Борба, 06. 03. 1991., стр. 5
Grenadiri u medijskim rovovima
Novinari jesu žestoko naduvavali sve što se oslednjeg vikenda zbivalo u Pakracu, ali je ovoga DORE više nego jasno da za glavnim tezgama trgovine informacijama opet stoje — političari ~
pragan Belić
Da je vođenje propagandnih ratova postalo veoma unosno zanimanje mnoštva institucija jugoslovenskog političkog i javnog života — od republičkih i saveznih institucija, do pridruženih im medija — u to više ne bi ТЕ оке Sto POSO UO naivnu budalu koja se kune u mla-
e nam lje. Sto govorili, jaci: ЈЕ Па propaganda. 8 nekada, u poratna vremena seljaci:
Najnoviji događaji u Pakracu — a još uvek ne mož znati šta se sve događalo proteklog vikenda u tom а памети оно — samo su ogolili žestoka propagandna dejstva čiji smo svedoci poslednjih meseci i nedelja. No, zbivanja u Pakracu ukazala su na još jedan, dodatni trik koji su, u, međuvremenu, otkrili kao veoma 7 Ва ovdašnji propagandni centri — trgovinu informacijama! 8
Pri tome, da paradoks bude potpun, informacijama, a radi propaandnih efekata, ovom prilikom trguju svi učesnici u sporu. Lie čak, da ljuti protivnici povremeno nađu dodirne tačke podele jedni drugima komplimente za uviđavnost i razumno promatranje situacije da || se sledećeg trenutka dokačili bez ostatka u žestokom verbalnokn (duelu.
Tako će, recimo, predsednik Hrvatske dr Franjo Ti j : sa vrlo lepo pričati o JNA, koja je svoje redovne akt Sk VO obavljala baš kad Su specijalci imali nekog važnog posla u tom gradu mada je isti vrhovnik, nešto pre toga, izrekao prilično tešku optužbu da su izvesni oficiri, iste te JNA, isprovocirali streljačko-pucačke varijacije u gradu naseljenom Srbima i Hrvatima.
S druge strane, JNA neće demantovati Tuđmanovu tezu — bar ne до зада, о umešanosti armijskih komandanata u pakračkoj provokaciji, izbegavajući direktnu konfrontaciju sa vrhovnikovim iskazima. A sam vrhovnik, naknadno, reče da, možda, i neće ići u javnost sa punom, istinom O dotičnoj provokaciji, što će reći da ovog časa nema nameru da obelodanjuje imena oficira koji su, po njegovom tvrđenju, isprovocirali pucnjavu u Pakracu. 1 još, na kaju, dr Tuđman kaže da će sve to re(i jedino — ukoliko bude potrebno.
Najlakše je, sada, izgrditi nahuškane novinare koji se utrkuju naslovima tipa „Masakr golorukog naroda“ ili „Miting mržnje i užasa u Beоргади“. То се, uostalom, već učiniti „nadležnio političari“, a po običaju da su novinari, kao i uvek, naduvali stvari. Dakako, to će biti sasvim tačno, jer su novinari, doista, žestoko naduvali sve ono što se zbivalo poslednjeg vikenda, trčeći da budu na usluzi upravo onima koji se, sada, mirno i dostojanstveno, zalažu za razum i otklanjanje pretnji.
I, ako za pobornike žestokih medijskih ratova, u samim medijima, ima neke pouke u svemu ovome, onda je to, sigurno, činjenica da su is-. pali naivni rušitelji „bratskih odnosa“ između suprotstavljenih oružanih formacija, a na štetu „nedužnog naroda“ koji je, sada, „zaštićen“ mudrošću i državničkom veštinom vrhovnika i saveznih političara.
U međuvremenu, koliko vidimo, trgovina informacijama se nastavlja, javnost još nije obaveštena o svemu što se zbivalo u Pakracu, a naгобко око пјера, док novinari, sada malo opreznije, bauljaju medijskim rovovima koje su im, tako stručno i duboko, pojačali oklopni grenadiri jugoslovenskih propagandnih ratova. Čekajući izveštaje one parlamentarne, hrvatsko-savezne komisije, plašimo se, samo, da funkciju takvih grenadira, pošto se oni pravi povuku u senku dostojanstva i državničke mudrosti, ne preuzmu odvažni i ratoborni novinari парјаšenijih političkih ambicija. |
ти POSLE IZDVAJANJA CRPKI U SRBIJI DIREKTOR INE OBJELODANIO PROTUMJERE
Па је
JUGOSLRVIJ _.
