Борба, 20. 01. 1989., стр. 14

——-———

O ———u —_DU—

Kl

87. HEMIJSKA ~ KRUŠEVAC

ZOO,

BORBA

INDUSTRIJA -JUGOSLAVIJA

BORBA 20. januar 1989.

strana

Ulje skuplje 30 odsto

(Beograd, 19. januara) — Mnoge fabrike jestivog ulja podigle su cene za oko 25-30 odsto dok se ostale spremaju da to učine za koji dan. Somborsko ulje u plastičnoj boci od ponedeljka, 16. januara (fabrička cena) staje 8.098 dinara, a u staklenoj boci 7.616,40. Kroz nedelju dana gotovo isto toliko će koštati „Vitalovo” ulje, dok će iz zagrebačke „Zvijezde” biti nešto skuplje.

Na ovu cenu trgovci će dodati svoju maržu pa će tako litra zejtina imati sasvim različitu cenu zavisno od proizvođača ili u kom se kraju zemlje prodaje.

U ovom trenutku u mnogim radnjama sc još može naći zejtin po starim cenama („Vital“, recimo, staje 6.910 dinara po litri u plastičnoj boci). Trgovci su međutim dobili nove cenovnike, na primer fabrike „Servo Mihalj“ iz Zrenjanina tako da je maloprodajna cena njihovog ulja 9.150 po litri u plastičnoj flaši a 8.600 dinara u staklenoj. Cene zejtina nekih proizvođača bi mogle premašiti cifru i od 10.000 dinara, s obzirom da neke trgovine najavljuju povećanje marži sa dosadašnjih 12 na 25 odsto a od Nove godine i sirovo ulje je skuplje za oko 25 odsto.

M. D.

U VUNKOVAČKOM „POLETU“

Kancelarija Još „okupirana“

(Vinkovci, 19, januara) — Štrajkači, koji su još pre 10 dana zaposeli direktorovu kancelariju u radnoj organizaciji za prevoz putnika i robe „Polet” u Vinkovcima, i dalje ostaju pri zahtevu da ode direktor Ivan Kopilović.

Nezadovoljnih 55 radnika odbijaju razgovore sa predstavnicima društveno-političkih organizacija, opštine i ne prihvataju nikakav predlog da se spor reši legalnim putem. S druge strane, njihov postupak osudili su i članovi Opštinskog komiteta SK na vanrednoj sednici u sredu popodne, a još ranije i kolektiv „Poleta“.

Kako je rekao direktor Kopilović, „jedna grupa od osam radnika pet puta je pokušala obustavu rada, koju smo sprečili, ali šesti put nismo uspeli”. A prema tvrdnji Ivana „Novoseleca, sekretara OOSK „Poleta“ „održali smo pet sastanaka svih društveno-političkih organizacija kolektiva, i to bez prisustva direktora, i naš je jedinstven stav da ne prihvatimo ostavku direktora koji je već dva puta nudio“

Nezadovoljnici direktoru pripisuju uzurpiranje samoupravnih prava, da je previše krut, te što je za vreme uvođenja privremenih mera zbog raznih prekršaja radnika na disciplinski postupak poslao 150 radnika, što se na sudu udruženog rada vodi 29 postupaka protiv sjodgovornih radnika.

Sčo koji podržavaju direktora tvrde da pojedincima ne odgovora što sadašnji direktor traži red, rad i disciplinu.

PI.

POVODOM VESTI O „ODUZIMANjU DRŽAVLjANSTVA JUGOSLOVENSKOM DISIDENTU“

Državljanstvo SFRJ nedodirljivo

U našem Ustavu i zakonima ne postoji mogućnost da se Jugoslovenu oduzme državljanstvo. M

nema sa državljanstvom nikakve veze

(Beograd, 19. januara) — Francuska agencija AFP javila je da je „jugoslovenskom disidentu Mihajlu Mihajlovu oduzeta jugoslovenska nacionalnost zbog aktivnosti u inostranstvu na štetu ugleda i interesa Jugoslavije“. Agencija to javlja pozivajući se na, kako kaže, jedan disidentski pokret u Beogradu koji naglašava da je reč o slučaju bez presedana u zemlji.

