Београдске новине
Broj 128-
-r—~
UtOTak
i
I
1
Naliči li blagoj kiši, ^ 6to zemaljsko cv'jeće rosi, i : Ima Y u njoj ieđna riječ Sa istinom, da se kosi?, | ^Prošao sam sv'jeta dosta, '• ' 11 unakrst, kad bi‘ reka, ,, U narodu svašta ščeka 1 ), ? 'iVidio sam lijepe dame, Gdje u dvoru sjede samei, I pod grlom biser nose 'A raspletu ruse kose! ^i;;f : : Kađ obuku žutu svilu, V. '; , U ljepoti stižu vilu. Neuk čovjek, kad je gleđa, Na srce mu tuga sjeda. Oduzme mu uma pola, fT'a ljepota ženskog spola. ; 'A duše mu stoji pišta, Ne postoji za nje‘ niš-ta. I Reiigija ni‘ grozota , Obuzine, ga čežnja strasti ■ Ženskog roda, ta ijepotav iTako isto vidjoh Ijudi Lijepill; Iijepe krasne 'ćudl, ' Na stotine i na trista ■To sve skupa nijc ništa! 1 ’Prarna onom, što ja velim, I narodu svome želim. . U svijet šaljem riječi prve Da potrebu pakost, smrve. Naokovan sreće grade I narodu srca slade. Prvi pozdrav šaljem masi, Osobito ženskoj rasi: • Da ne čine, što laskavcu 1 , Njihovome samo godi, i ' Već, da traže pravu stazu Što ih sreće ciiju vodi. Koja od Vas slabe gradje, , Pa ne može, da je nadje Nek‘ u moju pjesmu gledi, 1 „ Naći će je na srijedi. ! Razum raste, tu i radja Strijelom svojom 'glupost gadja. ' Što nezgode Čini svake, Evo rode, strijele takel Prva strijela: Svoju djecu, čisto drži . I u njima ,,neću“ sprži. Što im dušu hara, plačka Ko divija raste mačka. i ,,Neču“ takvu u njem' davi 'Ako lioćeš, da ti d'jcte bude poslije čovjek pravi, Druga strijela: ' KO odrasie ima kćeri, : Neka kaže svaki svojoj, Da se preda pjesmi mojojt i .U njojzi je ravno pol.ie. , Što je čuva od nevolje. ! Na toin polju sreće ruža, . Što joj širok pogled pruža, 'Ako ruže vjetar duva, Djevojački ponos čuva, 1 njeziuu dušu hrani, | Mač joj daje, da se brani! 1 Da joj lice ne pocmi, i 1 njezitie nježne grudi, • Iđ iaskuvl' lažnk JJudi! Treća strijela: Cura ne sm‘je, da se kelji f Od čas do čas, đa se dreijl. . 0 toj ljudi slabo sude, Koja cestom sa prozora Prolazeći prati ljudse. Cetvrta strijela: Cura rnora ustat’ rano. Na vrh prsta polagano. .Umiti se, biti čista, . Obaviti posli 1 trista. J opet joj biti pravo, A ne reči nikom: bježi Odnio te, tamo, djavo... Peta strijela: Cura ne sm‘je nosit* ziata Na prsima, oko vrata, Nc treba joj žuta svila, Da je lijepa, kao vila. iV'eć nek‘ bude povučena 1 pristojno obučena. Nek* kod kuće radi s mirom. A nek‘ nosi suho zlato i U ćupici a ) pod šeširom ..,
Kukuruz.
') Ščeka 8 ) č;u,pica
doživi. glava.
