Београдске новине

Strana 2.

Subota

BEOGRADSKE NOVINE

1. juna 1918.

BroJ 148.

vojne vlast! dlrektor Ilsta „Avantt M . Kako se govori. on ima da odftovara zbog veleizdaje. ier je za vrijemc posjete ruskih izaslanika u Turinu d’-zao govore. kojima ie bunio skupljeni svijet. Sstorijski kalendar. Ka jučiražnji dau, 31. maja 1750. godine roljen je u Esscnrodi u Ilannoveru pruski državnik iz Napo ao ovog doba knez Kario Avgust Ilardenberg. 1791. godine postavljcn jc Hardenberg, tada još kap grof, za pruakog miuisira, j 1797. godirie postavljen je za t.kozvai og i kabinetskog minis|tra, 1804. do 1805. gođinc, bio je ministar spolji ih p s ova, pa je 1807. godiuo, poslijc pruskih vojnih nodaća u ralu 1800. do 1807. gcdine pono\-o poslavljcn na to mjcslo, gdje jo Zajedno sa ministrom pl. Steinom pripremao pruski prcporod. Fošto jc 18.0. godino na zahtjev Na;o'eonov Stcin smifenjen sa položaja državnog kancetara, postavljen je na to mjesto Ilarđenbcrg. Foslije pobjeđa, što ih je Pruska 1813. i 1814. godine izvojcvala u savezu sa lAustrijom< i Rusijom, podarena je Ilardenbergu 1814. godine kneževska ti u a Poslije toga povjeravane su mu razne d'plomatske misije. Umro je 26. novcmbra 1822. g. u Kenovp Njegove je memoarc sa liografijom izdao istoričar Lcop. v. Ranko (koji je opisao prvi srpski ustanak). 31. maja 1809. godine uinro je u Beču slavni komponista Josepli Haydn. Rodjen je 1. aprila 1732. gođine u donjoaustrijskom selu Rohrau-u (na ugarskoj granici) Ikao sin nekog sirojnašnog kolara. Prvo se školovao u Haimburgu, gdje ga jc na jednom putovanju slučajno opazio kapelnik R e u 11 e r, koji je primjetio da je mali Hayđn veoma bistar dečko i da ima divan glas, pa ga je 1740. god. odveo u Beč, i našao mu mjesto kao horisti u crkvi sv. Stjepana. U Beču sc đalje školovao i učio je .pjevanje, ali samo praktički a ne teorijski. Nt> već je onda počeo na svoju ruku komponovati. 1750. god. upropastio je glas, pa je morao napustiti mjesto u crkvi sv. Stjepana, (koje je ustupljeno njegovom mladjem bratu Mihajlu, koji jc docnije takodje bio odličan muzičar). Sada se Haydn prilično potucao, dajući časove i svirajući po orkestrima. Ti su orkestri vremenom počeli svirati i njegove vlastite kompozicije, pa je postepeno miadi Haydn došao u vezu sa ttgiednitn muzičaritna. Oni mu nadjoše zaštitnika u baronu Ffirnbergu, pod čijiin je uticajem 1755. god. komponovao svoj prvi poznatiji kvartet. Vcć 1753. go-d. svršio je svoju prvu šaljivu operu ,,Der krumme Teufel". Zauzi.nanjem barona Ffirnberga dobio je I1aydn 17550- crn/I Kou cuvenog češkog velikaša grofa M o r z i n a na zamku L u k a v c u. Tu je napisao svoju prvu simfoniju Ddur. Ovdje se oženio ćerkom frizera Kellera. 1761. god. postavljen je Haydn za drugog kapclnika kneza E s t e rh az y a. Ovdje mu je bila data sjajna prilika da okuša svoj lalenat. Knez Est«rhazy imao je vlastiti ensenibie za opersku, koncertnu i crkvcnu muziku, pa je Haydn jednovremeno imao <la radi kao komponista, dirigenat i učitelj. 1766. god. postavljen }e Haydn za prvok kapcuika. Po smrti kneževoj, 1790. god., stavljen je Haydn na raspolož*£nje sa punom platom (1400 forinata), pa je bio materijalno potpuno nezavisan, da se na niiru mogao odati posljednjein periodu svoga umjetničkog rada. Za vrijeme njegova racia kod kneza Esterkazy-a napisao je I1aydn najveći dio svojih djeia, opera,

