Београдске новине

jffoogobrojne glasove franćuskili listo« yk o pitanju mira povodom nedavnog 'jjahtjeva lista „Kreuzzeitung", ;Ovaj list Je tfažio, da se objaye nj§* mačkl mirovni uslovi. koji su dali po’yoda za razne izjave pro et contra'u njemačkoj štampi. Pošto- su francuskl listovi u početku ovu tobožnju njemačku mirovnu ofenzivu odbili kao zamku, opaža se sada jak preokret. Mnogi llstovi naglašavaju, da treba prvo čuti, pa onda suditi. Auguste Gaurm piše u ,,J o u r n a 1 des Dćbat s“, da zatnka nije tamo, gdje se inisli, nego je u tome, što neprijatelji eine po'četak, da bi, u slučaju, da budu odbijeni, mogli u cijeloj Njemačkoj objaiVitl, da nepopravljiva Fraticuska hoče Njemačku apsolutuo da iskorijeni. Ni Francuska, nl saveznici, nemaju interesa, da unaprijed odbiju ideju mira. ,vNeniojte, da vodimo diskusiju o mirovnim uslovima, nego da je tražimo", Slieno se izražavaju Renaudel u ,,H utn a n i t ć“, Sembat u .,L‘lt e u r e“ i Longuet ti ,,Po p u 1 a i r e“, ClćmenCeau izjavljuje u „Homme 1 i b r e“, ’da svi saveznici znaju i suviše dobro, šta NjemaČka razumije pod ntirom, a ’da bl mogli vjerovati predlozima, koji "doiaze u pravoj liniji od generala, ponosnilt na svoje uspjehe. TaJijanski sud o položaju na ta padu. Kb. Ziu-ich, 14. juna. Luigi B a r z i n i piše u ,,C o r r i eT e đ e 11 a S e r a“: Nijemci prije svega teže da osvoje Compiegne. Na Paris oni za sad i ne misle. Njiiiov je cilj, koliko se iz dosadanje ofenzive vi’di, da na Sommi budu o-d mora toljko ndaljeni, koliko na Oisi i Marni od Parisa. Zatim je njihov smjer, da u oba pravca jednovremeno ili jeđno za drugim izvrše odlučujući udar. Čianak se zavrŠuje opontenom, đa se sporazumni saveznici o položaju na zapadu ne odaju nikakvim iluzijama. Botnbarđovanie Parisa. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina".) Ženev^, 14. juna. Pariski opštinski vijcčnici traže, da se udese podzemna pribježišta, koja ćć biti sigurna od bombardovanja. Značenie Parisa za sporazumnc si!c. Kb. Bern, 14. juna. Povodom uspostavljanja obranbehog odbora u Farisu izjavljnje ,,Ii om e L i b r e“ izmedju ostalog ovo: iVanredni značaj Parisa se nalazi prije S\ ? ega u tome, što je on prijestonica Francuske, a posiije prije svega i u tome, što je on prijestonica rata sporaz'umnih saveznika. Nijemcima nije potrebno tek reći, koliku vrijednost taj grad ima kao strategijsko središte svih sporazumno-cav^anlolil'n Sel« <-*1 padnom frontn. Zeiježnice, drumovf, kanali, svi saobraćajni putevi polaze iz Parisa. Paris je nesravnjivo središte snage, on je živac života, koji se mora braniti. B r u n e t. č!an_ obranbenog odbora, izjavljuje u ,,Matin“-u: Francuska če podnijeti sve žrtve za obranu svoje prijestonice. Ali će se đobro učiniti, da se koliko je mogućc spriječi bombardovanje Parisa dalekosežnim topovima, đa se nacijonalnoj obrani Parisa ne bi nanijela ogromna nežgoda. SaprotnostJ izntedju Eugieske 1 Francuske. Kb. Berlin. 14. juna. ,,N o r d d. A11 g. Z e i t u u g“ javIja da postoji neka suprotnost izmedju .čngleske i Francuske i obraća pažnjii \ia saopšteuja iz engleskog gornjeg i donjeg doma, u kojima se Francuskoj jiabacujc krivica što su propušteli e z g o d n e p r i 1 i k e z a m i r, i za sadanje vojničke dogadjaje. List pita, da li su odnosi izmedju Engieske i Francuske doista tako dobri. kao što ki'uške ili što bilo. Sad će u kukuruz, samo dok sazrene“. Na to će mala Luce: „Jučc je Mija nama odnio punu korpu pečenika, a njegov baća ukro kod Vidovih oroza, pa su oni to kod kuće pekli. Naš baja je pripovido i on je bio u njija.. Još mala ne dovrši, kad se javi Mija: ,,A ti! Ti s‘ ^krala lane Marijine opanke, pa ih tvoja inati zaminila s nama za bravčića, kad su tebi bile privelikc —“. I još malo, pa bi se djeca počupala, da ona ne naredi mir. Ali oni se sad baš raspričali, tcško ih bilo umiriti. 1 što li sve nije čula, doznala ... Eto. cto, kako da ona ima uspjelia, kad .vJastiti rouitelji ruše njen rad! Onomadne joj dodje Pera Petrov, doveo sina u školu, već ga nije bilo mjescc dana. A djevojčica već dvijc godine zapisana u prvi razred, još je n:je ni vidjela u školi. Opomenuia ga neka šalje djecu u ško!u. Što će sad ona s njim? Sad treba da svu djecu ostavi, pa da se samo s njim muči, da dostig'ne druge, a onda će opet tri dana u školu, a osam ga nema. Pa đa je on sant! Ali svi radc tako. A onda kad 'dodje nadzornik, pa djeca malo ztiadu, na koga pada krivnja, tiego na nju?... — Boitie da sam žnpan dodje, ja bih tnu reko, da meni ditc kod kuće treba. A i šta će mu škola? Koja mu asna od nje? — KomojU tako, fciča — mdo ćc mu ona. Zar vam nijo tlrago, kađ vam dijoto smauo fcitatl iz moLtvonika i!i kad vam dodJa pi ,iuo — nego da moiato po c jeioni f ^iii treati i tražiti, tko ćo vam pročiti'.i. iiv o i ja pioram da vas javljam opfcini, |to dj;oca izostaja, pnda va3 glob« j zft.

