Борба, 12. 07. 1991., стр. 12
12 ПЕТАК, 12. ЈУЛ 1991. ГОДИНЕ
JUGOSLAUIJA
ODLUKA SAVJETA GUVERNERA NBJ ŠTETI POLITICI SAVEZNE VLADE
БОРБА
Za svoj „program preživljavanja“ SIV od političkih rukovodstava zemlje traži obezbjeđenje političkog konsenzusa Ф
'xUvozni propisi isti, ali nema deviza za uvoz bilo čega 0 Ima li osnova sumnja da „ostatak“ Narodne banke navija za
„ostatak“ Jugoslavije
Prema mišljenju zvaničnika u Saveznom izvršnom vijeću preksinoćna odluka Savjeta guvernera NBJ da se ne usvoji preporuka SIV-a o vraćanju narodnih banaka Hrvatske i Slovenije u jedinstven monetarni sistem Jugoslavije, to jest da se ne kažnjavaju isključivanjem iz primarne emisije i sa deviznog tržišta u periodu tromjesečnog moratorijuma svih odluka o razdruživanju, može veoma štetiti politici savezne vlade. I njenim nastojanjima mirnog rješavanja krize u zavađenoj zemlji. Iz nekoliko razloga. Prvo, najefikasniji način kontrolisanja monetarnih tokova, koji NBJ želi da ostvari najbolje se — to je valjda jasno — ostvaruje ako su u istom kolu svi akteri. A NBJ ovako odlučuje da ne budu. Drugo, kod slovenačkih i hrvatskih banaka je već znatna količina novca i NBJ im ne može naređivati šta će s njim, a istovremeno ih izbacivati iz zajedničke igre.
SIV je, uostalom, već upozoren da je NB Hrvatske spremna da sama emituje dvije hiljade milijardi dinara koje stoje kod nje, ako je Savjet guvernera ne vrati u jedinstven monetarni sistem zemlje. Slovenija je takođe, u sličnom, slučaju, najavila emitovanje novčanih bonova.
Plus, šta će reći poslovni (i ostali) Zapad kad im hrvatsko-slovenačka propaganda javi i obja-
vi kako ih, eto, „preostala“ Jugoslavija, čak i u periodu dogovorenog tromjesečnog „prekida svih neprijateljstava“ isključuje iz jedinstvenog monetarnog sistema države. Ne prisiljava li ih time ona sama da se „separatno“ snalaze kako znaju i umiju.
Posebno je značajno što neće biti moguće da NBJ pod svoju kontrolu vrati novac koji hrvatske i slovenačke narodne banke već imaju kod sebe. Pogotovu ne u nužnom roku, a on glasi odmah. Poznato je da NBJ nije uspjela povratiti od Srbije nelegalno emitovanih pet do šest milijardi dinara ni do dan danas, iako se srpski upad u platni sistem desio prije više od pola godine. Ili, možda, „ostatku“ Savjeta guvernera NBJ ne smeta ako ga ne sjevero zapadnom dijelu Jugoslavije, ili u Evropi, optuže da vodi prosrpsku politiku. Zbog čega mu, valjda, nije smetalo i da, tako reći istovremeno sa „istjerivanjem“ Hrvatske i Slovenije iz monetarnog sistema zemlje, suprotno i preporuci SIV-a i mogućnostima savezne blagajne, kroz selektivne kredite iz primarne emisije predvidi de-
set milijardi dinara za otkup'
pšenice.
Šta će savezna vlada preduzeti u vezi sa svim ovim Još nije poznato. Poznato je, međutim, da će SIV, ovoga puta učiniti ono što je valjda trebao davno: tražiće odlučno od stvarnih od-
lučilaca u zemlji (ne, dakle, od Skupštine) da obezbijede politički konsenzus za ovo što predlaže, ako vjeruju da je to — to. Ili neka rade po svome ako ne vjeruju ali onda ne pozivajući SIV na odgovornost.
S takvim stavom SIV će se najprije obratiti Predsjedništvu zemlje, i republičkim liderima
SIV je dakle, najzad shvatio da je nemoćan da takav konsenzus obezbijedi svojim istupima, jer i kad pred Skupštinom dobije podršku za pakete mjera sjutradan mu njeni odbori odbiju sve predložene zakone. Hoće da bude odgovoran za ono za šta stvarno mora da bude za „tehničko-servisno“ izvršavanje us-
Budžet za preživljavanje
Predlažući smanjenje saveznog budžeta za 60 odsto (u odnosu na prijedlog iznesen u Skupštini Jugoslavije prije koju sedmicu), savezna vlada je, kako saznajemo, predvidela za period jul— septembar ove godine minimum za preživljavanje države u tom periodu. On iznosi 23 milijarde i 773 miliona dinara. Od toga bi za JNA bilo utrošeno 17,713 milijardi, nešto iznad milijarde za invalidsko— boračku zaštitu i 3,5 milijarde za rad saveznih organa.