'ževsku titulu. — 14. maja 1912. godime umro je u Stockholmu čuveni švedski književnik A u g u s t S t r i n db e r g. Strindberg je rodjen 22. jaliuara IS49. godine u Stockhohmi. Studirao je prvo mediclnu, pa je zathn učio neku glumačku školu, ali nikada nije izfezio na pozornicu. 1870. do 4872. gođine produžio je stuđije. 1872. godine pretrpila je pred publikom neuspjeii njegova drama _ „Majstor .Olof'*. Ogorčen tim neuspjehom okretmo se krajnjem nahiralizmu, koji je zasnovao „Ci'venom s o b o m“, bpisima iz umjctničkog života, koji su izazvali buru negodovanja. Zatim se iPojavi jetka satira „Novo carstvo“, pa drama „Oospoijja Margita“. U prvom perijodu svoga rada on ženu I ijubav predstavlja kao ’lđeju vodilicu Ijudskoga rada, da bi se zatim pokazao veliki ženomrzac. U ova njegova djela spadaju „Bračne pripovijetke", „Ostr.vijanski seljaci". „Mcdju francuskim seijacima“, pa realtetičke drame „Drupvi“, „Odjica Julija“, ,,Otac“ i dr. Iskrenu analizu samoga sebe dao je u „Sinu siužavke* (prevedeno i na srpško-hrvatski jezik). U docnijem toku rada Strindberg se donekie ' opet počco udaljavati cxi svoga nemilosrdnog maturalizma. Ođ istorijskih drama napisao je „Gustav Vaza“, „Erik XIV“, „Gustav Adolf II“, ,,Christine“, „Karlo XII.“, „Gustav III.“ 1 ,,Wittenberški si , ayuj“, U tim »e dramama Ideja vodiJica, da svljetoni upravijaju više, nadeulne sile. Strindberg |e najsmeliji i tudoriginalaiji duh u novijoj J\'&dskoj književnostl.
' Sijanje kukuruza postalo je tako važfto, 'da mU. ee po mivogim krajevkna, a osobito juknim daje prvo mjesto modju svim psjevima. Zašto? Za£o, jer on nc daje samo lju'dima obiluu i korisnu lirann, voć takodjer i Uašem domaćem blagu. I kukurUzova slama odlikujo ee hranivošću, tim više, ako se zelena požanjc i daje hranu luuznicam'. Sto je opet do suhe kukuruzovin'e, I ona je hrahiva pa jo kraVe, votovi i ovce dragovoljno žvaću u zimno dolia. Ako se ona poškropi stanom vođoinj tad se blago za njom Uprav jagmi. Rach toga đužnost jc naša da kukuruz što višo sijemo i dobro obradjujemo. Evo za to da u kratko opišem cijeli uzgoj ovo korisnc i pohvaljene biljke. Vrsti.»— Kukuruza imamo rnrJogo vr, sti, nu do sad je kod nas pozuata samo jedna i obićajna vrsta kukuruzaV Slijedcće vrsti zaslužuju najviše uvažehja: Američki krupn'i bijoli, anierički konjski zub, ram kukuruz,. patuljski kukuruz (Cinkvantin), bergamenski žuti, filadelfijski bijeli, kržljavac bijeii, američki šećerac. Daljo so razlikuju mnoge vrsti, porali bojo i oblika zma, n. pr. crveui, šareiu', bijeli, žuli, mddri i cmi. Po ob, tiku zma tlijeli so kukuruz u: plosnati, okragli, uglasli i zašiljeni. Koje pođnebljo ljubi kukmuzv •—• Kukuruz traži pođneblje toplo, mnjeivno i vlažno, s ražloga, što je iz toplijih krajeva južno Amerike k nama doncšon. Zato i viclimo, kad jo Ijelo suho i toplo mnogo prijo dozrije, nego li, jo li neprestano kišovito