VUK DRAŠKOVIĆ TRI MESECA POSLE IZBORA
ОН
SREDA, 6. MART 1991. GODINE
Kad bih se politikom bavio na način kako probleme rešavam u romanima to bi bilo idealno, jer u njima nema monologa 0 Mi nismo klasična politička stranka, mi čelnici njeni pre ličimo na apostole 0 Ova vojska sad —
rod na ulici reći šta misli
U stvari, ništa se nije promenilo. Čovek koji je svojevremeno, zbog duge kose, brade i knjige koја зе zove „Nož“, u jednim glavama postao oličenje zla, četništva, nacionalista i ubeđeni „koljač“, a u drugim vodeći nacionalni heroj i dan danas izaziva apsolutno iste reakcije.
Izbornom trkom iscrpljen, sada oporavljen ponovo kreće „u boj“. Pregovara sa svima u Jugoslaviji, najavljuje „rušenje Bastilje“ (TV Beograd). Propoveda mir, svetosavlje, „Srbin na Srbina nikada ne sme ruku da digne“, u slučaju nestanka Jugoslavije želi Srbiju čije granice s jedne strane određuju „svetinje koje nikada ne smeju da postanu jame“, a s druge „jame koje moraju da budu svetinje“. Veruje da će do Đurđevdana sve ipak biti drugačije.
Šamar za gospodina Kertesa
— Oni sada podnose krivičnu tužbu protiv gospodina Paroškog. A što je gospodin Paroški na tri sednice vređan da je autonomaš, izdajnik nacije... Mađar jedan mu sasipa u brk besmislice. Pa molim vas, niko nije opomenuo na pristojnost i biranje izraza te komunističke poslanike. Možda se g. Paroškom omakla neka krupna reč, ali možda je i g. Paroški reagovao isuviše pribrano. Ja sam ga zvao telefonom nakon što ga je gospodin Kertes nazvao autonomašem i rekao da ga je on, g. Kertes, oslobodio. Rekao sam, „Milane, čini kako te pamet uči. Ja da sam bio na tvom mestu, ne bih izlazio za govornicu, ali bih prošetao do klupe tog gospodina, opalio
mu šamar i vratio se na svoje mesко“. testrikcije za Srbiju
'Nikica Valentić: Kao protumjera odvajanja od matičnog preduzeća na snazi odluka da se ne primaju ben'zinski bonovi preduzeća iz Srbije kao ni čekovi „srpskih banaka...
Dve stvari jasne su kod Vuka, Draškovića. Prva: iako sasvim dobro zna da je u „srpskom dvoboju“ upravo on malobrojnija i slabija strana, bez problema pristaje da se i dalje „bije“. Prokletstva koja će ga stići zbog davanja podrške „omraženom“ Anti Markoviću ili napadanju na omiljenu vojsku, uopšte ga ne sprečavvaju da upravo to uradi.
Druga: ne odbija intervjue.
0 Jeste li Vi bokser? — Ne. Od početka sam govorio
Svi koji su mislili da će prvo “otuđenje „Ininih“ crpki u Beogradu predstavljati samo jednu avanturu s „one strane zakona“ u kojoj će posljednju riječ dati pravomoćna sudska presuda, gadno su se prevarili, Nakon prvog niskog „udarca koji su svojoj matičnoj firmi zadale beogradske „Inine“ poslovnice, a koji je suprotno svim · pravnim regulama aminovao pri-
Vredni sud, uslijedila je nova runda. Ovoga puta „moneta za potkuзипуапје“ ц ђезробедапот ргоtekcionističkom ratu bilo je otcjepljenje 180 „Ininih“, benzinskih stanica na području Srbije koje je uslijedilo nakon referenduma na kome je odlučeno da se izdvoje iz Sastava zagrebačke „Ine“ i osnuje samostalno preduzeće.