Odluka je donesena još oktobra prošle godine,ali se za nju tek nedavno saznalo kada je Mihajlov, koji živi na Zapadu, obavešten da je odbijeno da mu se produži važ-

BEOGRAD, 19.

nost pasoša. Agencija to tvrdi na osnovu saopštenja Komiteta za odbranu slobode mišljenja i izražavanja. Prema mišljenju članova Komiteta, kaže se dalje, ta odluka predstavlja potencijalnu opasnost za brojne Jugoslovene koji žive u inostranstvu.

Ova vest, koja je obišla svet zahvaljujući francuskim kolegama, izazvala je dilemu i kod nekih naših građana. Može li se Jugoslovenu odista oduzeti državljanstvo, bilo u zemlji ili u inostranstvu?

Obratili smo se za tumačenje dr Aleksandru Firi, profesoru Fakul-

JANUAR

PREDSEDNIŠTVA GRADSKIH ODBORA SUBNO

RA !I REZERVNIH STAREŠINA

Civil kao paravan

Predlog Predsedništva Republičke konferencije Saveza socijalističke omladine Slovenije da se za saveznog sekretara za narodnu odbranu imenuje civilno lice je neprihvatljiv. To je ocenjeno na današnjoj zajedničkoj sednici predsedništava SUBNOR-a Beograda i Konferencije Saveza rezervnih vojnih starešina glavnog grada. Ovaj predlog, rečeno je, još je jedna u nizu poznatih inicijativa, koje već godinama stižu iz SR Slovenije, a sračunate su, prema oceni boraca i vojnih starešina. Na „negiranje i menjanje suštine koncepcije ONO i DSZ, transformaciju oruža-

nih snaga i posebno JNA, te praktično vode ka njenom ukidanju kao jedinstvene oružane sile SFRJ“. Učesnici ovog skupa smatraju da ovde nije reč o tome da li bi „civilni” ili „vojni“ sekretar nezavisnije i doslednije brinuo za ravnopravan i ravnomeran razvoj svih elemenata koncepta ONO i DSZ, već je očigledno reč o pretpostavci predlagača ove i drugih inicijativa da bi svoje zahteve lakše realizovali ako bi se na čelu Sekretarijata za narodnu odbranu našlo civino lice — rečeno je danas. WiwFRITır= XE TE THEN U IuEEr reni ru NONE; 5 GT RE PIT Zr; TE 182 EMIR OKCN UR E IWEaaeFi

EKOLOZI PORUČUJU

Zaštita je dobar posao

— Kakav vazduh udišemo, kakvu hranu jedemo i kakvu vodu pijemo? Ovo su bila osnovna pitanja današnjeg razgovora stručnjaka za zaštitu životne i radne sredine. U sklopu redovne „Berze informacija“ koju organizuje Veće Saveza sindikata Beograda, stručnjaci iz oblasti ekologije istakli su da i glavnom gradu postoje brojni zagađivači vazduha, vode i hrane. Istovremeno, malo se polaže pažnje i zaštiti na radu. Otuda i toliko po-

Vinča bez opasnosti

Radioaktivni otpad iz Instituta za nuklearne nauke „Boris Kidrič“ u Vinči i drugih organizacija iz cele Srbije koje koriste radioaktivne izotope, maksimalno bezbedno se skladišti u Vinči. Ova najveća deponija otpadnog radioaktivnog materijala u zemlji je privremeno rešenje i stoga očekujemo od Republike Srbije i države da se ovaj problem traj-

no reši.

Ovo je juče rekao dr Živorad Vuković naučni savetnik Instituta „Boris Kidrič” na berzi informacija posvećenoj zaštiti radne i životne sre-

dine.

