Борба, 29. 08. 1991., стр. 19
SOVJETSKOG SRVEZR
pada sve veća
aa neće odustati od te namere, ali dve delegacije iz Moskve su javio kako sada Gorbačov i Jeljcin „reteriraju“ kada je u pita-
uču
Doris Pankin ef diplomatije
Za sovjetskog ministra inostranih 'oslova naimenovan je Boris Pankin.
Pankin je dosad bio ambasador оује Кор Saveza u Pragu, koji se, nače, prvog dana državnog udara, zjasnio protiv pučista. Dogovor Rusije i Ukrajine
Moskva. — Delegacije Ukrajine i Rusije, koje su se juče iznenada susree u Kijevu, postigle su dogovor o dajoj međusobnoj saradnji. To je povrdio predsednik Ukrajine Leonid Kravčuk, 5
Ukrajinski predsednik je rekao da ive delegacije sada usaglašavaju sta'оуе o političkoj, ekonomskoj i vojıoj saradnji.
=
TANOJ SITUACIJI: Novi šef KGB VaJanju Vrhovnog sovjeta
preče i po opstanak države važnije od svega drugoga. Uprkos tome što je komanda Sovjetske Crnomorske ratne flote izjavila da nema nameru da se potčini ni Ukrajini ni Rusiji, već samo Gorbačovu i najvišim državnim organima. Uprkos tome što će Jeljcinova izjava o preispitivanju unutrašnjih granica u slučaju raspada SSSR, 'po svemu sudeći, bar donekle ohladiti strasti i naterati makar rukovodistva Ukrajine (u kojoj živi 10-12 mili'опа Rusa) i Kazahstana na umerenije poteze. Uprkos tome što je istupanje „deputata Estonije, akademika Mihaila Bronštajna, koji je izračunao da bi "eventualna odluka Rusije da svoju naftu baltičkim republikama prodaje po svetskim cenama značilo njeno poskupljivanje za 90 puta i imalo teže "posledice nego ako bi ih vojnički okupirale, pokazalo da su i republike ko"је тезе punoj političkoj i državnoj samostalnosti spremne da se SSSR stvore (аи neku vrstu zajedničkog tržišta i ekonomske zajednice.
„Država više ne postoji“ Situaciju komplikuje i namera Uz"bekistana, posle Rusije i Ukrajine naj· mnogoljudnije sovjetske republike, da već ovih dana donese zakon o državnoj nezavisnosti. Dokle su stvari već stigle i kuda bi moglo krenuti njihovo dalje komplikovanje pokaza"la je i jučerašnja sednica Vrhovnog · sovjeta SSSR, na kojoj je deputat Saži _Umalatova ocenila: „Naša država vi-
še ne postoji i neće je ni biti. Republike su se „odmetnule“ u samostalne države i pravilno su postupile što su pobegle iz zajednice u kojoj su mogući ovakvi prevrati“. A Ljudmila Arutjunjan dodala: „Nikad nećemo izaći iz sadašnje situacije ukoliko se bude nastavila borba za vlast. Dok ne budemo razlikovali — a toga u nas dosad nije bilo — šta je avanturizam a šta odgovorna državna politika: u SSSR niko neće hteti da živi, ni pojedinci, ni narodi“.
Iz Rusije, koja je sada više za očuvanje SSSR nego druge savezne Tepublike, već se čuju optužbe: da iza naprasnih proglašavanja „pune nezavisnosti“ u Ukrajini, Azerbejdžanu i Kazahstanu stoji, u dobroj meri, i namera njihovih rukovodstava da se radikalizacijom nacionalnih programa i izdvajanjem iz SSSR rehabilituju pred vlastitom javnošću zbog kolebanja i iščekivanja, tokom prvog pa i drugog dana puča, kuda će stvari krenuti. Ovakva sumnjičenja, međutim, samo povećavaju napetost.
