Београдске новине

Broj 204.

CefvrTaTč'

bEOGRADSKE NOVINB -

/.*

). augusta 1018.

Stfana 3,

slvžbu tf zemlji ti naiboljim sn nosima sa stanovni štvom. Ni pro*

plodjavanju toliko napredovalo, da se danas mogu naći netli sa sasvim čisio žutim repovima. Ali biva> da se ovdc pojavljuje slučaj, da najbolja izložena <?rla nisu uvek najbolja i za priplodja.vanje, jer priplod od čisto žutih petlova, ispada obično otvorenije boje. S druge strane opet treba i na to paziti, da priplod ne ispadne opet mnogo zagasit, crven, mesto žut, ili da se crna pera prinlodnih grla kod priploda umnože, t. j. da u repu u vilima bude više cmih pera. Isto se tako ne smeju kokoške mnogo otvorene boje, pariti s petlom mnogo zatvorene boje, a to ne treba činiti zato, što u tom slučaju pripiod ne ispada sa lepim, punim, osrednjim žutiiom, nego ispada šaren. Bledo-žute kokoške morarno pridati petlhna normalne, pune žute boje; onda možemo sigumo računati i na lep priplod. Kokoške s c r v e n i m perjem još je teže izvoditi, nego one sa žutim perjem, ali su ipak teškoće podjednar ke, pošto crveno perje, ili vrio lako postaje bleđje, prelazi dakle u žuto. ilk biva vrlo zagasito, tako, da ispada neugledno, prljavo-smedje. Osim toga se ne može izbeći, da ne bude crnih pera u repu i viiima, kad je crvenilo ostalog perja odviše zagasito, pa se onda i u sainoj grivi po Vrhovima opaža crnilo na perju. Zato posfoje ista praviia kao i za žute kokoške: da izložbena grla imaju što rnanjc cmili pera, dok za pri.plodjavanje treba uzimati petle sa više ili manje crnih pera u repu, ako želim-o da dobijemo što crveniji priplođ i da ne dopustimo, da nadmašuje žuta boja. Dajie treba da je crvena boja što jedtiačija rasporedjena po telu; poledjina i nadkrilje treba da su vrlo malrj zagasitiji od perja na prsima i na batacima. Često se vidja i šareno perje, naročito kod kokošaka; ono postaje, kad zagasitog petla parimo sa mncgo bledjim, žućkastim kokoškama; tako šarene kokoške vrlo su neugledne. upravo reči ružne. Takove kokoške, kao izložbena grla, nemaju nikakve vrednosti, aii za priplođjavanje ipalc nisu za odmet, jer.sa zagasitim petlom parene. daju uopšte odličan priplod. koji obično vrlo zagasit, slcoro crn ispada, kad jako zagasitog petla sa z.agasitim kokoškama parimo. Ako su kokoške, koie za priplodjavanje imamo, vrlo otvorene boje, kao što to vrlo često biva, a zagasitije kokoške opet ne bi mogli dobiti, onda prodju obično dve godine. dok nam ispadn* da jednostavno zagasite kokoške dobijcmo. Treba uzeti kokoške otvorenije boje, pa ih pariti s Iepim, zagssitijim petlom. U priplođu prvog kolena, obično se dobiju petli lepe, ugledne boje, i ako malo otvorenije od oca, ali kokoŠke izlaze većinom šarene. Ove šarulje treba opet pariti sa zagasitim petlom; najbolje će biti, da rodjenog oca od priplodjenih kokica za taj cilj ujzmemo, ako ima boju koju želitno, jer kod ovog najbližeg srodjavanja, najsigurnije ćemo dobiti priplod u žeIjenoj boji. Na protiv, parenje braće i sestara izmedjtt sebe. treba strogo izbegavati, a kokice driigoga kolena, sa peflinia prvoga kolena, možemo pariti u ciliu, da .ioš lepšu boju dobijemo.

predpostavljajući, đa su petli u lepoj boji već razvijeni. Početnici i nevešti još u živlnarstvu toga su mišljenja, da izvodjenje lepih, čisto jednobojnih kokošaka, nije tako teška stvar; ali je Iz napred izložene, na mom sopstvenom 40-godišnjem iskustvu osnovane raspravc očevidno, đa teškoće u tome poslu nisu baš tako male, i da njih mogu savladati samo iskttsni 1 pažljivi odgajivačl; pa ipak je lakše proizvesti jednobojne kokoške, kojc će nas moći u punoj merl da zadovoije, nego kokoškesa pravilno rasporedjenlm dvem a 11 i t r I ma b o ja m a. D r. R a d i ć.