NELI re re PE= Aa DNN": Ba YiPNRE E ?S"VSTNETNE Or IP BRaNIT TI ISIN 7R= UK" YO at Er

vreda na radnom mestu — 18.267 koliko ih je bilo minule godine. Zbog profesionalnih oboljenja le-

karsku pomoć zatražilo je oko 400| .

radnika. Poslednji je trenutak, zaključe-

teta političkih nauka u Beogradu, i sudiji Ustavnog suda Jugoslavije.

— Po našim zakonima i po Ustavu SFRJ ne postoji mogućnost oduzimanja državljanstva, kategoričan je Fira.

Za svaki slučaj da podsetimo da su, recimo, čak i našim ratnim zločincima, koji žive u zemljama Zapadne Evrope, Americi i Australiji ostala državljanstva naše zemlje. Andija Artuković je imao državljanstvo SFRJ. Dalje, već odavno ne mali broj Jugoslovena, „poznanika milicije“ traži tuđe državljanstvo, tvrdeći da su politički pro-

gnani u našoj zemlji. I u slučajevima kada naši državljani dobiju strano državljanstvo, međutim, to ne znači da gube naše, osim ako ga se sami odriču.

U svetu je, pak, „u modi” pomoć „disidentima”. Da bi napravili karijeru profesora ili književnika oni obično uz oreol prognanika sami sebe reklamiraju kao žrtve socijalističke torture i uskogrudosti. Ovim, više reklamnim nego političkim štosom, najčešće se služe pisci, i to ne baš uspešni, kako bi uz političku reklamu mogli bolje da prodaju knjige na Zapadu. I u

ože se oduzeti pasoš, ali taj dokument

slučaju Mihajla Mihajlova koji, ka· ko mi znamo, živi već petnaestak godina u SAD, verovatno se radi o uspeloj političkoj reklami.

U našim zakonima, na kraju, postoji mogućnost da se ne izda ili ne produži pasoš ljudima koji rade protiv interesa naše zemlje. Ali, izdavanje pasoša i državljanstvo nisu ni u kakvoj vezi, pa je zabrinutost, kako to kažu strani novinari, među Jugoslovenima koji žive u inostranstvu, očigledno izmišljena da bi zlonamerno uplašila upravo te ljude koje, navodno, Zapad štiti.

N. SPASIĆ.

UZ VEST O IZGRADNJI NOVOG HOTELA KRAJ SAVE

Dan i noć za 55 zvezdica

„Jugoeksport“, „Rad“, „Jugopetrol“, „Energoprojekt“ i „Putnik“ osnovali konzorcij za izgradnju hotela najviše kategorije u Beogradu

Svi naši veliki gradovi se povremeno suoče s istim problemom: slučajni turista ne može da nađe slobodan krevet u hotelu. Beograd u tome nije nikakav izuzetak. Predstojeći samit nesvrstanih je zato samo ovu stalnu boljku izbacio na površinu. Beograd se, normalno, kao tradicionalno dobar domaćin potrudio da i u tom delu priprema za septembarski događaj napravi sve šta može.

Vreme krize i cena hotela najviše svetske kategorije diktirali su osnivanje konzorcija domaćih firmi, kojima će se pridružiti i stranci. Do sada pominjani hotelski lanac „Hajet“ i „Manufakčer hanover“ banka iz Njujorka, imaće između ostalog i ulogu, kako nam je izneo generalni direktor „Jugoeksporta“ koji koordinira ceo posao, Slobodan Anđić, pretežnog nosioca finansijske strane posla. Do sada su sva ulaganja stranaca bila ispod polovine ukupnog ulaganja, a

no je danas, da napokon svi shva-|-

timo da je ulaganje u zaštitu na ra du i u zaštitu životne sredine in vesticija koja se mnogostruko is plati i da novac za to nikada nije bačen.

G.Đ

UZ ŠEST VEKOVA KOSOVSKE BITKE

Zlatnici za jubilej

— Zlatara iz Majdanpeka danas je u Skupštini Beograda predstavila novu, jubilarnu seriju zlatnika i srebrnjaka posvećenu 600. godišnjici boja na Kosovu.

