Битеф

MADAČ

Madač (1823-1864) U svima nama živi slika Madača, muškarca, gotovo starca. Možda nas to podseča na njegovo umorno oko, njegovo lice blagih črta, ukrašeno brkovima povijenim ka zemlji, možda zrele mudrosti Tragedije, svet koji stari pred našim očima, gorka iskustva jednog sve gladnijeg srca. Možda - prizor usamljeničkog dvorskog života, smene jesenje kiše, duge zimske noči, upijene slikom minulog vremena, Suprotnosti mnogih sitnih svakodnevnih briga, nadzor nad slugama i imanjem, kao i misaonog unutrašnjeg života, zaokupljenog konačnim pitanjima uma, što, opet, evocira oblomovštinu i, opet, samo sliku sutona, dobro

poznate detalje njegove porodične drame, koji su ozbiljnog Keplera učinili nemočnim starcem uz lakoumnu Borbalu. Možda niz naših lagodnih predstava svrstava pesnika filozofa medu vremešne mudrace. Stvarno mu je jedva četrdeset godina, kada umire, i znatan deo njegovog stvaralaštva pada u doba njegove prve mladosti. Njegova životna i stvaralačka snaga plamti nekom divljom neobuzdanošču več u mladalačko doba, prvu dramu napisanu u šesnaestoj godini grozničavnim tempom slede ostale, a u fioci je smešteno šest pozorišnih dela koja čekaju vaskrsenje. Grčki polubogovi i rimski tirani, madarski pobunjenici i italijanski dvorjani, stari ratnici i savremeni gizdelini zbore o životu, sudbini, ljudima, tirade koje čas vređaju uho, čas zvuče čistotom. Njegove pozno oblikovane sentence javljaju se ovde veoma retko, u neujednačeno i zbrkano nagomilanim delovima rečenica, kao beskonačna poplava, istinski Sturm udn Drang, gecovska anticipacija faustovske tragedije. A i stil je dragocen, isto kao i uzbudljivi sadržaj, čista srca padaju kao žrtve svag-

narodno pozorište/nepszinhaz Subotica, jugoslavija madač, komentar! (madàcs, kommentar ok) o drami imrea madaesa »čovekova tragedija« reditelj: ljubiša ristić pomočnik reditelja i koreograf: nada kokotović dramaturgija: dragan klaić, làszlò vègel saradnici reditelja: želimir žilnik/dragan Živadinov dramaturški saradnik: j/inos sziveri scenografija: istvàn hupkò, bjanka adžić ursulov, ljubiša ristić kostimi: bjanka adžič ursulov, ana atanacković muzika: gàbor lengyel màtyàs murènyi dirigent: màtyàs murènyi dirigent: màtyàs murènyi tekstovi: petar albijanié, bêla esorba, dragan klale, jànos sziveri, otto tolnai

učestvuju: janòs albert, maria albert, ferenc àrok, ramadan azlnović, kaća bečlija, snežana bećarević, istvàn bicskei, zoltàn baràcius, emma dòrò, dènes dörei, ilija draSković, zita gyenes svetislav đorđević, milena dumie, mirko buska, adela isakovié, Irena jakoCević, ivica jakoCević, snežana jakšić, gabriella jònàs, margit karna, èva b. kasza, geza kapunović, miklòs к ori ca, frigyes kováes, eržika kovačević, mátyás lakatos, katal in majores, miroslav medié, sàndor medve, monja milenkovič,veroslava mitrovié, emina muftié, istvàn nagy, marlja opsenica, luka piljaglć, đorđe rusić, ferenc szabò, pèter szèl, hajnalka szucz, anna santa, tibor sebestyèn, eta svuges, imre takåcs, dragan tometié. aleksandar ugrinov, perslda ugrinov, tibor vajda, radiša vuékovié, mlrjana vujié, kamemi ženski hor muzičke omladine Subotice, članovi kulturno-umetničkog društva »mladost«, učenici srednjih škola: »bosa milice vic«, »Svetozar marković«, m.e.š.c.

66