Razne vijesti. Turskl sultan kao pjesnik. 0 privatnom životu pokojtiog sultaua Mehmeda V. slabo smo što čuli dok je još živio, ali najmatije bi se nar dali, da se u njem krio miljenik muza i bogotn nadareni pjesnik. On je htio, da se za njegovu pjesničku slavu dozna tek poslije njegove smrti. I sad turske novine otkrivaju, da se Mehmed V. mttogo bavio literaturom i lijepim umjetnostima. Ood 1916. dao se čak i sam na pjevanje pjesama, pa je opjevao odstupanje Engleza sa Dardanela. Ova je pjesma izaŠIa u jednom turslcom časopisu, ali niko nije ni slutio, da joj je autor vcliki padišah. Pjesma u srpsko-hrvatskom prevodu glasi: Dva dušmana Islamova kao silne, ljute kobe I na kopnu i na moru napala su Čanak Kale, A1‘ je Alah drukče htio, pomogo je na tom brdu Našu vojslcu; svaki Turčin sličio je zidu tvrđu. Slomio sc bijes dušmana na hrabrosti djecc moje, Pobjegla stt dva duštnana. posramljeni sada stoje. Onom ko u Islam dira mora uvijek tako biti, Mi molimo svi Alaha ne.ka našu zemlju štiti. Newyorško milijunatsko pozorište. „Zlatnom potkovoin“ naziva se prvi red Ioža u pozorištu ,,Metropo!itan“ u New-Yorku. „Zlatna potkova" sastoji se iz 35 loža, lcoje su isključivo u rukama new-yorških milijunara. Te lože vazda su pune, jcr milijunari vole da povedu sa soboin goste. Na pozorišnirn programima može se viđjeti, ko u takvoj loži inta svoje mjesto, jer je na njoj nacrtan plan pozorišta i zabilježene mjesta vlasnika loža. Čitavu operu zapravo i izdržava ova „zlatua potkova", jer su ostali dohoci gotovo neznatni prema tome. U sredini „zlatne potkove" nalazi se loža, koja se u srednjoj Evropi naziva carskom ložotn. ali koja u Metropolitan operi pripada porodici Morgan. Razumije sc samo po sebi, da „zlatna potkova", koja piaća pozorište, određjuje, što će se prikazivati. Tako se n. pr. Straussova opera „Salonia" nije svidjela gdji Iierberta Saterlee, ćerci rnoćnog John Pierpont Morgana, tc je odinalt iza premicre skinttta sa renertoara. Ra-

