Борба, 06. 03. 1991., стр. 4
4 SREDA, 6. MART 1991. GODINE
PHEDSEDNIK SIV—A AUSTRIJSKOJ TELE)
Neće biti "у rađanskog rata
PREDSEDNIŠTVO REPUBLIKE SLOVENIJE
Opasan presedan
ISPOSTA-| PREDSJEDNIŠTVO REPUBLIČKOG ODBORA SUBNOR HRVATSKE
Neće u kolo s „veteranima“
Izraženo nezadovoljstvo boraca širom Republike što se tako dugo pregovara s „disidentima“ koji očito tjeraju boračku organizaciju u opasne političke obraču-
JUGOSLOVENSKA POLITIČKA KRIZA VILA RAČUN INFLACIJI U FEBRUARU
Dva meseca
>
ugrozila
Ne postoji nijedan racionalan razlog da domaće cene u februaru skoče iznad januarskih, sem ako se njen račun ne ispostavi zaoštrenoj političkoj situaciji u
zemlji
Ako je za prva dva meseca ove godine jugoslovenska inflacija ispucala trećinu ili „samo“ četvrtinu očekivanog, godišnjeg rasta, onda smo verovatno na samom pragu ponovnog divljanja cena. U januaru i februaru cene su, naime, skočile za više od deset procenata u odnosu na decembar, pa je zato već sada postalo izvesno da godišnja stopa od 30 do 40 procenata ne dolazi u obzir, izuzev ako se znatno ne odstupi od projektovane makroekonomske _ роншке 7а 1991. godinu.
Na ovakav zaključak upućuje pre svega to što je posle januarskog skoka cena od 5,6 odsto, stigao februarski „račun“ od 9,2 odsto rasta. Da su se poskupljenja događala obrnutim redosledom, bojazan od novih inflatornih udara ne bi verovatno bila toliko velika. Ovako, mogao bi nam se lako i brzo vratiti haos sa cenama iz kojeg smo se tek nedavno iskobeljali. Drugim rečima, visina inflacije u februaru nc preti svojim nivoom, mada ni on nije za potcenjivanje nego, pre svega, brzinom rasta.
Februarska inflacija iznenadila je, po svemu sudeći, i stručnjake za ovaj sektor u saveznoj vladi, s obzirom da su oni pre samo mesec dana, u pregovorima sa misijom MMF ocenjivali da će posle prognoziranog januarskog rasta cena od 5,9 odsto, (što su očigledno predvideli sa neverovatnom tačnošću), inflacija padati — u februaru na 5,5 odsto, zatim u martu na 4,2, u aprilu na samo dva procenta, maju 1,5 i junu samo 0,8 odsto. Po ovoj zamisli, računalo se sa opadajućim trendom inflacije, što
godinu
ovog februarskog obrta, teško moći da objasne šta se zapravo dogodilo sa cenama, kada nije bilo ni jednog velikog povoda za tako nešto, bar ne ekonomskog. Niti je poskupelo gorivo, niti struja, a nije nam se dogodila ni neka (najavljivana) devalvacija. To „redovno“ stanje nije trebalo da bude poremećeno ni novim saveznim stopama osnovnog, poreza na promet, jer su isti stručnjaci skontali da ovaj namet neće povećati inflaciju, nego da će njihov uticaj na cenc biti umirujući za 0,7 odsto.
Jednako mršav argument bi moglo biti i objašnjenje da je februar zimski mesec, te su pijace i uopšte hrana u uzlaznoj inflatornoj zoni, jer i januar nije letnji, pa ipak su cene bile krotkije.
Računica bi, naravno, mogla pokazati da su trgovci i proizvođači tog meseca zapravo prevarili državu, jer su sniženje poreza kod nekih artikala iskoristili da taj prihod prisvoje. Kao i da su u tom metežu — preterali. A, bilo je to baš zgodno namešteno, tako da kupci navikli na poskupljenja nisu pravili pitanje. A i da jesu, zar Cene nisu slobodne?
Ako bi analiza februarske inflacije, međutim, htela nepristrasno i do kraja da sagleda sve bitne čini-
Zagreb. — Jedinstvene organi-
zacije boraca NOR-a u Republici Hrvatskoj nema, niti će je do daljnjega biti — osnovna je konstatacija sa jučerašnje proširene sjednice Predsjednštva Republičkog odbora SUBNOR-a Hrvatske, na kojoj je \predsjedavao predsjednik Rade Bulat), između ostalog, ocijenjena dosdašnja aktivnost na očuvanju jedinstva boračke organizacije u ovoj republici.