Nebojša Mitrić, akademski vajar, idejni tvorac kolekcije podelio je ovu seriju medaljona na dve tematske celine sa po tri zlatnika i srebrnjaka. U prvoj seriji na jednom od zlatnika raspukli grb Nemanjića, na drugom tekst „Za krst

časni“, a treći prikazuje konjanika u borbi sa aždajom. U drugoj seriji , prikazuju se likovi, Miloša Obili.

ća, kneza Lazara, a carice Milice. Zlatnici su teški po 3,5 grama, i prečnika 20 milimetara. Svaki

srebrnjak teži 11 grama, prečnika je po 30 milimetara.

V. S.

NOG PODRUČJA

ovim poslom počinje novo vreme zajedničkih ulaganja.

Osim „Jugoeksporta“, u poslu učestvuju i građevinari „Rada“, kao glavnog izvođača i nosioca projektovanja, u čemu učestvuju i stručnjaci „Energoprojekta“. Uz njih, kao članovi konzorcija tu su i „Jugopetrol“ koji je zasad investitor kao i turistička organizacija „Putnik“.

Novih, oko 350 kreveta najviše kategorije, biće „zapakovano” u objekat na 13 nivoa, sličan obližnjoj poslovnoj zgradi „Jugopetrola“, koji će imati 25.000 kvadratnih metara razmeštenih u glavnoj kuli i dva aneksa. Između ostalog, biće tu sve ono šta imaju i drugi slični hoteli u svetu — bazene, kockarnicu, balsku dvoranu, saune i, kako kaže pomoćnik direktora „Rada“, Višeslav Milosavljević, imaće ne pet, nego 55 zvezdica.

Autor idejnog projekta je univerzitetski profesor Iva Antić, ar-

u — MC: suuIAI„AIAu IN uLIAIALA_AJZAI_A_IAA(A•\IG GI„•AA„ČJA—[• ČACAI„AIČA_„LA• IAIAIAAAIA\AGa n ĆIČ.IA_—|•2tw= LIALA_A_ZA||IAJI„AA—AA„AAI„AJA–AW~–

„KEKEC“ POMAŽE ŠKOLAMA SA POPLAVLJE-

Mešalice na poklon

Humanoj akciji solidarnosti sa postradalim stanovništvom na jugu Srbije priključio se i Jugoslovenski list mladih „Kekec“. Zajedno sa Industrijom mašina i hidraulike „INEX-LIFAM“ iz Stare Pazove i beogradskom radnom organizacijom „NAŠ STAN“ poklonivši pet mešalica za beton. Glavni i odgovorni urednik „Kekeca“ Petar Stanišić uručio je predstavnicima osnovnih škola „Siniša Janić“, „8 oktobar“, „Braća Milenković“ (Šišava), „Karađtđe Petrović” (Kruševica) i „Branko Miljković“ (Gornji Prisojan) — dodeljene mešalice.

SOVJETSKI KNJIŽEVNICI KOD ALEKSANDRA

BAKOČEVIĆA

Gradovi iste duše

Zahvaljujući „Danima perestrojke“ u Beogradu, gosti glavnog grada su i sedmorica sovjetskih književnika, koji su sa sobom doneli deo duha ruske perestrojke u književnosti. Oni će sutra prirediti književno veče u Studentskom kulturnom centru.

Viktor Jerofejev, Ala Latinjina, Vjačeslav Pjecuh, Igor Irtenjev, Ju-

rij Poljakov, Jurij Lopusov i Aleksandar Aronov, na poziv Aleksandra Bakočevića, gradonačelnika, posetili su danas Skupštinu Beograda i u neformalnom razgovoru izrazili zadovoljstvo što se nalaze u gradu koji ima sličnu dušu kao Moskva.

O.N.

