'kolo, na kojima se vozfla iinperija. Bntanska vlacla se ovim koristila, I to ne 'na posljedniem mjestu. All otkađ se uarod Velike Britanije sjeća svojih pnava d ! a smije !mati svoju volju, od onda ne mogu ijndi na vladi ići putern po svojoj glavi, a pad Lloyd Georgea pridonijećc razbistravanju cngleskog problema svolc.

Republikanski pokret u južnoj Africi. Bnri teže da povratc nezavtenost. Rotterdain, 30. aprila. Kako se Javlja, u južnoj Africl su Buri pod vodjstvom generala Herzoga otpnčeii veliku republikansku propagandu kojotn idu za tim, da se j ti ž n a A f r i k a p r oglasi nezavisnom. U svorne tiugom govnru u Kappotu izjavri je 1 lerzog, da je j -u ž n o - a f r ? č k a s amouprava, koja zavisi od odltičujućeg glasa engl'eskog parlamenta f engleskih miuistara, u suštini v e i i k o pritvorstvo. Misao svjetskog rata fstiče našu nezavisiiost. Tobožnja zaštita engieske fiote, u koliko je ona u istini postojala, neće u budnče biti potrebna. Engieski dopisnici opomiiijn Englesku povodorn opasne jačine repubiikanske stranke u jnžnoj Africi, koja se pojavijuje s punim nadaina. Borbe u Finskoj. Zauzet Tavestehus. Stockholm, 30. aprlla. iz Heisingforsa javljaju: Bi< jele garde su danas osvojile 'i a v es t e h u s i opkolile W i b o r g. Frontnt položaj crvene garde u blizini \Viborga je probijen. Postavijen diktator. StoclcholTii, 30. apiila. Pnina vij sti crveno» socijaKsLičkoj l'ista „Tyo6 r ‘ u Wiborgu,'irnonovan jo za tiikfatora sa n<x>'-ranič'-nim punomoćfma bivši predsjednik crvenog s ibo-a, Marner."Ovo je uĆinjfuo zato, što je no, slijo soobe riarotinih komesart u Wiborgr nastala nosiglirnost. Dogadjaji u Rusiji. Narodni konresar za rnomaricu prišao Kornjiiovu. (Naročitl brzojav -.idskiii Novina") Bcu'ii, 30. aprila. „Agence Havas“ javlja iz Petrograda: Narođni komesar za mornar.icu, Dićenko, iprišao je KornJi1 o v ti. Lenjin je izdao naredbri da $•» Dičenko u a p s i.

Indija za samoupravu. Zadržato indiisks) izaslanstvo. (Naroćitl brzolav „Becgradskih Novbia".) Rolterdam, 30. aprila. Engl&ski listovi, koji su danas stigli u R o 11 e r d a m, javljaju, da je izaslanstvo Indije, koje jc trebaio da se krene za EngRsku, da tamo poratir za samoupravu- rudije, u posijctinjetn trenutku zadržano u -Incliji time, što su članovima izaslanstva engieske vlasti oduzele putne iistove. Vijest o indijskoi pomoći. (Naročltt brzojav „Beograđskih Novlna") Stockholm, 30, apriEa. (Vijest zastupnika c. I k. Idopisnog ured'a). Povodom Reuterove viiestt, da je itidijski nacijonaini kongres stavio Engleskoj na iraspoloženje 6 milljuna Viojnika, primjcćuje ovdašnji :»acijonalni komitet, da Je toj vijestl cllj, da poboljša raspoloženje u Englcsknj, koje je jx)slije posljednjih poraza utučono. Iudija će dati samo omda svoje vojnike ako se indijski zalitievi za samoupravom ispune, šio je nictdjutim isključetio, jer bi u tom slučaju Engleska izgnbiia svaku vlast I nad Tttdijom. najbliže lnterese. F rancnska ! Rnsija politici katastrofe. Ovim unutrašnjo- i