Naime — rečeno je — i nakon
tri mjeseca razgovora vođenih između predstavnika Republičkog odbora SUBNOR-a Hrvatske sa hrvatskim ratnim veteranima (koji su se prošle godine izdvojili i formirali svoju organzaciju), te grupom potpisnika pisma pod naslovom „Apel“ (po čemu su prozvani „apelaši“, u razgovorima su se potom iskazali kao pripadnici Hrvatske narodne stranke, a ne ljudi dobre volje za prevazilaženje podjela) nije došlo do suglasnosti oko zajedničkog statuta i programskih načela. O razlozima ostajanja na početnim pozicijama iz čega proizilazi i činjenica da će u u RH i nadalje pored SUBNOR-a postojati i druga organizacija — hrvatski ratni veterani — bit će podrobno objašnjeno od strane ovog Predsjedništva, zaključeno je, članstvu i javnosti kroz za to posebno upućeno saopćenje.
Inače, to se detaljno obrazlaga-
oce i uzroke njenog rasta, morala ĐDOPRINOSA
bi da se pozabavi pre svega jugoslovenskom političkom i društvenom krizom, koja je ovog puta ispostavila svoj visoki račun. Poskupljenja su znači našla utočište i po svemu sudeći teško će se primiriti. Bar dok su svađe i politička prepucavanja u zemlji od svega
ne, politikanstvo i nacionalno razdvajanje
lo i na samoj sjednici na kojoj su predsjednici koordinacionih odbora iz pojedinih općina i regija širom Hrvatske izrazili nezadovoljstvo svoga članstva što se tako dugo razgovara sa „disidentima“ koji očito tjeraju boračku organizaciju u opasne političke obračune, politikanstvo, ancionalno razdvajanje, odustajanje od ciljeva NOR-a sa traženjem da se počne iznova, otpočetka sa ocjenom NOB-a, Tita, ZAVNOH-a, AVNOJ-a... Pri tome, kako reče Miha Valić iz Istre veterani u svom obraćanju borcima za njihovo pridobijanje šalju pisma i obećavaju velike pare, ali unatoč tome nemaju uspjeha jer borci Istre su i sada kao i prije jedinstveni u svojoj antifašističkoj opredjeljenosti.
Da „veterani“ odista i dobivaju od aktualne vlasti novac za svoje djelovanje, iznio je Josip Šlibar, predsjednik Gradskog odbora SUBNOR Zagreb koji reče da su zagrebački veterani prije desetak dana dobili od Skupštine grada 2.500,000 dinara, gotovo koliko i cijeli Republički odbor SUBNOR-a Hrvatske je imao za '90. godinu. To je izvazvalo protest prisutnih s obzirom na saznanje da je vlada RH odlučila da iz budžeta ne dodjeli SUBNOR-u ni dinara budući da nema jedinstvene organizacije, a ni „veterani“ nisu za to planirani.
VLADA SRBIJE POVODOM ODLUKE PKJ O OBUSTAVI UPLATA POREZA I
Bojkot ugrožava sistem
Inače, hrvatski ratni veterani kako je rečeno a i vidljivo iz njihovog dopisa SUBRNO-u — kao glavni razlog neprihvatanja programskih načela ponuđenih od SUBNOR-a Hrvatske navode njihovo neslaganje posebno sa tačkom 1 predloženih načela u kojoj stoji: Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog, rata Hrvatske i organizacija učesnika antifašističke i mnarodnooslobodilačke borbe koji su u oružanoj i političkoj borbi za nacionalno i socijano oslobođenje od '41-45. godine pod rukovodstvom KPH i KPJ i Josipa Broza Tita kao vrhovnog komandanta NOV i POJ, izvojevali pobjedu nad fašističkim okupatorom i njegovim domaćim slugama, ustašama i četnicima, oslobodili svoju zemlju, uključujući i Istru, Rijeku, Zadar, te otoke Cres, Lošinj i Lastovo, te odlukama AVNOJ-a i ZAVNOH-a uspostavili temelje legitimne državnosti Hrvatske i Jugoslavije. Neprihvatanje ovog stava —d ocijenjeno je — najbolje govori na kojim osnovama stoje veterani, a na kojim SUBNOR i da je razumljivo da razgovore treba smatrati završenim te da krivica, s obzirom na pokazanu tolerantnost, za razjedinjenost nije na strani SUBNOR-a Hrvatske.
