Београдске новине

Br. 135,

Godlna IV,

BEOGRAD, srijeda 22. maja 1918.

Propala zamašna francuska ofenziva protiv Kemmela. Njihova Veličanstva u Carigradu.

RATNl IZVJESTAJl. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 21. maja. N'a talljanskorn frontu dovela je ,obostrana razvijena izvidjačka djelatnost u više mahova do većih borbenih akcija. Jugoistočno od 'M o r i-a prođrla su noću u oči Duhova odjelenia ugarske pjcšadije u neprijateljske položaje. Na 1 o p p i o s k o in jezeru lcod Asiaga ina Sasso Rosso odbijene su talijanske izvidnice. Kod F e n e r a su jača ncprijateljska odjelenja odbijena protivnapa'dom. Kod Capo S i 1 e oteli su natn •Talijani jedan predstražarski šanac. ’C. i k. telačka satnija br. 14. oborila je 19. o. mj. 4 neprijateljske letilice, koje su sve pale na naše zemliište. Načelnik giavnog stožcra. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 21. maja» Zapadno bojište: Kemmcl je juče ponovo bio ciij 3akih neprijateljskih napada. Oni su se svl krvavo slomiii. Bramiocl brda Keminela postlgli s u p o t p u n u s p j e h. Na frontu od tV o o r in e z e e 1 e do Istočno D r aii o e t e r a prethođila ie jaka vatrena borba pješačkom napadu. Njiliov glavanl udar je bio upravljen protiv brda K e in m e I a i njegovih zapadnih padi■na. U višc r.avala nastupale su francuske čete. koje su bile naprijed istakmute. Naša topnička i pješačika vatrena snaga osujetila ie n j I h o v e nasrtaje 1 primoirala iii da' se vrate s ieškiin gublcima. Mjesni napadl neprijat.c•Ija u naŠe zone Ijevaka izravnati su protiv napadom. Istoćno je od Loikera još zaostalo jedno francusko gnijezdo. Po iskazu zarobljenika engles'ke divlzije nalazile su se spremne u '•trećoj liniji. Kako je Francuzima osu»jećen svaki uspjeh, to one nisu ni upoitrebljene. S večeri i u toku noćl topnička borba je dostigla n a j v e ć u Ž e s t i n u. Odbijcni su s večera ponovni nepriiateljski napadl iz L o k e r a i noćni djelimičnl napadi sjeverojstočno od L o k e r a. Na ostalim borbenim frontovima •prošao je dan srazmjerno mirno. Jača vatra bila je upravljena protiv naših baterijskih položaja i pozadnih mjesta obostrano Lyse, naročito u vezi s mjesnirn pjcšačkim borbama sjeverozapadno od M e r v i 11 e-a. S veČeri se prolazno povećala vatra i kod B u c q u o y-a 1 Hebuterne, južno od V i 11 e r s a i A v r e. Na ostalim frontovima ništa značajnog. > Za posljednja 3 dana oboreno je 59 neprijateljskih letilica i 3 izvidnlčka balona.

Poručnik Loewenhardt postigao Je svoju 24, narednik Rumay svoju 20. i 21. vazdušnu pobjedu. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorfl. Njemačkl večernji izvještaj Kb. Berlin, 20. maja. VV o 1 f f o v u r e d Javlja: Uz teške su gnbltke za neprijatelja osujećenl lakl francuskl napadl protiv K e mme la. Izvještaj bugarskog glavnog stožera Bba. Sofija, 21. inaja. Na obadvije strane ohrldskog j e z e r a pojačana obostrana artiljerijska paljba. Sjevcrno od BitoIJa prodria su naša pješadijska odjelenja u ncprijateljske linije, odakle su se vratila sa raznim ratnim materijalom. Istočno od Dobropolja rastjerana su vatrom neprijateijska jurišna odjelenia, koja su pokušavaJa da se poslije artiljerijske pripreme približe našim položajiina. Istočno od Vardara Izvidjačke borbe, u kojima smo dgbiil cugleskili zarobtjcnika. Kod D o j r a n a živahua neprijateljska artiljerijska 1 letačka djeiatnost.