zumije se, da je ispunjenje te želje slajalo lijepih novaca, no još ttvijek tak'va svota bijaše sitnica za Morganov imetak. Ratni dobitcl amerikanskih miiijardera. Ogromne atnerikanske Isporuke sporazumu bile su za mnoge Atnerikance izvor ogromriog dobitka. Naravno, da se to stanje .pogoršalo pristupom Amcrike u rat, jer su na sve ogromne dobitke udareni neizmjerno velike porezc. Donosimo, koliko zaslužiše najbogatiji milijarđeri i koliko od tc svote otpada na porez (sve u dolarima): I. D. Rockefeller 300,000.000 dolara dohodak, 196,000.000 porfcze; Andre Carnegie 50,000.000 doliod., 35.000. 000 poreze; William Rockefeller 57,500.000 ., 42,000.000 por.; 1. Odgen Artnour 31,250.000 d„ 20,000.000 por.; Henry Ford 25,000.000 d., 16,000.000 por.; W. K. Wanderblilt 25,000.000 d„ 16.000. 000 porez. Zatim slijeđi veći broj dobavljača, čiji dobitci iznose od 10 do 25 milijuna dolara, te vrlo veliki broj dobavljača, koji su zaslužili ,.samo“ 1 do 10 milijuna dolara. Mrežniača kao pomagač u krimhialistici. U posljcdnjoj svesci lista ,,Urr.. s c h a u“ obju'. Ijujc Dr. Leo II a b e r nec. bičan prcuiug. Poznata je stvar, da so sposobnost oka za vid osniva na torne, što se u pozadini oka, na takozvanoj mrež. njači stvaraju slike prcdmeta, isto kao u foiografskoj kotnori. Kako tamo, 'ako i u blrtr stvaraju se slike spoljuih pfeil. meta, samo umanjeno i obrnute. Ako kod ubijenog lica smrt ne nastupi tronutno, nego tek 1 nekoliko sekunada poslije, tada je oko primilo još nekc utiske, koji su pred samu smrt naišii, a živac vida regi. slrovao je ovo posljeduje utiske na rnrežnjaći. Odavdc so izvodi mogućnost, da bi eventualne fotografije mrežrijaSo bi’.e za kriminrlistu od neocjonjive vrij .dnObti. Možda bi so na ova] način mogla dobiti slika nepoznatog zločinca i rijeŠenje o do. gadjaju samorn. Zbog toga predlaži dr. Haber, da se u sluvaju k’akvog zločina odmah fotografiše mrežnjača, a fotografija da se za islražne svrhe uveća. Cak i kad bi rezultat satno u pojedinim s!uČajevima bio povoljan, isplatio bi se ovaj postupak, za koji i onako ne treba mnogo truda. 13-godišnjl đječak ubio svoju majku. U okoij.ci T r a t e u Poljanskoj đolini ubio jč ’13-go-dišnji dječak Janez Peterneg iz vojhičke puške svojtt mater iz iieopreznosti. Tane se zabilo u glavu ncsretnoj ženi, te je ostala na mjcstu mrtva.

Gđgovori uređništva. Q. P. B„ B. — Vaš podiistak ,,Samoubistvo" nije za štampu, jer bi značio sainoubistvo za čitatelja. Pored toga što stvar saina po sebi ne valja ništa, stilizacija vam je užasna, a o jeziku ne vrijedi ni govoriti. Vi treba još mnogo da učite. Piscu pjesme ,,Tebi“. — Versifikacija Vaše pjesme prilična je, no sadržina nikakva; inat se ovako ne rješava. Ne možemo uvrstiti.