simfonija, kvarteta, tria, sonata Itd. Osim toga komponovao jo mnogo niisa i drugih muzičkih djela crkvene prirode. Njegov glas bio je dopro već i u inostranstvo. Do 1781. goi u Parisu je nekoliko puta izvodjcn njegov „Stabat mater“ a i njegove simfonije nailazile su tamo na toliko dopadanje, <ta ga je 1784. god. uprava pariskih diktamtskih konccrata pozvala, da naročito za nju napiše šest simfonija. 1790. god. pridobio ga )e neki tngleski impresario da preduzme jednu tur.ieju u Englesku, sa koje je pobrao boga.ih moralnih i materijalrih rsnjeha. Vrativši so 1792. god. sa prve turncje, za vrijeme koje jo čak i promovisan za počasnojg doktora ox'o.tskog unive zitcta, pr đtrzea je 1794.—95. god. drugu tum ju, koja 8e isto tako povoljno svršila. Engleski pjesnik Lidley inspirisao ga je za njogovo najslavnije đjelo, ftuveni oralorium „Stvaranje 1 *, koji jo prvi put izvedcn u Beču 1798., pa je zatim ubrzo s velikim uspjehom izvodjen u svima evropskim vlavnim gradovima. Isio je lakaV uspjoh irnao 1800. god. sa svojim oratorijem ,,Godišnja doba‘‘, u kojcmu j; kao slarac od 68 godina još jednorn pokazao upravo mladićsku sr.agu i bujnost. No pcslije ovog posljcđnjeg velikog uspjcha uhrzo jeizčezla njegova st ar l čk>. m.ć. 1803. god. napisao je svojo posljodnje muzičko đjelo, neki vioiins' i kvartef, pa je zatim posljednjih 6 golina proveo u mimoj povučenosli na svomc imanju u nekom bečkom predgradju, opšte poštovan. od sviju i svakoga. Umro je kao što rekostno na današnji đan 1809. god. Napisao je svega 125 simfonija, 77 violinskih kvartcta, 20 vio inski i ierce a, 35 klavirskih (erce'a, 20 k a irsk h koncer ta, 24 opera, 13 misa itd. 1S87. goi podignut mu je spomenik u Beču. — 31. maja 1817. godino rodjea je u Stutgartu njemački pjcsnik i republikanslci agitator Georg Herwegh, o kojemu je već i ilo govora na ovome mjestu pri'.ikom godišnj ce njegovo smrli. — 81. maja 1872. godino umro je Frieđrich Gerstackeru B.aunschweigu. I o njemu jo već bilo govora na ovome mjcstu prilikom godišnj c-3 n^egova rodjenja. — 31. maja l' 02. godine konačno je završen buiski rabmircm, zuključenim u Pretoii^i. Engu Zi su i.o duše još mnogo ran'je, savlalavši burskn vojsku bi!i objavili aneksiju' fra''S"1 ke icpublike. Tck docni'e Eng’ezi sa Burima u nekoliko vratili nacijonalnu i n i i l a nos , što su ih unijeli u tako zvanu južno airičku unijn, sa zajedničkitn par’amentom -u Kapstadtu, za koji postoji opšte pravo glasa sviju bije'ih stanovi ika južno ‘Afnke, u kojemu sjedi od prilike podjeđnak broj Bura i Engleza, a u kojim je ravnopravan holandski sa eng’estkim 'ez'kom. Na današnji dau, 1. juna 1790 anriir.« c EM5cu cuveni knjizevmk Fnedrich Raimnnd, o kojemu je već bilo govora na ovome mjestu. Ljetnje zabave u Beogradu. BIOSKOP POD VEDRIM NEBOM. Skoro će u Beogtadu ncstup ti poznate ncsnošljive vrcćinc, koje su u p osiorijama prepunjenim svi,etcm p a.a nevolja. Od te nevolje hcćc uprava c. i k. vojničkog kinematcgrala d.i sačuva s\oja posjelioce time, šlo će na tcr.si nad sadanjom dvoranom uredi i i ioskop pod vcdrirn nelrom, koji ća se u skoroin v.emenu otvoriti. S te tcrase, kcja jo već i u m.r..o doba služila isfoj svrsi, divan jr izglcd. Od Ava.e pa do zemunskog ini.enijslnog i spoincnika vidc se najijc ši o! o.-tran' položaji Save, najdivnije uživai je Ta sa toga svoga divr.og izgleua B-ograd sa i najvi-