i hladno. Kakvo zernljištc kukuruz IjuliV —• Posmato je> svakom težaku, da kukuruz uspijeva malo rie. jra sva’koj zenilji •— Izuizimajući dašto gnjilu —■ nu koji težak že'i, da od posijana kukuruza đobije neku korist, to mu je red da oranicu, što ju Jo odlučio za kukumz, dobro obradi i na djubri. Evo priuijora: Ja sam imao na velikom imanju u Hrvatskoj, gdjc saiu bio ?a upravitelja, mnogo oranica, a bile su ponajvišo pjeskulje, na kojima mi nije btje.Ia po nijcdan naćin rasti ni jišonica, a ni ječani; ali je kukuruza vtlo dobro, a to s razloga, što sam istu dobro poVijubrio i uzto dobro obradjivao. Zato velim: liukiuuz u svakoj zenilji raste i naplaćujc težaku obilno trud i trošak, ali istom onda, ako j: zemlja dobro pognoj.-ru, 'dobro i 'dubdko obrađjeria. Iza kojih zifa kukuruz uspjeva? <—> Kukumz uspijcva najbolje na ugaru,*) *) Pod ugaroni razumijovamo ono zemljište kojo jc godiuu đana i višo nesijano, ati se ipak dbradjuje. zatim iza djeteJine, kruinpira, kupusa i svakog dragog usjoVa, kuji so mora oko-, pavali, jcr se na ovaj način zendja boljo očisti od korova, a čisla nadjubreua zemtja jes'. najbolja za usjiij ,, vanjc kukuriiza. Gnojenje. »—• Gore snio spomer.uii, 'da se kukuruz rnora dobro djubriti, ako S'mo vdljni oil istog se okoristiti. J opet s« na ovo navraćahi i inolim svc radišue težake, da me posJušaju. Dakle djubri kukuruz obilato, jer ne ćeš jaigda predjubriti i to ćeš najboljo UČiniti, ako isti gnoj još u jeseiri (dašto, jo ‘li sauio moguće) izvezeš na oiariicu, ua kopj si nakanio kukumz sijati, i oduuli uzorcš i to s ra/toga, što 6e li juoko zime dobio sagrijiti, i kukuruz će u svoj zeman bolje rodil.i. Knlcuruz Ijubi i tu gnojiclbu, ako je l sa sjetvom; nu opazilo se, da je u ovom posljednjein slučaju kulcurnz podvržen bolesti, a zove se snijet. I’oviše gori rekii smo, a zaboraviii uijcsmo, da kukuruz Usjiijcva na svakoj zentlji, nu takodjer i tu smo ispustili, da sc zemlja mora duboko uzorati i to u jeseiri s razloga, što će /jinska pjnomrzlina, vlaga., vjetrovi i drage žestine zraka takovu zemlju mnogo bo’je raz'drobili, ne, go li će plug i Lrann. i Budcš H ovako radio, proljeće ifie to čudo Inganijc-g isčekali i to za.to, što se purid puta đogadja, da je premaljeće rdjavo i oiida 1 i ne jjrcoštnje dokada, već samo jedauput si prisiljen za kukuruz orati. Ali zato, niili moji težaci, zapamtite, đa jedno oranje nijo dovoljno za kukuruz. Doba sjetvc. »—• Težaći u Dalmaciji i Hercegovini obično siju kukuruz o sv. Gjurgju do polovico mjeseca ma.ja. Ja preporaćujem u Dalmaciji ga sijati početkom mjeseca aprila pa do 15. maja, jer jo ovo upravo vrijerne, kada mrazi popuštaju, a lanum i jcst mraz poglavili dušmanin ovo biijke; zemljište sa u ovaj zcman j/rilično ugrijo, 3a zrno inože kli'jati. , Takodjer je čudo idiarno, da se \ na to pripazi ; no sijati kasnije, jer kasnija sitba dajo jačo klijKive, ali