Београдске новине

Broj 123. kiscllne pomoću tako zvane Qayj issacove kule. Dalje Je ispitivao pojave prl vrijenju (fermentacijl), pri stvaranju eterJt i pronašao je jodetil. Sa iThenardom, Wepsterom I Liebigont obradio je najvažnije predmete lz hetnije. Od 1816. uredjivao je sa Čuvenim fizičarem Aragoni naučni časopis Annales de Chimie et Pliysique“. Osim toga je Izdao čitav niz naučnih djcia o svojim lspitivanjima i istraživanjima. Njegova skupljetja predavanja i« fizike izdao je Grosselin. a iz jjcmije Marinet. -- 9. inaja 1876. godiiic rodien je u Braudencu pjesnik j= r n s t H a r d t. — 9. maja 1879. goditie umro je u Gfittigenu botaničar Augiist Rudolf Heinrich Grisebacii. (jrisebacii rodjen je 7. aprila 1814. godine u Hamiovcru. 1848. gođine postavljeu je za profesora unlverziteta u bottingenu. gdje ie i umro. Njegov sin Rduard Grisebacli (9. oktobra 1845. godine u Gottingcnu) ugledan je književnik. Naročito je poznat kao biograf Schopenhauerov i izdavač njegovih djela. Vienčanje. U nedjelju 12. maja vienoače se u Saboriioi crkvi u 11 sati prije podtic gospodjica RuŽica BujoSevićeva i gospodin Djoka Hristić, o čenni izvještavanio svoje prijateljc i poznanike, moieći ih da ovo smatraju kao pozivnicu, pošto zbog kratkoče vremena ne 'će biti naročitib pozivffica. Sku!;> svastova: Skender Begova ulica 33. Porodilie ntogu iniati besplatnu tijegu. Okružno zapovjedništvo saopštava slijedeće: Siromašne žene, kojc su ii drugoin stanju i nemaju kod kuće potrcbne njege i potnoči. mogu od 8 mjcsecl trudnoće, pa do 14 dana poslije porodjaja biti primljene u c. i k. gradjansku bolnicu u Beogradn i tu dobivati besplafno boluičku niegu i hrami i po 1 krunu dncvno. ako se obavežu. da će obavljati doinaće poslove u bolnici kao čišćenje i drugo. O ovome se obavjeStava gradjanstvo, Vojno parno i kupatilo u kadaiua. Ovo je kupatlfo danas otvoreno od 7 sati ujutro d : o 12.30 sati u podne.