Međunarodne obaveze su 900, a tekuće rezerve bi bile 600 milio-
na
SIV računa da 12,353 milijarde dinara ove sume dobije od izvor-
nih prihoda (carina i uvoznih dažbina), 10 milijardi iz primarne emisije, nešto iznad dvije milijarde iz „ostalih prihoda“, te 1,420 iz
doprinosa republika i pokrajina.
Kad bismo htjeli da budemo malko zluradi rekli bismo: sto posto su sigurne, vjerovatno, samo ovih — 10 milijardi jer je Topčiderska kovnica novca (još) u ingerenciji jugoslovenske vlade.
tražeći obezbjeđenje uslova za sprovođenje tri hitne stavke programa preživljavanja: 1. mir u cijeloj zemlji, 2. funkcionisanje zajedničke države u periodu tromjesečnog „moratorijuma“ njenog raspada i 3. obezbjeđenje uslova za početak pregovora o budućem ustrojstvu zajednice.
vojenog (ako je usvojen) programa djelovanja. Trebao je to, možda, kad su devizne rezerve bile deset milijardi dolara, a ne danas. Ali još nije baš prekasno, ako (bar sad) bude razuma. Trenutno je vlada stoga odlučila ono što je moralo da ne bi već sjutra svi, i prije svih otcjep-
ljenja, kolabirali u gladi, rasulu i haosu: da spriječi dalji pad eksterne likvidnosti zemlje. Jer, od januara do 28. juna devizne rezerve su smanjene Za 2,422 milijarde dolara. Od toga 56 odsto zbog negativnog salda doznaka i kamata na kredite.
Kako će, dakle, u trećem kvartalu doći do oko milijarde dolara neto odliva kapitala iz deviznih rezervi, to se krajem septembra očekuje da one iznose tek 3,6 milijardi dolara. Po toga 2,8 kod NBJ, a oko 800 miliona kod ovlašćenih banaka. Deviza će, znači, biti — kako predviđa vlada — jedino za fiksne i garantovane obaveze po spoljnim kreditima. Nevolje sa uvoznom robom, uključujući i lijekove i naftu, mogu se stoga očekivati u najskorije vrijeme. Ne zato što će se mijenjati bilo šta u uvoznim propisima, cijenama ili kursu dinara, već što neće biti deviza, osim, eventualno „na crno“.
SIV stoga čeka odluku stvarnih i formalnih odlučilaca o konsenzusu: Predsjedništva SFRJ, predsjednika i vođa republičkih država i пасопа. Predlaže i, ako oni sami neće, ne mogu ili ne umiju da se sporazumiju i dogovore, da se za izradu novog modela življenja u ovoj zemlji angažuju strani eksperti. Do tada bi važila njegova — Šok terapija.
D. VUČINIĆ
SLOVENIJA I HRVATSKA I DALjE ISKLjUČENE IZ PRIMARNE EMISIJE
Ne radi se o sankcijama, već o zaštiti dinara, o privremenom onemogućavanju narodnih banaka Hrvatske i Slovenije da koriste primarnu emisiju — kaže guverner NBJ Dušan Vlatković 6 Svi su izgledi da do blokade dođe već nared-
nih dana
Savet guvernera Narodne banke Jugoslavije je na svojoj poslednjoj sednici 10. jula, mimo svih očekivanja, produžio mere koje je pre dve sedmice doneo prema Sloveniji i Hrvatskoj. To znači da ove dve republike i dalje neće moći da koriste novac iz primarne emisije, da neće moći da kupuju devize na jedinstvenom deviznom tržištu i da im centralna banka neće davati odobrenja za nova zaduživanja u inostranstvu. Nisu pomogla uveravanja guvernera narodnih banaka Hrvatske i Slovenije da je to neustavno i nezakonito, niti obećanja da će do daljnjeg poštovati sve savezne propise u monetarnoj i deviznoj sferi. Nije pomogla ni preporuka savezne vlade da Savet guvernera preispita svoju odluku i da je eventualno ukine...
Ne malo iznenađenje izazvala je ova „neposlušnost“ Narodne banke Jugoslavije prema SIV-u, jer se do sada nije baš često događalo da ove dve savezne institucije budu u raskoraku. Ili bar Javnost s tim nije bila upoznata. Inače, nije reč ni o kakvoj neposlušnosti, jer je Narodna ban-, ka prema Ustavu SFRJ za svoj rad odgovorna isključivo Skupštini Jugoslavije, što znači da sa saveznom vladom može da razgovara na ravnopravnom nivou.
