Београдске новине

BroJ 198.

Petak

BEOGRADSKE NOVINE

26. jula 1918.

Strana 3. ,

Gostovanje bečke ručke opere. Dobar glas, koji jc betka pučka ope» |a svojim dosadaujim gostovanjem ste. tla u Beogradu, sinoć se Crounodovi'.n ^Faustom", znalno učvrslio. Da bn» demo iskreni: sa zebnjom smo pos! i u pozoriSte. Znali smo za poteskode, koje (reba svladati kod izve'dbe „T'austa", nafoČilo u drugom činu, k>oji stavlja. na> veće zaht.jovo, koliko na orkestar, toliko | na pjevaSe. No nas jo sliah, da nam bečfea pučka opera ovdjc u Beogradu ne 60 pružiti onog ližitka, na koji smo naviknuti u „Faustu", bio neopravdan. Juč vaSnja nas je prodstava polpuno zadc. voljila. G. Pacher bio je vanrcdno dobar „Faust", njegov je snažni a ipak m ki organ zvonio sjajno, a narofito je haepo otpjcvao „Cavetinu". Partner mu g. tt i 'rischler prikazao je „Mefista" kao Bobroćudnog djavola, s kOjim se dade razgovarati. U drugom je i Četvrtom činu olpjcvao svoje lrumorist čke pjesme izvrr. no. Isto jo tako uspio i „Valeniin" g. Mainau.i, kome jo zacijelo ovo j đna ’od najboljih njegovih uloga. Scena sa dvo. ibojem i njegova smrt jedinstvena je. U taanjim su partijama bili vcoma dobri g. Ilagen (djak) i gospodja Attler (Si. bila), na čiju „Cannen" jedva čekarno. A tck gospodja Baum kao Margarctal Sla Ida o rijoj kažcmoV Njezina je igra, rijezina ipjesma lako reći rasla od prizora do pri. zora. Glas joj sliči krislalnom vrelu, kojc svojim mrmorom začarava. Najposlije mo« ramo spomonuti i gospodjicu Salinger kao Martu. Nadatno se, ’da ćemo je ?to skcrijc čuti u jednoj većoj ulozi. Sve u svemu, bečka se pučka opera sinoćnjom izvedbom „Fausta" može ponositi. Razumije se, da je tomo mnogo Iđoprinijela i valjana saradnja orkestra pod ravnanjcm dr. Weisicha. O.siguranje ratnirn zajntom kod vojničkog fonda za udovice i siročad. Vojnički fond za udovice i siiočad sakupio je za osmi ratni zajanr potp’. sa više nego za 100 mi 1 ijuna krun*. Osim toga jo na tcm< Iju o s i g u r a v e* nja ratniin zajmom kod obvezc sklapajuć<-g fondovog udru/.onja, c. kr. priv. csiguravajućeg udruženja austrijskog P h 6 n i x a, dosada potpisano na VIII. au. Btrijski ralni zajam dalinili 352.0 m i 1 i j una kruna. Rezullat će jvo'tpisivanja. kod fonda daleko preći rozullat sodmoga latnoga zajina, jer u smislu ovlažterija c. k. poštai . skog štedovnog uređa neprestano prispijcvajrn p r i j a v e p r’i k u p 1 j c n i h p o J . p i s a t e osiguravanja r a t n i m z a jta o m. I svako dnljnje prijavljtno popisivanje kod vojničkog vonda za udovico i siročad kao i osiguranje ratnim zajmom Jiadrnašuje svojim punirn polpisanim ili o. siguranim iznosom sveukupni rezrltat o