G. GOJAK
Predsednik Predsedništva SFRJ dr Borisav Jović time što je naredio posredovanje JNA u Pakracu grubo je prekršio svoja ovlašćenja koja ima po Ustavu i zakonu, ističe se u saopštenju slovenačkog Predsedništva vanje jugoslovenske krize, najznačajnije je zakonitim i legitimnim
omogućiti da obezbede poštovanje
venije, koja je održana preksinoć i
vezni sekretarijat za unutrašnje
JNA u Pakracu, grubo prekoračio
Beč. — Verujem da zabrinutost tiskuju mogućnost građans
'oko eventualnog građanskog rata u Jugoslaviji može da se razume ali takva pribojavanja nemaju геајпи озпомџи — izjavio je predsedтик Заметпов izvršnog, veća Ante Marković austrijskoj televiziji.
U sinoć emitovanom kraćem razgovoru jugoslovenski premijer je naglasio da mnoge realnosti u odnosima između republika kao i ono što se u zemlji preduzima, po-
kop Upitan kako ocenjuje | Austrije između savezne IM 'Beogradu i težnji Hrvatske ii | nije ka nezavisnosti Ante No vić je izjavio da „Austrija i Цу nične odnose sa Jugoslavijom. је „samo Jugoslavija međun а no pravno priznati subjekt", a. no tome Beč može imati tal У 'nose jedino sa SFRJ. (Tanjug), |
> jedinica
Ljubljana. — Da bi se očuvale mogućnosti za demokratsko reša-
Jugoslavija nije privatni posed
svi oni imaju mandat, jeste | demokratska rasprava 0 pute i načinima kompetente, pravnj mene i delotvorna reforma pp; jećeg sistema sa ciljem da se iy, di poredak koji je u autenfišn interesu velike većine građani še zemlje,. |M Skupština Jugoslavije mora bij dino mesto na kome se moji
organima u svim republikama
zakonitosti u svojoj republici i da za to preuzmu i svu odgovornost. Ovo se ističe u saopštenju sa sednice Predsedništva Republike Slo-
na kojoj je razmatrana politička situacija u zemlji.
Posezanje saveznih organa, mimo volje ili čak protiv volje pojedine republike, dodaje se u tom saopštenu, predstavlja grubo zadiranje u njenu suverenost. Takvo postupanje, ne samo da ne rešava ništa, već doprinosi produbljavanju krize, ocenjuje Predsedništvo napominjući da to još posebno važi kad se poseže za jedinice JNA i Sa-
Beograd. — Jugoslavija nije ničija privatna stvar, ničiji isključivi posed, pa stoga niko u ovoj zemlji nije ovlašćen da sa njome raspolaže kao sa imovinom niti da sebe proglašava za jedinog zakonitog zastupnika ili čuvara naše države, upozorila je juče Stranka Jugoslovena. Ocenjujući da ni jedan pojedinac,
organizacija, ustanova ili državni | organ nema ni legalitet, ni legitim- Jugoslavije, upozorava Stral| nost niti moralno pravo da se odbacujući, kako se kaže u ap „razvodi“ „razdružuje“, „rasceplju- „praksu piljarskog pogađanja}) je“, u apelu kojim se glavni odbor su pribegli vrhovi izvršne vl Stranke obratio jugoslovenskoj federativnom i republičkom javnosti, kaže se da jedino na šta ·vou“. (Tanjug)
poslove.
Predsedništvo je takođe konstatovalo, kako se ističe u saopštenju, da je predsednik Predsedništva SFRJ dr Borisav Jović, time što je naredio „posredovanje jedinica
svoja ovlašćenja koja ima po Ustavu i zakonima.