še proslavio. Ovo uživanje neće biti ni noftu poremoćeno. — Pri predstavama na terasi sjediće se za stolovima a i to je vrlo praktična novina. Za jevtinija mjosta nanijestiće se za sad stoiioe, koje će so kasnije tako isto zainijeniti stolovlma. Iza prvog mjesta nalazi se guvcmerova loža, koja po svomo novom uredjenjn piostavlja vrlo lijep pavii o.n. Cim su tu stolovi ond- rnor.i hez siovno bili i buffe a, on se nalazi u pozadini, i prfetupačan je sa svih strana, tako da nećo biti n kakve navalo za vrijeme odnrora. — Vrlo je ugodna okolnost, što se terasa na’azi izmedju visokih kuća to ncma nikakve prornaje. — Razumije so, da će sc prodstave u slučaju kišo i drugih ncpogoda držati u sadanjoj dvorani. Naknadno fte so javili kad 6c ovaj bioskop poi vedriin i elom proraditi. LJETNA POZORNICA BEOGRADSKOG ORFEUMA. Sa današnjom predsiavom novoga ] junskog programa „Boogradski 0.£cam‘‘ prelazi u s\oju ljctnju pozornicu, o čijein smo vrlo lijepom urcdjenju već govorili. Ljetnja se pozornica kao i lanjsko goli; ne naiazi u baš.i „Ilotcl Takova*' na Teraizijama, samo što jo, .kao što rekosmo, mnogo što šfa izinijenjcno, popravijeno i prilagodjeuo potrobarua. Tako ćc od sada posjetioci oricuma provesti prijatao Ijclnje večcri pii čaši bla'dncga vina u prijatnoj i piostranoj Lašti 1 od „Takova“. Novi junski program, kojim s oivara ljetnja sezona obećava zbilja vrlo prijatnu zabavu. Od pojedini i nje.ovih ohabranih tačaka vcć ćemo danas upozorLi na poznatu igrači u A d u R i c h e 11 i, na humoristu ra kiaviru G u s t a v a W i n dliopa i na interosantni kinecki t io VongII i o-T s i n g.

Ispiti privatnih učenika 11 c. i k. realnoj gimnaziji a Beograđu. Učenici prvoga do uključivo 5estoga razreda, kojima je c. i k. voina glavna guberniia, ođio Vlll./b, odobrila niolbe da mogu kao privatisti na kraju ove škoiske godine polagati ispit, imadu se 9. juna u 8 sati prije podne lično prijaviti u školskom zapovjedništvu c. i k. realne gimnazije Miioš Veliki ulica br. 29. soba br. 3 u prizemllu. Svaki od ovili učenrka imade donijeti: 1. Pismeno .obar.ještenje o dopuštenom ispitu; 2. krštenicu; 3. posijednje škoLko svjoaocanstvo ili uvjerenje, djačku kniižicu, p'otpisanu potvrdu o svršenom posljednjem razredu; 4. ispituu taksu,' i to učenicl prvoga razređa piaćaju 10 K upisnine, 40 K školarine za ciielu godinu te osiin toga za deset predmeta, predinet po K 4, iznos cd 40 K. Učeifici drugog do uključivo šestog razreda- plaćaju 8 K upisnine, 40 K školarine za cijelu gođinu; oslm toga plaćaju učenlci drugoga, trećega te petoga i šestoga razreda odjcia gimnazijskog za jedanaest predmeta, predmet po K 4, iznos od 44 K, dok svi učenici četvrtog razreda, te učenici petoga i šestoga razreda, odjela realnog, plaćaju za dvanaest predmeta, predmet po K 4, iznos od 48 K. — Oni učenici, koji polažu ispit za dva razreda plaćaju samo jednu upisninu, i to za niži razred, a školarinu za dva razreda. dakle 80 K; osim toga plaćaju za svaki pojedini razred 4 K po predmetu; na pr. učenici, koji polažu ispit za prvi i drug'i razred plaćaju:

1. upisninu za prvi razred K 10 2. školarinu za prvi razred „ 40 3. školarinu za drugi razred „ 40 4. za deset predmeta iz prvog razreda, po predrnetu K 4 „40 5. za jedanaest predmeta iz drugog rezreda. po predmetu K 4 „44

U svemu K 174 Oni učenici. koji polažu za drugi i treći razred plaćaju: 1. upisiiinu za drugi razred K 8 2. školarinu za drugl razred „ 40 3. šJiolarinu za treći razred „ 40 4. za jedanaest predmeta Iz drugog razreda, po predmetu K 4 „ 44 5. za jedanaest predmeta Iz trećeg razreda, po predmetu 4 krune » 44

U sveniu K 176 Osim toga iinade svaki učenik u smislu srpskog zakona o taksama stavke 317. tačke 5. donijeti za svaki pojedini razred takscnu marku po 10 kruna. Pismeni ispiti traju od 11. do uključivo 15. juna, a usmeni od 21. do ukljtičivo 26. juna, a počinju prije podne u 7 sati, a poslije podne u 2.30 sata. Učenici, koji žele kao privatiste polagati ispit na početku škoiske godinc u mjeseea septembru. itnadu svoje inclbe predati do 14. jula o. g. u školskom zapovjedništvu. NHbi prilažu: 1. krštenicu; 2. svjedočanstvo o pelcovanju; 3. zadnje školsko svjedočanstvo; 4. po jednu taksenu marku po 10 K za svaki razred, koji treba da polažu. Ova se molba imađe kao i dosada adresirati na c. i k. vojnu glavnu guberniju odio Vlll./b i taksirati s taksenom markom od 2 K, a svaki prilog sa 50 hel. Beograd. dne 29. maja 1918 C. I k. školsko zapovjedništvo realrie gimnaziie. Pravila za poiaganje privahiih ispita u privatnoj ženskoj realnoj gimnaziji u Beograđu. Privatni ispiti polažu se s a m o početkom ikrajem školske g o d i n e, nikako u toku školske godine. Polažu se pismeno i usmen o oo propisanom programu iz pojeđinih predmeta i razreda. Učenice, koje će početkom školske godine (u septembru) polagati privatne ispite, dužne su podnijeti molbu najdaije do 1. avgusta preko ove škole c. j k. giavnoj vojnoj guberniji u Srbiji, odjel 8 b. Molba za odobrenje polaganja ispita mora biti suabdjevena: krštenicom. listom da je izvršeno kalemljenje (pelcovanje) boginja i školskim svjedočanstvom (u nedostatku ovih dokumenata uvjerenja potvrdjena nadležnom vlašćti), dalje: taksom od 2 krune na rnolbi, pa 0.50 kruna na svakom dokumentu, ako već na njemu nema propisne takse. i jednoin iii dvjeina taksenim inarkama po 10 (deset) kruna (nepriljepijene) za jedan i dva razreda. Izuzetno, s obzirom na izgubljeno vrijeme zbog ratnih prilika, može se poiagati privatan ispit i iz d v a r a zr c d a. U tom slueaju polaže sc ispit iz svih predmeta starijeg razreda, a iz predmeta nižeg razreda, koji se ne uče

me hvale s dobra ukusa. Pa ja mislim, da se i ne varaju. De da viđim, k-ako bi tebi pristajao. — Ah, meui — branila se smiješeći Ruža — vidiš, da nisam za to ni počešljana. Aii joj ga gošča siloni stavi na glavu, pa se onda zagleda časak u nju, skoči k njoj i poljubi je u obraz, kliknuvši: Juh, kako si draga! — Mani — odvrati Ruža, koje se neugodno dojmilo Ankino laskanje i cjellvanje, a onda pomisli: Bil ona možda litjela, da i ja njoj reknem, da je lijepa? Nije 1! glupo, ako joj to reknein? A onda se predomisli: Pa zašto, da jof ne polaskam, ako joj to čini zadovoljstvo? Svejedno je, nešto moram du govorim — pa nastavi glasno: — Ti si se, Anko, proljepšala, yidl se, da ti je bilo dobro u majke. — I te kako! A zabave toliko, da bi se bi!a morala rastrgati. Svi su se zanimali za inene. Sed je u doktorovili zabavno veče — sad u uprav : ’elja posiielo, oiida u parolia i tako neina dana, da nisl ma gdi pozvana. A nije ni čudo. U Čitavoj našoj Župi nije bilo mladc djevojke. do mene. Više put bi mi mama znala reći: ,,Ma ćerce, izgubit ćcš grlo pjevajuč. toliko.“ A ja ništa. Jedan dan malo promuknl, pa onda opet dobro. Pa ipak sam se već zažolila. da dobiiem kakovo mjesto. Dosadno je uvijek uz iste Ijude... A što ti. Ružo, ne ideš iiikad.u grad? — prefci.no Anka nnjoduora bujicu svojih r jefi. — Iđem, svakog mjeseca, da poI ;him u dućanu što nain treba. Kako te ti toga nisi opazila! ia takova se frizura nosila još prije dvlje godine I sad Je više ne ćeš vidjeti tii u kogu.