Vijesti iz unutrašnjosti Groot udario u bioskop. Iz Šapca nam javljaju: 22. ov. tnj. uveče padala je jaka kiša sa neobičnoni grmljavinoni. Iz kinematografske zgrade bio je odnijet aparat u Beograd na opravku, a!i su ipak ostali na tavajiu svi pomoćni magnetski predmeti aparata, kao i cije-Io postrojenje električnog osvjetlenja. i ako je zgrada, u kojoj ie bioskop, bila po svojoj visini niža od okoinih kuća, ipak je zbog nagomilanog materijala na tavanu, grom udario u ovu kuću, a onda se pojavila vatra i zapalile se suve čarnove daske. Požar jc uništio priličati dio tavana i ncznatne dijelove pomoćnih aparata. a svc n vrijeđnosti do hiljadu kruna. Sto požar nije uništio cijelu zgradu — pripada zasiuga komesaru žanđarm. policiie i jeduom vojniku kroiaču iz bioskopa. Ratnl tnoral. Prijc ncki dan dodje u Uttbac uu piiacu neka Stana Marković iz Dobrića, koja po slobodnom krctanju niie likovala na onn našu običnu — da nc rečeino glupu scljanku — već na tako zvane „emancipovane"!... Naš Viađa pjcsnik, poznat pod imenom „Stacion .lelka' 1 , upita Stanu u namjeri, da je dovede u zabunu: Je ii, Slave ti, šla Oeš da radi.š kad ti sutra, recimo, dodjc muž iz ropstva, kad se ti tako slobcdno opliodiš sa muškitiia? — Hm! odgovori seljt-nka, zar ti učio toiike čkoie pa nemaš ni osnovnog pojma šta je to žetia p ratnome dobu. .la sam podložna prirodi kao i svaka druga. Ja jektiku ii'-ću da hvatarn, nego ,,njegujem‘‘ svoj organizam u svima pravcima. Prilike sii nam mvorile oči, da žeua ne mora zavisiti od čovjeka. niože saina da radi, zaradjuje i živi u sviktu. Novaca sam zaradila, imam dvije krave, deset ovaca i drugi imetak. Kad se svrši ovaj prokleti rat i moj muž bude prešao Savu. ja ću prodati moju svu pokretnost, metuuću pare u tijedra. kaćiču na kapiju da ga dočekam, i po što se pozdravimo kao d r u g o v i, pilaću ga: pritnaš ii stanje onakvo kakvo je, da brišemo sve pa počnemo ispočetka? Bude li on tražio ono otprije, * tada će on uči u kuću, a ja s novcetn i sadašnjim iskustvoni u bijeli svijci!.,, Naš Vlada sleže ramenima i jedva izgovori: badava snaho, nisam izučavao ratni tnoral!,., U. J. Sanmubijstvo. Noču, 10.—II. pr. rnj. ohjesio »e 18-godišnji MlioJe n jednoj praztioj kući u Komiriću. sreza krupanjskog. Razsamoubijstvn nepoznat, Popiava. ^bog jake kišc 22. aiprila o. g: nafasla jc inače mala rijeku Jadar iako jako. da je voda, izlšav i-z svog korita, Poplavila sva već obradiMia polja pored obalc. Kod tnjestu Znvlakc ptit Jc bl 'o sasvim pod VOđom, tako, da se svaki saobrnčaj sa Luznlcom sve do ‘d. pr. mj. morao obttstavili. ćak n! °! a hije rndila, pošto ie IkolsKu zgrada izvan mjestn, tc se zbog vođe ni sa Jtoje sira.iv :ti : '‘-?i'ogln priči.