Emisiona banka je, očigledno ne slušajući nikog, uradila ono
na šta je obavezalo Savezno veće Skupštine SFRJ 25. juna. Tog dana je ovaj skupštinski dom usvojio zaključak po kojem je Narodna banka dužna da „odlučno i odgovorno prati upotrebu jugoslovenskog novca kao platežnog sredstva u svim republikama i da, zavisno od situacije, preduzima hitne mere kojima će se obezbediti ekonomski interes Jugoslavije od nesvrsishodne i nelegalne upotreba jugoslovenskog dinara“. Utisak je da emisiona banka upravo to i radi, odnosno da iz sve snage nastoji da sačuva i zaštiti dinar. I u tome je bila vrlo brza i ažurna, jer je već dva dana nakon odluke Saveznog veća, a odmah sutradan nakon usvajanja akata Hrvatske i Slovenije o osamostaljivanju donela svoje dosta oštre mere prema te dve republike.
Obaveze samo prema Skupštini
— Na osnovu zaključka Saveznog veća mi smo doneli odluku o privremenom, podvlačim o privremenom, onemogućavanju narodnih banaka Hrvatske i Slovenije da koriste primarnu emisiju i još neke elemente vezane za zajedničke odnose narodnih banaka — objašnjava guverner NBJ Dušan Vlatković. Ne radi se znači o isključenju iz monetarnog sistema, kako oni
SLOVENIJ TREBA DA STAVE VAN SNAGE AKTA SUPROTNA SAVEZNIM PROPISIMA: Dušan Vlatković kažu, niti o uvođenju sankcija koje ove republike i njihove banke dovode u neravnopravan položaj, već o privremenim merama. Dokle će to „privremeno“ na kome Vlatković insistira da traje Još se ne zna, ali se zna da je Savet guvernera produžio dejstvo tih mera, jer „nisu izmenjene relevantne činjenice“. Odnosno te dve republike nisu izmenile ili dopunile akta koja su donele, a
koja su u suprotnosti sa зауе2nim propisima u oblasti monetarne i devizne politike. Vlatković kaže da je od njih zahtevano da u naredna tri meseca, u vreme mirovanja, stave van snage ta akta ili da pruže dokaze da ih neće primenjivati. Reč je o Zakonu o Banci Slovenije kojima se Narodna banka ove Republike pretvara u emisionu potpuno osamostaljenu banku i o. finansijskim aktima koje je doneo Sabor Hrvatske. Čim to učine, odnosno čim se steknu uslovi i Savet guvernera će izvršiti deblokadu. A svi su izgledi da se to dogodi već narednih dana.
те мо 5 deviznim rezervama
Na pitanje šta će Narodna banka učiniti kako u slučaju otcepljenja Hrvatske i Slovenije ne bi došlo do zloupotreba dinara i deviznih rezervi Vlatković odgovara da je niz mera već preduzeto, a neke su pripremljene za slučaj da Slovenija i Hrvatska štampaju paralelan odnosno neki drugi novac.
— Da bismo zaštitili devizne rezerve zemlje doneli smo dve mere, kaže Vlatković. — Prva je odluka da se smanje minimalni i maksimalni iznosi deviza koje poslovne banke mogu držati u svojim trezorima upravo da bismo se zaštitili od mogućnosti iz-
nošenja deviza iz zemlje ili even·tualnog pogrešnog korišćenja tih deviza. Drugom odlukom se nastoji da se maksimalno sačuvaju devizne rezerve zemlje i to na na taj način što će se iz njih plaćati samo one obaveze prema inostranstvu za koje su garant federacija ili Narodna banka. U sledeća tri meseca, odnosno do kraja septembra, te obaveze iz-
nose oko 360 miliona dolara. Donesene su mere i za zaštitu dinara od eventualne zloupotrebe. Najznačajnija za sada je da se količina novca u trezorima narodnih banaka republika ı pokrajina svede na optimalni nivo što bi sprečilo nelegalne upade u monetarni sistem. Svi viškovi bi u roku od osam dana morali da se povuku u narodne banke republike, a u narednih osam dana u trezor Narodne banke Jugoslavije. Jedna od mera je i permanentna kontrola upotrebe gotovog novca u prometu. Na kraju, pripremljene su i posebne mere za delovanje u slučaju puštanja u opticaj u Hrvatskoj ili Sloveniji paralelne valute ı te mere bi trebalo da spreče eventualne štete koje bi mogle nastati kao što su iznošenje gotovine u inostranstvo, mogućnost nje-. nog ubacivanja u druge sredine i slično. Postoji čitava strategija kako postupati sa gotovim nov-
cem u vanrednim situacijama. Jasna KESIĆ