· |OD 25. JANUARA

hitektonski deo je radila Rada Vučković, statički deo Borislav Horvatović, a unutrašnje uređenje je na sebe preuzeo „Energoprojekt“. lako u „Radu“ dok za dovršavanje objekta, 15. avgust, procenjuju kao teorijski dostižan, podsećaju i na najveću teškoću projektovanje praktično teče paralelno s izvođenjem radova. Da bi postigli ono šta je teško dostižno, tako kratak rok, cela organizacija gradnje je podređena naporu da se postigne ovaj rekord. Gradi se dan i noć, u tri smene, svakog dana, nedeljom i praznikom. Tome je, prirodno, pripomogla i bolja stimulacija radnika, tako da za maksimalan rad ovde, radnici mogu da zarade i preko milion i po dinara. Slično je organizovan i zajednički biro za izvođenje i projektovanje „Rada“ i „Energoprojekta“ u Sava centru. I oni rade non-stop. V. SIMONOVIĆ

Željno očekivani i najavljivani

· |esperimentalni treći program TV -|— Beograd počinje 25. januara u 9

časova, kada će se preko najnovije „frekvencije“ gledaocima obratiti predsednik i sekretar Predsedništva SSRN Beograda Dragan Tomić i Zoran Todorović. Novi program Televizije od 26. januara do četvrtog februara prikazivaće „festoviziju”“. Od devet do 24 časa ovaj program redovno će pratiti zbivanja na FEST-u, prikazivati igrane filmove, nagradne igre i posebne emisije posvećene filmskim autorima i glumcima. Treći program, međutim, trajaće svakodnevno 24 časa, jer će se od ponoći uključivati u izbor iz više od 20 satelitskih TV programa koji se trenutno emituju nad Evropom. Festoviziju će prenositi i zagrebačka TV na trećem kanalu, a uključivaće se i TV Novi Sad. O petog do jedanaestog februa-

ra od 12 do 24 časa treći program će se emitovati iz Doma omladine, sa manifestacije „Video šou 89“, i biti posvećen novim tehnologijama 21. veka. Opet uz filmove, kontakt programe, satelitsku televiziju. Od 12. do 17. februara sledi sajamski „TV program mode“... Najnoviji TV program za sada će pokrivati širu zonu Beograda (kanali iz VHF, 28 i 30 UHF) ali neće moći da se prati pomoću zajedničkih antena u zgradama. Zainteresovani gledaoci moraće da uključe bar sobne antene. E.C.

_ Zemlja Valuta Kupovni Srednji Prodajni Australija AUD 1 4.848,51 4.855,79 4.863,07 Austri ATS 100 42.728,84 42.793,03 42.857,22 Kana CAD 1 4.692,25 4.699,30 4.706,35 Danska DKK 100 77.232,68 77.348,70 77.464,72 Finska . FIM 100 129.886,43 130.081,55 130.276,67 Francuska FRF 100 87.807,10 87.939,01 88.070,92 Nemačka SR DEM 7100 299.913,73 300.364,28 300.814,83 Grčka ~ GRD 100 3.615,83 3.621,26 3.626,69 Irska IEP 1 8.009,96 8.021,99 8.034,02 Italija ITL 100 408,80 409,41 410,02 Japan JPY 100 4.332,90 4.339,41 4.345,92 Kuvajt KWD 1 19.619,59 19.649,06 19.678,53 Holandija NLG 100 267.727,63 268.129,82 268.532,01 Norveška NOK 100 82.773,77 82.898,12 83.022,47 SOOCURRIJA PTE 100 3.645,28 3.650,76 3.656,24 Švedska SEK 100 88.187,66 88.320,14 88.450,62 Švajcarska CHF 100 352.361,92 352.891,26 353.420,60 V. Britanija GBP 1 9.807,81 9.822,54 9.837,27 SAD USD 1 5.603,88 5.612,30 5.620,72 EVR. obr. jed. XBA 1 6.245,71 6.255,09 6.264,47 Belgija BEL 100 14.219,84 14.241,20 14.262,56 Belgija BEC 100 14.310,76 14.332,26 14.353,76 Španija ESB 100 4.786,58 4.793,77 4.800,96