rnoga ratnog zajma. Istorijski kalendar. Na današnji d;m, 2G. jula 1757. g-> dino bila se bi.ka kod II u s ton bccka. Kada je 175t>. godine izbio s.dmogodišnji rat (trajao od 1750. do 1703. godinc) izanedju caricc i kraljice Marij« .Lerezijc i pniskog kralj.i Friedricha 1 J., koji jo bez objavc rata bio upao u Cešku, prišlo su carici i kraljici: Uusi;a, Jivedska, l'ra: cuska i nekoliko njcmačkih dižava, na p vom mjeslu Saksons'.n. Friedrich u p:vi mah niji' imao saveznika, ib mu jo uskoio prišla Engleska, koj i se prvo obtivczala da pomaže novčano, a zutim i vojri'ki. l’od komandom vojvode (! 11111 !)erlandskog, rodjaka engleskog kialja, bud 1 u zapadnoj Njemačkoj prikupljena vojska, sastavljcna od ong.e-kib, hannovorskili i hessenskih tnipa, kojima se piidružiie još 6000 Prusa. O'. a vojska vojvode Cunib-.'ilandskog imala je da zaštiti Pmsku od Francuske, dok je Friedrich uz-.o 11 a seh«-, da vodi borbu piotiv Austrije, Rusije i Švedske. Isprva je Friedrich imao uspjeha u Ceškoj, a!i ga jo 18. juna 1757. gc. đino u bitri na Kolinu, koju smo na ovom mjestu opšinio opisali, strašno pr. tukao austiijski maršal Dauu. Po-lije ©v« Dauuove pobjede i Francuzi sa svoje stiane ubrzale svojo operacije proliv Fiic'. richa. Francuska vojska od 110.00J Ijudi izvrši prelaz preko itajne, zauzela je We« Sel, koji nikako nijo branjen, i krenula jc đalje na zapad. No 011 a j« nastupala yr!o sporo, jer jo kod njo vladali oskudiea u profijantu, komori itd., a sem toga nije bilo jedinsLva komande. Ondašnjo jirilike na francuskoin dvoru, gdje j • u Etvari vladala svemoguća ljubaznica kra. Ija Louisa XV., čuvena markiza Poro. padour, nisu dopuštale đa na čelo vojsko tdodje zbilja sposoban i odiučan gen«ra). Komanda nad glavnom vojskoin povjc. rcna je maršalu d’Estrćesu, dok j> od onih 110.000 ljudi odvojeno 25.000 do jBO.OOO Ijudi pod kornandom princa S o u b i s e a, koji je inačo po svojim lič. pim osobinama bio vrlo doRir čovjek, tali kao vojskovodja vrlo osredrijih spc. eohnosti. Soubiso je imao da op''riše u •pravcu Saksonskc, ali jo na Rossbachu pretrpio težak poraz. Etoljo jo sroćo bio maršal d'Estrćes. On so na 'današnji 'dan, 26. jula 1757. god. kođ se!a Hastoc. b c c k a na Vezdri nedaleko od Hemelna Bukobio sa pomenutom eriglesko-hanno(versko-hessensko-pruskom vojskom vojyode Cumhorlaridskog. Bitka je uz la vrlo toriginalan tok. Ivao što jo t.o bilo slučaj u irmogim vclikim hitkama, u svjelskoj istoriji. U jedan su mali odstupale obje Btrano — i Francuzi i gaveznici. Tek kada jo izviješten o odstupanju protiv. Bikovom, krenuo jo d’Estrćes opet naprit d. No i pored ovog uspjeha piaišal Estvćets smijenjen jc augusta ist« gođi.