-■■ - h S uSoTa; T*jr *■ x > ■- T » '*■—■ '

-JaJL

se 8 vremena na vrijefiie u govorima obostranih držav'nika uvjerava, piTmisll, da sit ta uvjeravanja đosta sumn j Iv a. Mebiko protiv Sjeđinjenih Država. (Narofcltl brzojav „Beosradskih Movlna".) i '• Bem, 14. juna. Mebikanska vlad.a našla s« primoranorri, đa traži opoziv konzula Sjo'dinjenih Država i citgloskog konzu1 a u G u y a n .i. Ovo zato, gto j? amerirki konzul po nagovcru s\iog engieskog kolege zabranio aurcričkotn b odjskom k potanu đa jddan tovar jz San Francisca p:O'fla Je'đnoj metikanskoj trgovačkoj kućij koja so na'azi na cmoj listi Sjedinjenili Držarra. Poznato Je, da je višo južno air.erifckih država, kao i Mehiko, protestovalo protiv ove c-rne liste Sfcdinjenih Država, u kojoj ima, kako sc fcuje, ’do 16.000 j'irmi. Oni su u tome samo činili po primjeru Sjedi'njeitih Država, koje su U Svojo \nijenie na jcduu cnglesku listu c'dgo, vorilc sa jednim energifciiim protostom. \V;«sh.i:)gton js do'doše foknšao, da Mehil o odvrati o'd o\og zahtjeva, fc'dc je rafcuiuo na mOgućnosL poSpunrg nap'JŠtanja arnerifcke konsuiatsko službo u Guya: i.' Pr. d'sjedrik C a r r an z a ipak je ostr.o n i svom stanovištu i obađva eu lconzula mbrala ostaviti Mehiko. Amerifcka šfampa p:ipr6ma sada ria zakiol, navcdeći, da ja izVOŽ! pasulja iz Mehika za KuUtt žavi’šali od pre. tov<ari\ r anja u San Frandiscu, te da so mora uzeti u obzir okotnpd, što s- Kuba inora snabdjeti sa o'dređjerom kolifcinoni žita. Na ovo treba misliti prije, nogo po nastavi polit.ikom bhjkoloVar,ia. Njemačke pođHiormce u američkim vodama. (Narofcitl brzojav „Beozradsk'h Novlna") RoLerdam, 14. jiui'a. ,,Ti m e s' 1 jav)jaju iz AV a s b i n g t' oita: Aineriebo ministar-.tvo momar’Ci stu vi!o je pcd nadzor sve prirnorsko 'i prekomorske brodove. Ovo nfoliko, u kolil.-o dolazi u obzir konšt'a'ova:‘j> putcva i linija za pl-ovidbu u cdbranbenoj zoni i i'zvan pristaništa. Sigumo je, da u amcrifckim rcđama operiše Všo po'đmomica, a ne. satnto j>dua. U istb vr'jeme stigla je vljest o napađaju u Nantadc lu rVirginiji. Južno odaLo primjetlla jo jc'dna ladja u povralku periskop. Podinornički rai NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berii’n, 14. juna. \Volffov ured javlja: Zvanifcno: Tvvrl n o rvVl hhiJ'mL J-- * *. w kanolan Kmst Hagcn, p.itopna jo u szt* pornom pojasu oko B i s k a y e T5.(JOO 1ona nepiijatcjjskcg brodskog pros'ora. lzmedju ostaiih potopljeni su ovi engles'-i brodovi: Jtodaa nepoznati brod, 35. 0 o:.a, iiafcovaion ugljem, i parm bitod „Lavcaroer‘‘, 4749 tona, natovarcu s 3090 tona jefcma i 919 tona fcdilca, parni b’rod ,,Mo. rionelsbirc“, 4308 tor.a, nalovaren raznom roLom, pan i biod *„Ceivress‘‘, 40. G tona, natovarcn sa 5000 tona nglj', nanaoružani transporim brod „Aus;mia‘‘, 8153 tona, jedrcnjak „R'uth Rumond‘‘ 417 tiona, natovaren sa 500 tona pš nice l krumpira. Svt parni brodo'ri, osim ,,Ausonie" bi!i su naoružani topovlmri i ba,calima mina. Načelnilc adiniralskog stožera mornarlcc. Razne brzojavne vijesti. Prcdstojeći pnt grofa Herćltiiga u Beč. Kb. Beč, 14. juna. Kako listovi javljaju, državni k.ancelaf grof H e r 11 i n g će prispjeti u Beč da vrati posjetu grofu Burianu.