1 odma joj stade ravnati kosu. U času je skinula svijeću sa ormana, upalila ju i držala nad planionom željeznu ukosuicu, a onda se dak na posao oko Ružine glave. Ruža se malo nainrštila, ali no vidiv nikakova izlaza, prepusti se, neka radi s niom što joj volja. Na koncu se stade zaniniati, gledajući Anku, kako se svom dušom predaia tom poslu. Sad bi joj zašia iglom u kosu, onda bi jit poravnala češljem, uzela ispod brade, nagnula rnalo glavu, pa se zagkdala u nju, da vidi jeli dobro, pa opet poravnaia ... Konačno je bila gotova. — Gledji, Ružicc, kako si lijefpa —■ govorila je slatkim glasom, držeći joj zrcstlo. — Tek da nisi tako blijeda. U tebe zar nema crvenila? No, pa što je to takova? Ja upotrebijujem sve, samo da budean Ijepša. A ti ko koludrical Ail čekai, saino da vidiiii. Moram vidjeti, kako bi ti pristajalo rumeno lice I za tren je već izvađila rupčić, smotala ga u klupko i prije nego se je Ruža mogla i dosjetiti, skoči k njoi, pa joj stane živo trti obraze. — Ali, Anka, za Boga, udavit ćeš me! — branila se Ruža, a onda nadoveže prisiljenim smiješkom: — Ta nemam se za koga ovdje cifrati, a sebi sam dobra, kakova sain od prirode. U to došla i tetka, da prostre stol za ručak. Udivljeno pogleda svoju nećakinju, a onda se okrene Anci, žalečl ioj se, kako Ružica neće nikud da ide. ,,A gospodja učiteljeva tako Je mila I zabavna I vazda ju k sebl pozivlje, pa I parohovi Je vole. AII ona nl čutl. Samo velf: Ajde tl, teto, da se ne za-

mjeriino, a ja ću drugi put. Ljepše mi je kcd kuće“. — Pa zar ti nikud ne Idcš?I začudi se Anka. — Zar ti nije dugoeasno? Bože moj, ju bih umrla od dosade! Što sam ovo ćlva mjeseca na mjestu obašla sam već sva susjeđna sela, pa sam sad svakog škoiskog praznika drugdjc pozvana. Ja ne mogu živjeti bez inteligencije — medju tim sdjacima bili. pod'ivljaia. A da znadeš, kako su to divni ljudi! Ima ti tu i jedan mladi učiteli. Poludio za innom, a ja se zataviiam sa sviina. Juh, kako je smiješan u svojoj ljubomori! Pa još k tomu pjesnik — vidjet ćeš kakovih ima lijepih pjesmica, a tek kalcav mu je divan rukopis! Neki mi je dan poslao dvije pjesniice — prekrasan rukopis! Tetka je unijela čorbu i razđij-eilnla ju, <ia se hladi. Posjedaše za stol. — A kako se vama, milostiva, dopada ovdje? — A moiiin vas. draga gospodjicc, kome da se dopadne na selu? Oaamo irnam u gradu kuću, pa bih mogla lijepo živieti. Aii Ruža voli selo od grada — a ja je ne mogu ostaviti samu. Pa nioglo je blti i drukčije, da moja Ružica nije tako svojegiavna. Pomlslite, gospodiice, odbiti tako sjajnu partiju: čovjek samostalan, vlasnik dvokatnice, pa nije ni tako star, nosio bi je na rukama. Danas bi hodala u svili, a ne bi se tu natezala s tim derančićima. — Gle, Ružice, tl si zar imala prosca, pa još k tomu bogata? — I te kako! A ja nagovaraj, grozi se, moli — badava. Ona sve odgova* ra: „Ima još kad, valjda ti nisain na teret?“ Kakav teret — ta ona mi je jedino za što živiint — Pa što, Anka, dopisuješ II t

