Борба, 22. 05. 1990., стр. 11

ZELENA BORBA

PROTEST BANJALUČKE „OAZE“

Heroji u cirkusu

Cirkus „Kolimbija“ uz blagoslov opštinskih vlasti : B iDanikej uništava zelenilo drevnog Kaš-

tela 0 Kako zaštititi prirodu i

Banjaluka — Zeleni Banjaluka, oko osam hiljada članova ekološkog društva „Oaza“, zvone na uzbunu. Šatre i prikolice cirkusa „Kolumbija“ — voljom opštinskih čelnika, ali, na žalosti, i ljudi u Zavodu za zaštitu spomenika kulture, prekrile su „zeleni tepih“ na samom ulazu u drevni kaštel. Na očigled Banjalučana tako nestaje još jedna zelena površina u strogom centru grada, nekad nazivanog gradom zelenila.

— Ovu tvrđavu bi poželjela sva- |

ka evropska metropola, kaže sek-

retar „Oaze“, mr Husein Halkić. |

Međutim, generacije čelnih ljudi nekadašnje ljepotice na Vrbasu, kako su nazivali Banjaluku, okretali su leđa ovom kalemegdanu. Ljetna pozornica je trula, zarasla u travu, kamenje iz zidina se obruša-

va, kroz davno oštećenu krovnu konstrukciju čuvenih kula slivaju se kiše i snjegovi. Čin uništavanja zelenih površina, koje priroda daje, samo je još jedna kap, koja je inače prelila ionako prepunu čašu gorčine, kaže Halkić.

U „Oazi” s revoltom ističu Argument više za uzbunu i pritisak kako bi se grad ponovo vratio Vrbasu i stoljetnim zidinama kastela u kojima je do prije deceniju bujao život.

PRC; Ena IT agir aaa pria zri pir BJE ENI ai ri ai ein 7 a iri giri piri" ONCE TE S TRI Sara Se S PESa Teri PKK ARCS OI JarE Ka a

Fotokomentar

o ) Ko Hala KAŠIRI: Hi

Pismo SIV-u

Iz „OAZE“ je upućena teleks poruka SIV-u u kojoj se od vlade traži da formira stručnu komisiju koja bi ispitala stanje u Šipovu i na planini Vitorog. Naime, Halkić tvrdi da se na Vitorogu — kako je pročitao u štampi — drveće naprasno suši, nestaju zelene povržine, ljudi umiru od nepoznatih bolesti, cijela jata ptica nestaju. Sumnja se, naime, da je u neposrednoj blizini skladište nuklearnog otpada NE Krško.

— Ne radi se samo o uništavanju zelenih površina, kaže Halkić.

— „Dara je prevršila mjeru“ kada su se cirkuske šatre ispriječile ispred poprsja 23 narodna heroja.

e Pokret zelenih Banjaluke okupljenih u „Oazu“ djeluje tek pet mjeseci. Ali, kako tvrdi njegov sekretar i pored svih nastojanja nije dobio adekvatno mjesto u gradu. Sem instituta zaštite na radu i lokalnih sredstava informisanja „Glasa” i Radio Banjaluke, svi nadležni ih ne smatraju „svojim“.

— U osnivačkim aktima smo se „opredelili za pritiske kao što su protestni mitinzi, poziv svim ekološkim pokretima u SFRJ da nam se priključe u zaštiti Vrbasa i čistog zraka u gradu, kao i istorijskih spomenika. Te mjere nismo do sada primjenjivali a ne znači da ih neće biti ukoliko se i dalje budu svi oglušavali o zdravu okolinu.

Banjalučka „Oaza“, kako ističe njen sekretar, zatražiće od grada dozvolu da preuzme brigu o kastelu kako bi sa privatnicima udahnula stare sadržaje u drevne zidine, otvorila ih za žitelje komune svih uzrasta.