Obračunski dolar

5.331,68 dinara

Toša Borković

<

PRVI PROGRAM

7.00 Jutarnji program 8.30 Poleti pesmo, serija za decu 9.00 Zimski obrazovni program 16.20 Vesti na albanskom

16.30 Dnevnik 1 (m)

16.45 Nauka i društvo

17.15 Dnevnik 1I

17.35 Izveštaj sa vanredne konferencije SK Vojvodine

18.30 Muzički vremeplov

19.30 Dnevnik II i izveštaj vanredne konferencije SK Vojovodine 20.00 Poroci Majamija, serijski film . 20.55 Dome, slatki dome, domaća serija

21.35 Dnevnik III

21.55 Hronika vanredne konferencije SK Vojvodine

22.10 Kulturni magazin

TELEVIZIJA

23.10 Noć i dan 01.10 Vesti

DRUGI PROGRAM

14.50 Dnevnik na al

15.05 Vesti banskom 1538 Ne i a repriza 17.15 Mali koncert ozbili

A biljne muž, 17.30 ROBIN danas

18.00 Beogradski TV

19:30 Dnevnik PrOBram 20.00 Smučanje — SK:

lalom (Ž), snimak ŠMpervejy, 20.30 Smučanje — SK: s snimak

21.00 24 časa

21.40 Veče u klubu, muz sija

22.35 Cilus „Samuraji“ 00.45 Umetničko klizanje plesni parovi, snimak

PuSt (M

ička temi

ME

ZIMSKI OBRAZOVNI PROGRAM

9.00 Budite (se) s nama

9.10 Garfild

9.30 Botanički vrt Koština

10,00 Čarobnjačić

10.25 Muzički broj: Saksofon 10.30 Vesti

10.38 Kocka, kocka, kockica

11.30 Put boga kiše, obrazovna serija 12.00 Opera u podne: Hol j lutalica, II čin" Sida 12.33 Vesti

12.39 Zimski bioskop: Tanka cry. na linija, američki film

14.21 Međuratna književnost 14.50 Naša zemlja u praistoriji, d,, kumentarna serija

15.30 Vesti

pra rpg agrsri ru ara au air ENArni ara ezaR aE u Kor,

TV Zagreb — 21.40

Veče sa gostima

Od večeras Televizija Zagreb započinje emitovanje emisije »Veče u klubu«, nove serije zabavno-muzičkih emisija koje uređuje i vodi Oliver Mlakar. Zamišljena je kao ležerno ćaskanje s gostima medijski zanimljivim osobama. Kao u svakom klubu pijanist za klavirom deo je opuštene atmosfere. Prvi gost Olivera Mlakara je Arsen Dedić, koji će. predstaviti svojih desetoro najomiljenijih ljudi s raznolikih područja ljudskog stvaralaštva, neki od njih biće gosti u Klubu, dok ćemo druge slušati i gledati na snimcima.

Dedićevih desetoro su: slikar Josip Vaništa, režiser Gorgij Paro, glumica Rita Hejvort, šansonjer 'Zoran Predin, glumac Zlatko Vitez, publicist Igor Mandić, režiser Tonči Vrdoljak, glumica i pevačica

Kim Karnmnes, autor stripova Rado van Devsić.

TV Beograd — 22.35

Harikiri 0 Japanski film

U nastavku ciklusa »Samuraji« Televizija Beograd prikazuje film Masakija Kobajašija, koga smatraju pretečom japanskog »novog vala«. »Harikiri« je prvi od njegova tri uzastopna svetska uspeha (ostala dva su »Strašne priče« i »Pobuna«). Kobajašijevi filmovi označili su preokret u tretiranju samurajske tematike: moglo bi se reći da je on izvršio demitologizaciju

TV Zagreb — 12.39

OvOg Žanra sličnu onoj kakvu je u žanru vesterna učinio Pekinpo.

