Борба, 14. 10. 1991., стр. 20

PONEDELJAK 14. OKTOBAR 1991. GODINE

BUGARI GLASALI ZA VIŠESTRANAČKI PARLAMENT

Opozicija u opozic

iji

Primetan neodziv birača: pune crkve i prazna birališta e Glasači kao da ne dele optimizam poslaničkih kandidata i lidera 38 političkih partija i koalicija, koliko se nadmeće na ovim izborima

(Od izveštača „Borbe“)

Sofija. — Prvi časovi izbora za novi bugarski višestranački parlament, umesto razjašnjenja, makar i početnih, kao da su doneli još više neizvesnosti oko budućeg odnosa političkih snaga u najvišem državnom telu susedne zemlje.

Neizvesnosti su započele s primetnim neodzivom birača, priznatim i u prvim emisijama bugarskog radija i kvalifikovanim kao početno „slabijim“ u poređenju s prošlogodišnjim izborima sa bugarsku višestranačku Ustavotvornu skupštinu.

Sa neuobičajenim mirom za veliku, ali poslovično tihu balkansku varoš kakva je Sofija, birači su izbornu nedelju u glavnom građu dočekali masovnije u crkvama, nego na biralištima. Iznenadni mir glasača — rezignirani ili preteći — nametnuo se i kao početno i nezaobilazno pitanje u prvim komentarima i analizama koji su se mogli čuti u sofijskom Međunarodnom pres-centru u kome se okupilo 226 stranih izveštača. Ovaj iznenadni mirni početak najavljuje, prema pojedinim komentatorima, i neizvesne konačne ishode

ovih izbora. Najavljuju se zapravo, znatno manje razlike između dva najveća rivala — socija-. lista i na drugoj strani koalicije demokrata, nego što je to bilo na prošlogodišnjim izborima kada su, podsetimo, ovi prvi bivši komunisti, nadmoćno pobedili sa 52 prema 36 odsto osvojenih poslaničkih mesta u Narodnom sobranju.

„Sunčani dan“

Izbornu nedelju, 13. oktobra, mnoge ovdašnje političke partije simbolično su u svojim predizbornim programima i govorima najavili kao „sunčani dan za Bugarsku“. Ova nedelja osvanula je u 31. bugarskom izbornom okrugu zaista kao sunčana ali sudeći po izgledima lica glasača na biralištima u Sofiji, teško bi se

. moglo zaključiti da oni dele op-

timizam poslaničkih kandidata i lidera 38 političkih partija i koalicija, koliko ih se nadmeće na ovim izborima.

Bugarski glasači, oni „obični“ ljudi sa biračkih mesta kao da su zasićeni mnogobrojnim bučnim političkim programima i obećanjima o bopgatijem sutra, a više preokupirani svakodnev-

nim „malim“ brigama i nevoljama: kako preživeti sa mesečnom zaradom koja je poslednjih dana porasla u proseku od 45 do 50 dolara? Ako su u isto vreme cene najosnovnijih životnih proizvoda najčešće i desetostruko uvećane — hleba za šest puta, sira i paprike za deset, prevoza za 11 puta....

Osim ovih pokazatelja ekonomsko-socijalne ugroženosti pa i nepodnošljivosti svakodnevnog življenja, u Bugarskoj su sve negativniji i oni opšti pokazatelji: nezaustavljivi rast nezaposlenosti, socijalnih razlika (deset odsto dobrostojećih prema devet puta brojnijima iza granice siromaštva), stalni porast korupcije i kriminala najtežih vidova, porasta ukupnog duga zemlje sa deset na 12 milijardi dolara...

Sumorni pokazatelji

U takvom svetlu i životnoj svakodnevici sve programske deklaracije političkih partija, svejedno kako bile teorijski solidno utemeljene i besprekorno zvučale, u senci su svakodnevnih briga za opstanak oko deset miliona Bugara. Svakodnevno

kao da parole, umesto one o demokratiji i slobodama, postaju one druge o egzistencijalnim problemima sa zahtevom: „Dajete nam danas.“

Zbog takvih političkih okolnosti i sve sumornijeg pokazatelja bugarskih političkih (ne)prilika i utihlih težnji ı najava (bugarskog puta ka Evropi) čule su se neposredno uoči izbora i znatno korigovane prognoze u diplomatskom koru u Sofiji: socijalistima je poslednjih dana u krugovima zapadnih diplomata rejting naglo uvećan sa 20 odsto na preko 35 odsto poslaničkih mesta u budućem parlamentu.