5T0GRADSKE NOVIflE,

r.*SCDCfl®e*fcX2 , 'L»*

tvar.aju — a s\ e vam to nijo od potrcbo. —■ Ma sve jr to pravo, što vi kažc-te. A1 eio, ona žcnslca ido mi za kozarna, a nijo ono m za školu. Tupavo jo to, onako, ko ćaknuto. A i Mato mi trcba, ide za svinjauia, nc mogu da plaćam fcobana. Fjeiotuija jo to, moja go-pojico. Nijo to lco njekad. Da, kaki I Dok smi b.li jj rpi, po dvajest, t-rideset, lako jo onda bilo. Jcdno bi za govedi, dr.igo za sviinjama, trcćc za kozama i opct bi ostalo kojo za školu. A1 dc t-i sadl Oovjelr, pa žena, ako ja kojo ditc, 'dok jo rualcno, samo je na smetnju, a kad malo pojdrasto, do ga u škoiu. E, pa, šest godina škole; pa još koju goiinu gorc, cto ga za žcnidb’n, oiida: ,,ajd, dađo, da so di3;i|m»‘‘. A šta ćemo d.liti, kukavico, k:wl itcma šla da se d.i’i. Zlo jc, frajliče, zlo< A bit ćo još i gore, sarno mi ’nedb Bog toga doživiti... A on<3a se zamislio, pa đodao: Ma jcst, ifriina, lipo je, kad o'do u soklate, pa zna profcitati ,,ausnurncru‘‘, gdi mu jo kvaitilj, da se nc izgubi u gradu — ili rocimo, kad dobijo pozivnicu, da jdo k sudu ali kad ga pozovu u rest... Ebo, kako so fcosto u narodu smatra potrcba Školo: đa zna profcilati, kad ga u rcšt pozovul... Vani zahuji jačo bura, slreso pnozorima, a stara, kiimava yrata sama so Otvorila. Marija so trgnu, usianc đa ih pritvori. Dura cvili i zavija kroz golo granja, ovija se oko kućrjoga ugla, okto diminjaLca i Mariji budo neobifcno tcško. Oh, kako fci bilo lijepo, da i ona ima svoj đom, da ne sjedi ovdje sama i sluša vjetar, kako zavija. Kako bi lijcpo bilo, da možo sad na svoje grudi priviJtpti kakovu plavji g’^vjpu, štp po »tsjlrar