Neutralna nevoSja. Izgjedajo je, da je obnavljanje njemačko-švajcarskog ekonomskog ugovora, koine je rok protekao 15. maja, posliie innogih rasprava osigurano. Sjedinjene Države stavile su doduše svakojake smjele zahtjeve, a ovl su se u glavnom odnosili na liferacije žita kroz francusko pristanište Cette, koje Je već 1. februara 1917. isključeno iz zatvoreuog područja pooštrenog podmoniičkog rata. Sa tim zahtjevima htjeli su postići barem djelimično slabljenje podmorničkog rata. Francuska se takodje pojaviia, nudečl iiferaciju od 85.000 tona uglja mjesečno, da bi time poništila utanačenja o nabavci uglja iz Njemačke. Švajcarska je potpuno upučena na Njemačku, koja je biia spremna, da uz dovoljno poznate velike žrtve te liferacije takodje i izvrši. Ali uprkos svih ovih smetnja došlo Je do sporazuma o ekonomskom ugovoru. Ovaj je blo već gotov, njemački potpisi, bili su već ha ugovoru, kad je savezno vijeće spriječilo švajcarske ugovoraee, da potpišu ugovor takodje i sa svoje strane. Francuska je protestovala protiv kontrolnih odrcdaba, koje bi imale da spriječe upotrebu njemačkog uglja u švajcarskoj

ratnoj industriji za sporazumne sile. I Francuska je zaprijetila Švajcarskoj sa teškim represalijama, pa čak i ekonomskim ratom, ako bi ona potplsaia onakav ugovor, kakav je bio zakijučen u nacrtu. Kako je frar.cuski otpravnik poslova u Bernu doznao za pojedinosti nacrta i pregovorh, na kojuna na svaki način nije prisustvovao, nije još objašnjeno. Po svoj prilici se radi o jeduom novom kršenju diskrecije, što se u Švajcarskoj niie po prvi put desilo. Ma koji poznavalac okolnosti niora da je dojavio predstavniku Francuske, kako se Njeinačka u nacrlu ugovora izjavila spremnom, da će se za tako dugo vrijeme odreći kontrole nad upotrebom uglja, dok francusko obećanje j uglia ne bude u približno istom odnosu ispunjeno, kao 1 njemačke ugovorne obaveze. Time je Francuska primorana da izvrši svoju ponud.u ugija, za šta ona očigledno nije imala nanijere. Zato je Švajcarskoj prijetiia. Savezno vijeće je opet Jedared zgri.lešilo njemačkoj trpeljivosti i zatražilo rok za predomišijanje. 16. maja je nastupilo neugovnrno stanje u ekonomskom saobračaju sa Švajcarskom, a Njemačka je odbiia odgovornost za posljedice. Ali sad izgleda. da švajcarsko savezno vijeće orbiljno hoće, da se francuskoj smjeiosti ođiučno opre. Posljednje vijesti iz Berna javljaju, da se potpisivanje ugovora ima očekivati skorih dana. Francuski šahovski potez sa svojom ponuđom od 85.000 tona uglja, pokazao se kao manje povoljan u materijalnom p-'giedu za sporazumne slle. Umjesto, da pregovoriina smeta, on ih pomaže, te sada švajcarska u veoma konsekventnom postnpk« ide dalje. Pošto se sa švajcarske strane lioće da ujedno riješi i pitanjc o transportu, moraće sporazumne sile svoj prcdlog uzeti ozbilino, a to znači znatnu žrtvu za njih. Odluka saveznog vijeća, da se drži ugovora sa njemačkoin uprkos francuskih priietnja, dokazuje svjesnu i tnuđru politiku, koje se savezna vlada pridržava u postupku sa ovim teškim probiemom. U Švajcarskoj su uvjereni u njcmačku lojalnost, koja nema nl najmanje krivice u ’tome, što je nastupilo odgadjanie zaključka ugovora, nego je još ti posljednjem času pokazala veliku predusrctljivost. Ovaj slučaj ponovo pokazuje način, kojiin se bore sporazumne siie: one se tie obziru ni na pravo ni na savjest, kao što nc poznajn ni ograrflčenja u izboru syojih sredstava. Kad je Njemačka, prlmorana vojliičkim uzrocima bila priinorana povri-