Cetvrtak Razbojničk! napad. 14, ov. tnj. napala su dva puškama naoružana čovjeka na kuću Živana Stanojčlća u Bukoru, opštine Krivaja, 1 oteii tom prilikom ovom seljaku gotovinu od K 230.— koju je on ttza se noslo. Za razbojnicima je r>oslata t>otiera, koja je do sada ostala bez uspjeha. Prva Srbija. *— Posle propasti na Kosovii. —< II. Prva policija. 'Gdmah po ustanku, na skupštini od 19. decembra 1815., postavljene su nahijske starcšine. Njima je bila poverena javna bezbednost narodna na ođržanje, te su imali da paze na red i sigurnost u poveirenim nahijama, da izvršuju zapovesti kneževe, da isledjuju krivice i, pošto u prvo vreme nisu postoiali sudovi, da raspravijajtt i sporove i da po mogućnostl presudjuju. Oni su postavijani naročitini pistnenoni od kneževe straiie, takozvaiiim ,,Nastavleniem“, po konie primajti, posle kneza, „prvu vlast nađ rečenom nahioin i upravljenie“. Posle postavljenili nahijskili starešina sa odredjeuim dužnostima, došlo je i postavljenje k n c ž i n s k i h starešina, koij su imali n zadatku čisto policijske poslove sa raspravljanjein i presudjivanjem razuih sporova. Ovi su bili potčinjeni nahijskim starcšinatna. Svi sporovi, kojc ne bi mogle rešiti knežinske, sprovodjeni su nahijskim starešinama, pa tck, ako i ovi ne mogu da rasprave, išii su na rešenje din kneza Miloša. Presucle ovih ,starešina biie su sve izvršne, izuzev onih „gcii se glave tiče". Po tim presudama donosio ie rešenje sam knez Miloš. Administratlvna podela. J'osle ustanka Srbija se u admiiiistrativnom iX)gkdu delila na d v anaest nahija i trinaesti vrletni poreč. Nahije su se delilc na više knežina, na broju 45, Docnije. u 1833. godi; ni, broj nahija porastao je na 18, a 1824. god. brol knežina spao je na 42. Medjutim, 1833. god. popeo sc na 60, kađa je prisajedinjeao šest nafiija. Do 1834. god. liaziv nahija nije se menjao, aH je od tada došao ,,okrug“. Knežine su 1830. godine prozvane „kapetanije". a docnije ,,srezovi“. Do dolaska „Obščenaroidnog Suda“ naiiijske i kuežinske starešine bili su pod vrlo strogoin kontrolom sanioga kneza Miloša. Aii su posle došli i pcd kontrolu ovoga suđa. koji ini je izdavao potrcbna upustva u policiskom rađu. Dok je sam knez neposredtio izdavao zapovesti policijskim vlastima i narodniin starešinama, žapovesti sn bile vrlo stroge i potkreptjene živim primerima. Prvi policajci. 