Sve je ovo nateralo poznatog i uglednog beloruskog pisca Aljesa Adamoviča da juče u Vrhovnom sovjetu SSSR, naglašavajući da je trodnevna ruska antipučistička revolucija bila „revolucija sa licem Mstislava Rostropoviča“, upozori: da u sovjetskim republikama glavu diže nacional-boljševizam, da u svim sovjetskim naro-
Napadi na Gorbačova
Nastavljaju se u Vrhovnom sovjetu SSSR napadi na Gorbačova. Lider konzervativne deputatske grupe „Sojuz“, koja se optužuje za šurovanje sa pučistima, Boris Kogan tražio je juče da predsednik SSSR javno odgovori na sumnju, koja je po njegovim rečima štampana u nedeljniku „Komersant“, da on uopšte nije nasilno držan u Farosu i da uopšte nije bio nasilno svrgnut s vlasti. Drugi lider „Sojuza“, pukovnik Viktor Alksnis , tražio je da se istupanje u saveznom parlamentu omogući svim pučistima.
Konfiskovana imovina KP
Predsednik Rusije je, posebnim ukazom, juče celokupnu imovinu KPSS i KP Rusije, koja se nalazi na njenoj teritoriji, uključujući i rubaljske i devizne račune, proglasio svojinom Ruske Federacije. Jeljcin je, istovremeno, ruskom „Ministarstvu inostranih poslova naložio da od vlada trećih država zatraži da zamrznu sredstva KPSS koja se nalaze u njihovim bankama. Istom odlukom, Jeljcin je deo imovine KPSS, tačnije — zgrada u Moskvi, stavio na raspolaganje federalnim institucijama i republikama koje budu ušle u sastav „novog SSSR“:
Ubrzo posle ovoga, usledio je novi Jeljcinov ukaz, kojim je, u dobroj meri, državnu banku SSSR i spoljnoekonomsku banku SSSR potčinio Rusiji.
dima postoje „Alijevi (bivši predsednik Azerbejdžana) i Sadami Huseini, da zamoli ruske demokrate i Jeljcina da ne prelaze na pozicije nacional-boljševizma, da zatraži da svo sovjetsko oružje koje, u slučaju njihovog otcepljenja, bude uklanjano sa teritorije Ukrajine i Belorusije ne bude, prosto, prevezeno za Ural, nego „trajno uništeno*... Đuro BILBIJA
ČETVRTAK, 29. AVGUST 1991. GODINE 19
ODNOSI JUGOSLAVIJE I TURSKE
Mesić primio Giraja
Beograd. — Predsednik Predsedništva SFRJ Stjepan Mesić primio je juče ministra inostranih poslova Turske Safu Giraja, koji se nalazi u uzvratnoj prijateljskoj radnoj poseti našoj zem-
Ji.
Predsednik Mesić je goste upoznao sa aktuelnom situacijom u Jugoslaviji, za koju je turski ministar pokazao izuzetno interesovanje. Naglašavajući
Trojni sastanak na Santorinu
Atina. — Ministri inostranih poslova Grčke, Italije i Bugarske — Andonis Samaras, Đani de Mikelis i Viktor Volkov počeli su juče sastanak na grčkom ostrvu Santorin u Egejskom moru, javlja AFP.
Sastanak je posvećen situaciji u Sovjetskom Savezu, na jugu Evrope, Balkanu i u Mediteranu, saznaje se u grčkom Ministarstvu inostranih poslova.
De Mikelis i Samaras su doputovali na Santorin iz Brisela, gde su učestvovali na vanrednom sastanku šefa diplomatija evropske „dvanaestorice“ posvećenom situaciji u Sovjetskom Savezu i u Jugoslaviji.
podršku Turske integritetu Jugoslavije ministar Giraj je izrazio spremnost da njegova zemlja pomogne u prevazilaženju postojećih jugoslovenskih teškoća na način koji naša zemlja smatra najpogodnijim.
