Београдске новине

Bro] 142.

Srijeda

svom dušom uz taj pokret. Tako isto i sUri knez — 6amo ne oLvoreuo. Mladi Miloš je radi toga posla bio u prepisci sa (Carigradom, Vamom, Ruščukom, Trnovouri, Vidinom,' Boogradorn, Peštom, Bečom, Turinom, šLo ee vidi iz pisama, ko,a je sačuvao Ivan Vuković-Mrkša, netada■žnji blagodjejanac Jevrema Obrenovića i srpski državni činovnik. A duša je svega toga bio knez Mibaiio, koji se vcć beše oženio (jula, 1853.) u Beču graficom Julijom Hunjađi — od starog islorijskog kolena Sibinjanin Janka. U ovorne jc po6lu iz Srbije uzimao vidna učešća u liija Garašanin, koji je pod svojim polpisom pisao Mdošu Jevremovu. . Vođje narodne stranko u V-askoj SJmalr su nameru, da Miloša Jevremova kandiduju za kneza, ako se bojeri ne bi složili za zajedničkog kandidata u obe haeževine. Ali kada već dodje i 1858. godina, kada je narodna skupština u Beogradu jednoglasno rešila da stari kncz ponova zauzmo prcslo u Srbiji. — Snaho, samo ja i ti; moja Ljubica, moja braća ne dočekaše — uzviknuo je stari Miloš, gledajući uz sebe udovicu i sina, iste godine umrlog mn brata. A Milošu reče:

Nova tumeia Marijana Matlievića. Poznati atleta Marijan Matijević, koji je tu skoro odlikovan srebrnom počasnora medaljom crvenoga krsta sa ratnim odlikovaniem, polazi danas na novu tumeju. Marijan će priređiti predstave pn f o u Sapcu i Loznici, zatim će preći n Klenak, a poslije predstave u tome mjestu održaće ioš nekoliko predstaVa u Srijemu, i to u Mitrovici, Rumi i Sr. Karlovcima. Zatim će Marijan održati nekoliko predstava u Novotn Sađu i najzad d Pančevu i u Vršcu. Po svršetku te turneje Marijan će se pojaviti sa svojim produkcijama i u Beogradti, crdje ođ 1916. trod. nije bilo niegovih predstava. Sve se ove predstave priredjuje ukoristfonda cara i( k r a i j a K a r 1 a. Prodaja petroleja. Od jtiče je počela orodaja petroleja; izdaju se po dva litra od kupona, i to na osnovu kupona broj 22. Rok izdavanja za ovai broj kupona traje do 8. juna ov. god. Petrolej se kao i dosada izđaje posredstvom gdje. Jelene Eganović. Braće Nedića ulica 25.

— Spremaj se, sine; ti ćeš samnom u Srbiju. Ali ova želja staroga ne ispuni so. Mlađi Miloš činio se i suvišo slobodouman tađanjim Srbima iz Srbije, koji dolažahu knezu uvck „složui ka-u rogovi u vreći‘‘ i on moraćie još neko vreme ostati n Vlaškoj. — Za mene je ovo smrt, ja lo ne mogu preživeli •— jađao se mlađi Miloš, kad ispralio kueza i srpsku đeputacijo. —• J; Srbiju više viđeti ncću. Od teškc tuge pada i U postejju. Godinu dana je lako \ r enuo. Kad je siari knez dospeo da se isprnvi pogrcška kliloš Jevremov je čisto poletio u Srbiju i siigao je u Beograd sutradan po Sretenju 1860. godine. Oduševljeno je ođmah prionuo na posao, za koji se spremao. Srpska konjica, srpska artiljcrija, — vojna oprenta •— to mu beše jedina briga. Ne pomagaliu tu ni rodbinske mdlbe i preklinjanja, ni /ekarski saveti i narcČljenja. Te godine išao je stari knez u Banju Aleksinačku, pa jo i njega poveo sobona lio bi li se okrepio. Ali sve je biio uzaman. Knez se vratio iz Banje jako ononula zdravija, i više se nije micao iz to-pčiderskog konaka. Knez Mihailo jo doiazio s Milošem u Topčider sve do same smrti Blaroga kneza, koji ttnire 14. septembra 1860. Smrt stanoga knoza koga je ]\iiloš Jevremov ©božavao, silho jo utica’.a i na njegovu tešlcu boljku. Kako je o smrti Btaroga kneza Iega6 u postelju, rišo se nije clizao. Snaga mu je brz© opa-dala. IJini© je 8. novembra iste godine na rukama svoga brata kneza Mihaila, a sahranjcn U hramu manastira Rakov’ice. R’.