Umanjenje šansi opozicije u krugovima zapadnih posmatrača posledica je ne samo primetne rezigniranosti i razočaranosti većine bugarskih glasača dosadašnjim ostvarenjima i rezultatima građanske demokratije i tržišnog privređivanja, već i sve primetnijeg rascepa u redovima koalicije SDS — opozicije u redovima opozicije.

Prve potvrde ovih, kao i konačnih prognoza, biće poznate kako je najavljeno, tokom noći ili u prvim jutarnjim satima danas. Vladimir MATOVIĆ

TREĆI KANAL FRANCUSKE TELEVIZIJE

Mesić u društvu ustaškog

popa Pariz. — „Ponovo smp iznenađeni načinom kojim prikazujete zbivanja u našoj zemlji“ —

napisao je savetnijik za jugoslovenske ambasade u Parizu dr Vladimir Prvulović u pismu direktoru Trećeg programa francuske televizije Dominiku Aldiju, povodom TV istupanja dnika Predsedništva

SFRJ Stipe Mesića 8. oktobra.

Mesić je tada nastupio zajedno sa katoličkim popom Perom Nikolićem, koji vlastito političko opredeljenje javno manifestuje slikom Ante Pavelića u svojoj kancelariji u Parizu, i sa dvojicom Francuza koji su na strani hrvatskih nacionalista. On je još jednom izjavio da „Jugoslavija ne postoji“, mada svoju funkciju predsedavajućeg Predsedništva nije doveo uopšte u pitanje, izgovorivši usput niz uvreda na račun Jugoslavije.

„Dovođenje naturenog predsednika SFRJ u društvu (ustaškog) sveštenika i dvojice francuskih nacionalista 8. oktobra u emisiju vesti predstavlja grubo vređanje Jugoslovena srpskog porekla koji žive ovde“, — stoji u pismu ambasade. Dr Prvulović ukazuje da tom prilikom voditelj. ovoj „trojici“ nije suprotstavio „nijedan srpski glas“, što predstavlia „totalno odsustvo objektivnosti i profesionalne savesti“. Istupanje Mesića izazvalo je brojna reagovanja. Pored ostalih reagovali su i osnivači grupe intelektualaca iz Centralne i Istočne Evrope, koji u pismu napominju da se u poplavi TV slika i komentara u francuskim medijima „poistovećuju demokratija i najretrogradniji nacionalizam u Jugoslaviji“.

(Tanjug)

NEMA KONSENSUSA O FINANSIJSKOJ POMOĆI: Nikolas Bredi (u sredini) ameri nansi |

'SASTANAK MINISTARA FINANSIJA „GRUPE SEDAM“

255 čki sekretar za fi-

Bez odluka o pomoći SSSR

Sedmorica najbogatijih izrazili podršku sovjetskim naporima za prelazak sa centralno-planske na tržišnu privredu uz obećanje da će tibrzo razmotriti i konkretnu

pomoć

Bangkok. — Ministri finansija „Grupe sedam“ najrazvijenijih

'zemalja Zapada završili su juče

rad u Bangkoku bez konkretnih odluka o finansijskoj, pomoći Sovjetskom Savezu.

Ministri finansija SAD, Francuske, Kanade, Nemačke, Japana, Italije i Velike Britanije izrazili su — kako javljaju zapadne agencije — podršku sovjetskim naporima za prelazak sa centralno-planske na tržišnu privredu uz obećanje da će u najskorije vreme nastaviti razgovo- , re o tome kako na najefikasniji način pomoći sovjetskoj privre- | di da prevaziđe sadašnju krizu.

U tom smislu izdato je saop-

+ štenje--uuvkome-se-navodi da-će

zamenici „ministara finansija sedmorice uskoro posetiti Moskvu da bi utvrdili modalitete finansijske pomoći SSSR.

Konsensusa o finansijskoj pomoći SSSR, kako se saznaje, nije bilo, iako SSSR nije tražio olakšice za otplatu spoljnog duga od oko 65 milijardi dolara, već pomoć za prelazni period ka ekonomiji tržišta.

U krugovima posmatrača, stiče se utisak da bi mnogi zapadni finansijeri želeli da pomoć SSSR uslove još konkretnijim rezultatima i sistemskim reformama.

Ministri i guverneri centralnih banaka sedmorice upoznati su sa ekonomskim kolapsom

SSSR, padom prihoda.od': nafte„. #-

teškoćama oko otplate duga i problemima oko ishrane stanovništva ove zime.