Vršilac dužosti generalnog direktora „Ine“ Nikica Valentić kaže da je već prilikom prvog referenduma o otcjepljivanju osobno kontaktirao tadašnjeg predsjednika Srpske vlade Stanka Radmilovića koji mu je garantirao da će se na OVO nelegalno otuđenje imovine primjeniti sva sredstva pravne države. Tom prilikom — objašnjaVa Valentić — Radmilović je obećao da će učiniti sve da se što prije žakaže rasprava. povodom tužbe "који je zbog otimanja crpki, skladišta, sisterni i ostale imovine u Beogradu podigla „Ina“. Osim toBa decidirano mi je, kaže, tvrdio da iza tog kriminalnog čina, dosad hezabilježenog u privrednoj sudškoj praksi, ne stoji ni srpska vlai ni naftna poduzeća iz te repub(ке, „Prema informacijama koje je „Ina“ dobila svojim kanalima, koje alentić iz razumljivih razloga ne Olkriva, prije nekoliko dana u kabinet Slobodana. Miloševića požVani su svi direktori „Ininih“ poЧоупјса 12 Srbije na razgovor sa
omčilom Trajkovićem. On im je,
ko tvrdi Valentić, dao upute Srpske vlade da se „Inine“ poslovте јед се ц Srbiji registriraju kao šamostalna poduzeća. Ubrzo naOn toga taj kapital u nekretninaMa mogli bi ponuditi stranim nafinim kompanijama kao vlastiti Ulog za mješovita ulaganja. Prema Posljednjim saznanjima, privredni Sudovi u Srbiji već su registrirali takve četiri otcjepljene „Inine“ poSlovnice, kako ne bi bilo nikakvih Prepreka za daljnje odvijanje pla-
. Normalno je da u „Ini“ sve to nisu promatrali skrštenih ruku. U Ovom naftnom gigantu odmah je Sročena čitava lepeza protumjera.
ako je, na prvu vijest o otcjepljelju crpki u Srbiji, „Ina“ obustavila
I5poruku nafte i derivata na ta odTedišta. Već je na snazi i odluka da
se ne primaju benzinski bonovi poduzeća iz Srbije, kao ni čekovi građana koje izdaju banke iz Srbije. Pored toga, ukinuto je i plaćanje dijela u cijeni benzina koji se odnosi na izgradnju cesta u Srbiji što se procjenjuje na svotu od 350 do 400 milijuna dinara.
— Nisam nikakav naivac — kaže Valentić — ali sam stvarno nakon razgovora sa Radmilovićem vjerovao da će prevladati razum. Očito je da sam se prevario i da je zadnja iluzija o dogovoru razbijena. Zato moram priznati da više ne mogu prihvatiti ništa što mi se obeća, pa čak ni obećanje vrlo korektnih i poštenih poslovnih ljudi iz poduzeća sa kojima godinama surađujemo jer bih osobno bio пеodgovoran za daljnju štetu koju bi „Ina“ pretrpila.
— Ovo je presedan — naglašava Valentić i ukazuje na posljedice koje je ovaj čin izazvao u Hrvatskoj. Tako su — kaže — neka poduzeća naftne i druge privrede s područja Srbije koja imaju sjedište u Hrvatskoj ovih dana provela referendum i također se žele izdvojiti iz sastava svojih matičnih poduzeća. Valentić kategorički tvrdi da iza njih ne stoji „Ina“ te da misli da se radi o „hvatanju u mutnom“: a da od takve „rabote“ nema velike vajde svima onima koji razmišljaju o sličnom postupku poručuje da privredni sudovi u Hrvatskoj neće odobravati takve registracije. Na kraju dodaje da ima indicija da i iza otcjepljenja crpki u Srbiji stoji privatni interes, pogotovo kad se imaju u.vidu zajednička ulaganja sa strancima. Zbog toga je „Ina“ na adresu 50 međunarodnih naftnih kompanija uputila informaciju sa čitavom kronologijom i zato ne vjeruje da će ijedna ozbiljna svjetska kompanija na temelju takve pretpovijesti ući u zajednička ulaganja.
Kako će cijela priča sa otimačinom „Inine“ imovine u Srbiji. završiti ovisi o tome koliko je na snazi pravna država. Međutim, najgore je što će se batina prelomiti preko leđa nedužnih građana. Gubitak tržišta u Srbiji za „Inu“ ne predstavlja nikakav minus jer je i do sada na njega isporučivala svega 7—9 posto svojih proizvoda. Osim toga, cijena derivata na tom' tržištu je 12 posto niža nego u Hrvatskoj, što je na granici rentabiliteta. Kad se sva prašina oko. ove afere slegne, pokazat će se da. 180 crpki nije tako jednostavno: snabdjevati i da bi se lako moglo. dogoditi da se Srbija „po vlastitom: izboru“ vrati na period kad su se automobili vozili po uredbi „par-
-nepar“. у SE Vesna ĐORĐEVIĆ
da sam pre svega pisac. Da sam u sredini pisac i da sam na kraju pisac. Svojim političkim delovanjem nikada ne smem da natrunim svoju literaturu. Kada se vratim svojim knjigama moram čiste savesti pogledati u čitaoca i taj prazan papir. Na bokserstvo, na boksovanje u toj emisiji („Umjeće življenja“, prim. aut.) više je podsetio Aleksandar Tijanić. On je o tome pričao i nazvao me nekadašnjim bokserom. Mi smo posle toga poveli jedno verbalno mačevanje, prekinuto reklamama, što gledaoci nisu uspeli da vide.