Grad i okolica Dnevii? kalendar D a n a s ]e srljeđa 29. maja, po starom 16. maja. — Rimokatolici: Maksiin biskup; pravostavni: Teođ. osvećeni (Prepolov). Kincmatofirafi: Vojni kinouKralja Miiana utld br. 56 (Koloseum): U 6 sati posllje podne predstava za vojnlke, a u 8-30 sati uveče predstava za ćasnike uz pratnju garnizonskc muzike. — C. ikr. gradjanskt kino na Terazijaraa br. 27 (Paris): U 5 sati posiije podne i u 8 sati uvcće opšte predstave. (Posljednja uz pratnju vojne muzike 409. etapnog batalijmia). tieogradski orfcum ru zlmskorn pozorištn, prije Boutevard): Poćetak pređstavc u 8-30 sati uveče. Noćna slttžba u Ijckatnama: Od 26. maja do uključivo 1. juna 1918. vtšiće noćnu službu u Beograđu ove ijekarne (apoteke): Micltl, Stara Crkvena ul. 8 ; Kušaicov l ć, Knežev spomcnlk 2; S c k u 11 ć, Takovska ul. 37, i ljekama „Crvenog Krsta" Bcovradska u!. 3. RJmokatolička sliižba Bož]a na Tjelovo (30. maia). I. U župnoj crkvi: U 7 sati u jutro i poslije tjelovske procesije (cko četvrt do pola 11) tihe sv. mise. U pol 7 sati uveče majska večernja. II. U dvoru: U 7 sati u jutro tiha sv. misa za vojništvo. U 8 sati svečana sv. misa, posliie koje će krenuti tjelovska procesija i to kroz ulice Kralja IMilana, Resavsku i Poslaničktt, opet u jdvor. Pristup u dvor ima na Tijelovo Bvako. (VazneEenska crkva — za beoRradsku sirotlnju. Vaznesenska crkva prliožiia je sirotinjskom . odjelenju opštine grada Beograda svotu od 66.80 kruna, koju Se svotu prikupila na tas za vrljemc bogosluženja tt mjesecu aprilu, a kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinie.

Javna prodaja. Za naplatu opštinske _ takse u 65.04 krune, sudsko odjelenie opštine grada Beograda, izložiće- iavnoj prodaji propisamt pokretnost, gdje Drage D i mit r i j e v ić, ulov., na dan 20. j u n a ove godine u nienom stanu ulica Kralja Milana broj 59. Prođaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da r.a ovu prodaju đodjtt.

Narodna privreda Nasad kokošiju. Scd su nastupiii dani, tt kojiina se vrši nasad kok-ošiju radi rasplodjavanja pilića, te smatramo da je k-orisno i u ovonie pravcu ukazati na korisne upute. Za nasad su najbolia jaja dvogođiŠnjih kokošiju, ali ona morajtt biti skorašnja. Jaja starija od tri nedjelje već nisu dobra za nasađ. Treba birati samo čista i providna jaja, a to ćemo postići, kad svako napose stavimo u položaj prema sitncu, iii u mračnoj odaji prema svtjeći ili lampi. Ako primietimo da irn je unutrašnjost ttia i s'amo malo zamućena, ne treba ih uzimati za nasadjivanje. Za nasadjivanje je dobro uzeti kokoške od dvije ili tri godine, jer se dešava, da miadje, ako se raskvocaju pa ih nasadimo, brzo iKislije toga napusle gnijezdo i nanovo počmi da nose. Još nešto, đa su kokoške što pitoinije i mimije rase, koje se svačega ne piašc, a gnijezdo, tt kome će se proizleći pilići, da j-e zaklonieno od prolaza čeijadi I stoke. Kokoška za nasađ poznaje se po ovim simptomima: odaje se naročitim giasom, kostreši se. čupa perje i zadeva u siamu, i leže u svako grtijezđo gdje spazi jaja. Potrebno je paziti i n-a to, kolLko ćemo iaja metnuti tt gn’jezdo pod kokošku. Zavisi to od krupnoće Iežilje i od toplote godišnjeg doba. Na prvom mjestu ima se paziti na to. da se metne onoiiko jaja, koliko kokoška može aobro pokriti i zagrejati. Pod krupniju se meće 15—20, a pod sitniju je dosta 1 12 jaja. Ako se đesi, da u izvjesnom prostoru ima nasadjenih više kokošiju, onda treba učiniti da jedna dragu ne vidi, jer će se medjusobno tući, a *.itne izlaze iz gnijezda i ostavijaju narad da zahiadni. To ćemo postići pregradjivanjetn. Mnoge ležilje ne će s Iegla ni za jedan trenutak da se pridižu. Zato ih s vremena na vrijeme moranto silcm vaditi iz gnijezda i puštati na polje za hranu i vođu. Pijetlovi ne smiju nlkako dolaziti u blizinu ljegala. Dobro je tt blizini gnijezda ostaviti malo pijeska ili pepela, da se kvočka kadšto po njemu proleprša. r =