Baifour o Japaau. ; Kh. Berlin, 14. juna, Na jednom lorufcku u počast japan,skog poslanika i delegata, koji Su su'dje. lovali na interparlamcntam-om Irgovafckom kongresu dzjavio jc Balfour: l’koliko yiše i[mam prilike, da pregovaram sa japap. sldm poslaniirom, utoliko više sam nau. Cio cijeniti njc-govu ljub’aznost, olvorcnost i apsolutnu pcuzdar.osi. Japan Je ttaš vcznik Već 24 godine. Za to vrijeme nijo bi’o m jednog trcmitka, u kome bi jedart saveznik na drugoga mogao sumnjati, j!i ’da no bi izvršio sva 'đala obefcanja, fcak i ona, što nijesu bila napisana. Dodimuvši pitanjo o indiskoj Lgovinskoj po’itici, Balfour je rekao, đa Njemafcka nijo mknda svoje trgovačto -po'idfcke intere.e razdvajaJa od interesa svoje opšte politike sr.'jct. skoga gospodštra, koja tiine njcmifcku trgovinu fcini strahovitijini neprijateljem slobbde, nego što je i sama njemafcka vojska. Njemafcka pas jo primora'a da njcmafcku trgovinsku politilai j-osmatiamo drugirn Ofcima, nego onu ostalog svij b, kojc u pri. jateljskom duhu nazivamo trgpvinskim sUparnicimja'. (= i , Novi englcskl kredit. Kb. Amsterdain. 14. jutia. ,,AIgcmeen Handelsblad“ javlja iz Londona: Državni tajnik predIožiće u utoralc u donjern domu novu kreditnti osnovu na 500 inilijttna funti sterlinga. Niemačko-holandsko ckottonisko utanačenje. } ’> Kb. Amsterdam. 14. juna. „ A1 g e m e e n H a n d e 1 s b 1 a d“ javlja. da su sc vratili u Haag delcgati za pregovore o obnavljanju njetnačko-holandslcog ekonomskog utanačenja, koji su prije nekoliko nedjclja otputovali u Berlin zbog savjetovanja sa njemačkom vlađom. Iz faltjanske komore. — Orlandova zavaravaiija. Kb. I-iigano, 14. juna. Prvu sjednicu talijanske komore, kojoj je prisustvovao na tribini i belgijski poslanik, otvorio je potpredsjednik Alessio. On se prvo sjeti-o boieva u Francuskoj, a onda je belgijske goste pozdravio sa nekoliko srdaenih riječi. U ime vlade izjavio je O r 1 a nd o srdačnu saglasnost sa riječima Alessia, uputivši na zapadni front, gdje bitka, koja već tri mjeseca traje, Nijemcima korak po korak iiskraćuje pobjedu, za kojii neprljatclj veoma dobro zna, da nijc njegova. U daljem toku odgovorio je Oriando na interpela* cije o vodjenju rata i u današnjem polo.