PoslMe Urzolavne vijesti. IZVJEŠTAJ BUGARSKOG GLAVNOG STOŽERA. . "Bba. Sofija, 31. jula. Maćedonski front: Zapadtto od ohridskog jezera uni. štile su našo jurišae čete jednu neprijatelj. sku predstražu i zaplijenile su raznog ratnog matcrijala. Na više mjcsta fronta bila jo neprijaieljska artiljerijska valra od vremena na vrijemo življa. Istočno od Vardara pokušalo su noprijatcljske ju. rišne čete poslije žcstoke paljbe da pro’dru u našo rovovc južno od Stojakova 'i Dojrana, a’Ii su, ras’tjeranc na’šom vc. trom, pretrpjelo osjetne gubitke. Jodno od naših pješađijskih odjelenja prodrlo jo zapadno od Dolđjclija u neprija. teljske rovove, o<l kud jo sobom donijelo razan plijcn. NJEMAČKI vr A ' Tr '*" M »7VTFSTAJ. Kb. Berlin, 31. jula. Wolflov ured juvlja: Obdan je vladao na bojištu mir. NOVA WlLSONOVA AKCIJA ZA MIR? Posfedstvoui švajcarskog poslanika. Ženeva. 31. jula. Ovdašnji list „Feuille” registru[ je vijest koja kruži, a po kojoj je Wilson uputio švajcarskog poslanika u Washingtonu u Njeinačku, da podnese novu ponudu za mir i!i da se barpovjerljivo informiše o uslovima središtijih vlasti za mir. POLOŽAJ NA ZAPADU. Reuterov izvještaj. Rotterdam. 31. jula. Reuter javlja: Izmedju Ville-enT a r d e n o i s-a i sjeverne obale Ourcqa na cijelotn frontu žestoke borbe. Napredovali smo malo u dolitii Ardre. Nijemci vrše na cijelom frontu, naročito u amerikanskom odsjeku, žestoke protivnap a d e. UBIJSTVO MARŠALA EICHHORNA. Glasovi berlinske štampe. . Berlin, 31. jula. Svi listovi komentarišu ubijstvo maršala Eichhorna izrazujući svoju odvratnost prema ovom g n j u s n o m d j e 1 ti i ukazujući na očevidtio b 1 i s k e v e z e i z m e d j u ubica maršala Eichhorna i atentatora, koji u b i š e g r o f a M i rb a c h a. „L o k a I a n z e i g e r“ nagiašuje, da ovaj krvavi zločin ncma nikakve veze sa pitanjima, koja su iskrsla tt Ukrajini, pošto je po srijedi plaćeno djelo sulttdih ttbica. POLOŽAJ U UKRAJINI. Svuda vlada red ! niir. Bcrlin, 31. jula. ,,Lo k a 1 a n z el g c r“ prenosi iz jcd. nog šrajc.arskog lista opis o položaju u Ukrajini iz pera švajcarskog generalštab. nog majora B r o c k rn a n n a, koji se tu skoro odande vratio. Brockmanu vdi, da nigdje nijo opazio ni traga o nekim nemirima i da u zemlji svuda vlada najveći mir. Njive su svuda obradj eno i seljaci sada obavljaju žetvu, koja jo vrlo dobra. Njemačke i austro-ugarske trupe, koje vrše policijsku

tivnici đanašnjeg stanja ne pomišljaju na’ mogućnost naštavljanja rala. OSKUDICA U HL.IEBU U PARISU, Kb. Bcrn, 31. jula. 1 „Petit Parisien" javlja, da u Paristt od nedjeljo vlada nestašica u hljobu, Illjebarnicama se ne đaje odredjona koiič't* na brašna, te je zato voćina od njih u ne«' djdju zatvorila svoje raclionice. Loša nabavka brašna dolazi otud, što je oskudi« ca u prcnosnim smlstvima. 1 ( GLAD U PETROGRADU I MOSKVI. Kb. Moskva, 31. iul». Raspisoin narodnih punomoćnika' za unutrašnje poslove, upućenim gu-' bernijskim i okružnim odborima, izjavljuje se, da su Moskva 1 Petrog r a d 3—4 dana b e z h 1 j e b a, te'' traži hitnu potnoć glavnim gradovima' protiv gladi. AMERIČKI ZAJAM FRANCUSKOJ, BELGIJI I SRBIJI. Kb. Washiogton, 31. jula. • "Winistarstvo finansija poznjmilo je ga« veznicima 112 milijuna dolara. Od ov« svot« trcba da dobije Francuska 100/ B e ] g i j a 9 i S r b i j a 3 miiijuna dolara.' » ' Zvanične objave \ C. i k. vojna glavna gubernija u Srbiji. Postavljanje srpskog nastavničkog osoblia. % Vojna glavna gubornija u Srbiji treba za školsku godinu 1918. '19. poveći broj kvalifikovanih srednjoškolslih profesora f profesorki,- ođnosno nasiavničkog osob'ja bivšili srpskih viših djevojačkih škola. Korr.petenti tih kntcgoiiji, ko.i za sad nisu postavljeni na nikakvoj srednjoj školf; treba da poclnesu svoje molbe cdjrlenju' 8/b vojne glavne gubernije u Srbiji do 15. augusta 1918. U slučaju potrebe mogu biti postavIjeni i umirovljeni profesori i profesof-; ke, te zato mogu i to kategorijc podnijetf svoje molbe, Svakoj molbi ima da se priključi svojedobni Idekret naimenovanja i:i zvanična potvrda, kao i svjeđodžba o vladanjtf. U molbama niože se navesti škola, u kojoj mo’.itelj odnosno moliteljka žcli da služi, ali vojna glavna gubemija zadržava scbi pravo da odrrdi mjcsto službOvanja. • ? Mjesečna plata, odgovarajuća godinama siulbovanja, utvrdiće so kasnije. Služba će so imati da nastupi najkasnije do 25. septembra. OBJAVA c. f k. vojne glavne gubernlje u Srbiit Utvrdjeno je, da se u zemlji u javnom saobraćaju nalaze tako zvani tegovi na feder (s viskovima ti vidu sata). koji nisu baždareni. i _ Upotreba takvih mjera f tcgova se ovim zabranjuje za javni saobraćaj. oni se mogu upotrebljavati samo u domaćim kuhinjaina. Trgovci, koji takve mjcre i tegove prodaju, dužni su, đa kupca obavijeste da postoji zabrana o njihovoj upotrcbi u javnom saobraćaju. Ko protivno ovome postupi, biće strogo kažnjen prema propisima, kojl o tome postoie.