M. MARIĆ

Zatvor Ibog (irveta

Amerikanac Pol Stedmen Kjuler iz Ostina (Teksas) osuđen je pre desetak dana na devet godina zatvora zato što je — otrovao jedno drvo. Kazna sigurno ne bi bila tolika da nije reč o istorijskom hrastu, spomeniku jednom sporazumu iz davnih vremena borbe za nezavisnost.

Kjulen je priznao da je otrovao drvo — u okultnom ritualu koji je preduzeo „da bi se oslobodio jedne žene“ (!).

Fotografija koju donosimo snimljena je 1989. godine — posle trovanja. U desnom uglu fotografije je Pol Stedmen Kjuler.

RADIJACIJA ZBOG BESPARICE

PROJEKTI Drinom (do Save

Kanal Drina — Dašnica obezbijedila bi navodnjavanje Sembe-

rije, Bijeljina bi dobila reku a možda i male elektrane & Hoće li Beograd piti iz Drine?

Poluvjekovni san stanovnika Bijeljine da grad dobije rijeku, po svemu sudeći, ima realne izglede da postane stvarnost. izgradnjom

veznog kanala u Semberiji dio vo-

de rijeke Drine usmjerio bi se kroz Bijeljinu i postojećem kanalskom mrežom spojio sa Savom. Stručnjaci Zavoda za vodoprivredu BiH iz Sarajeva, autori idejnog rješenja kanalskog sistema „Drina-Dašnica”, ističu da izgradnja dodatnog dijela kanala u dužini od 6,3 km ima puno opravdanje

jer bi se tako došlo do višenamjen-

skog vodoprivrednog objekta. Između ostalog, obezbijedilo bi se navodnjavanje već uređenog najplodnijeg dijela semberijskog zemljišta na površini od dvadeset hiljada hektara, a ublažili bi se i neki od ekoloških problema u Bijeljini s obzirom da grad od 40.000 stanovnika nema kanalizaciju. Veliku prednost za ostvarivanje OVO poduhvata predstavlja činjenica da je više od dvije trećine ove buduće hidro-dijagonale izgrađeno i da je trasa veznog dijela kanala otkupljena od poljoprivrednika ranijih godina tokom komasacije zemljišta. Investitor cjelokupnog projekta je Hidromelioracioni SIZ „Semberija“ iz Bijeljine, a vrijednost planiranih radova procjenjuje se na 53 miliona dinara. S obzi-

reag0Vanja:,PESMICA O PRIRODI“, „BORBA“ 15. MAJ

Žrtvovanje po Zakonu

Nijedna mala i neideologizirana stranka, pa ni Zeleni, nisu imali nikakvih šansi

po (većinskom) izbornom sistemu u Hrvatskoj

Neuspjeh Zelenih u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, duguje se

isključivo izbornom zakonu s ve-

ćinskim sistemom. Nijedna mala i neideologizirana stranka, pa ni Zeleni, nisu imali nikakvih šansi po takvom izbornom sistemu koji je u prvom krugu tražio većinu od 51, a u drugom negde između 30 i 50 odsto. Dakle, ni jedna ekologistička stranka u Evropi ne bi u takvim uvjetima imala ni jednog zastupnika u parlamentu.

I pod takvim uvjetima, koji su naprijed mrvili glasove malih stranaka, pa i Zelenih (jer su birači“, znajući za većinski sistem doneli svoje „korisne glasove“ drugim strankama, SK i HDZ-u), Zeleni su u Zagrebu, Splitu i Rijeci, tj. tamo gde su išli na izbore, dobili između

tri i osam odsto glasova, što je pro- ·

sjek koji imaju posvuda u Evropi. Sa proporcionalnim sistemom bili bi dobili, sigurno nekoliko postotaka više — pa i nekoliko poslanika, na svim razinama Skupštine! U Splitu, na primjer, Zelena akcija je prešla u drugi krug s više od sedam odsto glasova u 16 izbornih jedinica za općinsku Skupštinu i (sa mnom) u jednoj jedinici za Sabor. Ovo poslednje mjesto smo i pobjednički sačuvali, ali zahvaljujući savezu sa SKH — SDP, jer je jedino u savezu sa jednim „velikim“ tako nešto bilo moguće. Da . smo imali više takvih saveza, Zeleni bi od 16 kandidata u drugom krugu imali danas više odbornika. U Rijeci je izabran jedan zeleni odbornik, a u Zagrebu ni jedan opet zbog većinskog sistema i zbog nespremnosti Zelenih za po-