ne a na njegovo mjesto došao je vojvoda Richelieu. Sada su stvari pošle vrlo čud. nim tokom. Vojvođa Cuniberlaridski zr. ključi sa Richc'leuom konrenciju u mana,stiru Zevenu, po kojoj se obavezao da će raspustiti svoju vojsku, s time da franCuska vojska, koja je bi!a prema rije. mu oslane gdjo se zalekla. — 26. jula 1835. godino rodio so u Dr'Zdi ugk’dni diolog i putnik ispitivač Alfred Stiibe'l. Od 1856. godine do kraja 1857. godiue pio. putovao jc Egipat, a od 1868. godin« do 1877. godine putovao j« u 'drušlvu sa (Reissoin po Južnoj Americi. Od njegcvih dioloških djela naročito valja istaći njegova Lspilivanja o vulfcanima. Alfred Stul>el mnro je 1904. godinc. — 26. jula 1840. godine rođjen je 11 Pcid n'doriu b’izu Bambcrga čuvcni pravnik Karlo ba. ron Stengel. Prvi put je Stcngel dobio profesorsku katedru 1890. godinc na Inniverzitetu u Wiirzburgu, gdj« je ostao do 1895. godine. Te jo godino pi-ešao kao profesor na rniinchenski univerzi et, gdje se od toga vremena naiazi. 1899. godine bio je Stengel njemaČki delegat na prvoj medjunarodnoj konferenciii za mir u Ilaagu. Glavna snaga Stengelova jesto ad« ministrativno pravo. — 26. jula 1846. godinc rodio so u Miinchenu slikar Her. man pl. K a u 1 b a c h, član poznate sli. karske p-orodicc Kaulbachovib, a sin Ugl dnog slikara Wilhelma pk Kaulbacl a. Her« mann pl. Kaidbach naroČito se istikao kao geiirc.Tl.kar. Umro j« 1909. godine. — 26. jula 1866. godine zaldjučen ja u Miku. lovn (njem. Nikolsburgj u Moravskoj prcthodni mir izmedju Prnske i habsburške monarhijc. U Mikulovu bio je posljednji glavni stan piuskoga kralja, pa su tu i poveđeni pregovori, na kojima je ugovoreno 21. jula prekiđanjc nepri. jateljstva. Prusi su, zaobišavši Beč sa sjevera bili prodrli na ugarsku t«ritori. ju i baš se 22. jula vodila trvava borba kod lHuiceoau-a (magjarski Labancs) blizu Požuna, kada se od jednom izmedju bor. benih redova pojavišo aust.rc.ugarski i prnski konjanici sa bijelim zastavama, koji objavišc opšti prekid borbe. 26. jula pak zaključen je i potpisan u Mikulovu sairi prethodni rnir, gđje su u glavnom utvr. ; djoni svi uslovi, koji su 23. iula detalj| no fik'sirani praškim mirorn. I Kartc za nieso z.a august. Karte za meso za mjesec a u g u s t, izradjene su i iuče ili je takseno-po! resko odjelenje opštine grada BeoJ grada razdavaio svima reonima opšti1 ne grada Beograda. Reoni če izdavati karte za meso za idući mjesec od d a n a s, te se istc mogu primiti u uredima rconskim istoga dana, kada se primaju kartc za brašno za idući mjescc. Promjena 11 brodarskom saobraćaju. Zbog male vode na Savi istupio je par. ni brod ,,G i s c 11 a" do 'daljo naredbe iz unutrašnje srpsk« službe, a na njegovo mjesto vršić«. unulrašnju srp-ku službu i/.medju Sapca—Beograda Smodereva parm brod „Fecskc". Lokalnu službu izmeđju Zemuna i Paučeva vršićo parni brod ,,II a t ty u", a izmcdju Zcmuna i Boograda parni Lrod „Gisella". Poštanski saohraćaj izmedju oba okupiacijona područia u Srbiji. I/.medju c. i k. i bugarskog oknpa. j cionog područja u Srbiji dozvoljava sc odašilj.uije privalnih n«pr«j>orufenih p : . sama i dopisniea. I’ošiljko vidja snabdjoti poštanskim markama u smislu svjelskog poštanskog ugovora (dopisnice sa 10, a pisina sa 25 filira za prvih 20 grama, a sa 15 filira za svakih daijih 2t) graina I ili za jedan di v otl toga). Ilitno (ekspr<-f'j no) đoslavljanje j« iskljućeno. Javna protlaja. Po odluci stnrateijskog suda izložioe se javnoj prodaji zaostavština Krunc Jovanović, na dan 21. avgusta ove godiue u njenom stanu u ulici Resavskoj broj 62. Prodaja ćc početi u 9 sati prijc podnc. Poztvaju se kupci, da na ovu prodaju dodju. Prodaja petroleja. Jučerašnjoj našoj vijesti o juodaji I jK'troPja. kod grlje Eganovićke, Bra. će Nodića ulica 25, trcba još dodati, da će se prodaja vršiti do 3. augusta o. g. i da £e so izdavati po dva litra od kupona. Pctrolej so izdaj« već o<l juče. Zivot u moru.*) Po Lubbocku prii'odila Zora Spitzer (Zagreb). Cvrsta zeinaljska kora piuža nam obiinu gradju z-i proučavanje života na njoj, pa premda se taj živct naijzi samo na površini, i[>ak j .š nije potpuuo i va. Ijano poznal i pioučen. I ok«aa je sav pun živih stvorova, a na po> r. i li ih to« liko ima, da so čini tako reći kao da jo voda sama živa. Najdubijo dubljine iniaju svoju posebnu faunu (životinje); vrsta dođuš« nema mnogo, no ttko s i raznc. like, đa nas privlače baš osebincm s.c. jih oblika i ustrojstva. U srednjiin s c. jevima žive razne ril.e, meduze'i manjo životiuj', dok gornji sloje, i upr. vo vrve od raznolikih živih bića. Ono, što težo dokučuj«mo, ja'e iai privlači; i radi toga su već niuogo ist a. živali, da s« dokaže, kako jo luispiavno

*) Iz 6. ovogodišnjeg broja popu. larnog časopisa hrv. prirodoslovuog dru« štva „Eiilftda" u Zagrebu,

mišljcnje, da n đubljh 1 nema života. Na. protiv, dubljine imaju svoj osobit i čudan život. Izvukii sn iibe iz dub’jire 6d 6.200 m.l Sasvim sn drugačij) životr.o prilike na dnu mora, n«go li na površini. Sun. čano svijetlo ne može prodrijcti u veču dubljinu od 380 m, stoga u v«ćim du. binama vlada tarna. Mnogima su zato vrstama nestale oči ili djelomice ili po'. punoma. Sir WyvilR Thomton spominje vrst nekoga raka (Ethusa granulata', k ji ima, kad živi u blizini površine, dobro razvijene oči; no u dubijini od 190—760 m. ima samo očne stapke, ali j; po svoj prilici životinja slijepa, jer joj same oči fale; kod vrsti oj)et, fcoje nastavaju dnb. Ijino od 950—1325 ni. očao su stapke izgubilo svoj osobiti značaj: o:.e č\Tsto sjede, a okrajci se završavaju čvrstim il oštrim šiljkom. Kod nmogili so drugih stanovnika morskoga dna naprotiv opaža, da im so oči sve više i više raz\ ij iju, te postaju noobičuo velike, dok) ope kod drUgih vt.- tx pomalo ncstaju. Mnoge vrste imaju fosforni sjaj, a dnige su opet nadarene većom ;li manjom hmožinom čudnovatih svj tlonosnih or. gana. Ribo su ili srobrnasto-bij le, lužičaste, ili u mnogim slučojevima i cme s pjegama škiletno boje. Kakb li mora da j'o to čudesno i divno, kad usred tih bo.a najcdnom zasja koji svjetlono ni organ. Još se r.e da sa stahi išću u-tvditi 0 tvorbi i radu tih organa, no u poj dinim slučajevima možo se pribižno u-ta ociti l korist, što jo ima vlasrik takvog sv,V!oriosnog organa. Gi'mlher tvrd', da ri! a ravma svojom svjetlošću. U crnim morskim đut inama na. jednorn će riba zasvijc liti, da nad.o pli. j jon, kojji joj jc izmak'ao, ali nađjc