Predsednik Mesić je obnovio poziv predsedniku Turske Turgutu Ozalu da poseti Jugoslaviju. Turska je zabrinuta zbog jugoslovenske krize, ali se nada da će ona, uprkos sve složenosti, biti rešena na miran način. Takav ishod krize bio bi značajan doprinos miru i stabilnosti na Balkanu i u Evropi.
To je juče u Beogradu, u razgovoru sa saveznim sekretarom za inostrane poslove Budimirom Lončarom, rekao šef tuske diplomatije Safa Giraj neposredno po dolasku u dvodnevnu posetu Jugoslaviji.
U prvoj rundi jugoslovensko-turskih razgovora na nivou ministara inostranih poslova dominirala su bilateralna pitanja. Konstatovano je da je u ukupnoj saradnji ekonomska otišla najdalje, mada ima još prostora za proširivanje i unapređenje. U tom kontekstu su pomenuti zajednička opcija za uključivanje u Evropsku zajednicu, kao i zajednički nastup na trećim tržištima.
(Tanjug)
ALIJA IZETBEGOVIĆ O BORAVKU U RIMU
Konstruktivna posjeta
Sarajevo. — Predsednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović sinoć je po povratku iz Italije zvaničnu posjetu toj susjednoj zemlji ocjenio kao veoma konstruktivnu. Prema rječima Izetbegović, u razgovorima je data puna podrška naporima da se održi mir u Bosni i Hercegovini.
Kao predstavnik svih građana ove republike, dodao je Izetbegović, zastupao sam stavove O mirnom raspletu jugoslovenske krize, u želji da se sačuva mir u BiH. Italija je imala najizbalansiraniji odnos prema jugoslovenskoj krizi, podsjetio je on, izražavajući utisak da se sada, nakon teških sukoba u Hrvatskoj, Italijani nekako opredeljuju i da idu na priznavanje Slovenije i Hrvatske ukoliko ne dođe do okončanja rata.
Odgovarajući na pitanje novinara o tome kako, nakon razgovora koje je vodio u Vatikanu i ranije sa poglavarima Srpske pravoslavne crkve, cijeni dalji razvoj srpsko-hrvatskih odnosa, Izetbegović je ocjenio da su vjerski poglavari najiskrenije odani miru i da začuđuje kako to nema odraza na tok događaja u Jugoslaviji. „BORBA“ SRZNAJE
Pretnje diplomatama
„Borba“ saznaje da su u poslednje vreme učestale telefonske pretnje austrijskoj ambasadi u Beogradu.
Anonimni telefonski sagovornik 16. avgusta se predstavio kao zastupnik „Crne ruke“ zahievajući da Austrija promeni svoju politiku prema Srbiji, a da Austrijanci napuste Srbiju. Dana 27. avgusta sagovornik se predstavio kao član SPO, takođe tražeći da se austrijska politi-
ka prema Srbiji odmah promeni. U Direkciji SPO na informaciju o tom pozivu izrazili su svoji iznenađenost i šokiranost. Pretnje su označili kao provokaciju i ogradili se od njih.
Bilo kako bilo, nakon pretnji pismom „Crne ruke“ diplomatskom osoblju Nemačke i Austrije u Kanadi danas je to postala stvarnost i u Beogradu. S.V.