Time je učinjen opasan presedan i Predsedništvo Republike Slovenije protiv toga najodlučnije protestuje i zahteva da Predsedništvo SFRJ i njegov predsednik ubuduće deluju dosledno u skladu sa svojim ovlašćenjima da se ne bi izgubilo i poslednje poverenje u korektnost saveznih organa i u mogućnost za razuman razgovor 0
Novi Sad. — Za svih šest uni-
verziteta u Srbiji važiće jedinstve- mo iz dva najvažnija predmti
određeni
na pravila upisne politike za školsku 1991/92 godinu, uz obavezan kvalifikacioni ispit, kao najozbiljniju proveru sposobnosti učenika
Pozivanje preduzeća na neplaćanje poreza i doprinosa još više bi pogoršalo nepovoljno stanje u obezbeđenju sredstava za osnovne opšte i zajedničke potrebe, stoji između ostalog u saopštenju republičke vlade i
se — nije dogodilo. važnija. fakultet, . da пи
Ekonomski analitičari će, posle
budućim odnosima na jugoslovenskom prostoru, kaže se u saopštenju sa sednice Predsedništva Slo-
M. DAPČEVIĆ
trebnih bodova, a za upis naš demije umetnosti samo 200
KORIŠĆENJE SREDSTAVA ZAJMA ZA PRIVRED-
NI PREPOROD SRBIJE
Još 30 projekata dobilo novac
Sa ranijih 30 projekata, to predstavlja mogućnost za radnika 0 Zaključno sa 31. januarom ove godine prikupljeno 139 miliona dolara sredstava po tekućem kursu
zapošljavanje oko 4.000
Beograd. — Kreditni odbor Konzorcijuma banaka juče je odobrio 30 novih projekata koji treba da se finansiraju sredstvima zajma za privredni razvoj Srbije, čijom se realizacijom predviđa otvaranje 1400 novih radnih mesta. Zajedno sa ranijih 30 projekata to ukupno predstavlja oko 4000 novih radnih mesta. Predračunska vrednost ovih projekata iznosi oko 2,88 milijardi dinara, a učešće zajma je 869 miliona dinara, odnosno 37,7 odsto.
Time su, kako je na jučerašnjoj konferenciji za štampu u Beogradskoj banci DD naglasio njen direktor i istovremeno predsednik Konzorcijuma banaka za realizaciju zajma Ljubiša Igić, sredstva zajma utrošena, a eventualni novi projekti odobravaće se od otplate kredita. _ Od 30 projekata koji su odobreni u junu i oktobru prošle godine, zaključno sa jučerašnjim datumom u pogonu je već 12. Otplata kredita po ovim projektima počinje 30. juna 1991. godine za 18, dok će ostali početi u decembru 1991. godine.
Igić je, iznoseći podatak da je zaključno sa 31. januarom ove BOdine po osnovu dinarskog i deviznog dela zajma i narodnog fonda prikupljeno 139 miliona dolara po tekućem kursu, naglasio da je početni cilj ove akcije u značajnoj meri ostvaren. Naime, prikupljena sredstva, oplođena kamatom po osnovu kratkoročnog plasmana na tržištu novca i kapitala u zemlji i inostranstvu, uz primenu replasmana od dva do tri puta omogućiće u narednih 10 godina ukupnu investiciju na nivou planiranog iz-
nosa zajma, dovoljnu da uspešno pokrene nove privredne tokove i efikasno prestruktuiranje privrede. Ovaj iznos, rekao je Igić, koji je veći od međunarodnih kredita EFTE, SAL, italijanskog i drugih, posebno je značajan s obzirom na činjenicu da objektivno u ovom trenutku ne postoje drugi kvalitetni izvori kreditiranja privrede i infrastrukture. Iznos prikupljenih sredstava zajma će prema projektovanom bilansu biti 2,5 puta veći — ukupno 360 miliona dolara.
Zajam je, inače u dinarima uplatilo milion i 300 hiljada građana i 5.500 privrednih subjekata, a u devizama 27.000 građana i 10 preduzeća. Kroz Narodni fond za privredni preporod stvorena je prava zadužbina čiji je novčani iznos dostigao 149 miliona dinara (vodi se na posebnim računima). U ovaj iznos nisu uračunati nenovčani pokloni 298 slika, patenata, zlata i slično — u procenjenom iznosu od 3,1 milion dinara.
Među 30 juče odobrenih projekata (u konkurenciji je bio 41 projekat) najveći broj, po 12, odobren je u oblasti industrije i poljoprivrede, u turizmu četiri i građevinarstvu i trgovini po jedan. Prosečna stopa rentabilnosti je 39 odsto (od 16,5 do 63,3 odsto). Više od polovine projekata je izvozno orijentisano i to 7 sa predviđenim izvozom od 60 do 100 odsto, dok je preostalih 13 konjunkturnih na domaćem tržištu. Trećina projekata predstavlja investicije, a 20 modernizaciju i rekonstrukciju. Tri projekta su u vlasništvu privatnika.