Srailjans!:i scd c, i kr. okružnog zapovjadništva u Beoeradu.

Milivoju Sjenickome, Ge- i ncve, Case 4489, Servette. | Moliin vas, dostavite niome l miižu Dimitriju Stojanovi^u računoispitaču glavne inien- ; danture, pošta 999 sledećc: , Dragi Mito! Ja sam zdrava, novac i karte dobijam reuov- j no. Ja ti vrlo često pišem, j, majka je umrla prije 6 mje- ! seci, ja sam javljala. Mnco te pozdravlja tvoja Sida D Stojanović, Dušanova 15, Kr. gujevac , 12"-' MUivoju Sjenickomc, o«.- , neve, Case 4439, ServeUc. Molim izvjestite inc, da li je ; iiv i gdje se nalazi inoj sin Petar Bojović, regrut 1915 g. iz sela Upnice, okrug kragujevački, srez gružanski, koji se još nikako nijc javio. Moli.rn vas i sve prijatelje, koji ma šta zna o njemu, neka mc odrna izvijesti.Blagodaran Milovan Bojović, selo Lipnica, okrugKragujevački. 1238-

Nr. 2248/18/1917.

Vjc.ovnici zaosiavštine Dušana Markoviča, licitara iz Lazarevca, koji je umro u Lazarevcu dccembra 1914. i njegovog sina Mihajla, bravara, koji je umro u martu 1915. kao zarobljenik, imadu svoja potrazivanja do 7. septembra 1918., ovome sudu prijaviti ili toga dana u 9 sati prije pođne pređ ovaj sud doći, jer će se inače zaostavština bez obzira na njiliova poiraživanja raspraviti. Beograđ, 2G. jula 1918. G:\;d;?.nsl<i suđ c. i kr. okrnJnog zapovjedništva 1188 u Beogradu. hrasjnnskl c. i kr, okružnog zapovjednišlva u Beogradi!, Nr. 1279/13/1918.

Obiava.

Nepoznati nasljednici Ljubomlra Blrkovlća, iz Bcograda, Zmaj od Noćaja ulica 2, neka se u roku od jednegodine prijave ovome sudu, jer će se inaće zaostavštinabezobzira na njihova potraživanja rasp.aviti. Beograd, 26. jula 1918. Gradjanski sud c. i kr. okružnog zapovjedništva 1188 u Beogradu.

Sa najvećiin bolom u duši javljanio, sviuia našim srodnicima, prijateljima i poznanicima, da jc naš miH : ’ : J neprežaljeni sin, brat, nniž i otac Ljubomir Jovanović I. poziva iz Ve!ike Plane, srez vel. Orašje, okrug Smederevo

1100

C, \ kr. voini kino od 31. Jula do 2. ftvgusta 1918.