žaju, Joiie&cu ‘KMtfSu^'^r^na ; 1 Dozuaje se, da je Take Jonescu sa nekolicinoin svojih prijatelja dobio dozvolu za put u inostraastvo. Njetnačka pomoć za rodbinu tmesreće* nih sa „Kraijice regentkmje“. Kb. Rottcrđam, 14. juna. Prema ,,H a n d e 1 s b 1 a d“-u počelt sti ujeinački zarohljenici na palubi brcda ,,Sinporo“, odmah poslije prci'pasti „Kraljice regfintkinje", skupljanje priloga za rodbitu unesrećene posade sa „Kraljice reiientkinje“. Međitmarodiia komikja za prončavanjo istočit« Evrdpc. \ , 2meva, 14. juno. 1 Iilavske, pn’js'ce t i fnijjnslce 1 fcno tl u Švaj arskj osnovai su medjunarotbiu komisiju za proučavuje »ajcda istofcne Evnope, koja sađa jWtg«, a jpjod cz;iafcojml „Istofcne Koni-ija'*. Dui h.ćo da djelujn pomarijivo na rješamja sj oiiiili pitauja tnodju ovim naicduli Istofcna Ko.ni'sija sastavljena j<; dz po J fclftna svviko paroduosti. šena. piiVija! uz mijkl! Kako bl lijcpo liilo cjeiivati ruinena ulašca nialoga fcedi, pa m u prifcati slaro pfco o rilanla i vjcšh'caina, što so sad onc s vjrirem, a ono bi so još fcvršće rivilo uz ittajku i šaptalo: ,,no daj mc, jama, no daj‘‘, . a kad lii ona prestala, oot bi (sMka ustnaicia molila: „pričaj još, msna, još onu, ja go ne ću bojati"... Nijo ni zamjetila, ifco jo fcvreto sLskala juke, kao da dii u njima nćšto drago — i da jc besvi sno cjelivTa vl.vstitu ruk u.M Mil svi ti mil juni tako osobitoga <— za nj bi to bilo vcliko. Taj mali stvcralc, 'o so mifce, smijo, plafco, to da jc njez.ino!l'® rumcnc nožice i male ručice, ta plava avica i slalke osi — sve, svo je to njczio, samo njezir.o. I kako so mifce i Lakoiasto, kako tepH rijefci. Cini joj se, da bi.iorala u sav glas vikati: gledajfo, glcđaa, PVp jo mojo d.ijetc. Mojo — mdje! * 'I opct so provczcšcila i zafcu p’ijanO pjevanjc, što je prckido slipd njc-nih‘ tnisli. Već se izmučila. Ovco ju misli vazda jfcmufce. I ne samo mis Jrcgo i snovi. Od njih jo jutrorn sva * prcbijona'. . Oh, kako jo svo to jodno. 'A čcmu? Teško so digne sa flice, da dohva'i svijcća. Prodjo’onda dOtnivaonikn, da sd navlaži sljepofcice. zrcato <— već dugo jiij Pa i fcemu da se gleda uplašila svoga lica. Š od one veselo, rumcno' I nepiostano joj ge n jegu 1 a to mpi« ofci

Brof

Milijuni žena i\xlil je đje;u i ma da ti mii’juni žena nevido u ’tom ništa

joj zaj>e o nj zagl.dala. ul so gotovO i jo to poste.lo vojfcico. alo pitanje: ta ri'e, ftipc ofcl