D. ŠVERKO
Beograd. — Pozivanje preduze-
ća na obustavu plaćanja poreza, doprinosa i drugih dažbina nije u skladu sa sistemom obezbeđenja sredstava za opštedruštvene i zajedničke potrebe utvrđene Ustavom SFRJ, Ustavom Republike Srbije i zakonima o porezima i doprinosima i drugim dažbinama. Vlada Republike Srbije, zadužena za primenu Ustava i zakona, ne može saučestvovati u aktivnostima koje bi doprinele kršenju svih tih zakona.
Ovo je jedan od ključnih zaklju-
čaka vlade Srbije povodom odluke Skupštine Privredne komore Jugoslavije kojom se pozivaju sva preduzeća u zemlji da prestanu sa uplatama svih vrsta poreza i do'prinosa dok se javna potrošnja ne smanji za petinu u odnosu na 1989. godinu.
U saopštenju sa jučerašnje sed-
nice republičke vlade kaže se da bi se sprovođenjem Ove odluke još više pogoršalo nepovoljno stanje u
obezbeđenju sredstava za osnovne opšte i zajedničke potrebe, odnosno dovele bi se u pitanje vitalne funkcije društveno-političke zajednice da obezbedi uslove za funkcionisanje države i time direktno uticalo na dalje svojevrsno podrivanje finansijskog sistema zemlje. To bi dovelo do nemogućnosti finansiranja JNA, državne bezbednosti, unutrašnjih poslova, penzionog i invalidskog osiguranja, dečije, socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja.
Celokupan sistem javnih finansija, odnosno celokupan sistem solidarnosti u zemlji, već je ugrožen izrazitom nelikvidnošću privrede i banaka. Nelegalnim obustavama uplata javnih prihoda, nametnule bi se druge neustavne i nezakonite mere, kao što su nepriznavanje penzijskog staža radnicima iz preduzeća koja su obustavila uplate doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, prestanak isplata naknada ličnog dohotka za vreme
bolovanja i porodiljskog odsustva, dečjih dodataka, uslovljavanje lečenja u zdravstvenim ustanovama dokazima o plaćanju doprinosa za zdravstvenu zaštitu, uslovljavanje školovanja dece dokazima o uplatama doprinosa od strane njihovih roditelja za obrazovanje i dr.
Vlada Republike Srbije ukazuje da bi sprovođenje navedene odluke Privredne komore Jugoslavije posebno bilo nepovoljno za opšte društvene i zajedničke potrebe u Srbiji u kojoj je u 1990. godini već smanjena realna potrošnja za 11 odsto u odnosu na 1989. godinu, što je najviše u zemlji.
Vlada Republike Srbije u skladu sa svojom ustavnom pozicijom za sledeću sednicu Narodne skupštine Republike Srbije predložiće odgovarajuće mere i smanjivanje materijalnih obaveza privede u геdovnom postupku, a na koje nisu uticale nelegalne aktivnosti Privredne komore Jugoslavije — kaže se na kraju saopštenja.
____ _______________________— _— '— A –- ST ST PREGOVORI O PRISTUPANJU JUGOSLAVIJE ZONI SLOBODNE TRGOVINE
Još — zeleno svetlo
Boran Karađole: Zbog političke krize u zemlji pregovarački procesi su otežani ali nisu zamrznuti 0 Nastavak razgovora početkom
Beograd. — Neizvesnost pa i nemogućnost postizanja dogovora o minimumu zajedničkih funkcija u prelaznom periodu do razrešenja krize u zemlji otežava pregovaračke procese sa EFTA zemljama o pristupanju Jugoslavije zoni slobodne trgovine. Međutim, ma koliko politička situacija u Jugoslaviji i njeno negativno delovanje na ekonomsku reformu izaziva zabrinutost i oprez članica Evropskog udruženja slobodne trgovine još nije ni nagoveštena mogućnost da bi pregovori o potpisivanju sporazuma mogli da budu zamrznuti. To je sasvim jasno posle zasedanja mešovitog potkomiteta Jugoslavija — EFTA, koji je održan u Ženevi 27. februara, jer on, po oceni jugoslovenske delegacije zaslužuje prelaznu ocenu.