jo manjo i rjedja zrnje. . Kasnijo so kukuruz može sijati za aolenu krinu biaga, ali za z'rno nikako, jer ćo kukuruz kasno uroditi, a doga.'Jja so puno pula da i ne rodi. Još vas i na to upozorujem, ćla sjenio za ffitlrti valja izabrali me’dju mladjim klipovima prošaate jgodino i 1i bo ddluče oči drugib, i Čuvaju so na suhu i prozra'Čnu mjostu. Dobro jo odnbmTi klipove, koji imaju od jednog do drugog kraja jodnako zbito i gusta zmo Za več.u -sigurUost uzmimo sjeme iz srodine klipa, ’a to s toga, što je zmo najsigurnije. Još i ovo zapamtite, dragi ležaci da u pramaljeće, t. j. prije sjetve, va* svaki klip sazmjati. Nekoji napredniii težaci prij« meću sjeme n vodu aa M nabteMn, pa će
B E OOKADSKE NUVINE prijo niknuti. Dobw> je l u vodi rastopiti nešto zefene gahoe, koja se n dućanu i Ijekarni može kupiti. | .i-; Neka sjeme u toj vodi hude '48 sati. Način sjetve i mriožuia sjemena. Kriknruz se eije na više načina, medju kojim. su: Na omaške (kao kod hrvatskili težaka), za tim pdd hrazdu, pod motiku, i napokon stiojem. Six> se do prvog načina t. j. na omaško »—• mnogi grij'-'še, koji tako rade, što so više sjemena jiotroši; 2. što sebi privrednik više jx>sla zadaje, jer potroši više težaka za obradjivanje. Pod brazdu sije se ovako: ponaj, prije težak uzoro prvu brazdu, & za njirp korača sijač, koji iz torbe na svaki kd. rak po 2 do 8 zma na uzoranu oranicu baci tako, đa druga brazda pokrije posi. jano sjeme. Ovo so opetuje lia svakoj trećoj brazdi. Ovaj način nijo za prejx>ručiti, jer se sjeriie nejeđnako pokriv'a, za tim što ga ptice mogu lako jx>zoba‘i. Neki seljaci (ponajviše težaci U ba'novinskcj Hrvatskoj a gđjegođ i U Dal, maciji) siju kukuruz pod motiku. Ovaj način, istina Bog, stoji više troška, ali se n više zgođa dobro isplati, osobito tamo, gdje se zemlja ne može'dobro obraditi (naročilo zemljo iiovače), onda se bar sa motikoni razdrolri i priredi za sjeme. Dandanašnji mnogi jioljoprivrednici kukuruz siju pod pctu, Ev'o u Ćemu jo ovakova sjetva: čiiri je oranica uzorana, usput sijač predje preko svako trećo brazđc (koja se još možo đobro raspozna.tr), i stupajuć ua taj način, za svakim korakonr uđari desnom petom: u zemlju i u t'tf jamicu baci 2 do 3 znra kukuruza, koja so prstima desno nogo zemljorn zaspu. Cira smo na ovaj lračin 'đo'bar dio njivo posijali, tada se uzrne Trranii, pa se 'istoiri pobrana posijano sjenre. , Napokorr inranro i još jedaa način sjetve, a to je strojem (mašinom). Ovaka je sjelva bez sumnjo najbolja za veliko poljoprivrednike, koji iirioju ču. do zeniljišta; za siromašnije težake naj. zgodnije je sjjomenuti način pod petu. Kukuraz ne snrijo biti pregast, jer tad oslaje muoga trslika (stablika) 'jalova. Ovo bi rnorali dobro zapamtiti seljaci iPetrova i Kosova poljli u palfnaciji, a rutroćiU prvi koji na svoju šietu odveć gu. sto ostavljaju kukurazu. Najbotje je ku, kuraz ostavljat