L--

BORBA, utorak 22. maj 1990... strana

litičke saveze (što se može pravdati, ali može ih iz suštinskih i političkih razloga i kritizirati).

Dakle, i prvi i drugi razlog opravdavaju ocenu koju smo mi sami dali, da su Zeleni u Hrvatskoj prošli sasvim dobro uprkos jednom nepravednom izbornom sistemu, potvrđujući svojim izlaskom na izbore svoju snagu u biračkom tijelu (s evropskim postotkom) i ujedno nakaznost večinskog sistema za našte prilike i za svaki početak pluralističkog političkog ustrojstva. opozicijom. To je tajna „prvih izbornih pobeda u Sloveniji“, kako piše „Borba“ i ništa drugo... Dakle, nema ni neuspjeha, a još manje „fijaska Zelenih u Hrvatskoj“. Ima samo žrtvovanja Zele. nih i drugih malih političkih organizacija u korist HDZ i SDP u Hrvatskoj. I to je pouka za Srbiju i za sve druge republike. Dr Nikola VISKOVIĆ Split

U Sloveniji se u DPV išlo s proporcionalnim sistemom, a povrh toga i u saveze zelenih sa ostalom

Izvan granica — i politike

Razne stranke, među njima i Zelena stranka u formiranju, ističu kao svoju značajnu prednost zalaganje za

životnu sredinu. Imamo utisak

no i stručno zalaganje za ekologiju, što je naš cilj

Na stranicama ovog lista čitaoci su mogli, iz pera Ž. Cerovića, na žalost netačno, da se upoznaju o kako je rečeno „navodnoj skupštini“ Ekološkog pokreta Srbije koja je održana u Nišu dana 10.5.1990. Kažemo netačnom, jer način na

| nje — naglašava dr prof. Branko| || Kurpjel, član Komisije za reviziju | projekta — jedino pod uslovom da

_linteresovana za Drinu, između os\|talog, i radi dopunskog snabdije-| ||vanja Beograda pitkom vodom.j|stručnom profilu istovremeno se \|Dakle, riječ je o hidro-sistemu od| oblikuju i da ekološki razmišljaju. ·|šireg regionalnog značaja.

'|KUČEVO

|Pek nije

-|Srbiji preti pravi ekološki kolaps.j mnogo. Na nedavnoj sednici svih ·|,Slobodan Jović“, Kombinat kreča

_|danpečki Rudnik bakra povreme-

“ljih sabirnih jezera u flotaciji.

koji autor pomenutog teksta obaveštava javnost o Osnivačkoj skupštini ekološkog pokreta je njegovo subjektivno viđenje stvari, ali ne i objektivna činjenica.

U Nišu je pre više godina začeta ideja o zaštiti životne sredine i postepeno se radilo na njenom oživotvorenju. To je bilo daleko pre nego što su tu ideju, a još manje njenu realizaciju, prihvatile novoformirane stranke i udruženja. Nimalo nije čudno da je među prvima, ideja zaštite životne sredine rođena u Nišu, jer u ovom gradu preko 20 godina se obrazuju inženjeri zaštite na radu, koji po svom

rom na proračune o protoku vode od 9 do 30 kubnih metara u sekundi, zanimljiva je i ideja o podizanju malih protočnih hidroćlektrana na kanalu.