Šef delegacije Boran Karađole,
RAZGOVORI SA PRIVATNICIMA U SAVEZNOJ VLADI
Kako „preći“ državu
Uprkos opstrukcije države privatni kapital beleži rast 0 Stanko Kuštrin: Banke novca imaju ali on služi za potrebe vlasti
Beograd. — Cinična ocena sa jučerašnjih razgovora koji se sa privatnim preduzetnicima inače redovno upriličuju u Saveznoj vladi pod radnim naslovom „reforma u praksi“ mogla bi da glasi: uprkos svim opstrukcijama mnoštva naših država — od opštinskih do federalne privatnih kapital i dalje beleži trend „eruptivnoB rasta“. Brojka od 50 hiljada privrednih jes dinica u privatnoj svojini odavno: je premašena ali je struktura i dalje nepromenjena. .
' Najviše privatnog kapitala i dalje je usmeren na područje trgovine (54 odsto) potom financijskih i
drugih usluga (16 odsto) dok se najmanji procenat kapitala nalazi u oblasti industrijske proizvodnje (12 odsto). Zanimljivo je da najveću godišnju stopu rasta registrovanih privatnih firmi ima Kosovo (290 odsto), a najmanju Slovenija (80 odsto).
Postoji međutim bojazan kako je upozorio Radoslav Veselinović vlasnik firme „Gale“ da bi se deo privatnih firmi koje se bave uvozom robe mogao ugasiti jer banke već mesec dana privatnicima ne otvaraju akreditive i uplata doznaka ino—partnerima je gotovo пеmoguća. Privatnici su skoro pre-
stali očekivati od banaka bilo kak- j
vu promenu ponašanja pa objašnjenje Stanka Kuštrina vlasnika sopotske firme „Tekliv“ da vlastima ovakve banke sa „političkim upravama“ i trebaju „kako bi kad zaprete štrajkom radnicima mogli ·da se isplate lični dohoci — zvuči prilično uvjerljivo. Banke dakle para imaju ali one služe za potrebe vlasti. Stoga su sva očekivanja usmerena na osnivanje privatnih i mešovitih banaka.
Druga „elementarna nepogoda” J
su ogromne stope doprinosa i potpuni financijski nered.
pomoćnik saveznog sekretara za ekonomske odnose sa inostranstvom, juče je novinare obavestio i o stavu članica EFTA da se ne mešaju u unutrašnje prilike u Jugoslaviji ali traže uveravanja da će dosledno biti sprovođen program SIV-a o funkcionisanju države u prelaznom periodu. Ako sve bude teklo onako kako je dogovoreno pregovori će se nastaviti krajem aprila ili početkom maja, a sporazum treba da se potpiše krajem godine. U tom slučaju već u idućoj godini Jugoslavija bi se u trgovini sa članicama EFTA pridržavala novih pravila.
Sporazum o zoni slobodne trgovine omogućuje reciprocitet oslobađanja carinskih dažbina za zemlje potpisnice. Do sada, kako ističe Karađole, postoji velika saglasnost pregovarača O odredbama sporazuma, a moguća su različita viđe-
Portabl • •
ministar
Na novinarsko pitanje da li bi pristao da bude ministar u vladi Stanko Kuštrin odgovorio je da ne bi ali je dodao da on sebe smatra nekom vrstom portabl ministra u senci pošto vrlo često sa Jugoslaviom mora da komunicira preko Njujorka gde ima ekspozituru svoje fime. To je jednostavnije od Ostvarenja komunikacija između recimo Zagreba i Beograda.
Kako „preći“ državu koja uzima po dvesta odsto po radniku i uposliti veći broj ljudi? Kuštrin veli da njegova firma ima 30 ljudi koji primaju platu, nijedan nije njegov radnik, ali nisu ni zaposleni na crno. Rešenje je pronaći ortake koji će uneti novac u preduzeće, postati njegovi suvlasmici i tako plaćati samo paušalni porez koji je
maja
nja o tome koliko bi trajao prelazni period u kojem se ne bi primenjivao potpuni reciprocitet carinskih povlastica već bi Jugoslavija po povoljnijim uslovima izvozila u zonu slobodne trgovine.
Jako je interes svake republike da se sporazum potpiše što pre sadašnja republička rukovodstva o tome ne vode računa. U slučaju da Jugoslavija prestane da postoji kao međunarodni pravni subjekt razjedinjeni delovi ne bi mogli da se pozivaju na sporazum jer ne bi bili naslednici prava koje je stekla Jugoslavija, upozorio је Кагадоје. .