na 60 do 70 centimelara dalečine jedan od dragoga, kada ga oko. pavaju. Na hektar sjemena po'.roši se .0.2 ’do .0.5 hektolitara'. ifedju kukuruz mjože so saditi grah, bob, bundeve (tikve), sije. rnk za metle, konopljo za sjcmo. Svo jo ovo korisno jro težake, ali se sanro napomenute vrsfa ne snriju na guslo sijati i saditi, jer so po tom truje razviiak kuiarruza. . j Kakvu njegu zahtijeva kuknruz? •Jo li so kukuruz izvio od 16 do 25 dentfriretara višoko, orlnrah ga ;•• red pivi put okopati. • Ovo okpprivanjo rnožc se jedanpUt obavili, pa i dvajruta, jer, čim se višo puta kukuraz ok'opa, Lim bolje urodi, i tako težaku \riso korišti dajo. Poslije ovoga slijcdi zagrćanje. Ovo se zagr'ćanj'a inora obavrti još prijo cvijeta: i lo rio samo zbog vjetrova, yeć i zr?td, što će više vlago i Jirane izvnići iz zcnilje. Zetva i prilrod. — Kukuruz se žanjo u mjesecu' septepibru, oktobru i čak u novcmljru dočim rani u mjcsecu avguslu. Glav'no je evo ovo pravrlo pri žetvi' kukuruza: TJe žanji kukarn'z, 'dok S.a svinl rie dozrijo. Itošto je kukuruz pobran, treba ga đo. bro osušiti, da se ne bi up.aJao i uplesnirio; ovo ćo se najbolje timo postignuti, ako so spravi' gdje god na promajno mjesto, pa se što češćc prcgrć«. Kukuruz se najboije Ćuva u kukura. tamama i košovima. Taly so koševi i kukurtrzane napuno ’do vrha, okomišanog Jrukuruza, pa jesu li u xc ; du ponapravJjeni, suši se kukuruz vrlo dobro 1 lako i ne treba pregrćali, sve dok se no po'Čne 'tući. ako jc kukuruz, kao što sairi spomerruo, jroglavita napre'dria Iri’jka u nas, ojret se lijegov uzgoj svocli na dvojo: prvo i poglavito za našu domaću porabu i preiiranu krmadi, drugo, jrošto ja ova kućna poraba podrnii'ena, orrđa sa suvišak prodajo. Količina prilroda zavrsi od zoniije, n«Xčina olrradjivanjn, vrsto krtkuruza rtd. Na jednom hekfaru može uroditi 3900 do 5800 kilograma kukuruzovino i 20 do 70 hcktolitara zrna. 1 hektolifar zrna jo raZmjc nro 73 klgr. težak. 100 kilograma zrna dnjc 83 ktgr. brašna i 15 klgr. mekinja; 2 klgr. so ispraše. iz ovog ’dakld shjedi, da je prilrod kuknruza razhčit. 3 Niko'la .Vezić (H. N. Z.) Razne vijesti Savrctnenl sarkofazl. Na višc nijcsta u Njemačkoj uvederii su ri običaj pogrebni sandmci od karaena. Vještiui tesanjem uspjeto sc đa se nairravc relativno Ivrlo tanke lcamene ploče, koje se brzo spajaju nckom naročitom smjesom. Takav sanduk ne staje mnogo više od osrednjeg metalnog, ljepšl je i vječit. Na taj se način lagano vraćaju u život nanovo stari rimski sarkofazi. *. Usantljenl stanovnlci. ' Najsjevcrnija tačka koja je naseIjena na Aljasei, broji samo četiri stanovnika. To 'je posljednja ribarska sta-
14. maja isie.
Strana 3/
nlca, dokle se uopštio rrroglo doprijeti. iTa četiri stanovnika su dva brata i njahove žene. Mjesečno po jedanput putuje 's lovom jcdan brat <Io prve južnije stanice, gdje 'preda lov, a ponesie otuda potrebne namimice.