kojom od naših? — zapita Ruža, da svrne razgovor na drugo. — Kako ne! Tata se uvijek Ijutio, koliko novaca potrošim za marke. Znaš, da sam ja trebala svaki mjesec dva forinta samo za poštu. — Pripovijedaj mi što ti pišu? S kojima to dopisuješ? Ja ne znain ni za koju ništa — niti s lcojom dopisujem. — Bože mdj, kako možeš živjeti, da ne dopisuješ ni s kojom! Ja strašno puno listova dobivam, moj me ,,ravnaiuči“ uvijek time draži. Baš sain jučer dobila list od Mimice. Valjda znaš, da je O'iia odmalt dobila mjesto? Još uvijek koinedija — znaš ti Mimicu! Pred Ružinitn očima osvanu Mimica s onom kratkom grguravom kosom, kako se postavila na podinu, pa onim svojim lijephn grlom izvodi kojekakve kuplete, razrnahuje rukama l prevrće očima, ili drži monolog u kaikavskom dijalektu — a one ostale posjedalo u klupama, pa ju pobožno gledaju, da odjednom udare u smijeh; dok im pogled ne bi pao na vrata na kojima je stajala ozbiljna lica, prekrštenih ruku — inala sestra Valerija!... Mimica se onda pogni, otšuljaj na mjesto, poioži glavu na klupu gušećl se u smijehu. — A znaš li, da će se Hcrma skoro udati? Ona se tako dobro zabavlja u svom selu. Pisala mi. da ju prosi ,,štacionšef“. Kako je sretna! Herma! Njihov „odvj&tn:k“. Ako je kojoj bilo što krivo, trebala se sanio obratitl Hermi. Ona je vazda bila spremna „tražit! pravicu'*. AJi teško onoj, koja se njoJ zamjerila! — A sirota Katica — A, „Joškec“?I — kliknu Ruža — Sto Je s njom? Od nekoga sam čula,