li so sama u pogibli, utrnut će svijdlo, da zamele sebi trag. Valja naimo spom«nuti, da j; kcd tili vrsta najveći od ovih' sve'lonosnih organa upravo pođ oČima, i 1 j'm • se fiba služi poput rudarove svjet Ijke. V'ercvatno služi 11 hinogim dmgim sluCaj vin a s ij 'tlo ribi kao oružje, kio n. pr. u vrsti Scopelus, koja ima \elike sv'je lo.iosne organe u repu, t« to neprijatclj, pogodjen naj-odnom svijetlom zrakoru ka > iz kako a reflskfora, prcstraši i povlafei; p irođ i so za svako svojc slvorenje br nc: /a nijedno neće da propanc, i što j« jednom od lrc. risti, drugom }« cd zašli o, ali ncnp-« . nom donosi propast. Iludobina ima na glavi tri dugačkc pomične nite i.okot’ naokolo 31 a glavi kiUste privjeskj*,-,' kjoji su vtIj ni i'; mor. skoj travi. Riba sc zakupa na mor-ko:n dnu u pijesku ,')i morsk'oj travi i igr.i s: fcvojim dugirn nitima prril uskim ct\o. rom; bić«, da ili male ribc đrže c.rrima 1 11 pomami, da ih' požderu, baš njih sligne taj jarlni udcs. Mnoge vrste iz veiikih dubim i.naju još neko osobitosti. Pnjeditia crv«ni nit I bila bi u toj dubi i nevid'jiva i it ga be’. : korisna, zato imaju „žarulju" na kraju ! »iti, knja j« pn svoj p/ilici \ t!o ko i-ni. U najvcćiiri' dtlbinama olceana ribr su razmjerno pjćtkcj' isto tako 'i mekušei. ; U v-ćo'j množini iiria morskili jež va, pu. žcva i zvijezda, a noko.n zgo'on zv.k i i su najedanput 200.000 ježeva. Pravi su j koialjs rijctki, hidroidni polipi takodje i l-u česli. Spužvc su vib brojno i Če t) ox. | bitc ijcpot«. Tako n. pr. vrst zva.ua Ec. ! pl clc’la nakkuje osobito nježr.on tka'iju , iz predene svilc. Ovc s« spužvo držo | na ffaom muiju snopovima stak’a-,tib ni i, j a često jc takova nascobina v.Io dugačks. | Osim toga titraju mnogi od ovih di.ivh 1 org;uii?;una nježnirn svijctlom, koje se na daleko prostire, a pri svakom do iru za. plamtc i svij.tle. što 1 ismo mi zi to dali, da možcmo ma i samo čas boravifi u ovim dubinamal A od čega sastoji samo mo,sko dno? Jlrioga su istraživanja pok zala, da j' ono vilo raznoliko. U bliziiii obala sast'j na'. više od riječnih napLni ia i d jelov.i kanvenja, koje su valovi o'kinul'. Dno u dudubini od 750—3800 m. sast ji p< n jviJe od niulja, pomiješanog v:i:e ma«j < s .i sk". šcnirn školjkama. Dno još većih duLina sastoji soiz li'ie crvone glin«, pomij Vno s nebrojenim sitnim 'dijd >vimu, koji s 1 su kanskoga ili nie.’oornog po.itank.-i, pi od dijclova zvijczda-kiijesnica, za k >jo kažu. da godišnj; padaju na zcmlju više od 100,000.000 komada. Kako s« poliko zbi. va taioženje, dokazujo činjen ca, Sto ka. kada izvuku silu zubi morskog ps.i i slušne koičioe kila, koje su na p) oka 1 cnjcne; potadi svojo ve’.ke Čvrst' ć ■ 0 t li su li dij lovi lijckom sfoljcća nepronijenj<.ni, dok su se precs’ali nieLi Hijdovi , tij -la davno raspali 1 ncntrli. Takav j? život r.a duu mt ra. I _ I ostali slojcvi niora puni su ži.oa 1 * za istraživaoca od vdike viij dnosti. j A kako li je raznolik taj život! Promatrali J su ga Već odavna i uvijek su nal izili u moru tcl ko toga, što j - lijcpo i b ijoriov. no. Spomenite so samo priča o raznim ! morskim nemanima neČuven h've’iMna, kc. i' mogu da gii'aju br. dovo zaj ii:o s doj sadom. Ali uisti'iu 1 : 11 a i mnogo morskili ži. votinja, kojima t r d>a da posw-*]m.