INTERVJU BUĐDIMIRA KOŠUTIĆA BRITANSKOJ
„ТУ“
Napadi na delove srpskog naroda i JNA
Hrvatske oružane formacije, tvrdnjom da su one napadnute, žele da omoguće Nemačkoj i Austriji priznavanje Slovenije i Hrvatske — kaže potpredsednik vla-
de Srbije
Beograd. — „Nelegalne, ali mnogobrojne oružane formacije Republike Hrvatske napale su delove srpskog naroda i Jugoslovensku narodnu armiju u Hrvatskoj, kako bi tvrdnjom da se dogodilo obrnuto omogućile napore Nemačke i Austrije za priznavanje Slovenije i Hrvatske“. To je preksinoć u intervjuu britanskoj televizijskog stanici „Aj-ti-vi“ izjavio potpredsednik vlade Republike Srbije Budimir Košutić. Povodom mopućnosti da Evropska zajednica prizna Sloveniju i Hrvatsku Košutić je izrazio uverenje da će „EZ poštovati pravila KEBS kao i potrebu osiguravanje stabilnosti, mira i demokratije i da, stoga, predlog gospodina Genšera neće biti prihvaćen“. Na pitanje da li je srpska vlada spremna da prizna Sloveniju i Hrvatsku u dosadašnjim granicama Košutić je rekao da even-
tualne buduće granice tih dveju republika „neće biti one administrativne granice koje je Uuspostavio vrh komunističke partije Jugoslavije na čelu sa Hrvatom Titom i Slovencem Kardeljom“. On je rekao da se „srpski narod zalagao za demokratsku rekonstrukciju Jugoslavije, što su odbacile političke snage, koje u Sloveniji i Hrvatskoj nastavljaju politiku Kominterne i bivše Komunističke partije“. „Kako vlada Srbije traži demokratsko rešenje ustavne krize u Jugoslaviji“, dodao je Košutić, „ona se zalaže za розгоуапје ргауа па затооргеdeljenje, uključujući tu ı pravo na otcepljenje svakog jugoslovenskog, naroda“. Prema njegovim rečima, međutim, „granice tih država, koje stvaraju narodi koji se otcepljju biće utvrđene u skladu sa pravom naroda na samoopredeljenje“. (Tanjug)
VESTPOVESTPOVESTPO
BRANKO KOSTIĆ OTPUTOVAO U LIBIJU: Beograd. Potpredsednik Predsedništva SFRJ dr Branko Kostić, otputovao je juče u Libiju.
Kostić će u Libiji prisustvovati proslavi povdom završetka prve faze projekta velike veštačke reke.
„AMAL“ NUDI RAZMENU TALACA: Jerusalim. — Izjava Nabiha Berija vođe najveće libanske šiitske organizacije „AMAL“ i državnog ministra bez portfelja u libanskoj vladi, da njegova organizacija „drži posmrtne OStatke dvojice izraelskih vojnika poginulih u borbama u Libanu“ u isto vreme je iznenađujuća i izvor novih konfuzija — bar što se Izraela tiče.
Beri je preksinoć u rodnom selu Msaileh na jugu Libana, kako je juče javio libanski radio, izjavio da će njegova organizacija pomoći predstavnicima Međunarodnog crvenog krsta da izvrše posthumnu ekspertizu posmrtnih ostataka dvojice neimenovanih izraelskih vojnika pod uslovom da Izreal, prethodno, oslobodi 28 libanskih žena koje se nalaze među 400 zatvorenika u izraelskom zatvoru Kijam.
Nedžmija Hodža pod istragom: Tirana. — Nedžmija Hodža, udovica albanskog diktatora Envera Hodže, nalazi se pod istragom zbog sumnje da je umešana u zloupotrebu državnih sredstava, piše juče opozicioni „Rilinđa demokratike“!
Pozivajući se na izvore državnog tužilaštva, list kaže da je istraga otvorena pre dva dana. Do sada je, kako se navodi, utvrđeno da je Nedžmija potrošila više od tri miliona leka (300.000 dolara) iz državnih fondova između 1988. i 1990. godine na putovanja, lečenje u kupovinu luksuzne robe u inostranstvu.
VOJNI SAMIT DVE AMERIKE: Buenos Aires. — Vrhovni zapovednici armija država Južne i Severne Amerike sastaće se u Vašingtonu od 3. do 8. novembra da bi razmatrali mogućnost zajedničke borbe protiv narkoterorizma .