A. Grin: . j DAN ODMAZDE (Nastavak), ' .■• Kada se skinuo sa lađje, blo )e Čvrsto riješen da sinjesta ode u označeuu kuču na Marlchomovom Trgu i da gleda da saizna što bliže o Čovjeku, koji je na lijevoj ruci nosio istu onaku biljegu kao i njegov poko.ini otac. 9. G1 a v a. Kada je Stamliopc stigao do same varoši, bio je već pao mrak. Uskoro sa sviju strana zasijaše svje" tiljke i podsietiše ga da bi svakako bilo pamctnije kad bi tu svoju namjeni odložio za sntra dan, umjcsto 'da. noću sam luta jro potpuno nepoznatom kraju. Ali rijegovo je nestrpljenje bilo i smišo veliko. Pošto sa u nekoliko rnaJra raspi'Jdvao najzad 'je naš.ao put n zabačerii kvart, u kojemu so nalazio oznaČeni trg. Očekivao je da ćo tamo rra sve strane yidoti samo tragovc brjedo i nevolje, p_a je bio prijatno izncnadjen, kad jo obišao oko ugia, nrale ulice, što jo vodila na onaj trg i opazio đa su zgrado na njemu vehke i čiste kućo za izdavanje pod riajanr, koje su činile pristojan utisak. Uskoro je naŠao kuću broj 6; poŠlo jp zazvonio otvori rriu vrata neka stara, hroma žena. Ona prvo začudjono pogleda stasitog i idegaiitnog mlađog gospodbra, ali čiiri jc on pomeuuo iine Dalton, oria g(a! ustužno povcdc kroz neki tdjesni lrodrrik do jedmh vraU sa staklcnim oknom, koja gu iznutra bila' za. strU zavje&om. „Evo, ovdje jc BUnovao'', reče habri ga nekakvdrir Čudnicr osmej'.rom, ,yali sad ga nema. Jedrioga je dana ofišao od ku6e, pa s»> više nije \natio. Njegova kći sada nczna kud će i ŽU će, da bi ga opet pronašla,‘‘. Dok je baba još govorila, StanhopeU se učini, kao )da jo ncko vrisnuo, pa so začudjerio okrenu. I „Gđjica Dalton pjaši sc ocl ncpoznatih ljudi‘‘, rtajromeini mu lraba, koja je U..kddje bila čula onaj vrisak. jf.-i ,,Je h to ćerka?. Jo li mktda?‘‘ Raba se iskezi: „Boga nti mlada |e?*. „No hili bio rad da jo uznonririm‘‘, : rece on. „Jc li iaačo neina irikoga u kući, koji jc poznavao rijcnoga oca?‘‘ „Moj vas muž možo ohavijestili) ako je t.o jcst dObro raspoložcn. Po kadkad j’c grdan namćor pa Ičovjek prvo fndra da mu ođfijcši jezik'. Jo )i nema.to đuvrma kod sebe?“ „Nemanr, ali nišU lakše, kupife“. Orl joj dado ltešto novaca, a ona podje jsprcd njega hddrrikom do nkilr vrafa kroz koja je ušla u sobu. Taniftu jc StanJvope hfio poći za Ojonr, kada so joŠ jcdnoin osvrnu. Toga časa učini so Stanhdjreu da se desilo neko č'udo. Nijc rinogao vjerovftti, da td nijo san, već java. Pčinild mu so kao da 'jo iznenaTia prešao u drugi svijct, gdje so susreću blažcni duhovi: Na onint vra- j tima stajala je glav r om Mary, njegova obožavarra Maiy; Ma jo rftširila iuke % oČi su joj bilo jrune suza. Ne, to nijo bibr vizija, to riije bid sap, riašao je, i fo kada se najnrarije ludao, u ovoj kući 1 „Maryl“ uzviknu on, zaboravljajući na 8ve oko feelre. Iz gfesa, bojim j'e izgovorio to ime, izbijala j'e svekolika njcgova Čežrrja j Žudnja. Ona je Ču’la i pi-eko njenog dražesriog 'lica prcleto bla, ženi osinejak. U toku pdsljednjc godine bila je odi'asla i tazvila se, nije vfše Hla dijotc, već prava djevojka. ,,To mi sam Rog šaljo prijatelja, baš U čftsn, kada nu jo 'potrebniji n«jo ikad“, uzviknu ona i vrati so u sobu. Strinho, jro pođjc za rijonr, osfavivši vrala olvorena. „Došao sam da potražim