-' nešto i što malo pažnjr zbog njiliovo vcl'čine. Tr. j ko j« 11 a pr. goroslasna bobolnica iz Nem. j fourullanda kiaj razmje:no ma’cnog t j-. la dugačka (računajući du’jinu od kT.,j . va trakova) 18 ni. k.'t. 20 m, cli j • kraj svc svoje vdičine plašljiv i ncškc'dl iv. , Ulješara, koja jedina živi u svim morima, J jodnako je velika, ali nrnpgo opasnija. Obo. { ružana je strašnim zub ma, ali kažir, đa 1 su ti napereni obično samo pr >tiv hobo'. I nica. 110 čosto takodjer i protiv riba, pa-

5o i protiv morskih pasa. Naopako, k-jd jo ranjona u boju s ljudima. Tad z-ijodno s mnogim družicama napada na ča r.c«, a dogodilo so pače, da je jediiom prilikom na taj način nastradala neka amerik n ka ladja. Još jo užasniji kitovac; fcažu, da pio. žo narasti 37 m., ali je to po svoj prilici pretjerano. 'Najveća vrst, za koju znamo tačno, kako je velika, Sibbaldov jc kit. a taj je dugačak 24—27 m. U prijašnja vremena bili su kitovi česti gosti uz obalu Velike Brifanija. No sada su ih otjorali cd obala dalje prema s evcm, pa oni bivaju sve to rj«d i. No čim so hrar.e te morske n mani? Što pruža moro tim svojim golemim s'a. novnicima z,a hranu? Nije njima t«ško, da jo nadju, ona je v lo obi’ata. Scoresby spominj", da jo more gdjegdje na m’lje daleko pokrito nekorn tunnom zc’enom ili maslinastom bojom; ispitujući, našao j •, da ta boja potječo od neko vrsti moduza (klobuka). On j" izračunao, da ih ima toliko, da ih u kubični kilomolar stanc 4000. bilijuna 1 promđa ova živa masa nijo baš dosegla Ve!iku đubinu, ipak moia di jo ogroman bio njihov broj, kad je ta na. soobina bila dugačka nekoliko n i’ja. Ali ovaj njegov slučaj nijo baš rijc. dak ili noobičan. Pomorci Često spcminju, da su putovali vrlo daleko u to’ikom mnoštvu tih stvorova, đa j ■ more o ! njih po. primilo sasvim drugu boju. Mnogo su morske životiuj; post ■!« potpuno prozračne; rjhovrim Ijuskima, inišićima, pačo i krvi, nestala j' pos.cma boja, a karlšto su so opet tol'ko prorn j ri. ! 1<‘, da su poprimi'o mcdrn boju, koja so J lijepo prelijeva. Očito to či I, da su ue.i! dljivije 1 toga radi pogibii manje izvrg. nute. Gdjegođ morska ob'la popr'mi č\ r rst > stalan oblik, pokiita je morskim bilj«m, koje se uopšte može podijeliti'u dva ođ:. jda; jedan jo odio maslinastozcl: n bo. j«, dragi je crven i st. 0'1 u csobitom oilno. su spram svijdla. Objo \Tsti daju mno. gim živolinjama hranu i zaštitii. Promotrirno mal; lokvicc, kojo na. staju u grefconima za osjeke. Šta li ćcmo tu sve vidjetil Kamenjo samo p k ifci je z • ienom halugom, dok opet po.-fcanco s ojo kit« lijepih i svježih crvcnih a’gi, pornijo. Svnc s vlasuijaina u svim bojanvt: b : jo le, žućkasbe, ružičaste, pa žu'.e i gri'mlz; e, s vijoncem livataljka modr« bnje i pre. lijovajući c e u s,im bojama. Ali imi tu ; i spužva, koralja, mc.r-kih z.ijezda i ra-. j nih školjka; mješiuaea i crva kolutića. vaca, a tu i tamo \idimo i po kojoga niorslcog raka; izmeđju njih vrzu s < i inale ribe i rakovico pjovlačeći se iz. modju baluga, što se lelijaju. Uisti ni je Bvaka lokvica sjtan i z s bau okr.an, a što dužc promatramo, sve to \-iš; /.apažarno. Tamnoz' leno i smedje hdug: d -sižu samo dubinu < d 30 m. a kafco li su kra. snot Ima medju njima nježnih vrst : , škr. letno boje, ispre.nijeiari!i s k rdjima si raznim vrstama školjk«, s ježovima itd. Takav je šarolik život u sloj vima dubokim do olprilike 203 m. Da čovjek rnože shvat ti i c j«, i i svu : ljupkost tih morsk'ih životinja, treba da j ih i vidi. Ilincks isjKir.