— Sve ovo ima svoje opravda-

se zaštiti kvalitet vode Drine, jer su istraživanja u prošloj godini utvrdila, prvi put, i prisustvo žive u ovoj rijeci. Naglašavam to zbog potrebe da se zaštite izvorišta Drine, s obzirom da je i SR Srbija za-

Najpre su Niški entuzijasti, a

Z. M.londa stručnjaci različitog profila krenuli dalje od ideje, i ona se postepeno realizovala od svog rudimentalnog oblika do svoje suštine,

u zaštiti pre svega čovekovog pra-

va na zdrav život i zdravu radnu sredinu. Ovo nije momenat da se govori o akcijama sekcija za ekolo-

* ai Ke

zagađen?

Zlatonosnom Peku, u Istočnoj |

ekad „biserna“ reka postala je|i kalni kolektor. Zagađivača je

eća SO Kučevo imenovani su ajdanpečki Rudnik bakra, ŠIK

i kamena „Veljko Dugošević“, klanice u Klenju i Rabrovu. Kanalizacija se direktno uliva u Pek, a maj-||

no ispušta u reku i jalovinu iz svo-||

Ipak, Hidrometeorološki zavod || Srbije nekoliko puta je radio anali-|| ze uzoraka vode iz Peka ali nijednom nije pronašao prekomernu dozu metala i nemetala (?). Pek je reka svrstana u treću kategoriju o kategorizaciji vodotokova u Srbiji i po tom osnovu još nema mogućnosti za kažnjavanje zagađiva-

ča.

giju, ali je to geneza realizacije ekološkog pokreta u ovoj sredini.

Mi u Ekološkom pokretu, do sada organizovani u okviru brojnih sekcija pri SSRN-u, skoro u svim gradovima u Jugoslaviji i u brojnim društvima i udruženjima kao što su gorani, lovci, izviđači i drugi, imamo zadatak i cilj samo jedan. Da od planiranja do saniranja posledica lošeg planiranja, budemo svuda uključeni, i prema svojim stručnim „mogućnostima pružimo pomoć u zaštiti životne i radne sredine.

Davno je rečeno: ekologija nema granice. Mi smo to u pokretu prihvatili kao jedan od svojih osnovnih stavova jer sa istom zabrinutošću pratimo zagađenje Bora, Niša, Zenice...

Ne mislimo da je ekologija samo posao stručnjaka. Ona mora biti posao svih nas, od formiranja najšire društvene svesti do institucionalnih oblika koji će je omogućavati. Nije novina da se u našoj zemlji ekološki počelo da razmišlja, onda kada je na sve strane počelo da zvoni na uzbunu zbog zagađenosti reka, vazduha, hrane, i da samo pomenemo — izumiranje šuma. Tu činjenicu svi građani ove zemlje ne mogu da prenebregnu. Naprotiv evidentna je, i to skoro sva-

da je to višemanifestni akt kojim će pridobiti glasače i članove a ne konikret-

kodnevno, u čemu se svi slažemo,

ali dozvolićete, i ne radimo dovolj-.

no na zaštiti životne sredine. Naš pokret hoće da radi, da ekološki obrazuje, da bude svuda prisutan gde je to potrebno, i tu mu je jedini cilj. Mi nemamo vremena da se bavimo drugim stvarima, osim u meri u kojoj one omogućuju i podržavaju realizaciju našeg rada. Zbog toga je u platformi ekološkog pokreta istaknuto nevezivanje za bilo koju partiju. Svaka politička partija treba u svom programu da se odredi prema svim bitnim pitanjima u nastojanju da osvoji vlast. Stručni aspekt našeg rada je izvan drugih društveno-političkih pitanja, osim onih, kao što rekosmo, koja se odnose na realizaciju naših ciljeva. I suština je u tome.

Razne stranke, pa među njima i Zelena stranka u formiranju, ističu kao svoju značajnu prednost zalaganje za životnu sredinu. Imamo utisak da je to više manifestni akt kojim će pridobiti glasače i članove, a ne konkretno i stručno za-

laganje za ekologiju što je naš cilj.