Industrijski razvijene zemlje Zapada su već ponudile više milijardi dolara hitne humanitarne pomoći SSSR, kako bi ta zemlja „preživela“ ovu zimu. Reč je o 2,4 milijarde dolara kredita i pomoći u hrani i lekovima koje je ponudila Evropska zajednica, o 2,5 milijardi dolara američkog kredita za hranu i gotovo isto tolikoj sumi kredita koju je SSSR namenio Japan.

Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov zatražio je 10 milijardi dolara pomoći za ovu zimu.

a (Tanjug)

VESTPOVESTPOVEST

TURSKI VOJNICI UPALI U

IRAK: Ankara. — Turske kopnene jedinice su i juče u talasima napadale i čistile „položaje kurdskih terorista“ pet kilometara duboko u iračkoj teritoriji. Prema izveštajima, operacija preko granice nastavljena je nakon 16 bombardovanja kurdskih položaja. U njoj učestvuje 2500 vojnika.

Velika vojna intervencija protiv pripadnika Kurdske radničke partije — koji se od 1984. bore za nezavisnu državu, obuhvata u širini 15 kilometara duž graničnog pojasa sa Irakom nedaleko od ju'goističnog turskog: grada. Čukurdže. Napad kopnenih jedinica praćen je vatrom iz teške artiljerije na „pećine, logore i položaje kurdskih separatista“ koji su tokom protekle sedmice ubili 11 vojnika na turskoj teritoriji.

IRAČKA ARMIJA SE OBRAČUNAVA SA KURDIMA: Teheran. — Nakon višednevnih sporadičnih sukoba snaga Bagdada i kurdskih gerilaca, iračko ratno vaduhoplovstvo je u subotu, kako tvrde

kurdski izvori, bombardovalo kur- .

dske položaje na severu zemlje.

„Irački lovci-bombarderi i helikopteri koriste napalm bombe” u oblasti grada Korala, saopštila je opoziciona organizacija Vrhovne skupštine islamske revolucije Iraka, čije je sedište u Teheranu.

Pozivajući se ma izvore iz domovine, organizacija tvrdi da oko 10.000 izbeglica iz tog kraja upaničeno nastoji da se prebaci u zasad bezbedno severoistočno provincijsko sedište Sulejmaniju.

IZRAEL, I SSSR OBNAVLJAJU

ODNOSE: Jerusalim. — Sovjetski Savez će iduće nedelje obnoviti diplomatske odnose sa Izraelom, tokom posete sovjetskog ministra spoljnih poslova Borisa Pankina bliskoistočnom regionu.

Dopisnik izraelske televizije iz Moskve, na koga se poziva Rojter, javio je da će najava obnavljanja izraelsko-sovjetskih odnosa usle-

diti pošto američki državni sekre- ·

tar Džejms Bejker saopšti da su prevaziđene sve prepreke za održavanje mirovne konferencije o bliskom istoku.

Bejker upravo stiže u region Bliskog istoka, u okviru svoje OSme turneje, tokom koje će razgovarati s arapskim i izraelskim liderima o mirovnoj konferenciji.

POŽAR U ČERNOBILJSKOJ NUKLEARKI: Moskva. — Požar

na drugom bloku atomske centrale Černobilj, koji se dogodio kasno u petak nije izazvao povećanje radijacije — tvrde zvanični sovjetski izvori. Ministarstvo za atomsku energiju i Savezni hidrometeorološki zavod se pozivaju na merenja koja se stalno vrše na širem području černobiljske nuklearke.

Predsednik Komisije za Černobil ukrajinskog parlamenta Vladimir Javorijevski je izjavio da u požaru nije razrušena aktivna zona nuklearnog reaktora, i da se sa sigurnošću može reći da nema dodatne radioaktivnosti.

Javorijevski se, međutim, založio da se odmah zatvori černobiljska nuklearka.

DEMONSTRACIJE ITALIJANSKIH KOMUNISTA: Rim. — Ve-

liki broj italijanskih komunista demonstrirao je prekjuče ulicama Rima izvikujući parole: „Komunizam nije mrtav“. Organizatori tih demonstracija i mitinga, pripadnici takozvanog pokreta „Komunističkog preobražaja“, tvrde da je u demonstracijama učestvovalo preko 50.000 ljudi, a italijanska policija smatra da ih je bilo oko 20.000.

Pokret „Komunističkog preobražaja“ koji je organizovao demonstracije, okuplja bivše članove italijanske komunističke partije, koji odbijaju da se KP transformi-

· še u demokratskus»partiju»levice.

gaa sc aika rain,