Odgovori uređnišlva. Prečasnom protl Giok! Gjorgjevića — Topola-Arandjelovac. Imate pravo prečasni proto. Žiču je obnovio vladika Janićije, a ne Jevgenije Piscu se potkrala slučajna omaška pera, jer je, govoreći o manastiru Manasiji, pomenuo vladiku Jevgenija, na ga je nehotično odmah zatim ponovio i kod mauastira Žiče. Hvala Vam m pažnji, a čitaoce molitno da prime k znanju ovu ispravku.

©EOORADSKB NOVINB A. Grln: DAN ODMAZDE (Nastavak). Ona sva pocrvene i grdno se zbunl; nije bila kadra tna šta da odgovori. Vidjevši koliko je uzbudila djevojku tim pitanjem, Flora se pokaja, što je postavila to prenagljeno pitanje; onabrzo zagrli svoju družbenicu I pritište joj na čelo srdačan poljubac. ,,Mary, jesam li vam se što z mjerila?“ uzviknu ona, o, molim vas oprostite mi; nisam trebala tako Iakomišljeno da govorim. Ah kako sain eo mogla nadati, da ću vas tim pitanjem dimuti u otvx>renu ranu. Jadna malal Ta i ja iz iskustva suvišo dobro znani, koliki bol može piouzrokovati ijubav, pa sada i ja Bažaljtvam svaku ženu koja voli**. ,,Oh, pa to vi onda i mene žalite?“ nehotice prošapta Mary. Flora preblijede „Ko... kako so aove... koga volito vi?“, uzviknu ona, kvata. jući djevojku za ruku. ,,Ne pitajto me“, molila je ona, „pie, klinjem vas, nemojt« me mučiti ovini pju tanjem“. „Razumije se, da.nt-ću, Čim vaa to pitanje boli, odgovori Flora. Htjela bih vas sačuvati od svega onoga, što rcožo da poremeli mir i spokojst\x> vaše duše. A da bisle vidjeli, k-olika jo moja Ijubav; i koliko je moje povjorenje prema vami, iepričaću vam jcdnu priču o 'jednom čovjeku, koga vi poznajete, priČU, koju još nikad kome bilo nisam pričala. Ali neću vam pričati sada, već večeras kada budo. mo kao obično sjedi’i pored vatre u morc.e malom salonii. 13. glavtS, Pred veče je miada udovica z'trnišljeno sjedila u svome malom salonu; očekivala je Mary, koja joj je svuko veče dolazila ovamo tna neknliko sati razgovora, prije no što bi njih dvije olišle da legnu. Opet je niislila na jutrošnju sccnu u s\dma njenim pojedinostima; učinilo joj so da opet viđi ono dvojo u najvećem iuzbudjenju, kako ili je bila zatekla kad je ušla u sobu. Zašto li je Bože i on bio toliko uzbudjcn, dok se ranije držao nvijek toliko ravnodušno prema njoj? To je za nju bila zagotiefka, koju. nije Itila kadra riješiti, pa se u njoj sve voćma slada javljati žeija, da potraži od Mary, ncka joj to objastii. Ta ova so djevojka nalazila pod. njenom zaštitom, zar joj nije • bilo baš đužnost, da joj se kao majka nauje savjetujući jo i’ upućujući je u svemu? •— No Flora je užaluđ čekala; bilo je dockan. Već je elegantni sat na karninu izbijao đeset sati, a Mary jiikako đa dodje. Možđa je Mary opet bila toiiko zbuirtjena i itostidjena, da se nijo usudjivala da dodje k njoj. U tome je 6lučaj,u Flora misiila, da jo najboljc, da ona sama ode do svojo družbenice. Odmah se riješi da izvede tu svoju namjeru pa pocija uz stepenice Marynoj sobi. Pošto se niko no od-azva na njcno kucanje, ona polako pritište kvaku i udjo u sobu. Soba jo hila prazna, aii je ‘ bilo osvijetljeno o Jjclenje, kojc se najaziio iza njo. Flora poJj3 oaamo. Tamo je sjcdila za malim slolom Mary; biia je podbočila glavu i nešfo se biia mnogo zamisliia, pa nije ni okrenula glavu kada je ušla ndađa udovica. Kanđa siije bifa ni čula, da je sćupila u sobu. No pošto Flora bari još jeđan pogied na svoju štićenicu staia je kao zakopana i zapita so jo h ovo san ili java. Isprc-d njene miade družbenice ležale su čitave gomile banknola i zvečećc-g novca u tolikoj količini, koliko ni Fiora, boja jo sada raspđlagaia nebrojenim Liljadatna, nikada dotle nije bila viđjđa na gornili. Od kuda toj djevojci, koja je kod lije za piatu sluzila kao 'družbenica, toliki novac. 'Zašto je ukočcnim poglcdom zvjorala u to svoje blago? Sta jo to sve znac'.ilo. Pored njo ležao je džak, u kojemu jo Mary svaLako đržala te nebnojeno novce. M’ada je uđovica biia sva zbunjena i prene. ražena tom zagonetkom. Sada se oio dubok uzdah iz Marynih grudi i u taj se mah njih dvije trgoše. Flora brzo pristupi bliže, a Mary podiže oči. Nj'ihO’Vi se pogiedi susretošo baš nad nagomilanim blagom. „Izvinite mi“, reče Flora sva blije<la, „kucala sarn, ali me vi niste čuli“. Govorila je hlađnim tonom, a ’držanje joj je bilo odmjcreno i čostojanstver.o. Mary ponova spusii glavu i sva pocrveno. „Bila satn so sva zadubila u misli“, reče. „Ovaj siLni novac, "što ga vi sada u čudu posmdlraie, iznoši rnnogo više, nego šlo sam i sama mi.shla. Vjeruj to mi, da pojma nisam irnaia, đa sam tol.ko bogaU, pa sam se čisto upiašila“. Mary etado drhćećim rukama da vraća jeđan 1