Ličimo na apostole
e Vratimo se književnosti. Da li je moguće da nju „izdate“. Da uprljate ruke svom tom politikom kojom se bavite?
— Ako bi mi okolnosti dozvolile da se politikom bavim, da političke probleme rešavam na način na koji probleme rešavam u svojim romanima, onda bi to bilo jedno idealno stanje. U mojim romanima nigde nema monologa samo jedne strane mišljenja. Pisac je u poziciji da daje reč i jednim i drugim i trećim. Činjenice presuđuju. Pisac čak ne sme ni da mrzi svoje negativne junake, niti da navija za nekoga. ;
Pre neki dan sam u razgovorima sa Slovencima rekao — ne zameram ja vama što ste ustupili Cankarjev dom Arnautima da kažu to što su kazali. Na to imaju pravo da kažu. Zameram što nije svoje rekla i druga strana.
e Mnogi ljudi optužuju i Vas i druge lidere stranaka sa nacional-
nim predznakom da ste se „poigrali s mržnjom“. Koliko ćete Vi bi-
ti krivi ako se cela ta naša priča |
ne završi pregovorima i ova Jugoslavija ode dođavola?
— Ako se to desi neće se desiti ni zbog SPO-a ni zbog mene. Nikada nismo izgovorili nijednu reč
mržnje. Srpski pokret obnove i ni- || je klasična politička stranka i mi, | čelnici njegovi, nismo klasični po- } Pre ličimo na nekakve
litičari. apostole, na propovednike. Budimo umrtvljeno nacionalno, kulturno i istorijsko pamćenje u Srba. To pamćenje u Srba nikada nije bilo natopljeno mržnjom.
0 Ali, na saboru SPO-a najveći aplauz ste dobili upravo kada ste pričali o srpskoj vojsci? |
— Tačno. U narodu srpskom vlada mit, svojevrstan kult, njegove, srpske vojske. A naš narod nema već sedam decenija, od 1918. godine, svoju, srpsku vojsku.
e Treba li mu?
— Naravno da mu treba. Ova vojska sad — to nije srpska vojska. Ono što je ideal jeste da u Jugoslaviji uspostavimo ravnotežu nemoći — da se oduzme oružje. Ali da to uradi depolitizovana armija.
e Teško ste doživeli izborni poraz?
— To se videlo. Ja tu duboku razočaranost ishodom izbora u Srbiji nisam krio ni na konferencijama za štampu. Ne umem da se pretvaram. Da izigravam zadovoljnog i srećnog čoveka kada zadovoljan i srećan nisam. A nisam bio samo zbog toga što me je bolelo saznanje da SPO nije osvojio onoliko poslaničkih mandata koliko mu je zaista pripadalo. Lično sam bio srećan onakvim ishodom izbora za predsednika Republike.
Pobedili smo na izborima
0 Zašto?
— Računao sam da je najsrećnija varijanta po Srbiju u tom prelaznom periodu da pobedi komunistički kandidat za predsednika Republike, a opozicija pobedi u
„parlamentu ili bude veoma, veo-
ma-jaka. Najviše sam se pribojavao varijante, to nisam mogao javno reći, da pobedi opozicija u parlamentu i da pobedi opozicioni kandidat za predsednika. Znao sam kolika su uporišta boljševizma i te svesti u Srbiji i znao sam da bi takav njihov poraz mogao da ishoduje krvoprolićem. Želeo sam da se dogodi kompromis i obe strane budu zadovoljne.
Desilo se ovo što se desilo. Srbija nema opoziciju u parlamentu, ništa se tamo ne može učiniti, nadmoćna sila preglasa sve.
0 Nije li to realan odnos snaga? Niste li Vi u opoziciji u jednom trenutku pomislili da ste jači nego što ste zaista bili?