u starijem. Ne položi li se ispit iz starljeg razreda, tada nije položen ispit ni iz jednog razreda. Učenica. koja na ovom ispitu pokaže • nedovoljan uspjeh iz jednog ili dva predmeta, ponoviće ispit iz tih predmeta u decembru. Učenlcama, kojima se ne odobrl polaganje privatnog ispita, vraćaju se dokumenti i položena taksa 10 odnosno 20 kruna u taksenim markama. Po odobrcnju, a prije ispita, polaže se za svaki pojedini razred u gotovu: a) 100 (sto) kruna za školsku kasu: b) 60 kruna honorara za ispit; c) 2 krune za pisanje svjedočansiva i po 0.50 kruna ili 1 kruna u taksenim markama za svjedočanstvo nižcg (I.—IV.) ili višeg (V.—VIII.) razreda. Učenice, koje će polagati privatne ispite u drugoj polovini jula ove godine iz jednog ili dva razreda dužne su se prijaviti molbom taksiranom sa 2 krune školskoj upravi liajđalje do 25. juna ove godine, sa jjotrebnim dokuinentima, koji su već napomcnuti u ovim pravilima. Za njih će važiti sve dosadašnje odredbe za polaganje propisanih taksa t. j. 20 kruna za školsku kasu, po 4 krune od svakog predmeta i Po 0.50 ili 1 kruna taksene marke za svjedočanstvo nižeg iii višeg razreda. U slučaiu nedovoljnih ocijena iz jednog ili dva predmeta polagaće se ponovni ispit iz tih predmeta u septembru ili cio ispit (iz svih predmeta) sa nedovoljnim uspjehom iz tri i!i više predmeta. Za ove ponovne ispite vrijediće sve odredbe o polaganju privatnih ispita, propisane za učenice, koje su se javile za septembar. Za svaki ponovni ispi: iz jednog i!l dva predmeta polaže se naknadne po 2 odnosno 3 krune takse u niarkama i po 0.50 ili 1 kruna za svjedo* Čanstvo. Od propisanih taksa ne oslobođjava se ni jcdna učenica, niti će im se molba uzimati u obzir, kao i onima, koje se prijave poslije odredjenog roka. Grad i okolica Dnevnl kalendar D a n a s jc subota 1. jun po staroia 19. maja. — Riuiokatotici: JusUn mudrii pravoslavui: Svmuč. Patrikije. Kinematografi: Votn. kinouKralja Mtiana ulicl br. 56 (Koloteum): L' 3, 5 f 1 sati posl je podne predstave za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanski kinona Terazijama br. 27 (Prns): U 5 i 7 sati posiije podne opSte prcdstave. t> eo gr a d s k i o r i e u m u lje'noj pozornici, baštri „Hotel Takova" na Tera' zijama). Početak prcdstave u S'iiO sati uvečt tNoCua služba u Ijekaruama: Od 26. maja do ukljućivo 1. juna 1918. vršić« noćnu stužbu u Heogradu ove ljekarne (apO' teke): Michl, Stsra Crkvena ul. 8: Kušako' v i ć, Kuežcv spomenik 2; S e k u 1 i č, Takovska ul. 37, i Ijckarru „Crvenog Krsta" Beogradska ul. 2. C. i kr. sa vsk o k u p a t i 1 o. Otvoreno cljeli dan. Za vrijeme otvaranja ratnog mosta — cd 7 do pol 9 prije podne — ne ćc so vriiti prijevoz posjetilaca Uupatila. Biblloteka za pozajmicu (Bal kanska ulica br. 1, Hotel Moskva). Otvoreni od 10—1 sat pnje i od 3—7 sali poslije podne. Casnička i činovnička kasina otvO 1 rena je počamod 15. februara do 11 satl s noći. C i k. v o j n i ć k i d o m; Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodari pristup svakome vojniku. Saobraćaj na ratnom mostu IzmedjU Ucograda i Zemiuia obustavljen je svakog daua od 7—8'3u sati prije podne od 12.30— 2 sata poslije podne. Kužna bolnica: I’osjeta nlje dozvoljeiia. Obaviještenja o bolesnicima dncvno od 11 do 12 sat! prlje podne na ulazu u baJtu bolnićke zgrade sa strane VidinsKe ulicc. Posjet boleinika u boinicama: 1? boinlci .Brčko*: od2—4 sata poslije podn^

■da je namještena, kao nemjesiia uč7teljica. Onaj divlji ,,Joškec“, što se je znao smijati, da je ni deset učiteljica ne bi moglo ušutkati! „Joškec", koji je s Ružom mnogu uru postajao u malom, tamnom hodniku. u ,,Africi“, kađ je došao red na njih, da odgovarajg vjeronank ili prirodopis. a nisu se pripravilc. Onaj ,,Joškec“, koji je, makar da je za koji mjescc imao primiti svje 1 dođžbu zrelosti, donosio u školu' malu porculansku bebu, pa se pod kluporn s njome zabavljao. —* Sto ie s ,,Joškeconi“? upita glasno. — Ah, to ti je žalosna prlpovijest! Namjestiše ju negdje kraj Diakova nije mi se mogla dosta nalivaliti kako joj je lijepo i dobro. A sad je eto kod Hetrme. Otpustiše je s mjesta, a lcućl ne smije. — Pa zašto svc to? — To je baš ono, što nije ni zašto. Bio tamo upravitelj, nekakovo magare staro, pa on oko nje I moli ! grozi se I sve moguće. — A pomisli, oiac petoro djece! Na posUetku itpotrebi silu. Sirotica. jedva se spasla (pa da Je bar mlad). Svega ga je izgrebla — a za par dana bila je otpuštena. Tužio ju radi nemoralna ponašanja l Što tf ja sve znain. Ruža se smrkne. Neugodno se je doJmila ova pripovijest o Joškecu. Onda pomisli: Čemu razgovararl o tome? Upravo onako, kao kad se sastanu dobre mamice, pa kod šaljlce kave stanu rešetati kuću za kaćom. T ic de se utuče vrijeme. A njoj ie žao vremena. Najvoljela bi, da Je sad?j sama. Mrzi ju sve to. Na konei, što niu zanima Herma. koja ćc se udatl