jediti neutralnost Belgije, onda su u sav glas vikalo na njemačke „varvare", koji da gaze svetiniu zakona 1 ugovora. Medjutiin Orčka i sirota Holandija moradoše se pokoriti sili sporazumnih sila, makar time i štetovala njihova neutralna savjest. Sadanje pak pcrfidno tiranisanje poštene Švajcarske najnoviii je dokaz za nevclju, u ltoju su etigleska i francuska bestidnost otjerale neutralce. Putouanje Njlhouili Ueličanstaua. Dolazak u Carigrad. Kb. Carigrad, 21. inaja. VladalaČki supružnici su prispjeli dvorskim vozom 19. o. mi. u 4 i pol sata posiije podne u Carigrad. Zeljezn[čka stanica je bila vanredno ukrašena. Na stanicu je radi dočeka došao sultan u maršalskoj uniformi s cjelokupnim dvorskim osobljem. Posiije zvaničnog pozdrava pošlo se u grad. U prvim kolima ala Daumont vozio se car i kralj Karlo sa turskim sultanom, u drugim carica i kraljica Z i t a s turskim prijestolonasljednikom. U prvim je kolima sjedio još i veliki vezir. a u drugim blvši ministar spoljnih poslova Rifaat paša. Ulaz u divno iskićeni grad ličio je truumfalnom pohodu. Vladalački supružnici bili su obasuti kišom cvijeća. Car i kralj je dobio pozdravne brzojave od austro-ugarskili baterija i njcmačkih časnika i četa na palestinskom frontu, na koje je Njegovo Veiičanstvo milostivo odgovorilo. U toku poslije podne je bilo pokionstvo austro-ugarske kolonije. U veče je u sultanovu dvoru bio intiman ručak.

Pripreme za novu niemačku ofenzivu. Talijanski prikaz. (Naroćltl brzojav „Bcosradsklti Novtna u .) Lugano, 21. maja. „Corriere della Sera“ je dobio od Barzinia ovaj brzojav: Nijemci su na vrlo dugom frontu dovršili moćne pripreme, očevidno u svrhu da stvore neizvjesnost o pravoj tački napada, đa iznenada biju neprijatelja i izvojuju pobjedu. Željezničke pruge idu do u samu operacijonu oblast, pođižu se novi mostovi, drumovi se popravljaju, ogromna smjestišta ratnog materijala nagomilana su duž fronta. Do sad su smjestišta bila dalo

ko od fronta, a sad se nalaze u neposrednoj blizini ubojne llnije. Za svs ovo je trebalo vremena, l to Je jedan od uzroka, što do sad ofeuziva niJc jo5 otpočeia. Ufurfčenje ausfro-u$arskanjemafkos satieza. Sporazutnna vijest o utanačcnjlma u njemačkom giavnom stanu. Haag, 21. inaja. „ r i m e s“ javljaju iz Washingtona: Francuski vrhovni komesar prlmio je brzojavno saopštenje, prcmai kome se u njemačkom glavnotn stanu pri pregovorima obadva cara sporazumjela o novom savezu na ovoj osnovi: 1. Trajanje novog saveza računato je na 25 godina. 2. Radi se o vojničlcom savezu, koii ide innogo dalj® nego dosadašnji i 3. ekonomski odnosl reguiisaće se potpune na temelju srednje-evropskog piana. Ove pogodbe nijesu potpisane, ali su u glavnitn tačkama utvrdjene. Njemački vazdušni napad na London. Engieski izvještaj. Kb. 20. tnaia. Zvanično: U nedjelju, posiije It 1 sati noću krstarile su njemačke letlllc§ iznad obale Kenta i Esexa i do*!e stt do Londona. Napad je još u toku. Kb. London, 20. rnaja. Prema zvaničnim izvjcštajima srušene su četiri neprijateljske letilice, koje su prošle noći napaie na London i jugoistočnu obiast. Izgieda, đa je bio napad u većeni stilu. Bačen je znatan broj bombi, ali do sada nema još izvještaja o gubitcima I štetama. Kb. London, 21. maja. Priiikom vazdušnog napada na Londoti u nedjelju biii su ovi gubitci: mrtvih 17 Ijudi, 14 žena i 6 djece, ranienih 83 čovjeka, 48 žena ! 23 djeteta, U provinciji je ranjeno 2 čovjeka, 3 žene 1. 1 dijete. Učiniena je znatna šteta na kućama I svojini.

Problem opšteg mira. Njemačkl scijaliste o mogućnostl mira. Berlin, 21. maja. Povcdom posjete američkih socljalista u Parisu i Lonđonu piše ,,V o rwarts“ o mogućnosti mira i ističe pitanje, da li socijaliste još ostaju prl tomc, da se mir može zaključiti samo sa pobjedjenom Njemačkotn. Ako je to slučaj, onda treba da budu spremni na jedan dugi rat, čiji kraj za njih mož© bitl nepovoijan. Ako bi pak socijaliste sporazuinuog saveza težiie da ostvare niir, koji bi njihove narode ozuačio za nepobiedjene, i koji bi omogućio njiliovo unutarnje poiitičko i privredno jačanje, onda treba da znaju, da ća njihove napore njemačke socijaiiste potpomagati.