ffj.juna 1918J S ^ jm ^Jrad i OkoliCcl burad, nekih 12 gotoviK fiftiznih bura

Dnevni kalendar D a tf'a s jc subota 15. juna, po atarom 2. juna. — Rlmokatclici: Vtd., Modest; pravoslavni: Nlčifor patr. Casnlčka 1 čliiovntčka kastna olvorena Je poćaraod 15. februara do 11 satl u noći. ;G i k. vojntčkl dom: Cjtacnlca, soba za pisatije i Igranjc, kantina. Otvoreno od 7 satl lzjutra do 9 sati uvečc. Slobodan priship svakome vojniku. Biblloteka r.a pozajmlcu (Balkanska ullca br. 1, Hotel Moskva). Otvorcna od 10—1 sat prljc t od 3—7 satl posllje podne. Kf-nematografi: C. Ikr. vojnt klnou Kralja Milana ullci br. 56 (Koloseum): II 0 satl posl. pod. predstava za vojnike, a u 6-30 satt uvcče predstava za Časnike uz pratnju garnlzonskc muzikc. — C t lu. grndjanskl ktno na Terazijama br. 27 (Parls): U 5 satl poslije podnc I u 8 satt uveče opšte predsiave. (Pcsljednja uz pratnju vojne muzike 409. etapnog batalijuna). Beogradski orfeura u Ijclnoj po* zorn’d, (bašta „Hotel Takova" na Terazijama). Početak predstavc u 8'30 sati uvcče. Nocna služba u ljekarnnma: Od 9. do ukljtičivo 15. juna 1918. vršiće noćnu službu u Beograđu ove ljekarne (apoteke): Dr, Panlfc, Saborna ul. 77, Deiinl, Kriez Mlhajlova ul. 1, N 1 ko 1 ić, Bitolfska ul. 2, t P r o t i ć, Kralja Milana ul. 78. C.lkr. savsko kupatllo. Olvorcno cijcli dan. Za vrijeme otvaranja ratnog mosta — od 7 do pol 9 prije poclne — ne će se vršitt prijevoz posjetiiaca kupatila. Riiuo-katoličko Bogoslužje. U liedjelju, 16. juna, vršiće se k(jtoličko Bogoslužje ovim redom: I. U dovru: U 8 sati ujutru vojničko bogoslužje (češka i njemačka propovijed i sv. misa). U 10 sati prije. podne talijanska propovijed i sv. miša za talijanske zarobljenUie. II. U župnoj crkvi: U 8 sati ujutru sv. misa za školsku djecu. U 10 sati prije podne hrvatska propovijed 1 •pjtvana sv. misa. U 3 sata poslije podne Iitanije. Prek'o nedjeije pooinje prva sv. misa u 6 i pol, a druga u 7 1 pol sati ujutru« Požar u jednoj beogradskoj tvornicL Prekjuče je, u samo jutro, izbio požar u tvoniici Ilije Milišića, u kome se skoro cijela zgrada pretvorila u pepeo. Sant sopstvcnik, Luka Milišić, nije u Beogradu, nego u švajcarskoj. Tvorničke zgrade nalaze se u Milišićevoj ulici br. 5, gdje su tvornica zejtina, firnisa i kesa od artije, kao i tvornica sirćetne esencije. Kad je počeo rat, obustavile su prvc dvije tvornice rad, dok je tvornica sirćeta npravo onda bila gotova i trebala započeti svojim djelovanjem. Tvontica artije, koja je ostala sačuvana, otpočela je opet tu skoro svojim pogonom, <rju frh mrMviitk bčan vjeta'r, požar se brzo raspljimtio, te se zgrada za tiii čas pretvorila u plamen. Požama četa je kraj svih nepovoljnili okclnosti stigla dosta brzo na mjesto nesreće: moglo jc biti tek 4 sata i 10 minuta« Kako tvornicu sirćeta još nije bila vatra zahvafila, to je požarna četa morala obratiti pažnju na to, da bar Ovii zgradu, odijeljenu samo jednlm zidom, spasb od domašaja plamena Sa naponoin’ svc snage požarnici su počeli svoju tešku dužnost, te im oko 6 sati dodje još jedna četa u pomoć. Pored svih poteškoća, naišla je još jedna: Voda se morala dovlačiti iz bulbulderskog potoka i jedne cisterne c. j k. magacina za snabdjevanje, štc je prilično dalcko. Da bi se bolje moglo ra-clit], uzete su za dovodjenje vode dvije cijevi, i tek se onda moglo početi sa gašenjem v^tre. Medjutiiii je samo gasenje bijo i ti* me ofežano, Što su biie naredjane razne zalihe u i pred tvornicom. Bilo je tamo otprilike dva vagona drveta za gradjn, jcdaii vagon gotovih duga za he? živola? Jo li (o moja lijepa kosa i to bezhojuo iico sa duhokinć naJjOrima, ta suha, uvela ustaf —< jos.aan li to ja? Ja, Mai.ija? !.„ Ha, ha, ,,te!a Maca‘‘, rekla ja l nna Evojno Ma.ri. w . ,,Tcta‘‘ Maca! Da, da, gtara sam; <*T hjora.«, ? Nejr.imo ja podr!hta'm>' planten svi* , ječo — crvenkasto niu so svijetlo klizalopo vra.tu i kosi djevojke, šlo je t-ško spu« stila glavu na ruke. Rainenice joj podrhlaivalc, a od časa do fcasa Cuo so slahj piigušon jocaj, što so sa zavijanjeirt vjetra i Idrhtonjem' prozomog f s.takla 'gtapao u fcuđnu jurjiijohiju. 1 i