Thomasa Daltona, koji jo nestao", reČe on. ,,A sada rialazim ovdjo vas‘‘. „Covjek koga vi. zoveto Daltonoin, glavom jo moj olao“ promuca Mary. „NcZnarir... Ne ra-zumijem rii to a još ni mnogo šlo šta drugo neobiSn’og i Čiidnoviu tog u riašem životii. Od kada slariujemo ovdje uzeo je prezinre DaJton“. Stanhopo se trže. Zar je bilo mogućo, 3a jo ova miia i dražcsria djovojka bifu kći kakvog pirstolova? Zavod, u kojomu so bila šlcolovata, uživao 7<> i suvišo ddbar glas, ’da bi nru ikada mogla pasti na panreT t'akva ponrrsao; pa ipak, ona je iz mjegovog izraza lica jasno pioči, tala tu njegom sumnju. ,,Moj je otac k'eom.i obrazova'n *i ričen čovjek“, uvjeravala jo torra; au on jo nekako drukčiji nrigo osLali Ijndi, pa mi zato cio njcgov život i rad izgloda neo, bičan a valjda IsaU i vanri“. To su rijefi disalo tolikinri p'raviiri J.--'Trskim ponosom 1 Uoštojinslvoni, 'da su učihilo najdublji ‘ulisak rra Stanhopca. Da jo on tenrio poslušati svojo srce, smjo, sta bi jo povoo sa sobom, odvco bi je iz ovo sunnrjive okoline na nijesto, gdjo Li joj svojom Ijubavlju podigao vlastito ognjište: Ali on tukada nije smio zaboraviti, đa jo izmedju njih zjapio jaz, fcoji so nikada nijo nrogao jp’rebroditi. „Recito mi sv©,- što v«is uzuemirujo 1 ', reče on pravom hratskom srdačndšću. „Ko zjra, da li varir, ne mogu ptomoći ili naći kakvog izlaza iz nozgodnog položaja, tt fcojomu go isflida natazito. Zar neraate baš rii pojma, ku’d* vanr jo otišao otacT 4 '
»; „"Ni pojmfl.". ! | 4’ Stanhojro stado sada jzbližo razglo- f 3ari čuđnovato nanrjcštenu edbu, u kojojj su ee nalazUi. Nam'ještaj u Bobi jo bio; dfcroman, ah" zato Spak »d najmarijo ttije:> sirotinjski, a po fratovima za knjigo, koji'' mi So nalazili nia svih četiri zida, opazio }e nmoga đjela lod vclike vrijcdnosti. Ona jo bojažljivim' poglcdom oemab trala, kako SLarihopo glcda tanrrii plnfon, čas nezastrti pod, da bi poslija zansta, vio pogled na Istolu, na kojcmu sri m nalazile mnogo čućLnovato Btvari, o ko. jima je čes'to iujraJa glavu, razmišljajući' čemn Ti služe tone, kada god je gledala oca, gđjo barafa sa rijima. „Zar osim oca riemate riifcoga' svoga‘7 Zapita ja Slauliopc poslijo kratlco pauze.,,Ncmani“, odgovori ona, , otac i ja’ Sftsvim srao sanii ria svrjotu. Osim dru, garica, što sam ih imala u školi, neinarn riikoga bližcg, ab, ’da znate koliko so ja osjoćam usamljena“. j, „Jesto h ostaii sasvim s.'uni u ovo. jno slanu, od Jcada vam jo otišao otac.V < ‘ ,,Naravno“, odgovori oua i strese so,„šta da radim, morala sam ga očekivali ovdje, gcljc nro 'jo ostavio. Da me riije odvojio «>d mojiii prijatelja.. •—• ali jaj rio smrjenr tako govoriti o svomc ocu. On je jrreina ineni oličena đobrota. Kad god jo on 'pored nieno, nikada mi ništa rio fali, samo kad ga noma, osjećam s« potištona. Za’što li riie je, Božo, napuslio, a da ni ,',zbogoni“ nijo rekao? Ta morao je znati koliko ćc mi biti teško. Da li mi, slile da je hvoguće, da ma se desila kalcvii nesreća?“ Oira ga. pogloda zastrašcnim jn>gledoni. U nijcsto odgovora, što ga je ona od rijega očekivala, Stanhope sc nrislio d;t h đn joj postavi jedno pitanje o stvari, u kojoj bi i suvišo rado 'htio što bližo da. Zjia- Ali’on se lrojao, 'da je ne uvrijedi. (Nasiaviće se.)