— Licem k licu, ne vidi se lice — vidi se na rastojanju. Sada, sa ove razdaljine, dovoljno smo udaljeni od vatre da možemo da duvamo u žar a da pri tom ne oprljimo trepavice. Sada mi se čini, ubeđen sam, da smo pobedili na izborima 9. decembra. Tu svoju pobedu do koje nam je stalo izvojevali smo.
6 Dvadeset poslanika?
— Ne, govorim o duhovnoj pobedi. Očistili smo Srbiju, vratili je iz apatije, iz mrtvih. Pripremali naciju, produhovili je za velke pobede koje će uslediti.
e Vas je Srbija, njen veliki deo, ispsovala. Kako ste onda Vi nju produhovili?
— Nije došlo ono što smo govorili do svesti. Nije bilo vremena. Sejali smo. Tek sada niče. Srbija tek shvata ono što smo govorili. Uostalom, veliki njen deo, milion i ne znam koliko glasova je dobio SPO. Oko milion ljudi je glasalo za mene, i to mlađih ljudi. Nije to malo, to je sila. To su mladi, budućnost ove zemlje. Shvatili su već tada... A pogledajte i ovo — početkom 90, šta je bila Srbija? Krajem 90. godine to je neka druga Srbija, preporođena. A tek sad će da nikne. I apsolutno mislim da smo u tome uspeli. Srbija je shvatila prevaru. Više im neće verovati. Ovo im je bila poslednja laž. I velika je sreća da je ispalo ovako. Hteli su apsolutnu vlast — imaju i apsolutnu odgovornost. Zamislite da smo
OSVEŠĆENjE DO ĐURĐEVDANA: Vuk Drašković
Karadžić i Milošević
— Tek sada su Karadžić i gospoda iz SDS priznali da sam bio u pra-
vu kada sam u novembru predlagao bojkot izbora u Bosni i Hercegovini. Karadžić sada tvrdi da je Srba u BiH više od 40 odsto, što je tačno, a sa Jugoslovenima, Crnogorcima i deiom Muslimana koji se osećaju Srbi, ima ih više od 50 odsto. Tvrdi takođe, što je tačno, da su Srbi u većini na 65 odsto teritorije BiH. Pa kada je sve to tačno, a jeste, kako je g. Karadžić mogao da slavi izbornu pobedu sa samo 30 odsto poslaničkih mesta za Srbe. On je u novembru, izlaskom na onakve režirane izbore, praktično pristao da Srbi izgube Bosnu bez borbe. Sada on uviđa grešku i pokušava da se spašava uz pomoć Slobodana Miloševića. Njegova izjava da će u svim pregovorima oko konfederalnog koncepta Jugoslavije ili njenog raspada Srbe u BiH predstavljati Slobodan Milošević sigurno će inspirisati mnoge humoriste i satiričare. To znači, recimo, da će delegaciju BiH u pregovorima sa Makedonijom, Slovenijom, Hrvatskom... predvoditi Alija Izetbegović i da će Milošević biti član delegacije. Izetbegović će tako biti šef Slobodanu Miloševiću. Posebno komična biće situacija kada se sastanu delegacije Srbije i BiH. Tada bi Milošević imao dvostruku ulogu. U jednoj delegaciji šef, u drugoj samo član. Konačno, Karadžić svojom izjavom daje odrešene ruke Stjepanu Kljujiću iz HDZ da povlači Tuđmana da zastupa Hrvate Herceg Bosne. A daje odrešene ruke i Aliji Izetbegoviću da i on nekog izabere — zašto ne i
Sadama Huseina.
Srpski narod u BiH može predstavljati samo taj narod. Srpski narod
iz cele Jugoslavije.
pobedili u situaciji kada je samo zahvaljujući onoj provali u platni sistem narod primao plate, penzije, kredite, kada je bilo iekova po bolnicama, kada nije bilo otpuštanja radnika. A, zapravo, sve je već bilo propalo. Da smo pobedili i preuzeli takvu Srbiju niko nam nakon dva-tri meseca ne bi verovao da je nismo mi upropastili, već oni.
e Koliko je poplava, masa koja je išla sa Vama, privučena Vašim stavovima? Komnenić je rekao da su SPO-u najveću štetu naneli primitivci. Zar baš njih nisu privukle priče o ratovanju, srpskoj vojsci...
— Pristupao je ko je hteo. Članarinu naplaćivali nismo, tehniku da vodimo evidenciju imali nismo, vremena i mogućnosti da ckstremiste uklanjamo imali nismo.