-čIju'e grajiu p ic.a (Sertularia) i!i ob <je lih p lipi s cvj ■ o! vima 11 a tropskom dmću. Zaista j« predivan poglod s raca u prozirnu vođu. Na drm drijemaju Ijupk: algc, sir.edje, zelen« ili crvenkast/' i n« . različilijih ob!ika; na njima i pn pj -š. čanom ili kamenitom đnu pofivaj.i morsko zvijezdc, mekušci, raci, mcnizgo i razne ostale životinje čudna us rojs va i preraznih boja. Uokolo u bi troj v di plivaju i ganjaju so brojiri stvorovi: rib; sjajnih bo,a; hoboinice sličre 'ružn'm snu; razaii r.aci 1 ralcovice, a ni-djii njirr<a prozračni račić. Nalik na živ« vivco plivaju cr\i, neLi od n ih s !i-uću čar nih očiju i 100 ( 111/0 p put živrga shkli u s irn bojama i njnnsama, ili pr«'i ecajući S" na SuncU 11 svim bojama dt:g ■. Kad zi ’tanui« noć sj difc* m pal ibi broda ili i.a kli-uri nad nrirera, ;< gTcđajte na tamno niore, u kom se svj t u ’aju fos! fornim f-ja J <-ru sitr:e rihe, pa svinitc tad | pogled 11 a cebo o mto zvjc/dama. r zmi| slilo. — U kom so od toga dvogi ki- j' \ij še 'tajna?

Razne vijesti. Kukuruz za ložcnie lokomotiva. U Argemini prave pokuse, da upotrijebe kukuruz kao gorrvo. Argentina naiina proizvodi 4 i pol milijuna tona kukuruza, a sama za se treba jeđva oko 2 milijuna tona, preostaje joj đaklc više ođ 2 i pol milijtma tona. Radi pomanjkanja brodskog prostora ne može se taj kukuruz transportirati. niti prodati. Pošto su pak ondje ugljcm i drvo vcoma skupi to se započelo ložiti lokomotive sa kukuruzom. Izveđeni pokusi dobro su uspjeli.

S a 1 a. Dobro mu rekao. Advokat: Ti se usudjuješ doći kod mene tražiti službu!... Zar se ne sjećaš, mangupe, kako sam te nedavno branio za tvoje lopovštiue?... Sluga: Baš zato. gospodine advokatel... Vi ste tom prilikom pred porotnicimai toliko dobra 0 meni naveli, kako nije dosada još ni jedan 5ovjek na svijetu. Zato i mislim, da ćo vam biti milo, ako dodjem k vama u službu. ■.» x

Posljeđnje brzojovne vijesti. izvjeStaj bugarskog glavnoo STOŽERA. Bba. Sofija, 24. jula. Maćedonskl front; Na raznim mjestima fronta liila jc obostrana topnička djelatnost s vremena 11 a vrijeme živahna. Zgpadno ođ ohridskog jezera, u zavijutku C r n e R e k c i južno od H u m a raspršili smo vatrom neprijateljske izvidjačke patrulje, koje su pokušale da se približe našim linijama. U dolinr S t r u m e odbilo je naše topništvo jedno neprijateljsko odjelenjc, koje je nastupaio protiv naših položaia. U zavijutku Crne Reke oborili smo jedan neprijateljski aeroplan. koji jc u padu iza neprijateljskili linija razorcn od našeg topništva. pregovori za mir izmedju RUSIJE I UKRAJINE. Kb. Kijev, 25. jula. NVolffov ured javlja: U zajeđničkoj sjednici političke kornisije ukrajinsko-ruske mirovne đelegacije, u kojoj se poslije dugih debata nije moglo doći do sporazuma, izabran je na prijedlog ukrajinskih delegata pododbor za tačtio utvrdjenje etnografskili granica.