0 jjostavljenjti prvih narad-. ih i nn, lujskih sUuvšina postoj-e ovi podaci; 14. novcmbra 1815. posLivljen je za giočansku naliiju Vićentijc Petrović, a 19. deeembra isle godine postavljeni su: za bertgradsku un.hijn, kojoj je jrridoilata i gročtnska Vićentij.' Pctrović: za valjevsku Prola Mafeja Nenadović; za kragujevačku tijoraj*' Pnrfzau; za jagodinsku Mileta Hatlofiović; za požišku Radosav Jc. iečonin; za ruduičkn Jovan Obreuović; za požarevačkti Marko Aldula; za sokoisku Nikola Novaković; za ssiK'tlerovsku Vujica. Vuličević; za šabačku Ilija Markovie; za užičku Jovau Mićić; za ćuprijsku Milosav Zdravkov ;ć-Resavae: i za Poreč Stojća. Početkoin 1816. gos'avijeui su za kn<*žiuske starešiue: PavP Marinković-Crošuić, Živko Afihailović j ISikola h'atić za beogiadsku nahiju; Itauko Tešić i Jov au Hoiovae valjevska ualiija; Kosovac i liija Vukotnaiiovjć — jagodinska nabij v; Petar Toji.'ilović i Marinković • kr.igujevaćka nabijii; Gača .Tovanović, llija l’ojiović j kne/, Rabie - požeška uabiji: Sievan Dobrnjai’, Marinko llžoilić, f^i>>ka Damjanović, Ivko. Milun i Pavlc ■— nožarevačka naihija; Jov.m Lazjć-Kozo!jac, Gjorgje Oslojić, Vasilije Popović i kuez Penša —• ruđnička nahija; Jovan Mitrović-Dejnir i Marko Lipmnović — užička nahija; Marko Stilarac, Siuia Ković, Marko Koatić-Cincarin, kuez. Milosav i Hade Hadosnvljević — šabaeka naliija; i Stoj.-m Petrović — ćnprijska nahija:. . Paiicija ii Beograd«. Doset godina j/o oslobodjotiju, u ojištir.ama vcćih varoši došli sti j.poJicajei'’ za rnesne polieijsk« pošlovo. Thraui su iz istog meeta, a teret novčai t za njilvovo plste padao jo na opšfinu dotićne vaioši. Krajom 1830. n iJeogradu je us'auovIjoua policij*ka uprava, a upravnik je hio ('vetko Itfljović. Za vardSkog policajea bio jo poshivljen Ilija Čarapić, sa godišnjotn jdntom oil 1500 groša. II proieće 1834, gOdine lteograd je podclien u tri policijak.i kvarta: »nvaki, varoški i pablulski iii \rač.irski. Za sbarešine kvarf.o\n naim IKjVttiti mi: llaka Katanić, Petar Popović i Pnvle Zornić. Za „policijskog direkfoi’a 1 ' llija čarap’ić, a za bulhihašu GJor. gjo Dstidić, sa 22 paudura. Nuiodna blng.'ijnir'« isnlflćivala je 8Vc polleflje«, tt

CLUU KADSKE NOVLNt iijiLiovu gddišuja piala bila je utvrdjena poovoj skali: direktoru 4.000 gioša, kvartovnim štarcšinama: "Kataniću 1600, a driigoj dvojići po 1200; buljubali 600 a pandurima po 464 groša. Tako jo počela da egzistira prva policijska orgauizacija u zasnovanoj Srbi&i. I ako nije bila bogzna kako uredjena, ipak je bezbednost bila prilično osigurana.