Zvanične objave Poštauska pogodba s Rumunjskont. Medjusobiii poštanski saobraćaj iz» nredju krajeva Albaniie, Crne Gore, Poljske i Srbije, posjednutih c. i k. austro-ugarskom vojskom, s jeine i Rumunjske s druge strane, uvodi se odmah po ratifikaciji mira izmedju Austro-Ugarske i Rumunjske po ovim odredbama r . "i' Clan I. T. Izmedju krajeva Albanije, Crna, Gore, Poljske i Srbije, .posjednutih c. f k. austro-ugarskom vojskom, s iedne i Rumunjske s druge strane, vršiće se mcdjusobni saobraćaj običnih pisama, dopisnica i mustara robe. 2. Na poštamskim pošiljkama svake vrste mora biti označena potpuna adresa poSiljaoCeva. 3. U pošiljkama ne smiju biti ni: kakva saopštenja vojue priroae. Onc i mogu biti na njemačkom. magjarskoniv : rumunjskom i francuskom j-eziku, ui saobraćaju sa krajevima Poljske, posjeđnutim c. i k, austro-ugarskom voJskom, i na poljskom jeziku, a u ostalim krajevima, posjednutim c. i k. austro' ugarskom vojskom, i na srpsko-hrvatskom jeziku. Upotreba drugog pisma sem njenračkog (t. j. gotskog) i latinskog, kao i upotreba šifara, kriptografije, grafije i stenotipije zabranjena jo. .. ČI an II. - t 1. Takse za otpravljanje it čl. f. navedeuih pošiljaka su one iste, kako su utvrdjene svjetskim poštanskim ugovorom. ; Pošilike moraju biti plaćene. 2. Neće biti nikakvog obračimavanja o haplaćeniin taksama od strane ugovornih uprava. Č J a n IH Ova pogodba stupa u snagn o<T* mah po ratifikaciji mira -izmeaju Austro-Ugarske i Rumunjske i ostaje u snazi sve do zaključka opšteg mira, Dau prcstanka ovc pogodbe odrediče ugovorne uprave po medjusobnom sporazutnu.
najidealniji i najpouzdaniji prašak za sušenje i desinfikovanje rana. Istc vrijednosti I podjednako djeluje kao i jodolorm, dermatol, kseroform, vioform i tanofen. Na osnovu ljekarskih i kliničkih mišljcnja, najtoplije preporučeno. Fabrika i ekspediđja: ! ,D9f'3ria?OrlBQ“, faboratorija dr. Kaiona & Cđfflp., Budimpešta (Budapest) I, Attila-utca 5. 1 174
ERiPCZiTURfl PESTANSHE-UGARSRE KOMERGIALNE BANKE n Beosrnda — Knez MihflJIova Ur. 59, Specijalno odjelenla x a šiijanjs novaca ratnžm zarobijenici« ma 8 interniranima. Osnovna glavnica I pričuve 9.32,000.000 kruna. M