29. maja 1918. po jedan zavežljaj banknota i zlatnike u onaj džak. Flora je još neprestano zaprepašćena gledala. „Dakle ovo jo zbilja sve vaša Bvojina?“ zapita ona kao nevjerujući. „Moja svojina, razumije se“, ođgovori Mary. „Otac nii je bio rekao, da taj novac emjesta ostavim u banci, ali ja sam to stalno odlagala, jer sam se bojda, da će to odveć pasti u oči. (Nastaviće se).

ODLUCNA ofenziva na zapadu. Brzojav cara WUheltna carjcs. Kb. Berlin, 23. tnaja. Wolffov ured javlja: Car Wilhelm je uputio s bojišta ’užno od Laona carici ovaj brzojav: Wilhelm je danas napao Engleze 1 Francuze na Chemin des Dames u. Jako sagrađjeni ttzvišeni položaj otela je na juriš naša slavna pješadija poslije ogromne topničke vatre. Prešli smo Aisnu i približujemo se V e s 1 i. Fritz je s I. garđijskotn pješadijskom diviziiom kao jedan od prvih došao do Aisne. I 28. diviziia se opet c-dlikovala. Englezi kao i Francuzi su potpuno iznenadjeni. Naši isu gubitci tnaleni. Sutra se ide dalje. Bog nam je pođario liiepu pobjedu, pa će nam I dalje pomoći. Pozdravlje. W i 1 h e 1 m.

IZVJESTAJ bugarskog glavNOG STOŽERA. Bba. Sofija, 28. maja. Maćedonski front: Južno od H u m a produžena neprijateijska paijbena đjelatnost. S obje strane Vardara rastjerale su naše straže vairotn jaka neprijateljska izvi'djačka odjelenja. Kod Dojrana jak totpnički đvoboj.