Odlučni dani na zapadu. .fedan francuskl komentar ,,iil Jli“. Ženova, 30. apiila. Kaini dopisnik pariskog „Journab' a pišc, tia se francuska javnost ne treba u/ nemirivati zbog evakuacij« Y p ra. Savezničko vojno vodsivo poduzcio jc ave mjere za osiguranje linijo t, a 1 a 1 stiJ ii nkirchen. ,,Tomps‘‘ javlja: Sada po£itijaocll'iučna bitkazaKajial i pzistaništa na nje-mu. Nema 'drugog izb >ra, n gp ib pobijcditi, iH prctrpjoti )X)razc Opet bontbardovaii Calais. Zoneva, 30. aprila. Noću u oči nedijelje oix:t je jedna ujemačka vuzd'ušna eskadra bombardov-ala Calais ! pričinila znntnu štetu. Neprijratelisko raspoložetije prenta Engieskoj ii Portugalskoj. Ženeva, 30. aprila. Pariska „Humanite" uk'a'zmje na 'neprijatdjsko raspoioženjo protiv Engleske, koje vlada u Portngalskoj. List pCoraerzio d‘Oporto“ veli, da Je v 1 a d a, koja Je Portugaliju ti v ukla u rat na strani Engleske, l z v r š 11 a z 1 o č i n. Drugi jed.au list izražava nadu, da će modenta Kartagina — Engleska uskoro p r e t r p i t i siom. „Hiimanitć“ naglašava, da oba lista, koja ovako pišu, i m a j u b 11 sk .o v e z e s a v 1 a >đ o m

Rat na moru. Propala engleska torpedn.iaća. | tNaročttt brzcjav „Beozradskih Novtna“.) Ženeva, 30. aprila. ,,Matin“ javlja iz Algecirar! sa: Engleska torpeclnjača „Hodeii da“ iznenadjena je za vrijeme patrolI ske plovidbe burom na visini Algei sirasa, te je potonula. Udavilo sc 13 ! mauoza. NOVA POTAPLJAN.IA. Kb. Berlin, 30. apiila. Wolffov ured javlia: Njemačlca i 1 austro-ugarske pod'm'omice potopiie j su u zapornom pojasu Sredozetrmog I mora pet parniif b-rodova 1 dva | jc d r en J ak a, ukupno 25.000 tona, Medju potopljer.im brodovima nalazioi se frattcnsk] parobrod ,,L i b e r i e»“, 1942 tcsie, jetiian veliki naoružani transportn! brođ, kao 1 jedau talijanski ieđrenjak ođ 700 tona. natovareu želj&zom za Gjenovu. Načelnik adtniralskog stožera tnornarice.

Razne brzoiavne vijesti. Sukob Izmedjit Wiisona i senata. (Naročlfi brzoiav J3eogradslvih Nov!na“) Bern, 30. aprila. U sukobu izrneiđju W i I s o n a f s en a t a I zb i 1 a je kriza, jcr se senat profcivi, da se W i 1 s o n u izdadu zahtijevana ovlaštenja. Wilson zahtijeva oimiiomočenje. da može postoječa zvanja ukinuti, nova uspostaviti i spajati ili, i odrodjenje da svotama novca, koje su senat i kongres odobriii, može raspolagati po svome na-

PODLISTAK Pozorišni pregled. Cast, tirama u 4 čina, napisao Hermann Siidertnann. — Prvi put igrano u „Dobrotvornom pozorištu“ 27.-IV. 11 . U Beogradu je igrana Suđcrmautiova ,,Cast“ pre viša decenija u prevodu g. S. Šapčanina. Podela je bila vrlo srečua, te je komad iniao volikog vspeha kod publike, tako da jc bio stahto na repertoini Narodnog Pozoffišta. „Ca>8t“ spada'. u opšte, ai oua bozorišna dela, koja se mogu glumačkom interesantnom izradom tako j)bdiči, da im je uspeli osiguran, čak nezavisno od ma Ikakve njihove unutarKje, čisto književne vrednosti. I ovoga puta podela je biia kako sc samo poželeti može, te je celokuPan prikaz znatno iskočio nad svima tiosadašnjim predstavama. Pre isvega 2. M. Gavrilović u ulozi grafa Trasta(Ja uloga po sebi nija tmtogo. blagotiarna, i ako se čini, na prvi pogled, .vrio simpatičnom. Trast ne tičestvmje tiirektno u samoj radtijl, ili bolje reči, zapfetu komada. a odveć rnnogo rezoJ'uJe i pripoveda, što već po sebi predstavlja veliku opasnost za glumca. All £• Gavrilović gltimac jakog autorit^ta, koji je u stanju da sivaku rolu podigne. On je na sceni uvek gospodar .situacije. Govori sigumiin glasom, koji lepih modulacija; gest mu Je otmen i pouzdan. Treba imati velike glumačke umešnostl, pa da duge piriče irastove na kraju prvoga 1 drugoga Cna ne spuste scenu. All je g. Gavrilota mesba zovorio sa putvo Izraza,