A. Grln: L DAN ODMAZDE ,-s (Nastavak). Stanhopc je govorio sve uzbudjenijim glasom, pa na jedared zastade. „Sta vam nije dafo, da to učinite?" „Bila je i suviše mlada i nježna. Jedva ako joj je bilo sedamnaest godina. Kako bili smio zloupoirebiti njenu jieiskusnost!" Flora ga začudjeno pogleda. Ta zar on nijc bio sin uglednoga državnika, koji je blo u stanju da djevojci koju voli stavi na raspoloženje sva ova zetnaljska blaga, ta zar on nije znao za svoje izvanrednc lične osobine. „Ta njoj bi učinila čast vaša ponuda. pa makar ona bila i kći najboljeg i liajbogatijcg gradjanina u cijeloj zemiji." r ,,Mi za one, koje volirno ne tražimo časti i slav r e, već samo sreće," ozbiljno odgovori Stanhope. Ove je riieči Stanhope izgovorC 1 sa toliko beskrajnom nježnošću, sa izrazom neograiničetie odanosti ^pretna onoj, koju je Volio. Zbilja, slalxf da bi igdje na švijctu bilo djevojlce, koja bi bi!a kadra. da se na ljubav ovakvog čovjeka ne odazove. govorila je u sebi Tlora. ,,A stauuje ii ona još i sada na isfom mjestu? fimt !i majku i oea?“ ..Neznam, ali sam se nadao da ću to uskoro saznati. Nastavnica, u čijeni je ona zavodu učila, bila mi je obećala, da će mi reći gđjc tu djevojku mogu naći, samo nije rni to htjela reći prije nego što djevojci bude punih osamnaest godina. Njen le osanmaesti rodjen dan u novembru, — znain i tačni datum. ali joj se naravno sada nesmijem približiti. Za uiene je svršeno sa svim tim nadania; ali ću zato vječito živjeti u tome lljepom snu“. ,,A da li će i ona da misli na vas? Da li vam je žao njenogai bo!a?“ „Neznani. Ta toliko je mlada — 1 poslije, nisam joj nikada rekao . . „Jeste li se više puta vidjali sa njo'ine?" „Vidjali smo se često; ali uvijek ii prisustvn učitaljice. Htio sa-m da znam. da ii se pod lijepom spobašnošću toga djeteta lialazi i dobra duša". ,,A šta ste našli?" ..Sudite sami. Tatno u škoii bila Je neka grbava djevojčica, bolest i tuga bili su je nnakazili, bila je strahovito ružna. Mary pak zavoliia je to jadno dijete. njcgovala ga je i staraia se za nj i opet nm je povratila volju na život. Oua se sa tom djevoikom šeiala. pronalazila je igre i zabave pogodne za njn i sarna se odricala mnogog zadovoljstva samo za to. što boi-esna Sofija, — talco se zvala ta đjevojka, - nijc moglai učestvovati u njemu. Sarn smti svojim očima vidio, kako je ona izostala sa nekog Izi.eta. da bi Sofiii ustnpila svoje injesto u koliina". .-Zbilja jedinstvcno dobra djevojka", promrmlia Flora. „zbiija dostojna Ijubavi", „Možda mi nebi bilo toliko teško da se odreknem od nje“, nastavi Stanhope zamišljetio, „kađa bih znao, đa se ona nalazi n dobrim rukama. Na žjlost izgleda mi, da ona nije najsrečriija. Po neki put bi iz njenog pogleda izbijala tolika zabrinutost, što mi je bilo tini teže, jer je ona inačc uvijek bila vesela i rasjKiložena kao pravo dijete. Nikada nisani saznao šta joj to niie davalo mira. a sada me to niuči više no ikad, jer ioj ne mogu pomoći". Flora je bila skrjčtla sa stoiice zažarenih obraza. „Kako joj je ime Stanhope. recite mi, kako joj je ime!" ,.Marv-Mary Fvans,“ ,,A odaklc jc ona?“ „Čini rni se da je iz PhiladepliLje." „Kako, zar neznatc sigumo?“ „Učiteljica mi reče. da joj otae čcsto piše iz Philadelphije, ali da često odiazi iz rtijesta u mjesto; u koliko ja znani Mary i nema pravoga doma“. ,,A možete li saznati. gdje se ona sad nalazi?" „Mogu preko učiteljice". „Onda učtfiite to, Staniiopea ako vi ne budete bili u inogućnosfi. da se za nju pobrinete, onda bar ja hoću da joj budem dobra i vijerna prijateljioa — pouzdajte se u mene što sc toga tiče.“ „Ispuniću vam žeiju", reče StauItope veonia uzbudjcn ovom neočckivanom Veiikodušnošću i poJjubi joj •ruku u znak najdublje zahvalnosfi. Vlli. Olava. „Sta mu to značt?“ uzvikpu Jaclr, koji je bez prfjave i kucanja blo ušao kod Stanhopea I zatekao ga gdjc barata po otvorenom kuferu. „Moram du odem. Još sutra u Jutru tnislim da otputujem; ovdje kao da mc svc tišti, nosposoban sain liia za Sta. — Sta ima novo? u (Nnjfttvlće se>. A •-

