Битеф

LUDI DANI

Cenzor, parter i glumac S kazališnim je djelima, Gospodine, kao s djecom rodenom od žena: začeta s nasladom, mukotrpno nošena, u mukama rodena, rijetko živeći dosta dugo da nagradi roditelje za njihovu skrb, ona stoję vise jada no śto daju zadovoljstva. Pratite ih u njihovoj karijeri, tek što ugledaju svjetlo, pod izgovorom da pretjeruju, navaljuju im na vrat Cenzore; mnoga su zbog toga završila u zatvoru. Umjesto da se nježno s njima igra, okrutni Parter ih zlostavlja i obara. Cesto, zibajući ih, Glumac ih osakati. Izgubite li ih za tren iz vida, naći ćete ih, jao, kako se svugdje vucaraju, ali odrpana, izobličena, oštećena skraćenim izdanjima i pre-

krivena kritikama. Ako su izbjegla tolikim nevoljama, pa za trenutak zablistaju, pogada ih najveća od svih, übija ih smrtni zaborav: ona umiru i kad ponovo zarone u ništavilo, za uvijek su izgubljena u beskraju Knjiga. Beaumarchais, Umjereno pismo o neuspjehu i kritici Seviljskog brijaća 1775 (odlomak). □

Figarova ženidba Grof Almaviva je dopustio da se njegov sobar Figaro vjenča sa sobaricom njegove žene, Suzanne, lako je grof ukinuo lUS PRIMAE NOCTIS (tj. obavezu da neyjesta provede prvu noć s gospodarem), on bi ipak htio imati Suzanne. Figaro smišlja sve načine kako da osujeti grofovu namjeru čineći ga ljubomomim zbog grofice. Grof sa svoje strane smišlja kako da

kazni Figara, koristeći se Figarovim obećanjem da će vjenčati Marceline, na što se obvezao zbog novaca koje mu je ona posudila. Dolazi do vrhunca zapięta u noći kada grof dolazi na sastanak sa Suzanne a Figaro na sastanak s groficom, gdje se otkriva daje sve bila namještena klopka u kojoj je Suzanne igrała groficu, a grofica Suzanne. Još jednom su žene nadmudrile muskarce. □

Beaumarchais Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais (1732-1799) došao je na glas kao satirik, ali u kazalištu isprva ima malo uspeha jer mu se komadi drže konvencija svog doba. Postiže uspjeh tek sa skračenom verzijom komedije »Seviljski brijač« (1775). Godine 1781.

napisao je tematski nastavak te komedije pod naslovom »Ludi dan ili Figarova ženidba«, ali je cenzura zabranila da se prikaže. Na intervenciju, kralj dopušta da se komedija prikaže u ComédieFrançaise gdje je doživjela golem uspeh. Izazvavši zavis.t konzervativaca, Beaumarchais je sarkastično odgovorio na napade, zbog čegaje dospio u zatvor.D

Beaumarchais kao Figaro Figaro i Beaumarchais nisu mogli predvidjeti kamo če ih dovesti put kojim su išli (ni zatvor koji je čekao Beaumarchaisa pa makar i za kratko); nisu mogli sagledati posljedice toga. Kako je s uobičajenim sredstvima i s na kraju kraje-

beaumarchais figarova ženidba (le mariage de figaro) komedija

dramski teatar gavella zagreb, jugoslavija ludi dani

prevodilac: vjenceslav kapural reditelj: paolo magelli dramaturg pradstave: vjeran zuppa scenograf: marina čuturilo kostimograf: doris kristić skladatelj: ante mažuran redatelj-suradnik: krešimir dolenčić suradnici za pokret: marina petrović/željko vukmirica dramaturg: zvonimir mrkonjić učestvuju: božidar alić (graf almaviva, vrhovni sudac andaluzije), helena buljan (grofica, njegova žena), mustafa nadarević (figaro, grofov sobar i pazikuća), anja šovagović (susanne, grofičina sobarica i figarova zaručnica), nada subotić (marceline), željko vukmirica (antonio, dvorski vrtlar, susannin ujak i franchettin otac), ksenija marinković, željko duvnjak (chérubin, grofov prvi paž), vjenceslav kapural (bartholo, liječnik iz Seville), mladen budiščak (don gusman gusan, prisjednik suda), ante dulčić (vjetropir), sreten mokrović (pedrille, grofov konjušar), predrag vušović, (jean-luc-josć d'analphabète), mladen popovié, sanja kopić, snježana vukelić, sanja plepelić (osoblje u dvorcu)

13171=1=