Da je to tako, potvrđuje i ogorčenje predstavnika Zelene stranke koji su došli na Osnivačku Skupštinu Ekološkog pokreta Srbije i ništa im se nije dopalo, iako su bili prisutni kao gosti. Jasno je da su

UPOZORENJE

oni ovu manifestaciju želeli da priključe svojoj predizbornoj kampanji, ali nije jasno zbog čega im, ako se zalažu za ekologiju, smeta da još neko, na drugačije organizovan način istinski se bavi tom problematikom. Zar to nije značajna pomoć za sve stranke pa i Zelenu. Razlika je u suštini. Jedni žele da to rade, kao što je Ekološki pokret Srbije, a drugi žele da povodom tc problematike ostvaruju svoje političko-stranačke ciljeve.

Verovatno je zbog toga, nekorektno i strogo subjektivno interpretirana organizacija i Osnivačka skupština Ekološkog pokreta Srbije. Na bitnoj stvari na kojoj je trebalo da se susretnemo, a to je ekologija, predstavnici Zelene stranke se razilaze sa nama ·.i to ne zbog ekoloških već političkih ciljeva.

Bez namere da kritikujemo bilo šta u političkoj opciji Zelene stranke, jer to nije predmet našeg rada, mi ćemo se uvek kritički odnositi samo prema onim delovima u pro-

'gramima svih političkih stranaka „koji se odnose na ekologiju. A po-

što nemamo političke ambicije, to ćemo činiti objektivno i korektno.

Dr Radivoje Đ. MANČIĆ predsednik inicijativnog odbora za osnivanje Ekološkog pokreta SR Srbije

UPOZORAVAJU SE KUPCI TELEFAXA RICOH |I MURATA DA ZA NAVEDENE UREĐAJE U JUGOSLAVIJI JEDINO „DIGITRON“ POSEDUJE ATEST |I PEČAT OD ZAJEDNICE JUGOSLOVENSKIH

Vodoprivredni inspektor podunavskog regiona iz Smuederevaj| svojevremeno je doneo rešenja O zabrani ispuštanja industrijskih

Neće grom u gromobran

I rok traiania istekao je radioaktivnom gromobranu koji je prije 14 godina poORO Oba a okgkoj školi, a on još, čak i mimo zakona, odatle

POŠTA.

zraći

Već duže vreme zaposleni u ekonomsko-upravnom školskom centru u Tuzli rade pod neobičnim opterećenjem i strahom. Na njihoVoj zajedničkoj zgradi sa „Tuzla filmom“ pre 14 godina postavljen je radioaktivan gromobran kome je davno istekao vek trajanja. StoBa su u više navrata stizala upozoTenja iz Tuzle i Sarajeva da se gromobran pod hitno skloni. ·

I u elaboratu Instituta za zašti-

tvrdi da od ovakvog gromobrana ima samo štete, pogotovo što su od groma poginule nedavno i dve žene u blizini škole. Očito je da je radioaktivna kugla odavno u procesu raspadanja, i da takva više ne prima munje koje padaju pored škole. S druge strane, sumnja 56 da je zbog gromobrana obolelo nekoliko nastavnika i učenika. Zagonetna je, kažu, i smrt sekretarice škole i jednog učenika.

tu iz Tuzle piše da se prema zako-

nu o zaštiti od jonizirajućeg zračenja radioaktivni gromobran mora demontirati. Prethodno treba izVršiti periodičnu kontrolu ispravnosti gromobrana kao i zračenja okoline. I glavni republički inspektor mr Slobodan Lučić je upozorio školu da skine gromobran.

Zbog toga se škola obratila za pomoć SIZ za usmereno obrazoVanje i vaspitanje Tuzla i Izvršnom odboru SO Tuzla jer zamena gromobrana košta 504.500 dinara. Ubrzo je iz SIZ stigao odgovor da oni za te namene ne izdvajaju Sredstva. Ali, zato u školi još čekaJu na odgovor iz opštine. Istovreano ne prihvataju ni

08t za moguće posledice koje moBU nastati.