Nestabilnost zemlje usporava i formiranje EFTA fonda za Jugoslaviju jer Austrija, kao najbliži sused, još nije dala saglasnost da se ratifikuje sporazum o osnivanju ovog fonda.
M.M.
uno manji od sadašnje zbirne sto-
pe doprinosa.
I u ovakvoj situaciji kad su privatnici potpuno sami primjetno je da uspjevaju uvećavati svoj kapital, jer podaci govore da je stopa akumulacije kod njih u proseku 40 odsto, dok je kod društvenog sektora ona 12 procenata. Ono što
međutim može biti jako pogubno |.
је fama o privatnicima kao lopovima, koja se širi posle kontrole poslovanja koju je u jednom broju
reduzeća obavila SDK. Aleksan' dar Denda, sekretar vladine Agen: cije za mala i srednja preduzeća primetio je da je nezakonito poslovanje ustanovljeno u svega 17,8 odsto kontrolisanih firmi i da bi trebalo vidjeti kakvim radnjama se sve bave društvene firme. Ipak postoji potreba da se vlada anga-
žuje u dva pravca: prvi je veća |.
kontrola primene zakona, a drugi
stavljanje čitave mreže institucija
koje bi bile u službi privatnika. M. ŠUTALO
veniie. и
OSAM OPOZICIONIH STRA-
za studije. O ovome su se juče na Novosadskom univerzitetu dogovorili
МАКА __РО2УАТ0__ 5УОЈЕ | ргогектом без! univerziteta u re- fikacioni ispit to će biti pri ČLANSTVO NA MIRNE DE-|publici. na svim univerzitetima u Srb MONSTRACIJE ISPRED| «U dogovorenim osnovama upis- — „Upisna pravila za više 5Кд
ZGRADE TELEVIZIJE BEOGRAD Borba za slobodniji ekran
Beograd. — Pored Srpskog pokreta obnove, na mirne demonstracije za slobodu informisanja na televiziji, svoje članstvo pozvali su i Narodna seljačka stranka, Demokratska stranka, Savez reformskih snaga za Srbiju i Vojvodinu, Narodna radikalna stranka, Demokratski forum i Liberalna stranka. Demonstracije počinju 9. marta u 12 sati kod spomenika knezu Mihailu odakle se kreće ka TV Beograd.
Osam opozicionih stranaka traži da jedan kanal TVB bude nadstranački, a da drugi bude ravnomerno dostupan političkim strankama srazmerno njihovoj ulozi u političkom životu Srbije. Da TV bude otvorena za sve stranke, prvenstveno one koje imaju poslanike u Skupštini Srbije. Opozicija, dalje, zahteva da se zabrani i spreči ometanje rada ostalih TV centara u Srbiji, pre svega „Studija B“ i „Jutela“. Da im se omogući da svoje programe emituju preko prvog i drugog kanala, te da se svim budućim stranačkim i privatnim TV stanicama omogući ubrzano izdavanje dozvola. Traže da u uređivačkim kolegijumima TVB, TV Novi Sad i TV Priština budu zastupljeni predstavnici stranaka koje imaju svoje poslanike u parlamentu. Od srpske Skupštine se traži da donese odluku kojom se zabranjuje SPS-u i SK—PJ da vode kadrovsku i uređivačku politiku
„Politika“
| Na pitanje da li je opozicija zadovoljna pisanjem „Politikine“ ku'će pošto tamo neće demonstrirati odgovorio je Vuk Drašković. On je rekao da osnivač „Politike“ nije Skupština Srbije i dodao: — Koliko je meni poznato ni u „Politici“ nisu zadovoljni „Politikom“ pa nameravaju da na njeno čelo dovedu nekog radikalnog čoveka. Štambuka, recimo.
ne politike za narednu školsku godinu predloženo ie da se znanje
vrdiće posebno zajednica ) škola Srbije. (Tanjug)
|
|SASTANAK U VUKOVARU'
Moguće je zajedno
zuje i proteklo razdoblje, tel пса да је većina građana Vukovar, Hrvatske, veće „srpske i drugih nacionalnosli} la u domovima. Stranke smi da evakuirana djeca i Že
Vukovar. — Povodom novonastale situaicje u vukovarskoj općini, juče je održan sastanak predsjednika i potpredsjednika Skupštine općine sa saborskim zastupnicima, poslanikom u Skupštini SFRJ i predsjednicima stranaka SDP i HDZ. Na ovom sastanku je „rečeno da je strah, bez obzira što je iracionalan, ipak prisutan. Rečeno je da je on izazvan djelovnjem pojedinaca izvan vukovarske općine, a vjerojatno i izvan Republike Hrvatske. :
mogu naći samo u svom (08.