Zvanične objave C. i k. vojna glavna gubernija u Srbijf Postavljanje srpskog nastavničkog osoblfa. Vojna giavna gnbernija u Srbiji tr«* t)a za školsku godinu 1918./19. poveći broj’ kvalifikovanih siednjoškolskih pi'ofcsora i profc-sorki, odno.'no nastavničkog osob'ja bivšiii srpskih viših djevojačkih skola. : Kornpetenti tili kategorija, koji za sad ■ nisu postavfjeni na nikakvoj srednjoj žkoli; treba da podncsu svojo rnolbe cdjelenju 8/b vojne glavne gubemije u Srbiji do 15. nugusta 1918. J U slučaju potrebe mogu biti postavljeni i umirovljeni profesori i profosorke, te zato mogu i te katogorijc podnijoti svoj« molbo. Svakoj molbi ima da so priključi svojcdobni d<-kret naimcnovanja i!i zvanićua jx>. tvrda, kao i svj-edodžba o vladanju. U moibama može se navesti škola, u kojoj molitcij odnosno molitdjka želi da služi, ali vojna glavna gubernija zudržava scbi pravo đa ođrođi mjesto službovanja. , Mjesečna plata, odgovarajuća golinama službovanja, utvrdiće sc kasnije. Služ ba će so irnati da nastupi najkasnije do 25. septembra. 0. i k. okružno zapovjedništTO .Boograd. V. odj. br. 10573/1918. OBJAVA. ' Razrez jKueze jjoreskili obveznika va. roši Beogruda za 1918. godinu vršiće jx). reska komisija u zgradi u Kralja Aleksan. | dra utici broj 13, a prema niže navedenom | rasporedu ulica: I. k o m i s i j a: 29. jula: Svctosavska ulica; 30. jula: Mlatišumiua, Tmska i lirv I dži Djerina ulica; 31. jula: Hadži Prodanova, Kopaonič< ] ka i Smiljanića do broja 35; 1. avgnsta: Smiljanićcva od broja 35 do kraja, Resavjska do 47; 2. avgnsta: Resavska od broj t 47 do kraja, Beogradska do broja 14; 3. avgusta: Boogradska od hroja 14 do kraja. III. komisija: 29. jula: Miletića, Vršačka i Rade nička ulica; 30. julu: Princ Evgenija, Janićeva » Budiinska do broja 18; 31. jula: Budimska od broja 18 <1<J krnja, Skenderbegova do br. 20; 1. avgusta: Skend«rbegova od broji 20 do kraja, Visoki tt'Vuuj 2. avgusta: Bačvanska, P.nčićeva, Knl. ćaninova, Avraanova i Solunska; 3. avgusta: Bistrička, Dcsjx)t Djnr. djeva i Močvarska. IV. k o m i s i j a: 29. jula: Graničarska, Trn, H. dži R s vrmova; 30 jula: Viuogradska, Dečija, Hadži Mek-ntijeva, Rudnička; 31. jula: Djevdjeliska, Nebojšina, Reon sku, Laudanova do broja 41; 1. avgusta: Landanova od broja 4! do kraja; 2. avgusta: Petroljinska, Milićeva, No .voškolska, Slavujska, Slavujska I.—IV. Voljkova, . Vojvod« Žike; 3. avgusta: Budijnska, Sv. Rrolior. Djuričićeva i Novo Pazarska. I Poreski obveznici se ovim U> J-ćtava« ju, da pri ocjeni njihovo poreze mogu piisustvovati kao i davati komisiji nužna obavijcštenja i druge pođatke radi utvrdjivanja čistog prirtosa. Uostanak poreskih obveznika no ćt, nikako uplivisati na tok rada, već će se ocjena čistog prinosa prema podatcima, koji se već imaju, izvrštti. Sa sobom treba svaki [Ktreski obvcznil đa jjonese jtoresku knjižicu za 1916./1917. g’odinu. Radni časovi sc utvrdjuju: o3 7r/ 2 ’ (se dam i j>o) do 12'/a (đvjanacst i po) sati prije podne. ! f y C. i kr. okružni zapovjednik.