MALI PODLISTAK • JEDAN ŽENSKI PRONALAZAK. Zna se iz iskustva, kako pranje, riKanje i ispiranje suđova ne spada baš u prijatne i omiljene ženske poslove. Stoga se pronalazak jedne švedske domaćice, Kornestoju Bortfen. mora pozdraviti kao pravo čudo, koje će u kujnf napraviti čitav-u revoluciju. Njoj je, naime, nekako pošlo za rukom, da smisli i pronadje aparat, vrio lijep, tnaleii i vrlo zgodan, koji je za čudo prost. lak za rukovanjc i uzor čistote, Ta spravica sama pere, riba 1 i'spira upotrebljeue sudove, pa ih 1 šuši, tako da na njinta ne ostanć ni mrvica nečistoče. Udešena je, pak, tako da se ■može pođesiti za sviaku visinu i širfntf. I najvećl i najluksuzniji objed za dom<aćicu je sad pravo uživanje, jer se ta spravica inožo pokrgtati \ elekfrikomf'" 1 ' • - .'••••x-

di, jedan vagon artije, odredjeite z$ fabrikaciju kesa, prilične količine kw vačkog uglia, pamuk i krpe za čišć6* nje, graphit kolophonium, nešto okć vagon i pol sirćetne esencije i koješta drugo. Osim toga bila je u rezervoarij rna prilična količina ostataka zejtina! Požarnici su imali grdna posla'sa tlm ostacima zejtina, koji se strahovij to dimio i pušio, kao i sa esencijonh koja je curila, te onako usijana, padaj jući na odijelo 1 obuću. ovo sagorijevala. Kome je na ruke padala, palila jej Kohifonij je opet, gorući, prouzrokovad silmt čadj. ■ Kraj sveg mučnog posla pošlo jć požarnicima za rukom, da oko 9 satl prije podne požar lokalizuju. Sain rad nije time bio gotov, jer je tu trebaloi koješta deinolirati i pospremati, da na bi opet buktiula vatra. Požarnici st| radili sa naporom cijeli dan i jedvd su oko 5 sati poslije podne svršili poj sao. L Kompleks zgrada zauzima prostot od 1130 m 2 , od kojih je samo 630 m! izgorjelo. _ : Ukupna šteta se za sada joŠ c« može ustanoviti, a isto tako se ne žm čak ni približno, kako je ovaj ogroinn požar iiastao. Zgrade nijesu bile osu gurane. ; rgfej, Apel unućnijem gradjanstvu za darf vanje pofovnog rubfja Domu staraca starica i siročadl 1 MaterlnskOll Udruženju. Pošto uprava opštine grada Be'8 grada nije u stanju, da u dovoljnoj naj potrebnijoj količini pribavi rublje, kolj je danas neophodno potrebno Domi staraca i siročadi i Materinskom Udm ženju; to opština grada Beograda apef luje na imućnije gradjapstvo, da pomc nutim, tako humanim ustanovama, 'pd dari što veću koiičinu polovnog joi upotrebljivog rublja. Rublje ne nion biti sašiveno, već može biti I u dijelci vima — većim parčadima. iz kojih' Š potrebno rublje može po potrebi sa|jtj Opština grada Beograda uvcreri' Je, da će se gradjanstvo riesurniijčft odazvati oVotn apelu, i da će svoie^pjo ldone slati i pređavati staraocu šifo