0 Ali oni su Vas obožavali?
— Uglavnom po specijalnom zadatku. Uglavnom j enajveći deo tih slat od komunista. Mi smo to tada slutili, ali nismo imali mogućnosti da izvršimo trijažu. Kada se skupljamo po poljanama dođe sto hiljada ljudi, ko da predvidi da će onaj, na znak kamermana beogradske televizije, ispod ikone Svetog Save da potegne nož i poviče: „Kolji!“ Posle su mesecima to vrteli na televiziji, a moje reči sa mitinga, kada sam narodu. objasnio ko je taj, nikada.
Najekstremnije ešalone stvarali su oni. Ko je razbijao mitinge SPO-a i opozicije? Da li su ikada ti razbili i jedan miting vladajuće partije? Nikad.
Sada hoćemo da reorganizujemo stranku. Da kada član SPO prođe ulicom svako poželi da zbog njegovog poštenja, pameti, ugleda, bude član SPO-a. Obnavljamo svetosavsku tradiciju, demokratsku tradiciju Srbije. Te kritike da je naplavine bilo, stoje, ali najveći deo te naplavine je bio režiran. Ja nikada nisam govorio drukčije nego što govorim sada. I pre izbora sam zagovarao pregovore o Jugoslaviji. I da smo 9. decembra pobedili, 10. bi ekipe najumnijih išle u Zagreb, Ljubljanu, Sarajevo, Prištinu.
Srbijom vlada „ona“
0 Može li opozicija u Srbiji biti „pojedena“? Šta vas očekuje od vlasti?
— Teže nam je nego što je bilo uoči izbora. Sada oni nastupaju sa adutom da je ogromna većina naroda dala njima poverenje i da mogu da rade šta hoće. Televizija je više boljševička nego što je bila prošle godine.
e Rekli ste da Srbijom vlada „ona“?
|nije srpska 0 Najekstremnije ešelone masa na našim mitinzima stvorili su komunisti 0 Do Đurđevdana će na-
— U ovom času najviše me je
|j strah za sudbinu hrvatskog naro1 да ако до гага доде. Мета и Нег-
ceg Bosni i Hrvatskoj Srbina ko-
ij me ne duguju Hrvati po nekoliko i) litara krvi. Nema kuće u kojoj ni-
ko nije zaklan. Vidite, one izjave generala Adžića, one su besmislene, ono što je pričao. Ali, znate li ko je taj Adžić. On je jedini preživeli iz sela Pridvorice u kojem su zaklali 37 Adžića. Trideset i sedam! Dugo se mislilo da niko od Adžića nije preživeo, a ja sam, kaa sam u romanu „Nož“ pisao o ugovićima u stvari pisao o Pri-
- dvorici. Jugovići, to su Pridvorice. · Mislio sam da niko nije preživeo,
ali sam, prateći načelo da posle zločina uvek mora da ostane trag, napravio konstrukciju po kojoj jedan Jugović ipak preživljava. Posle sam saznao da je i zaista preživeo i postao general — general Adžić. Zato, iako su besmislene, njegove izjave razumem. Razumem i zašto bi Srbi, ako do rata dođe, voleli da ratuju sa Hrvatima. — Ne želim da pominjem imena. Rekao sam „ona“. A ko vlada Srbijom rekao je i general Mirković. Rekao je da veruje da će „ona“, ideolog SK vojnog, činiti i čini uticaj na svog muža.
Neki dan rekoh kolegi književniku Antoniju Isakoviću, poslaniku, da mi je žao poslanika SPS-a. Oni su fikcija. Srbijom već, praktično, vlada SK — Pokret za Jugoslaviju. Pa zar među svim tim silnim poslanicima SPS-a nije moglo da se nađe dovoljno pametnih za ministre nego su oni traženi i nađeni među pritajenim, rezervnim boljševicima? Ovakav sastav vlade je potcenjivanje čitavog poslaničkog kora SPS-a.
e Može li se sve. ovo u Srbiji završiti na miran načm? */ 4 2
— SPO nikada nije prizivao krv. Prizivaju je oni. I kada smo najavili demonstracije pred TV Beograd za 9. mart, mirne, bez kamenica, pušaka, odmah nam je uzvraćeno da se ovde neće ponoviti Bukurešt. Neverovatno, direktno se izražava žal zbog pada Čaušeskua. Neko sebe ovde identifikuje sa Čeušeskuom.