PODLISTAK Posljeđnja đobrotvorna predstava. ,,Hasauaginlca“. đraina u 3 čhia, od dr. Milana Ogrizovića. — Igrana u „Dobrotvomom kazalištu“ prvl piit 18. nuaja 1918. Posljednja predstava, koja je data n ovoj sezoni predstavlja nesumnjivo i aiajveći uspjeh kazališta, koje je bilo organtzovano u tako plemenitoj svrsi. .Cjeiokupan sud publike je: da je i glumački i u opšte <scenskl Hasanagiot i c a najbolje priprcmljena i najUepšc izvedena stvar od sviju dosadašnjih. U kratkoj istoriji ovoga kazališta to je ispalo sa svim spontano. K i r J a n j a jc bio uvod u teško započeti posao sa iiterarnoin osnovom u nacijonalnom duliu; Ciganin je već otkjio glumačko talente, sa kojlma se ima radlti; Kodbijciog konjase pokazalo, kakav trcba da bude dobar konverzacijoni ton u izradjenoj igri; K o š t a n a )e dala više režijske origiinalnosti u jednom dobrorn domaćem bomadu, koji se podigao dramatski; Cast je pružila dobru tgru ansembla u režijskl čistijoj izradi; Hasanaginica je, naposljetku pokazala maksimum glumaćke i scenske. vještine. koja >e bila moguća na pozornicl ,,Kasine“ u sadašnjitn prilikama. Taj crescendo u člsto umjetničkom prikazivanju stvarao se postepenim prikupljanjem umjetničklh snaga i tehničkih sređstava. bto se tome razvoju na vrhuncu đošio baš do Hasaijaginlce, to Je isi>alo sa«vlm pravo: Jer drama g- Ogrtaovlća

zaslužuje u najvećoj mjeri što bolju izvedbu. Kako je pozvana krltika hrvatska, srpska a i strana — dala već svoj sud o njenoj litcrarnoj 1 scenskoj vrijednosti. to ćemo se mi ovdje ograničiti saino na igru beogradskih glumaca, koja zavrjedjuje naročitu pažnju, jer je u njoj dan maksitnum umjetničkog naprczanja. Olumci su se uistlnu nadmetali, ko će više uložiti truda i unijeti umjetničkog duha u prikaz. Tu Je bilo i stila 1 detaijne izradbe. Odja T a b o rsk a, koja je ulogu Hasanaginlce glumila već deset puta s upsjehom u Osijeku, bila je u svakom pogiedu izvrsna. Kod nje se mora naročito fstaći glumačka izrađjenost u detaljima, što je u ostalom neminovno potrebno u jednoj ličnosti, kod koje se duševno stanje mijenja munjcvitom brzinom. Ova pšihologijska, topla i intimna strana role najboUe joj je uspjeha; ona je svu srdačnost salonske ljubavnice prenijela na klasički koturn, na kojem se inače nlje vična kretati, što se moglo opaziti u dramatskitn provalama, gdje treba vlše glasa i više.opoTosti. U lirskim momentlma (oproštaj s djecom) bila je gospoclia dirljiva do suza. I ako gospodjl Taborskoj ne dostaje urodjeno nacljonalno osjećanje za djeia ove vrste, ipak se gospodja, s piino uspjcha, urodjenim glumačkim Instiktom, uživlla u cijelu stvar. Samo dobro „narodno" uho moglo je na rijetkim mjestima Mpazitl koju intonacUu mlmo dikcUe, dok }e cijela rola imala potpuni karakter flne naše narodne duše, ponosne u Uubavl 1 u patnji. O. O a v r i 1 o v I ć, kao Hasanaga. dao je snažan tlp osjećajnog a primlttvnog čovjeka. On Je pokazao mnogo

zamaha i poleta, idealizirajući jednog junaka iz narodne poezije, pa kao hotimice klonio se gdje-gdje realnog stila. Njegov stas ima linije; njegov glas modulacije. To je glumac plemenite rase u svakom pogiedu. U ponosne agovske, gosparske crte zaodijev.ao je romantiku svoje Uu’bavl, koju u gcrdostl ne priznaje a ipak njom kipti. U trećem se činu uzviuuo u vislnu prave umjetuičke kroacije. O. Todorović je prikazlvao Pinlerovič bega s nmogo otmjenositi begovske, n»žda mjestimice više. no što je za sa-mu ličnost gordog i razmetljivog bega bilo potrebno. Ali ga je dao u odredjenoj, jednostavnoj liniji, od počeltka do kraja, logično i izrazito. Njegove su crte suve ali uvjerljive 1 dubolce, pa tako nadomještaju plastiku, po kojoj inače iskače ova rola. Odja R u c o v i ć, kao Ummihana, biia je neobično dobra. Tip svekrve l starinske žene izbUao je jakim izrazom, iz svake njezine riječi. koje su bile kao u kamenu urezane. Oua je savršeno nadopunjavala onaj gotovo operni ansambl, koji dominlra u radnji prvog čina. Oca Djordjević, kao Suitanija, mora so jako pohvaliti. Itnala je iskrenog toiia, neposrednog izraza, prirodnog gesta. više no što ga lmaju mnogi stariji i iskusnlii glumci. To mlado stvorenje Ima, nema sumnje, talcnta f ijubavi za soenu. O. O o š i ć Je bio dobar kao Imoskl kadija, mekši no što se to od njega { očekivalo. Uspio Je savladaJtl svoj, lnače dosta neobuzđait, temperamenat i datl potrebne moU-boJe čežnjlvoan kadijl. Odja Pavlovlć je dala neobič-