tinjc opštine grada Beograda, čije si kancelarije nalaze u Kralja Aleksandr 2 ulicu broj 7. ” : V Držanje državnih stvarl strogo je za) branjeno. Okružno zapovjcdništvo saopšlaj va ovu naredbu: Bespravno dobivanjj ili držanje državnih stvariu posljednj« vrijeme sve je češče predmet kazne' nih rasprava protivu gradjanskih l‘c.3 kog vojnog suda. Gradjanstvo se najož biljnije opominje, da neuzima ili lie kri *< u L inKahv u ifri'avnu stvar (vojlliČKl odijelo ili pojedine vrste opreme), a)<< za to u pojedinim izuzetnim slhčale’vi: rna ne iz-adje javno, propisno objavljd na ponuda. Ko ne će da se izioži opasnosti, ds iskusi potp'unu strogost zakona, ta] Će odbiti svaku poiiudu za kupovinu onib picdmeia, za koje se može pomisiitt, đa su državnu 1 to °ak i onda, kad bj prodavac uvjeravao, da je ponudjeRa stvar lično njegova. 7 Protivu prodavca i kupca posLtj piće se uepoštedno sa potpunoin stro; gošću u sinislu vrijedećih propisa VoS nc-kaznenog zakona. Pa i protiv onih gradjanskih Hc'fo koji takve stvari prime samo i na ču* vanjc, preduzeće se sudsk.o isljedjenjej Ljetnjl kino. v Prekjuče uveče bila je prva zvii nična predstava u Ijetnjem kinu, —■ rT'ai t e r a s i. Posjeta je bila upravo ogr’om« na, sva su mješta bila rasprodata. Pr^s sustvovati predstaVama na terasi prai vo je uživanje, a pcred toga je glaztfo tako zgodno namještena, da se njenl zvuci čuju kao iz daljine. I bufett je bogat. Može se pouzdano već sad rgčii da će posjcte ijetnjeg kina biti uvijcK vrlo obilatev

Izneuadjujućl uspjeff. < Izncnadjujući uspjeh imala je jučd demonstracija stroja za pranje rubljai pomoću aspiracije ^azdušnog pritiska (Aspirator-Luftdruck -Wasclimascliine),’ Veliki broj g’ospode i dama pratio je živalmiin interesovanjem probno p.rai nje. Svi su bili iznenadjeni, kako bfzS* čisto, jednostavno, jeftino i štedljiy& pere rublje taj stroj, koji staje samo 60 kruna. Danas i sutra poslije podne tadi no u 5 satl biće ponovno probno priw njc u vrtu hgtela „Makedonije“ 14 trogasnoj ulici, na koje se pozivajn švl zainteresovani. Isključiva prodaja to “ stroja za Beograd i Srbiju nije još n kome povjereaa, Javn^i prodaja. ” < Po odjuci starateljskog suda izlo'i žiče se javnoj prodaji zaosiavštiifo poč. Marlje Kocićdanasua d aji 15. j u n a ove godine u njenom stami U ulici Mačvanskoj broj 20. ProdaJa fcje početi u 9 sati prije podue, na koju, &e pozivaja kupcl« Dnevne vijesti Jeđan novlnarski jubilej. Sutra će se navršiti godlna dana, ođ kako u N i š u troškom bugarska* vojtte glavue gubemije izlazi na buga?-' skom jeziku dnevni list „Moravsi, G1 a s n i k, koji je za to vrijeme st^ kao veliki broj čitalaca i znatan i^ticajJ