Radnja je smeštena u 17, vek Siromašni samuraj dolazi u kufu bogatog vlastelina i moli dozvoli da tu izvrši harikiri. Oholi gospe dar mu najpre daje novac, ali Pi potom tera da izvrši harikiri ny žem od bambusa što za njega inž govu svitu očito predstavlja 2408 VU... :

Prolaze godine..:, Ponovo, up latu istog vlastelina, dolazi jed samuraj i moli za dozvolu da tu |! vrši harikiri... Po svemu sudeći,!! među njega i onog prvog samu!iji postoji neka veza...

Uloge tumače: Akira Išihama, Šima Ivašita, Tacuja Nakadaj

Tanka crvena linija

6 Američki film

Danas u okviru „Zimskog bioskopa“ videćemo film „Tanka crvena linija” rađen prema romanu poznatog američkog pisca Džemsa Džonsa („Odavde do večnosti“) i govori o jednoj jedinici američke vojske u doba drugog svetskog rata koja se iskrcala u Gvadalkanalu i sukobljuje se s Japancima. Glavni junaci su vojnik Dol i narednik Volš. Dol je potresen ubijanjima i brutalnošću rata, a narednik Volš uverava ga da je i on, kao i svi vojnici, mrtvi i živi, „Samo meso“...

Režiser „Tanke crvene linije“ Mr dre Marton proslavio se kao mi} stor akcionih sekvenci u film0Y ma drugih režisera (najpoznatiji mu je scena trka četveropregi Vajlerovom „Ben Huru"). 1 ovaj film, koji je u celosti samostaln! radio, odlikuje se odličnim akt? nim sceanama i atmosferama sf? ha, smrti i beznađa u koji upać! glavni junak sa svojom jedinicoT" Uloge tumače: Keir Dulia, UP Vaorden, Džejms Filbrok i driž'

riuupnurmur zni nImiZ zanr IIG Timu umu munumu u urr Pz puruursau=i=5:=—

TV NOVI SAD

7.50 Prenos vanredne konferencije SK Vojvodine,

10.00 Muzički _

[7 gram, 10.20 Vanredna konferencija SK Vojvodine, 12.00 Dokumen!”

program, 12.20 Vanredna konferencija SK Vojvodine, tarni program, 15.00 Hronika vanredne konferencije SI

.30 Dokumt” e Vojvodint

yRI m 16.00 Vanredna konferencija SK Vojvodine, 18.10 Muzički prog

18.30 Vanredna konferencija SK Vojvodine, po završetku Dnevnik II (m), Dnevnik, Hronika vanredne konferencije S

ren Voj

ne na mađarskom, slovačkom, rusinskom i rumunskom,

SUTRA

i e a a S aa RH: Pi Syd NU OON

PRVI PROGRAM: 7.30 Jutarnji program, 9.30 Zimski obra?0gram, 13.00 Da pitamo zajedno, 14.40 Jermenija, decembra

ipro Td Pe

Pravi pravcati gusar, 16.00 Sedam TV dana, 16.45 Dnevnik l, šarka—PJ: Crvena zvezda — Cibona, 18.25 Goranac je Goran 0 NO

Dnevnik II, 20.15 Šezdeset godina 22.05 Dnevnik Il, | i dan, 00.20 Vesti, DRUGI PROGRAM: 84 Vesti na albanskom Noć i dan, 10.55 Jugoslavijo, dobar dan, 11.25 Smučanje—9" lom (Ž), 12.15 Smučanje—SK: spust (M), 13.45 Umetničko kližanje—PE: žene, 17.15 Više od igre, 18.25

Zagreb Hromos ti, 21.45 24 časa, 21

LOSION POSLE BRIJANJA

Metaloplastika, 19.30 Dnevnik, 20.15 Velik. uboa .50 Ostavština za budućnost, 22.35 Sportš

ta, SOD al et dirige”