Oni dobro znaju da im je sva sila u laži. I znaju da bi, kada bi TV Beograd postala demokratska, i Srbija psotala demokratska. A ako se ovde uskoro nešto ne promeni, moraćemo iz Beograda da bežimo u Sarajevo, Ljubljanu da bismo mogli slobodno da govorimo, mislimo, pišemo. Pa te emisije „Umjeće življenja“ prenosi uživo sva zemlja, jedino su u TV Beograd zabranjene. To je strašno! Nikada Srbija nije bila ovakva. Žandarm Jugoslavije, poslednji boljševički bastion Evrope! Moramo nešto da uradimo!
e Da li to znači da je odgovor na pitanje hoće li se u Srbiji završiti na ulici — potvrdan?
— Pošto ne može da se rešava u parlamentu, pošto ne može da se rešava na normalan način, onda će narod morati da kaže šta misli, na ulici! A verujem da nisam pogrešio u prognozi — Đurđevdan, pod uslovom da se u Jugoslaviji histerije i mržnje uduše. Ali to i vlast oseća, pa stalno podarakava te nekakve strahove za naciju, jer ni jedan drugi problem nije u stanju da reši. A što je najtragičnije i ako bi došlo do rata, ova vlast nije u stanju nijedan rat da dobije. Rat ne dobijaju najgori. Ne dobija se bez i jednog prijatelja. Možda im treba savetovati, jedino još se nisu zavadili sa Kinezima, pa da Srbija nekom analizom nađe razloga da i Kinu otera u tri materine. Evo, već su sve zapadne zemlje proglasili za špijunske. Molim vas, pa ambasador SAD se u beogradskim novinama naziva špijunom. Ko to tako ruži Srbiju? Pa da su nam sa Kaptola podmetnuli ekipu sa zadatkom da naruži Srbiju u svetu, ne bi mogli ovako da je naruže.
IVAN RADOVANOVIĆ
DO KRAJA OVE GODINE U SRBIJI ĆE BITI DONETI ZAKONI O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I ORGANIZACIJI ZDRAVSTVENE SLUŽBE Lekari „kroje“ propise
U zdravstvu Srbije prevashodno je određivanje prioriteta, kaže ministar za zdravlje Republike dr Nikola Mitrović О U ovoj oblasti ubuduće se ne mogu donositi zakoni bez pokrića iza čega je čvrsto „stala“ i vlada Srbije Do kraja ove godine Narodna skupština Srbije doneće nove zakone o zdravstvenoj zaštiti stanovništva i organizaciji zdravstvene službe. Prvi put istinski u donošenju zakonskih propisa glavnu reč imaće lekari — zdravstveni radnici koji su decenijama ranije u svojoj delatnosti bili statisti. Zato se događalo (a više očigledno ne može) da upravo oni budu u procepu između zakonima propisanih prava i finansijske nemoći.
To je omogućavao dosadašnji sistem u kome je zdravstvo bila delatnost od posebnog značaja i interesa i (uporedo sa tim) potrošnja koju privreda kao takvu nije mogla da izdržava zauvek. U humanističkom društvu kakvo smo proklamovali od rata naovamo, takođe, osiguranicima su data najšira moguća prava (u odnosu na zdravstvo ostalih zemalja) za koja nije bilo pokrića — pa je u istom procepu u kome su bili zdravstveni radnici bio i bolesnik.
Šta su u tim zakonskim vratolomijama zapravo nudili lekari? Mora se priznati, sigurno ne svoju pravu efikasnost. Nudili su kapacitete, „materijalno održavanje zdravstvenih ustanova a kriterijumi i rada i efikasnosti bili su svedeni na broj bolničkih dana — što više njih, to bolje po zdravstvo.
A zaboravilo se mnogo topa primarnijeg. Na primer, da je bez povećanja ulaganja novih sredstava Finska uspela da smanji u poslednjih pet,godina broj obolelih od karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja. Zaboravljeno je i to da smo, zatvoreni u strogo opštinske granice, gradili „spomenike“ zdravstvu poluprazne kapacitete za vrhunsku medicinu, dok nam, na primer 65 odsto mladih ima deformitete kičme. n
Na potezu su, dakle, lekari, ali i vlada Republike Srbije koja je podržala donošenje zakona u okvirima realnog i bez „zakivanja“ na bilo kom nivou sa takozvanim specifičnostima. Osim, naravno, sa specifičnostima patologije u pojedinim regionima. Dakle, ma koliko to zvučalo kao fraza — koliko para toliko muzike — najzad će i u ovoj oblasti biti realnosti. Ali, valja pomenuti da ni vlada Srbije ne sme da zaboravi primer Švedske, u kojoj zbog jednog slučaja kavernozne tuberkuloze — ona pada.