DAL.II NAPAĐI PROTIV CLfiMENCEAU-A. Bcra, 28. maja. „Norddeutsche Allgemefn e Z e i t u n g“ javlia iz Berna: Francuska socijalistička štampa nastavlja svojitn napaditna protiv Clemenceauvljeve viade. U pitanju lijeve obale Rame piše poslanik M i s t r a I u listu „Humanite". da je Doumerque počelkom 1917. god. bio umoljen od ministra-predsjednika Stfirmera, ueka obznani ratne ciljeve francuske vlade. Pošto Paris nUe imao ni pojma o predstojećem rttskcm prevratu, đobio je Doumerque tačne instrukcije, koje ie Stfirmer predao njemačkoj vladi. Kratko zatiin tnogao je onđtašnji državni kanodar M ic h a e 1 i s otkriti osvajačke osnove francuske vlade. — Mislial piše dalje: Ribot se u ono vrijeme izgovorio. da ona Doumerques-ova saopštenja nisu itnala nikalcvo značenje, i komora je ovaj izgovor primiia pod gotov groš. Od onđa su medjutim nadošla otkrića o carskim pismima kao što se ponov-o poiavila tražbina za lijevom obalom Rajne. Ovaj je zahtjev dakle mnogo ozbiljniji nego što nam to predstavIjaju. Naši su državnici poslušali savjete aneksionista. Kad će se jednom priznati uzaiudnost i taština takvih osnova, koji središn.iim viastima đozvoljavaju, da svoj rat vode kao defenzivni rat? I da li trupe na frontu moraju sv.oju krv da proijevaju jedino za ovakove osnove? Clemenceau je dužan da zemlji o tom đade potpunu jasnoću. S*- 8 _ PREDSTOJEĆI PUT GROF.4 BURIANA U BERLIN. Važn! dogovori u pogledu poliskog pitanja. Berlin, 28. maja. ,,B e r I i n c r L o k a 1 a n z e i g e r“ doznaje, da grofa Buriana očekuju u Berlinu tek početkom juna. U izgledu su v a ž n i d o g o v o r i, naročito zajedničko riješenje poljskog problema, pošto je tako zvano austro-poljsko riješenje konačno isključeno.

IZ MLADE UKRA.IINSKE REPUBLIKE. Berlin, 28. maja. ,,B e r 1 i n e r T a g e b 1 a 11“ javiju iz BeČa: Pregovori izmedju hetmaua i ukrajinskih socijalističkih stranaka urodili su, kako iz Kiieva javljaju, že'ljenim uspjehom. Postignut je potpun sporaizum. Ukrajinski će socijaliste stupiti u novu vladu. čiji će prvi sastav preuzeti federalistički socijahsta Tulgin, vodj ukrajinske delegacije kod pregovora za mir sa Rusijom.

StraNEĆOVIECNI NAĆIN FNGI ESKCK? RATOVAN.IA. Berlin, 28. majau [ O npotrebi proti vnarodnih dum-durS metafea od Btrano Engleza doznaju „Beft, liner politische Nachrichten** ovo: Sad su nadjene zapadno od Ancr« velike količine ekšplozivniii motaka, upa. kovano u pojasevirno. po snriducima. Ve, ćina o'd njih noso još i naslor „ćksplo. ziv“. Radi se o eksjdozivnom metiu, koji se fabrički spravlja i ka|ti s polja ne mož« da so razlikujo od običnog pjišadijsktog inetka. Engleska vlađa ne će dakl© više moći đa pobije zvau.cn.' nravijanje dum]» dum metaka, koji su medjunaiodnim prai. vom zabranjem.

NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 28. maja, Javija se, da je u zabtanjenoj zoni oko Engleske ponovo potopljeno, 15.000 tona. Na istočnoj obali Engleske izbačena su iz osigurane pratnle 2 teško natovarena parna brođa. Načelnik admiralskog stožera mornarice. r

STOTINE HILJADA RUSA PRE* BJEGLO U JAPAN. Bern. 28. maja. Lista ,,P r o g r e s d e Lyon M javljaju iz Tokia: . Stotine hiliađa: Rusa, medju njima 8 generala, prebjeglo je u Japan. Gradovi Kobe, Yokohama 1 Tokio, u kojima su cijene životnim namirnicama silovito posko* čile, prepunjenl su bjegunaca.