inteligentno naglašujući baš ona mesta, koja su niajkarakterističnija. Kada je g. Gavrilović na pozornici, scena jc tivck na potrebnoj visini. On nije samo pažljivo izradio svoju rolu, već je svojotn uinetuičkom igrom pođigao čitav komad. Gdja Teborska se pojavila u ulozi Leonore, koja ie, do clušc, dosta pasivTia, ali je nju gospodja dala sa tako nmogo teinperamenta 1 glumiačke rutina. da ie ona potpuno iskočila na površinu. Gdja Taborsika je odlična saionska glumica, koja u konverzacionom tonu inta jakog, čisto pozoriŠltog izraza, onog plenienitog scenskog akcenta, koii u svakoj situ/aciji činl utiska. Želetl je svakako da publika dobije prilike đa vidi svoju omiljenu umetnicu u kojoj Od njenih velikih reprezentativnih rola iz modernog repertoira. U tirugim rolatm su se isticali našl najbolji glttmcl. G. I. Stanojevič, kao stari Hajneke, dao je jcdan reljefito iziradjen tip malog nemačkog zanatlije, dobročudnog, s naivnim i nesvesnim odsustvom svakog višeg ntorala. G. Stanojević voli ovu rolu — što sa Ivldi po toplom I iskrenom Izradjivanju u njenim detaljiina >— a to za dobrog glnrnca zttači već siguran uspeh. Isto bako u stHu, prirodna i iskrena, 'bila Jo i gdja Pavlović kao Hajnekova žena. U ovakvitn karakternim rolatna ona je potpuno na svome mestu. Gdja Stokić je vLrtuozno Izradila ulogu Altne, male, gotovo nesvcsne razvratnice. U vedikoj sceni sa bratom, u III činu, gospodja je imala nekoliko detalja, glumački tako fino Izradienih, dia ih kakav pozorišni purman iz publike mora sa najvoćim uživanjem praiitl.

Dve karakterna role pale su osobito u oči, dva tipa do sitnica prirodno dana, sa puno glumačke veštine: Mihalski, sa g. S. Todorovićem i Avgusta, sa gcljotn Arsenović. G. TodoroVić se u Narodnom Pozorištu uvek isticao kao odličan karakteran giumac, a umetničke kvalitete gđje Arsetiović, njen glas koji iina tako veiliku skalu tonova I njen zdmv stnisao za prirodnost u igri, stekle su opšte priznaitie. G. Gošić (nije iza svlju i ako ga kasttije spomitijemo) dao je u svojoj teškoj, velikoj ulozi Roberta sve glavtie linije čestitosli, isfcrenostl i temperamentai togia simpatičnog mladića. Niju bio ma'.l napor (a to će priznati svaki intimniji po'zorišni čovek) savladati sve one teškoćc u ovoj inače glumački efektno izradjenoj roli. I g. Gošić se uvek clržao xta dostojuoj visiui. Treba s diostojnim priznanjcan istaći savevsno iznadjene role gdta Rucović i Todorović, pa gg. R. Pavlovićn, SpLridonovićai, Dinulovića, fcoji su svi sklapali opštu harmoniju na sceni. 1 S.

Kosta Jezdlmirović: Mileta i Branko. Mileta 1 Branfco bijahu braća. Oni fmadjahu još dva mladja brata, ali o njimia nema šta tnnogo da se fcaže. Stariji od ovo dvoje. navukao je reumatizam u srpsko-tursfconi ratu i vratio se bolan i pirebolan u zavičaj, gdje su ga rodoljulblvi zemljaci tnu svoiski njegovali I po smrtl svečano sahranili, a mladj! je kao tmodiclnar otišao u Rusiju 1 taimo se u toj grdosijl izgubio bez traga 1 glasa.