RASPOSSE9 zs:

trgovac ! vojnik 18. puka

preminuo 12. maja 1918, god., a sahranjen 14. istog mjeseca u najlcpšoj dobi svoga života, u svojoj 29 godini, đaleko od svojih milih i dragih, van svojc đomovine u Franeuskoj, ne videći za živoia već tri gonine svoju familiju i svog malog sirtčića. Pored našeg velikog i nenaknadnog gubitka, vječitu blagodarnost đugujemo, gospodji iMili Hristifora Stojadinovića, poštara, koja se tanio naiazi, i koja mu je bila pri smrti u mjesto oca i majke i sve rodbine, a pored ovoga, nasje tačno kartom o njegovoj smrti izvjestila. Velika Plana, jula 1918. Do groba ožalošćena porođica: otac Nikodije M. Jovanović, trgovac; majka Rajna; brat Grgur; sesfra Mirosava; supruga RuŽa sa malim sinčićem Milančetom i mnogobrojna ostala rodbina, kao: stričevi, strine, braća i sestre od stričeva, ujaci i ujne, teče i tetke i njihova mnogobrojna porodica. 38662

Utrke u Sv. Moritzu. Prirodnt snimaJ:. Muzikalnl klovn. Vari<St6. Karikature ca fiimu, Uršula Mssrc|U'St Po Balzacovom romanu, Maksanovn obožavatoijlee. Ulaznice važe kao pro

C. J kr. graflionsHI kino od 31. Juia do 2. avgusta 1918. Ratne karikature. Seoska koke&a. Draraa. Medcni mjeseci. Vesela tgra. Srakoplovac. Drama On desno, ona lijevo. Vcsela Ijra u 3 čina. pusnice (Passierschein).

Zh nnutrflšnlo i djoćije bolesti Dr. Ana Mšiijanović-Brki^ vratila se u Beograd i po odobrenju Glavne Vojnć Gubernlje otpoćela Ijekarsku praksu. Vakcinira (pelcujo) u kablnetu I odaziva sa po 2 ivu. Ordlnira od 9—10 sati prije i od 2—4 po pctine Stanule u predjašnjem starnt Gimnazijska ulica broj 17 ^ (Cvetni trg) I. sprat. 38345

PIVO nsrispjelo u Grand Hoteiu toži se ceo dan.

Kurlalovi dvsd/elni ilšl M\ B !f 1 za čvrsto i prazno okrctanje, talnsasti obruči za konopce, sve vrste feSIJatra na zubastom kofaču, drueni isajiševl za pogon u soiidnoj izvedbi, H. KUSUAL, specialna tvornica, GSfiZ Wienersh’ase 198. Trt 146. Veiiltc zalifte materijala I robe.

namještene ili nenamještene, sa položajem, samo u sre- |S dini varoši, fraži se PGd | kiriiu odmah. 38632 gj ponude upravi lista, pod „ Odmah 1165". w isssl

Našem bratu

nezaboravljenome

Emsrlđia Stsinledisgra biv. inspekioru sanit. gradjevina davacemo u idući petak, 2. av. tek. god. u pola 8 sati polugodišnji pornen, u ovdašnjoj rimokatoličkoj crkvi u Poslaničkoj ulici (bivša Krunska). Ovo javljajusrodnicima, prijateljima i poznanicima, ožalošćena braća Steinlechneri. 38634

Sa tužnim srcem javljam, svima srodnicima, prijateljima i poznanicima, da je naš mili i nikad neprežaljeni suprug, otac, sin i brat t DnttoiHiiFDrcžu Todorović mašinisia u Belosavcima preminuo poslije kratkoga i tcškoga bolovanja 7. jula ove godine, ostavivši nas da do groba tugujemo. 28. juia 1918. godine. : o Ožalošćenl: supruga Rosa; djeca: Miodrag, Ange■j lina i Desanka; majka Jana; seslra Živka Golubopi vićka, učiteljica u penziji; seslra od letke Caja i ostala mnogobrojna rodbina. 38668

Naša dobra supruga, majka,

i nikad neprežaljena svekrva, tašta i baba

t MjS M. VOJKOVIĆO preminula je poslije dugog bolovanja u svojoj 74. godini, 25. jula u 4 sata poslije podne. Ožalošćeni: suprug Miloš, ućitelj; sin Milivoje, inžinjer; kćeri: Ljubica i Draga; snaja Darinka, učiteljica; zet Slevan; unuci: Ljubica i Slobodan i ostaia rodbina. 38643