OTPOR AMERIČANA DA IDU NA’ FRONT. Kb. Berlin, 28. maj’a. Njemački vojnici, koji su se vrat/J iz francuskog ropstva i koji su za vrijek mo ropstva motrili na sve dobro, prićajti čuđnovate stvari. Tako pričaju, da su se rcnogobrojni američki rajaici oduji:a’» dai idu u otlbranbene položaje kod Verdunat i da su za kaznu osudjeni na teškc rada< ve uz slabu hranu i platu. ;

KERENSKI.I U — KANADI. Zurich, 28 maja« Prema ,,M a t i n u“ stigao je K e* r e n s k i j It jedno kanadsko pri'stanište. NOVI TAHJANSKI POSLANIK U ATENL Kb. Lugano, 28 maja. Na mjesto grofa Bosdavlda postavljen ie za talijanskog poslanika u Ateni čaron Avezzano, predjašnji taiijanskl poslanik u Crnoj Gori.

Zvanične objave OBJAVA na osnovi odjelka 15., eksh, br- 5890 od 16. febntara 1918. odnosno ntvrdjivanja cijena svijeća u maloprodajk I. ' Cijena za svijcće utvTdjuje se u vo likoprouaji po kr. 8.45j, a u in.olcprodaji po K 10.60 od kilograma. II. 4 Kadnjb, u kojima sc svij' će prodaju, iimaju te cijene na vidnom mjcstu izlo/i'i, III. Preboračivanja tih cijena kazn« 6? u smislu naredbe vojnog vrhovrog zapo. vjednišU’a od 11. avgusfa 1916. (List namlaba TOjne upraive u Srbiji VII. cx 1916.) IV. j - i Preprodaja svijeća u monarhiji povlačl za sobom gubilak koncesije odnosiia najstrožu kaznu. Pmprodaja u slrano okupacijono područje n:6r.o se vrsili samo sa onih mjesta, boja za to označi vojn.a gla\Tia gubernija, odjelenje 15. V. Maksimiranje rijena stupa n* snagu s đanom obnarodovanja. R h e m e n, gencral-pukovnik. ' JT~' m“ , kinezi DOLAZE 1. Juna u „Beograd. ozfeumu** iiii Uii-

Naš mili i nikađ neprežaljeni sin, brat, djever i t d. t MiSoje Petrićević trgovac iz Bajlne Bašte preminuo je danas 20. ov. mj. u 11 sati prije podne poslije dugoga i teškoga bolovanja u 28 godini života, ostavljajući nas, da do vijeka tugujemo za njim. Njegovi posmrtni ostatci sahranjeni su u selu Turici. fuiice (Gutia), 20. maja 1918, Ožalošćeni: otac Čedoinir Petrićevitf, zemijodeiac; maćeha Anoka, braća: Ljubomir, Mihailo, zemljodelci i Miloš Petrićevlć, trgov. pomoćnik iz Ćačka; sestre: Darinka, Zorka, MiIjanka i Sofija i ostala mnogobrojna porodica. r. bs 6

Svojoj rniloj i neprežaljenoj mami i tetki f Dragi Žarkovićki davaćemo godišnji pomen u četvrtak 30. maja u crkvi sv. Nikole na groblju u 10’| 2 sati prije podne. Molimo srodnike i prijatelje, da prisustvuju ovom tužnom pomenu. Svetosavska ulica 22. Bcograd, maja 1918 , 37214

Sa bolom u duši izvještavamo naše prijatelje i poznanike, da je naša mila i nikad neprežaljena supruga, majka, kćerka, sestra i snaja f Darinka-Dara Apostolović 10. ov. mjes. u 8 sati prije podne ispustila svoju plemenitu dušu poslije dugoga i teškoga bolovanja u 40-oj godini svoga života, ostavivši nezbrinutu djecu, da vječito oplakuju preranu smrt svoje dobre i nježne mame, bez oca, koji je daleko na ratištu. Smrtni ostađ sahranjeni su u nedjelju 12. ov. mj. u 3 sata po podue. Ćačak, maja 1918. Neutješni: suprug Dušan ApostoloviĆ, fief mjesne kontrole; djeca: Mlka, Zora, Mica i Ljuba, majka Sofija; svekrva Todora; sestre: Zora I Jela; brada: Isidor 1 Svetomir i ostala rodbina. r. 957