Medjutim su Mileta i Branko odigrali isvcie uloge kao malo ko, tc je vrijedno đ:a ih sazimju i oni, kojima su onc do sad bile nepoiznate. Radi boljeg razumijevania stvari počeću s njihovitn ocem Vasom. Ovaj je u mlaciosti bio siroinašan tnokosan seljafc i živio je u jednoin ubavom banatskom seocetu na Dimavit. Težački posao nijc tnu se svidjao, te se odao ribolov.u. Iinao je svoj uamac, 'svoje udice i predje, pa je pomoću njili zaradjivsp nasnšnl hljcb. Kad ic nastala burna IS4S. godina prošloga vijeka, Vasu zbog neke tjciesiie maline ne uzeše u vojsku. Gn je i dalje lovLo rtbu, tek da sc liljebom hrani. U ovafco burnim vretnehima mnogi osiromaše i tek po gdjekoji se cbogati. Na Vasu se sudbina nasttiijala i to na malo neobičan način. Loveći ribu, priinieti on, kako neke raštrkane daske i baivani piove Dunavom niz vodu, pa ixwnisli, kalko bi bilo, da ili počne livatati i dovlačiti tta obaliu Ako im sc javi sopstvenik, on će tnu ili predati, a ovaj će ga zia> to nagraditi; a ako se n-iko tte javi, ostače ttjentu. Zašto cla pusli da graclia dalje otplovi i da je drugi prkligne? Što namisli, to i učini i za tie punu nedjelju dana intao jc na obali čitiavo stovarište raznovrsaie gradje. Bog znai, tta koji je način ova gradfct, tafco rasturena. ostala bez gazdc. Možđa se veliki siplav, slabo učvrščen, razbio o jake talase ili o kakvu stijcnu. pa rasturio, a momčad se sa njega podavila ili kojekud spasla. Možda je splav dolazio čafc iz blizine tzvora Save, Dravei, Tise ili druge fcoje sporedne rijeke. Nije imao Vaisa kome da prijavljuje taj slučaj. jer tadašnje vlasti iinadjaim

ptine ruke sa svhn drugoga posla i on se tako posteipeno navikmi, da prikupIjenu gnadiu smatra kao svoju imovinu, Nasta mir i ljudi počeše da se prr biraju. Na šta za vrijenie burnili aana niko i ne pomišljaše, na to to sad mnogi prionuše. Pcčeše da popnavljaj« oštoćene zgrade, a na mjesto pomšenih da pođižu nove, pa kud će za gradjti, nego kod Vase. Iz prva iu ie kako knme prod'avao, a kad se konkurencijorn utvrdi cijena, on je đavaše po ovoj. Bila je jagma oko gradje, a položaj sela bio je vrlo ix>vol.ian zsi otpravljanje iste u d'va razna grada, ir kojima jo uajviše tražena i trošena, i Vasa postade u brzo na daleko čuven drvarski trgovac. Doznaše za to drvarski veletršci iz đnlckih fcrajeva, te mu dolažahu na noge i nudjahu gradju na poček. Imao jc veliki izbor u iponudama, te 3e birao itajpovoljnijc, a skrupulozno je odgovarao svojim obvezama. U mađjirvToinenu ožcni se djevojkom iz drugog seln a iz ugledne sellačke ‘zadruge. koia inu počo radjati djecu: sinove Mfletu, Branka i ona đruga dva. Vasa je naprcdovao da ne može boljo biti, i kiad itm sinovti poodrastoše, on ih jediiog za drugim • slaše na više školc, da se što' više izuče, a snabdjevaše ih svačim, kako to već dolikuje bogatim trgovačkim sinovima, Davaše Ltn čak i više, ali njima ni to ne bijaše dosta, već tražaiiu sve više i više. Otac poče totne da se odupire, a u naknadu za to poče mati kradotn da im daje ibez računa. Takmičili su se sinovi u iztdavanju novca sa naiboga-* tijim ljudima i največom gospodom, te stefcoše vcliki knig- nazovi prijatelja, koji v;ole o tudjem novcu da žive. Ovf