svojoj općini Vukovar i publici Hrvatskoj. Njima sipl i mir jamče legalni organi.l meno na ovom sastanku i? je i žaljenje što istome nisu tvovali predstavnici Srpski mokratske stranke, koji M ni da u demokratskom dijl
Na sastanku su predstavnici vu- nađu rješenje za miran пи kovarskih političkih stranaka is- tan život svih građana opiili takli da je suživot moguć što poka- Коуаг. (Тапјир) i
PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPČINE VUKOVI SLAVKO DOKMANOVIĆ |
Ме и dezinformacijo
_ Vukovar. — Povodom informa- tivnost na širenju Чеда cija o evakuaciji žena i djece kojima se izaziva strah ћ srpske nacionalnosti, juče je pred- kod cjelokupnog stanovnili! sjednik Skupštine općine Vukovar kovarske općine“. |
Slavko Dokmanović informirao | Izvršno vijeće Skupštine općine da Miran i spokojan вози арени Ба пене u SO se građana naše višenacionaltt} i rađane i radn ike i je, mil,
ljude, legalne organe mjesnih а. SO SEP. па
jednica, direktore škola, savjete i jedini jc ла izlaska иу Ото nE radnike da se sva djeca teške сео ке! опна to prije vrate u svoje porodice i Зе ji}!
ii 0 cije u republici Hrvatsko} škole, te spriječi svaka daljnja ak-, laviji, ПАЛЕ se u zak ши
MILAN BABIĆ U RAZGOVORU SA NOVINARI
Pakrac nije pao
Knin — Govoreći o odnosu m i ijju || алпе“ 1 ! a. Prvi korak u tom 0) Ми гака ике Hrvatske dr je udruživanjem i proglaši sa novinari Se juče u razgovoru šumskih gospodarstava, | | 8tvii па iLOn je imao u svoj- poduzeće „šume Krajinč :. , založio и inika Vlade „Krajine“, | Oko razrješenja situaciji napa TA miran život, za razgovo- racu Babić je rekao: и kr i dijaloge smatrajući Srpsko na.- ' j ki Oj /
i ~ У i nat cionalno vijeće jedinim legitimnim pao, tamo je srpsk mi 'licioneri pod a
БРИНЕ РЕТЕЛ ПНЕ“ ВИ АДИ ПРАТ
TV Beograd. Od ostalih zahteva | Ае Sal ostavku ruko- ir treb. državati t4 | ekipe informativnog рго-|ртедв ап ке пора A grama i generalnog токова: kab Ip SURAKOg naroda и - a Kninu.“ Jer i tam0, kaga0 |
Hrvatskoj. 5
ferendumom je narod ž ı skupština općinč рак 4 Ja na ovom.potvrdila volju naroda e vrede, škol-!nju te općine „Krajini“. djelatnosti-,
i zatraženo izvinjenje opoziciji zbog nanete štete prili ižbor 3b O prilikom izbor-
— Mnogi seljaci nisu z jni televizijom, oni znaju da Soba nuti i doći će 9. marta ispred zgrade TVB, najavio je Dragan Veselinov. A Predrag Vuletić je pozvao opozicione stranke da povuku svoje poslanike iz Skupštine Srbije ukoliko ne bude udovoljeno пиће: vim zahtevima. Iz Saveza reformskih snaga poručili su da su mirne demonstracije „početak naše borbe da Srbija dobije informativ-, ni prostor kakav zaslužuje“. |
6. КАТС
, Babić je najavio i objedini nje zajedničkih Риба ка рама. prostoru u oblasti pri
stva, kulture i drugim
ДЕ котођћи тагке „259 tvo Žikice Burnaća:
З ге а Saopšteno је da, PONI Plozivnoj na- ne štete, гико пије Pi od osobni au» ga je u toku.
Knin. — Rano j
in. juče snažn --
Мала Миа је 1 Че - пе. Како je novinarima iziaio Milan Martić, sekretar SUP.
'Knin, radilo se o eks 5:
pravi podmetnutoj p