9. maja 1918.

Stiaua ać •

Književni prijegled a. „Balkan". ' Izašao je 3. broj ovoga jediuoga hrvatskoga filatelističkoga lista sa slijedećim sadržajeni: Nove zračnopoštanske marke. — Bosanske marke od g. 1916.. — Kronika. — Krivotvorine moldavskih inaraka. — Novosti i t. d. te mnogo iiustracija 1 . — Preporučamo svim sabiračima maraka ovaj vrijedni list. ,,Ba3tan“ izlaai svaki rniesec. Pretplata mu je K 6.50 na cijelu, K 3.50 na pol godine, a ša.lie se upravi „Balkana" Zaigreb L Tkačka radinost kod balkanskih Slovena. (Nas r avak). Na Kirpu i u Siriji izradjivalio je tkivo tako tanio i fino, ila je bilo teško razlikovali od svile. Zvalo se bocasino, ili cotonum. — Bilo je od lana, pa.mučno i svilom piotkano i zvalo se bombacium. Pandaur, — pamuo d'auro •— neka osobita vrsta istočnoga 1 kiva protkana z’a'.om sa originalmm ukrasima za poznato ,,kolaste azdite' 1 . Braein •— panni genus, materija za odijelo, bio je crvene boje i naročito na zapadu omiljen. Tkivo ,,bjelj‘‘ •— ,,gavn sape“ ■— vlalcnaito debelo (kivo *—■ sukno —• za ođijelo i ćebad, odgovara Ievaiitinsfcom „cameletto", u srcdnjem vi jeku naji'olj.) je bilo bijeie bojk». Najskuplja 6oba. zvala se skerlet, za odijelo vlasteiinsko. Izvozio ae iz mle, tačkih tvomica. Znamo za „zelenu mle, Ličku čohu“. Prodav;di su je vladarima i vlasteL-i. u Srbiji, spočetka roletački pa poslije đubrovački trgovci. Bilo ga jo dvojake vrsto: Čist skertet, i miješani Rkorkt. Costo su Dubrovčani đarlvali vlada're i vlastelo srpsko trul aina ovog tki va. Bilo ga jo zelene, zagasito crveno i morlre bojo. U spomenicima pominje 6« Često- „skrlata čistog i cr’jonoga“. Na glasu su bile franousk« i flandrij eke tvornico sukna, oiu su iz Englosko UzimaJi i tkivo izvozili za Misir, Istok d čak za Kitaj. Za kadivu sam gore već (Bpomonuo. Zvala so i aksjimit od grčk'og lieksamitos — šestoniti — ili „ve, lout“ skupocjono tkivo iz Grčke. Na zapadu se uzimal i samo za Crbve : i najviši stalež. Davana je kao počasni | Jiokion. Dolozila je osim iz (arigrada, iz | Akono, fk jnita i Damaska. Damnskin ili đamask ili po Ilalski ćeloun (celono) je svileria ikanina, naročito za zavese i zasfo.ro. Dolazio j« iz j varoši Damasku. Najskujjocjcriiji bio j; tcrvea!, Jziftdiopi prolkan. Od njega s- kro. ! jilc dugacko đolame i plaštovi. Dnloko hi meno to vođilo, ako hi)» j sve vrste morao navodil i. Sto više se L'govina razgranjaVala i blagoslanje u narodima roslo, tim je i raskoš i težnja za udobnošću rasla. Mi'vidimo u Irinaešiom vijeku vrhunko i sjaj drža\-noga života, ali j opaćianje moialnosti viših krugova. * * *. Mutavdžijski zanat zastupan je pored đoinaćo mdinoeii j u varošima, kao ssasdhni zanat ea esnafskim uredbama. Ovaj zanat bio je do 1878. gođino u Vraj nju na vrhuncu svoga, razvića. Muterdžije tkaju pokrovce, soosko torbo, porij.'ive i drugo od kostrijoti (kozjo dlake). Sirovina se kupovinom n^abavija sa skopske Crne Goro (Kaia-daga) ( ijena se upravlja po bojama i oka se plaća po sedarn do osam groša. N-'jjprije so kozih.-i ,,tre])i“ jk> raznim bojama i moće s<- pod „siđžinV, tu se razbija, da bi se ,,uvlasila“, t. j. da se evaka dlaka lijepo ođvoji 'i razmrsi. ! Cidžhn je sprava od čotiri vrpco, vezan, ■. u 'kajudž.iju, dnigim krajem utvrdjen jo u zemlju. , Razmršena kozina se zavija u ku. djvljico i mcće se u mješinu. Poslijc he Uvije u kožu. Na mjošini s<* nalazi jedna JcukA i vrpca, Ojio mjssto, na komo jeđan radnik suce žicn, zovo se ,,megdan“. Usukano uže, kojini se koločekrk obiće zove s»' ,,joi'gan“. On go piovlači proko | lmbivga, i pomoću njoga olirćo sc čc. 1 krk. Kologač su tri prštena; kroz njih s« ; provlači žica. Tašma je gvozdena napra'j va, na. drqgom kraju meg'dana. Na rijoj je v prsten“. Kroz ovc ohje spravo proj vlući se Sica, i sukac se vraća. Zi’ca je ono, što sukač od jedrioga kraja do đrugoga izvuče. Dvijo Žice sačihjavajn ,,nil“ i ili ,,konac“. Za jedaii đau. se obično n:oj že iapresti do dvjje stotino p deset kona; ca. Poslije bo mota u klupčo i sa njcga i se ,,SJiov<> ft na Tazlioj. (Nastaviće se.)