Na njoj je između ostalog i to, kako je pre neki dan pomenuo republički ministar za zdravlje Srbije, dr Nikola Mitrović, u razgovoru sa članovima Izvršnog odbora i Predsedništva Srpskog lekarskog društva, hoći li graditi fabrike koje „proizvode“ hronične bolesnike čije lečenje i te kako košta, ili će donositi zakone u kojima su na primer, dozvoljene količine zračenja — što je nedopustivo.
Prevashodno je, rekao je dr Mitrović, da se u zdravstvu odrede prioriteti, što ne znači zidanje dvadesetospratnice, već nešto što se odmah vraća, vratiti preventivi izpubljeno mesto kako bi je svaka grana medicine u okviru svoje delatnosti sprovodila. U zdravstvu će mnoge institucije morati da se odreknu svog statusa, mnoge će morati da se prilagode zakonima tržišne privrede. Ali, lekari će ovog puta biti „krojači“ koji će na osnovama sopstvenog iskustva „skrojiti“ temelje novog zakona koji će, kako se planira, imati pokriće. B. POPOVIĆ
|
SUTRA DEFINITIVNA ODLUKA O ŠTRAJKU METALACA I TEKSTILACA SRBIJE
Radnici znaju šta je za njih najbolje
Slavica Savić, predsednik Republičkog odbora sindikata tekstilaca: Odbori imaju pravo da odluče da li da prihvate preporuku Veća
Sindikata
Prekjuče, odmah posle sednice Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (na kojoj je republičkim odborima sindikata metalaca i radnika tekstila preporučeno da odlože štrajk i daju vremena vladi Srbije da donese svoj program) saznajemo, sastali su se i izvršni odbori ova dva odbora Sindikata Srbije. Dogovorili su se da se već danas sastanu republički odbori sindikata metalaca i tekstilaca i
definitivno donesu odluku da li će ili neće prihvatiti pomenutu preporuku. Podsetimo, na prekjučerašnjoj sednici Veća bilo je dosta kritika upućenih na adresu republičke sindikalne organizacije, kao i poruka „da više ne sme tek tako, olako, vlastima davati blanko poverenje“. Istini za volju, bilo je mišljenja, poput onih da „u ovom trenutku štrajk može doneti samo vi-
še štete nego koristi, pa zato valja vladi dati vremena da odgovori na radničke zahteve“. Da li su metalci i tekstilci prihvatili da odustanu od štrajka dok vlada ne izađe sa programom, još nije sasvim poznato. — Danas nam iz cele Srbije na ovu preporuku Veća sindikata stižu reagovanja iz preduzeća. Ona su različita, pa i oprečna. Rečju, ima zahteva da pomenutu prepo-
ruku prihvatimo, ali i onih da ne odustanemo od štrajka. Već sutra ćemo na zajedničkoj sednici republičkih odbora Sindikata tekstilaca i metalaca definitivno odlučiti, da li ćemo sačekati vladin program, ili, pak, krenuti u generalni štrajk. Na donošenje ove odluke republički odbori imaju pravo, rekla nam je juče Slavica Savić, predsednik republičkog: Odbora sindikata radnika tekstila kože i
obuće. Odluka je definitivna tek kada se o njoj izjasne odbori, odnosno
kada budu imali potpunu infor-
maciju o raspoloženju članstva. Ona bi ponajpre trebalo da zavisi i od procene radnika u kolektivima
Pančevo opominje
Radnici velikog broja kolektiva Pančeva (procena sindikata ovog grada je da je rad obustavilo 85 odsto preduzeća) juče pre podne održali su jednočasovni štrajk upozorenja. I oni su ponovili već poznate zahteve za rasterećenje dohotka privrede, stvaranje uslo. va za njeno oživljavanje, primenu kolektivnih ugovora, isplatu zajamčenih zarada i za donošenje
Srbije. Kako nam rekoše u Sindi- valjanog socijalnog ar Ju-
katu tekstilaca, radnici ponajbolje znaju koje je rešenje za njih i najkorisnije. G.Đ.
čerašnja upozorenja radnici Pančeva uputili su Narodnoj skupštini i vladi Srbije, poslovodstvima preduzeća i SIV-u.