no lijep, živ tip begovice. Njeno držanje je bilo dostoianstveno i prirođno u isti mah. — Odjica M i h a j 1 o v i ć kao robinjica Vlahinja imala je poetične udesbe, te jc svoj mali prizor cjelovito iznijela. U manjirn, a lijepo izradjenim rolama isticali su se: g. I. Stanojević, Dlnulović, gdja Todorović, gca Z. Todcr rović, pa g. Spiridonović (vtIo prirodan sluga Huso). Ne bi nikako trebalo zaboraviti pohvalom djecu, koja su takodje „nigrala" sv'Oje role i pravom ili djetinjom draže$ću doniicli, zatim pje\ r anje mujezina, g. Pavlovića, koje ja stvar-alo vrlo jak „Stiinmuhg" u drugom činu. Scena je bila plastična, živa, boUa no što se moglo očckivati od ograničenih tehničkih sredstava ove male pozornice. Q. Cekič u punom je smislu te riječi načinio čudo, naročito u prvoj slici, kuli Hasanaginoj s balustradom. I kod glumaca 1 kod režije moglo se vidjeti, da su radili s vrlo mnogo truda i Uubavi spram djela svog upravnika. Ljepše nije nK)gla završitl ova Uetna sezona „narodnih dobrotvornih prcdstava“, pa Je opšta žeija publike, da se cma na jescn — ako Bog da — produži ovim putem, kojim je pošla.

M. Kostlćeva: Č e ž n j a. Već je sunce zašlo. Zapad još piamti ii žaru umirućih zrakova i srebri glarku površinu mime i duboke vode; vazduh drhti, dan se lagano kloni noći I suton siazi tihim spuštanjem obavijajućl slvhn velom umorenu reku. A gde su moje misll? One blude daieko, đaeko za posljednjim

zrakom u zemlji snova; one lete tebi, dragi, cne te traže, one žude, one drlite i srrepe, one hoće, one čeznu ta tobom i mole da dodješ. Qde sl đragi? Noć je strašna i bleda i mirisna i zvezde trepte tiho. Ja sam sama dragi. Zemlja je vlažna i topla; ona s© predaje poljupcu noči svesno i požudno i vazduh je pun opojnog, vlažnog mirlsa njenog i gorkog jorgovanovog lišća. 1 jasmin je procvetao l nežni, beli cvetići, racipaju svoj tužnt miris i slavuj peva u njegovim bokorima jednu strasrru pestnu beskrajno sreće i žudnje. I dolc noč rasipa poverljivo pevidljive ruže sna i zvczde liju svoju blagu svetlost, ja sanjam o tebl i moja duša drlrće i čezne za zagrljajem i moje usne traže oči tvoje i kosu; ja hoću tebe dragl, hoću te svotn strašću svoje bujne prirode, hoću to svorn niladošču i krvlju, lioču te svom sllinom svoje prve, velike Ijubavi. Moj je bol ogroman i dubok kao i strast, kao i Uubav moja. O, kad bi znao koliko patim dragl, koliko Je noči neprospavanih bilo ispunjeno inislima ria tebe i bolom za nepovratnim prošiim danlma. Qde su iščezle one tilte večeri, oni srećni časovi, koje stno provodiK zajedno — večnost je prohujala, dana I je proŠIo mnogo, vrlo mnogo od isda; I jedni su bili svetii a drugi turobni, ! jedni veseli a drugi tužni, ali ni jedan ' od njih nije domeo više sreče i viš« boJa, više zadovoljstva i radostl 1 ako su tih istih dana sve moje iluzijo umrle. Jesi 11 me voleo tada dragi?, Veče Je tek bllo palo sumorno i vlažno 1 tl si došao. Moja je soblca bila u polutami l ja sam ti se obradovala mnogo 1 srdačno. Pa ipak, ponos nU« đozvoljavao da ispoUta svoje osećajo.