tačna su ta saopštenja kako o jačln I v o i s k e, koja stoji na zapadnoni f r ont u, tako i o tome. đa u Egiptu 1 Paiestinj stoie sarno maio bijelih divizija. ,.Da4iy Chronicle" zahtjeva. da se parlamentarno ispitaju optužbe ovog generala, koji je još prije nekoliko ncdjelja bio načelnik operaciionog odsieka pri glavnom stožeru, te mora tačno da zna sva fakta. Kb. London, 8. maja. U danasšnjoj sjednici d o n j e g d om a poveo se razgovor o pismu generaia M a u r i z e s a. Ministar predsjednik Lloyd George primjetio je, da se u sadržini pisma ističu dva pitanja. naime povreda vojne discipline i o istinitosti voinih liavoda napadnutih ministara. S prvim pitanjem ima; da se bavi vojni savjet običnim putem, a drugo se tiče časti dva imnistra. On predlaže, da se o d r e d i s u d č a s t i i da se ovome povjeri istraga po toj stvari. Bonar Law je predložio, da se taj sud obrazuje iek po svršenoi debati o tom prcdmetu. A s q u i t h je predložio, da se na mjesto suda časti odredi odbor iz donjeg doma. Ovaj će u sjednici od četvrtka nastaviti svoja savjetovanja po tom pismu. PORTUGALU4 NAPUŠTA SPORAZUM? i?eneva, 8. rnaja. Rariska ,,H ii ni a n i tć“ veli, da se treba nadati, da će Portugalija istupiti iz sporazumnih redova. U zemlji se sve većma širi neprijateljsko raspctioženje prema sporazumu. & KUHLMAN.NOV I’OVRATAK. : Kb. Bukurešt, 8. maja. "f Državni sckretar pl. Kuhlmanti, koji je bio posjerio Sofiju, Vraća se sutra odanđe u BerKn.

Zvanične objave OBJAVA. Ovim se skreće pažnja pubiicl ua tablu sa opomenom, što se naiazi u svakiin tramvajskini kolima. Prema toj opomeni ima svako iz publike, čim stupi u kiola tražiti od konduktera tramvajsku kartu. Svaki, koga posliić tri tramvajske stanice n«ldje kontrolor, da nema tramvajsku kartu, ima uzeti kartu za kaznu uz piaćanje od K 2. Ako to ne učini, ima se stvar javiti poficljf. . i kr. okružuo zapovjedaišfvo Beograđ. U. o<i. broj 7156 o • >x!8. OBJAVA o roku za naplatu dugovane takse m vodovod i kanaiizaciju iz II. poiugodišta 1916. i I. I 11. polugodišta 1917. Na osnovi naredbe vojne glavns gubernijs u Srbiji, odjotenjo XIII., broj 5035 od 18. ajjrila 1918.: Ovim se pozlvaju svi polrošaci vode, da diigovanu ) neplaćenU laksu jw vodovod j kanalizaciju jz II. poiugodišta 1916. 1. pohigođišla 1917. i II. pohigođišta 1917. poi . odmah, a najdalje do 15. jii.-ija 1918. blagajnici uprave vohovođa u Ju. govića ulici broj 1. Taksu zn vo-dovod i kanahzacjj’u, koja so do ovoga roka nc plati, naplatiće policijska vlast eksekutivnim putem, a po. rei toga će uemarni platiša biti kažnjen uovčano do iDOO kruna, odnosno zatvorom do 30 dana. ,

Ljepotu pokazuje zrcalo

Poslijednje brzo javne vijesti Velika afera u Engleskoj. | General Maurizes optužujc Lloyd I George-a I Bonar Lawa, da sti obma- 1 | m?H parlamenat. — Debata u donjem j i doniu. — IJoyd George nudi sud časti. Kb. Aiosterdam, 8. maja. „ A11 g e m e e n H a n d e 1 s b 1 ad e t“ javlja iz Londona: Vellku senzaciju izaziva jedno otvoreno pismo geiicrala Maurizesa. kojim o k r i vljuje L1 oyd Georgea 1 Bonar Lawa, da su dall u donjem do-, nm uctačna, saopštenja o jaćlfii vojske na zapađiiom frontu. Ne-

'oaoj denii koj« se pogleila u njcmu nabon upotrebe Dietitt Alttbttttter puder I Dlan« creme. Malcaa boc.t iii kmčić Kr. 2.— Vclika boca 111 lončlč Kr. 4 Može sc posvnda dc.trttL Olavoo prodavallSte: ,,DIANA“ Handels A. G., Dudapest V. N4dor ulca 8 13 EKSPOZITORA PESTAHSKE-UGARSKE KOMERGIALNE BANKE o Beogrođu - Knez HiiioJ!ovo br. SO. Spedjalno odjeienle X9 šUjanja novaca ratnlm larobljenidma I Internlranima. Osnovna glavnica 1 pričuve 232,000000 kruna. »?•