U centru niko nije više ravnodušan na činjenicu da svakodnevnO sa svojim đacima (u ekonomskoj, upravnoj, ugostiteljskoj i

trgovačkoj školi ima 2.000 učeni-

ka) radi u takvim uslovima. Direktor Upravne škole Huso Koprc

odgovor-

U dopisu Republičkog komiteta za zdravstvo od februara ove godine piše:

„Kako se u vašoj školi koristi radioaktivni gromobran upozoravamo vas na zakonsku obavezu uklanjanja i postavljanja klasičnog gromobrana jer su u vašem gromobranu ugrađeni zatvoreni izvori jonizujućeg zračenja koji su gama emiteri“.

U najnovijem dopisu SIZ, za usmereno obrazovanje i Izvršnom odboru SO ističe se da će škola biti prinuđena na obustavu nastave ako se i ovog puta ne obezbede sredstva za demontažu gromobrana. — Više puta smo se obraćali nadležnima za pomoć jer naše škole nemaju ni dinara namenskih sredstava, ali nema još odgovora. Sada nam jedino predstoji da se obratimo nadležnoj inspekoiji koja bi izdala rešenje o zabrani rada škola — kaže sekretar Centra Mirsad Fazlić.

Kako će se obezbediti te pare ostaje da se vidi, ali se zato pod hitno ovaj gromobran mora skinuti sa škole. U novonastaloj situaciji koja je podgrejana i bolestima čudnog porekla svojevrsno je „zračenje“ i sam strah i panika koji mogu biti opasniji od bilo kakvih

gromova. N. SMILJIĆ

otpadnih voda u Pek. Ali, privreda|| nema dovoljno para za kupovinu ||| filtera dok u ŠIK „Slobodan Jović“|| tvrde da njihovo preduzeće ispuštanjem otpadnih voda iz svojih pogona ne ugrožava čovekovu okoli-||| nu u meri u kojoj to pojedinci za skupštinskim klupama i govorni-|| cama žele da prikažu!? i Delegati SO Kučevo smatraju|, da se najčudnije i najnekorektnije ponaša majdanpečki Rudnik bakra. Zatražiće pomoć i od Skupšti-| ne Srbije, jer u poslednjih nekoli-|| ko godina u Kučevu je formirano petnaestak raznih komisija za očuvanje čovekove okoline i nijedna skoro nije ništa pozitivno uradila. || D. STODEIĆJI|

PROIZVOD.

KUMANOVO

Čistija voda Kumanovo, Nakon prošlogodišnje beskompromisne bitke protiv|| zagađivača voda u kumanovskoj,i| Krivoj Reci, Pčinji i Konjarki, prvi || rezultati su tu. Voda u Kumanov-|| skoj reci daleko je čistija i ponovo || se koristi za navodnjavanje poljop-|| rivrednih kultura, ali još mora da se radi da bi se došlo do čiste vode. | Sadašnjem stanju vode u kumanovskim rekama doprineli su najveći zagađivači — AIK „Kumanovo”, koji u Rečici ima svinjarsku i govedarsku farmu, a otpadne vo- ||| de ispušta u reku Konjarku.

„ŠUMADIJA“ tel.634-328 609-040

PRIKLJUČENjE TELE

BEOGRAD

BEZ TAKVOG ATESTA | PEČATA POŠTA NEĆE IZVRŠITI.· FAXA — IZBJEGNITE NEUGODNOSTI | MATERIJALNE TROŠKOVE, TE PRILIKOM KUPOVINE ZAHTJEVAJTE OD PRODAVAČA DA VAM POKAŽE PEČAT ZAJEDNICE PTT JUGOSLAVIJE KOJI MORA BITI UTISNUT U

ZA SVE INFORMACIJE | NABAVKU TELEFAXA OBRATITE SE

DIGITRON

tel. o53 71202

PREDSTAVNIŠTVO

BEOGRAD tel. 325-280 320-039